SADRŽAJ PROJEKTA
A. TEKSTUALNI DEO
o
IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA O PRIMENJENIM PROPISIMA
o
OPŠTI I TEHNIČKI USLOVI
o
PRILOG ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
o
PROJEKTNI ZADATAK
o
TEHNIČKI OPIS
o
PRORAČUNI
o
PREDMER I PREDRAČUN
B. GRAFIČKI DEO o
SITUACIJA
o
OSNOVA II SPRATA
o
MONTAŽNI DETALJI GASNOG KOTLA
A. TEKSTUALNI DEO
Na osnovu člana 103. Zakona o planiranju i izgradnji objekata («Sl. glasnik RS», br. 72/09):
IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA Objekat:
Mesna zajednica Požega
Investitor:
Opština Požega, Opštinska Uprava
Mesto gradnje:
Požega
Odgovorni projektant: Srđan Korać, dipl inž. maš. (Licenca br. 330 D148 06)
Glavni mašinski projekat instalacije grejanja sam uradio koristeći sve važeće propise, standarde i normative: 1. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl.glasnik RS br. 72/09) 2. Zakona o zaštiti na radu (Sl.glasnik RS br. 42/92) 3. Zakona o zaštiti od požara (Sl.glasnik SR Srbije br. 37/88) 4. Tehnička dokumentacija i upustva proizvođača opreme i materijala.
Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš
OPŠTI USLOVI Na osnovu Zakna o planiranju i izgradnji (''Sl. glasnik RS'' br. 72/2009) Investitor sklapa sa Izvodjačem radova ugovor o gradjenju. Ugovor o gradjenju zaključuje se u skladu sa odredbama Zakona kojima su uradjeni obligacioni odnosi (''Sl. glasnik SFRJ br. 29/78, izmena 57/89) I. DUŽNOSTI INVESTITORA I IZVODJAČA RADOAVA PRE POČETKA GRADNJE 1 Investitor – naručilac je dužan: -
da izvrši sve predradnje prema čl. 113, 114 i 115 Zakona o planiranju i izgradnji (''Sl. glasnik RS'' br. 72/2009) administrativne i tehničke prirode da bi se izgradnja objekta predala u rad izvodjaču radova; da preda izvodjaču elaborat tehničke dokumentacije, koji je sastavni deo ugovora; da izvodjača obavesti o licu koje će vršiti nadzor nad izvodjenjem radova na objektu. 2
Predradnje koje je investitor dužan da izvrši su: -
uvodjenje izvodjača u posao
Pod ovim uslovima se podrazumeva obavljanje poslova bez kojih izvodjač ne može da započne odnosno da izvede ugovorene radove, a to su na primer: prdaja objekta za rad, a na njemu zbog drugih radova nije moguće izvršiti ove radove, nemanje električne energije i sl. Rok uvodjenja izvodjača u posao utvrdjen je ugovorom: -
da izvodjaču obezbedi prostor ili prostorije za smeštaj alata i materijala; da izvodjaču preda pravo pristupa na gradilište, odobrenje za gradnju i dokaz o obezbedjenju plaćanja.
Izvodjač radova je dužan: -
pre početka gradjenja potpiše glavni projekat da investitora obavesti o licu koje je odredjeno za odgovornog izvodjača (''Sl. glasnik RS'' 47/2003 čl. 117) da sačini dinamički plan za izvodjenje radova koji su predmet ugovora.
II. DUŽNOSTI INVESTITORA I IZVODJAČA RADOVA U TOKU GRADNJE U toku gradnje objekta, odnosno izvodjenja radova investitor je dužan da obezbedi stručni nadzor za sve objekte za koje je izdato odobrenje za gradnju.
Stručni nadzor obuhvata: -
kontrolu i proveru kvaliteta izvodjenja svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehničkih normativa; kontrolu kvaliteta materijala, opreme i instalacija koji se ugradjuju proverom da li postoje dokazi o kvalitetu; kontrolu da li se gradnja izvodi prema tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato odobrenje za gradnju; davanje upustava izvodjaču radova; saradnju sa projektantom radi obezbedjenja detalja tehnoloških i organizacionih rešenja za izvodjenje radova; rešavanje drugih pitanja koja se pojave u toku izvodjenja radova.
Lice koje vrši stručni nadzor dužno je da blagovremeno izveštava investitora o svim nedostacima koje utvrdi u toku gradjenja objekta (''Sl. glasnik RS'' br. 47/2003 član 120) 2 Stručni nadzor može da vrši lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog projektanta ili odgovornog izvodjača radova za tu vrstu objekta (''Sl. glasnik RS'' br. 47/2003, član 120) 3 Gradjenje objekta, odnosno izvodjenje radova vrši se prema tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato odobrenje za gradnju. Ako se u toku gradjenja objekta moraju izvesti radovi koji nisu predvidjeni tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za gradnju ili kojima se menjaju urbanističko-tehnički ili drugi uslovi gradnje, investitor je dužan da bez odlaganja, podnese zahtev za izdavanje odobrenja za gradnju po izmenjenom projektu (''Sl. lis RS'' 47/2003 član 19) 4 Izvodjač radova koji gradi objekat dužan je da: -
radove izvodi u skladu sa propisima, standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta koji važe za pojedine vrste radova, instalacije i opreme; organizaciju gradilišta na način kojim će se obezbediti pristup lokaciji, obezbedjenje nesmetanog saobraćaja, zaštitu okoline za sve vreme trajanja gradjenja; obezbedjuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilištu i okoline (susednih objekata i saobraćajnica); obezbedjuje dokaz o kvalitetu izvršenih radova, odnosno ugradjenog materijala, instalacija i opreme izdat od strane ovlašćenih organizacija; vodi gradjevinski dnevnik i obezbedjuje knjigu inspekcije; obezbedjuje merenje i geodetsko osmatranje ponašanja tla i objekta u toku gradjenja obezbedjuje objekte i okolinu u slučaju prekida radova; izvodjač je dužan da utvrdi nedostatke u tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje se gradi objekat, pismeno upozori investitora, a po potrebi i organ koji vrši nadzor nad primenom odredaba ovog zakona (''Sl. glasnik'' 47/2003 član 118)
5 Izvodjač je dužan da radi obezbedjenja podataka o toku i načinu gradjenja, vodi gradjevinski dnevnik i gradjevinsku knjigu. Gradjevinski dnevnik vodi se od početka izvodjenja radova do predaje objekta na korišćenje investitoru. U gradjevinski dnevnik unose se svi podaci koji se odnose na vrstu izvedenih radova, kvalitet, način i tehnologiju gradjenja, raspoloživu mehanizaciju i drugi podaci utvrdjeni posebnim propisima. Sastavni deo gradjevinskog dnevnika je i dokumentacija kojom se dokazuje kvalitet izvedenih radova, ugradjenog materijala i opreme. Gradjevinska knjiga sadrži podatke o merama i količinama ugradjenog materijala i opreme, cena po jedinici mere, količini ugradjenog i odobrenog materijala i druge podatke kojima se omogućava provera izvršavanja ugovorenih radova. III. UPOTREBNA DOZVOLA 1 Objekat se može koristiti po prethodno pribavljenoj upotrebnoj dozvoli (član 125). Izuzetno, investitor može početi sa korišćenjem objekta, puštanjem u probni rad, ako se moraju vršiti prethodna ispitivanja od kojih zavisi utvrdjivanje podobnosti objekta za upotrebu. Nadležni organ uprave doneće, na zahtev investitora, ako o odobravanju puštanja objekta u probni rad koji ne može biti duži od 1 godine (''Sl. glasni RS'' 47/2003 član 124). 2 Zahtev za izdavanje upotrebne dozvole podnosi investitor. Upotrebnu dozvolu izdaje organ nadležan za izdavanje odobrenja za gradnju, a na osnovu nalaza komisije za tehnički pregled kojim je utvrdjeno da je objekat podoban za upotrebu. (''Sl. glasnik RS'' 47/2003 član 124). 3 Upotrebna dozvola izdaje se kada se utvrdi da je objekat odnosno deo objekta podoban za upotrebu. Objekat je podoban za upotrebu: 1. Ako je objekat izradjen u skladu sa tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za gradnju. 2. Ako je obezbedjen dokaz o kvalitetu izvedenih radova odnosno ugradjenog materijala, instalacija i opreme izdat od strane ovlašćenih organizacija. 3. Ako je izvršeno geodetsko snimanje objekta. 4. Ako su ispunjeni i drugi propisani uslovi (''Sl. glasnik RS'' 47/2003 član 125). 4 Podobnost objekta za upotrebu utvrdjuje se tehničkim pregledom. Tehnički pregled vrši komisija za tehnički pregled koju na zahtev investitora obrazuje organ uprave koji je izdao odobrenje za gradnju ili preduzeće ili drugo pravno lice kome se poveri vršenje tih poslova. (''Sl. glasnik RS'' 72/2009 član 122). Ko može da vrši tehnički pregled regulisano je zakonom (''Sl. glasnik RS'' 72/2009 član 123).
5 Organ nadležan za izdavanje odobrenja za gradnju dužan je da izda upotrebnu dozvolu u roku od sedam dana od dana prijema nalaza Komisije kojim je utvrdjeno da je objekat podoban za upotrebu odnosno u istom roku odbije zahtev iz razloga navedenih u nalazu komisije (''Sl. glasni RS'' 47/2003 član 125). 6 Ne može se vršiti tehnički pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat odnosno njegov deo izradjen bez odobrenja za gradnju. IV. POSEBNE UZANSE O GRADJENJU Uzanse se nalaze u ''Sl. listu SFRJ'' br. 18 od 1.aprila 1977. godine. Donošenjem zakona o obligacionim odnosima izmenjei su uslovi za primenu uzansi naime odobrenom čl. 21 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima odredjeno je da se na obligacione odnose uzanse primenjuju pod uslovom da su učesnici u obligacionim odnosima ugovorili primenu ili da iz okolnosti proizilazi da su njihovu primenu hteli. Zakon o obligacionim odnosima objavljen je u ''Sl. listu SFRJ'' br. 29/78, izmene u sl. listu SFRJ 57/89.
Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš
TEHNIČKI USLOVI Ovim tehničkim uslovima date su osnovne smernice za izvodjenje radova na postrojenju, a izvodjač radova je obavezan da se pridržava svih zakonskih i tehničkih normativa predvidjenih za ovu vrstu objekta. Montaža opreme Montažu opreme treba izvesti prema upustvu proizvodjača i dispozicionim crtežima u projektu. Prilikom montaže, odnosno postavljanja opreme na temelje mora se voditi računa da ne dodje do oštećenja osetljivih delova opreme. Pre podlivanja temelja i anker zavrtanja treba postolja opreme iznivelisati pomoću podloški u horizontalni položaj. Svu armaturu, sigurnosne elemente i merne instrumente treba ugraditi prema upustvu proizvodjača opreme, odnosno prema projektu i ispitati njihovo funkcionisanje. Ukoliko je oprema tehnički napregnuta, treba obezbediti dobro naleganje i slobodan rad pokretnih oslonaca. Sve priključne cevovode treba izvesti ''elastično'' kako bi se smanjilo njihovo dejstvo na dozvoljenu vrednost opterećenja. Za opsluživanje opreme, ukoliko je potrebno, treba izvesti odgovarajuće podeste sa stepeništem i ogradama. Takodje, ukoliko je potrebnmo, treba obezbediti uzemljenje, hladjenje ležišta i sve ostalo što je potrebno za ispravan rad. Po izvršenoj montaži i ispitivanju na hladno treba opremu dobro očistiti i odmastiti, zaštititi antikorozivnim premazom ili predvidjenom bojom, odnosno toplotnom izolacijom. Montaža cevovoda Montažu cevovoda treba izvesti prema šemama i dispozicionim crtežima iz projekta. Na cevovodima gde je predvidjena dilataciona lira ili prostorna kompezacija izmedju dva fiksna oslonca pri montaži treba izvršiti prednaprezanje u hladnom stanju kako je u projektu naznačeno, odnosno 50% ako nije naznačeno. Izvodjenje prethodnog istezanja mora se izvršiti u prisustvu nadzornog organa i overiti u gradjevinskoj knjizi. Svi cevovodi treba da budu izvedeni sa padom naznačenim u projektu tako da se mogu priznati u najnižim tačkama, odnosno odzračivati u najvišim tačkama ako je potrebno. Oslanjanje cevovoda treba izvesti prema rastojanjima navedenim u projektu, a ukoliko to nije naznačeno prema DIN standardu. Pri odredjivanju rastojanja mora se uzeti u obzir dimenzija cevi, karakteristika fluida i vrsta izolacije. Izvedena rastojanja ne smeju da predju maksimalno dozvoljena, odnosno naznačena u projektu. Vrsta oslonca, ukoliko to u projektu ili u posebnoj dokumentaciji nije naznačeno treba obraditi prema standardu za odgovarajuću veličinu cevi i način nošenja. Fiksni oslonci treba da budu tako uradjeni da mogu da prenesu sva opterećenja na nosač bez deformacije cevi. Pokretni oslonci treba da dobro naležu na nosače, odnosno rolnice, kako bi opterećenje u cevima bilo ravnomerno. Kod montaže oslonca sa oprugom treba strogo voditi računa da predvidjena opterećenja opruga u zagrejanom stanju cevovoda budu prema datoj dokumentaciji. Ovo se posebno odnosi na cevovode visokog pritiska ciju montažu treba vršiti prem a upustvu iz projekta.
Konstrukcija cevnih nosača treba da obezbedi dobro oslanjanje cevovoda, odnosno mora da bez deformacije prenese opterećenje na podlogu. Cevovodni mostovi i stubni nosači moraju se proračunati na sve spoljne uticaje od strane projektne čelične konstrukcije. Zasuni i ventili kao i ostala armatura treba da su atestirani na radni pritisak i temperaturu, kako je označeno na šemi i specifikaciji. Prirubnice, zaptivači i vezni elementi kao i fiting sa zaptivnim materijalom treba da odgovara predvidjenim radnim uslovima u projektu. Zavarivanje prirubnica na cevovod mora da bude upravo na osu cevi čime se obezbedjuje dobro zaptivanje i ravnomerno opterećenje zavrtnjeva za vezu. Zavarivanje cevovoda treba izvesti u zavisnosti od debljine zida cevi i materijala odgovarajućim postupkom prema važećim standardima za zavarivanje. Takodje, treba primeniti odgovarajući postupak termičke obrade kod legiranih materijala. Zavarivanje odredjenog kvaliteta cevi može vršiti samo atestirani varioc za tu vrstu radova. Po završenoj izradi i hladnoj probi, cevovode i oslonce sa nosačima treba dobro očistiti, odmastiti i premazati minijumom, a potom izolovati ili obojiti. Instalacija klimatizacije i ventilacije Izrada ovog postrojenja mora se izvršiti u svemu prema dokumentaciji odredjenog projekta. Svako odstupanje od projekta dozvoljeno je jedino uz prethodnu pismenu saglasnost projektanta, a sve izmene moraju se upisati u gradjevinski dnevnik. Izvodjač će izvršiti radove sa potrebnim brojem svog stručnog i pomoćnog osoblja. Potreban broj stručnog i pomoćnog osoblja za izvršenje ugovorenih radova odrediće izvodjač prema svom nahodjenju, vodeći pri tome računa o održanju ugovorenog roka. Izvodjač je dužan ako nije drukačije dogovoreno, da za izradu instalacije klimatizacije koristiti neupotrebljivan materijal. Ugradjeni materijal i opremu moraju da odgovaraju važećim tehničkim propisima i standardima, tako da će izvodjač snositi sve troškove nastale usled nepridržavanja istih. Ako izvodjač ugradjuje materijal ili opremu investitora, dužan je da izvrši pregled istih i ukoliko ustanovi da ne odgovaraju po kvalitetu odbiće ugradnju uz pismeno obrazloženje. Ako, i pored ovog, investitor naredi ugradnju navedenog materijala, izvodjač će po istom postupiti, s tim što za ovaj deo materijala ne odgovara i izuzima ga iz garantnog roka. Vazdušni kanali, kao i ostali elementi klimatizacionih uredjaja, moraju biti izvedenoi tako da im unutrašnje površine budu glatke. Postavljanje i sprovodjenje el. provodnika, izuzev potrebnih priključaka dovoda ka pojedinim elementima klimatizacionih uredjaja i elektromotorima, kao i cevovodima kojima se transportuju štetni, eksplozivni i topli gasovi i tečnosti, kroz vazdušne kanale je zabranjeno. Vazdušni kanali i ostali elementi klimatizacionih uredjaja moraju biti izradjeni od pocinkovanog lima osim kanala za izvlačenje vazduha sa kuhinjskih hauba koji su izradjeni od crnog čeličnog lima min. debljine 2,0 mm. Debljina lima kanala treba da iznosi: a) Okrugli kanali prečnik: do 200 mm debljina 0,6 mm od 201 do 560 mm 0,8 mm od 561 do 915 mm 1,0 mm b) Pravougaoni kanali duža stranica kanala do 30 debljina 0,6 mm od 301 do 760 mm 0,8 mm
od 1121 do 1370 mm od 1371 do 2135 mm
1,0 mm 1,2 mm
Poprečni sastavi vazdušnih kanala i drugih elemenata ventilacionih uredjaja, pri prolazu kroz zidove i medjuspratnu konstrukciju, moraju se postaviti izvan istih. Krivine vazdušnih kanala, ako nije drugačije naznačeno, moraju biti izvedene sa središnjim poluprečnikom jednakim najmanje starani kanala koja prelazi u krivinu. Vešanje vazdušnih kanala izvesti na rastojanju od najviše 2 m, s tim što se ne sme izvesti neposredno za prirubne spojeve kanala. Regulacioni pribor sa ručnim rukovanjem na ventilacionim uredjajima i kanalima moraju biti tako izvedeni da je omogućeno lako rukovanje i učvršćivanjem u odredjenom položaju, kao i pokazivanje istog. Ugradnja automatike mora da obezbedi siguran pogon i zhtevne uslova rada pojedinih elemenata ventilacionih uredjaja. Ventilacioni uredjaji, ventilatori i ostali delovi opreme koji u toku svog rada izazivaju šum, imaju se učvrstiti na temeljne ploče ili nosače preko umetka od plute ili gume. Kanali za ubacivanje vazduha moraju biti izolovani. Izolacija mora biti od prvoklasnog materijala, otpornog na uslove koji deluju na nju. Izolacija mora biti sa parnom branom (min. vuna kasirana sa Al folijom ili slična). Instalacija grejanja -
-
Grejna tela se normalno postavljaju na konzole, izradjene od profilisanog čelika ili livenog gvoždja, ugradjene na parapetne ili slobodne zidove. Broj konzola se odredjuje prema broju članaka, odnosno za cevne registre prema broju cevi. za radijatore od 15 članaka 2 kom za radijatore preko 15 članaka 3 kom Učvršćivanje grejnih tela izvršiti pomoću radijatorskog držača , za radijatore od 15 članaka 1 kom za radijatore preko 15 članaka 2 kom Radijatorske veze učvrstiti cevnom obujmicom, koja se postavlja na maksimalno rastojanje 25 cm, od spoja sa grejnim telom. Grejna tela pored prozora i tankih zidova postaviti na nožice koje će se ubetonirati u pod. Konzole, držači, nosači i obujmice moraju se uzidati primenom cementnog maltera. Upotreba gipsa nije dozvoljena. Svako grejno telo snabdeti radijatorskim ventillom na dovodnom vodu i radijatorskim navijkom na odvodnom vodu. Ventili moraju imati mogućnost prethodnog podešavanja protoka. Za radijatore preko 25 članaka obavezno predvideti odzračnu slavinicu na suprotnom kraju od priključka na usponski vod. Za radijatore preko 25 članaka izvesti vezu odvodnog voda suprotno od veze za dovodni vod. Po izvršenoj montaži i uspešnom ispitivanju cele instalacije radijatora, svi vidno postavljeni priključci, držači i konzole, moraju biti očišćeni od rdje i maltera, zatim grundirani pa obojeni i jednom lakirani. Boja i lak treba da budu postojani na temperaturi od 100 oC, a ton odredjuje nadzorni organ.
Cevna mreža -
-
-
Cevna mreža će se izvesti na način predvidjen u tehničkom opisu i grafičkoj dokumentaciji. Za izradu cevn emreže mogu se upotrebiti crne cevi. Spajanje cevovoda izvršiti zavarivanjem, a samo na vezi sa armaturom primeniti prirubnice ili navoj. Cevi se moraju prethiodno pripremiti za zavarivanje u cilju postizanja kvalitetnog nepropusnog vara i bez smanjenja protočnog preseka na šavu. Šav ne sme pri montaži cevovoda doći u zid ili medjuspratnu konstrukciju, nego mora biti lako pristupačan. Vešanje i oslanjanje cevi treba izvesti tako da se obezbedi njena nesmetana dilatacija. Prolazi cevovoda kroz zidove moraju se tako izvesti da se pri dilataciji ne ošteti malter ili sami zidovi. Na ovim prolazima moraju se postaviti čaure od lima a cev mora biti dva puta minizirana. Pri montaži cevovoda voditi računa o padovima, koji treba da se kreću 3-5 promila. Na svim najvišim tačkama mreže postaviti odzračne sudove, a na svim najnižim tačkama ispusne slavine. Usponske vodove treba izvesti u svemu kako je naznačeno u projektu. Pričvršćivanje usponskih vodova mora se izvršiti pomoću standardnih obujmica od profilisanog čelika. Sve konzole, obujmice, vešaljke i drugi nosači moraju biti uzidani sa upotrebom cementnog maltera. Upotreba gipsa se ne dozvoljava. Tehnička ispitivanja
Po završenoj montaži opreme i cevovoda treba izvršiti pojedinačno ispitivanje svakog elementa opreme, odnosno cevovoda, a zatim kompletne urađaje ukoliko je tehnološki to izvodljivo. Sve agregate sa pogonskim elektro motorom pre prvog uključivanja proveriti da li su zaštićeni od strujnog udara na spoljni dodir i da li je izvršena zaštita motora na preopterećenje. Takođe se kod svih vrsta pumpi mora obezbediti proticanje dovoljne količine radnog medijuma da bi se izbeglo pregrevanje ležišta i drugih radnih sklopova. Pre prvog puštanja treba ručno proveriti da li se obrtni sklopovi lako okreću i da li su spojnice pravilno postavljene. Prvo uključivanje trba da bude kratkotrajno da bi se izbegle eventualne havarije. Kod opreme složenije konstrukcije pre prve probe mora se dobro proučiti pogonsko uputstvo i prema njemu postupiti. Cevovode i armaturu treba ispitati hladnim vodenim pritiskom 1,5 većim od radnog, saglasno tehničkim propisima. Ispitivanje cevovoda može se izvršiti po deonicama kako radni uslovi dozvoljavaju.U toku trajanja od 1 časa na cevovodu i armaturi ne sme se pokazati nikakvo propuštanje prolaznog medijuma. Pritisak na zvaničnom manometru IPK mora ostati konstantan. Izuzetno se može dozvoliti pad pritiska od 2% kod cevovoda manje tehnološke vrednosti. Probe se moraju vršiti sve dok se ne postigne nepropustljivost cevovoda i armature. Po završenoj uspešnoj hidrauličnoj probi cevovoda treba isprazniti, osušiti i pripremiti za probni pogon. Pored opreme i cevovoda treba izvršiti proveru rada svih lokalnih i daljinskih mernih instrumenata i regulacionih krugova sa regulacionom armaturom. Posebno treba proveriti da li je izvršena deblokada sigurnosnih ventila i da li su njihovi izduvi izvedeni propisno u atmosferu.
Izolacija Projektom predvidjenu opremu i ceviovode treba izolovati staklenom vunom u jastucima sa oblogom od aluminijumskog luima debljine 0,55 mm. Debljinu izolacije izvesti prema podacima datim u projektu, a specifična gustina izolacije treba da obezbedi koeficienat provodljivosti od 0,04 W/mK pri tremperaturi od 100 oC. Izolacija treba de se postavi koncentrično oko cevi, a na krajevima cevovoda treba postaviti prstenove od lima, da bi se sprečilo ispadanje izolacije i onemogućio prodor vlage. Oblogu izolacije treba izvesti tako da obezbedi nesmetanu dilataciju cevovoda i dobru zaštitu od vlaženja. Po završenoj izolaciji cevovoda traba oblogu obojiti prema upustvu iz projekta. Probni pogon Pri izvršenoj montaži, tehničkim ispitivanjima i izolaciji opreme i cevovoda, a prema pripremljenim pogonskim upustvima može se izvršiti probni pogon postrojenja. Probni pogon treba da izvede specijalnio obučeno osoblje izvodjača radova uz kontrolu budućeg pogonskog osoblja postrojenja ili neka specijalizovana ustanova u skladu sa ugovornom obavezom. Puštanje pojedinih agregata i uredjaja u pogon treba izvesti postepeno prema utvrdjenom tehnološkom redosledu uz maksimalnu kontrolu svih elemenata postrojenja. Ukoliko ne primete neke nepravilnosti u radu ili ne dozvoljene mehaqničke deformacije, treba odmah obustaviti piogon. Posebno treba kontrolisati termički jako opterećene cevovode, njihove dilatacije i ponašanje oslonca sa nosačima.
Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš
PRILOG ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE SADRŽAJ 1. Opasnosti i štetnosti koje se mogu javiti u vezi sa namenom objekta i pri korišćenju oruđa za rad, uređaja i opreme. 2. Predviđene mere za otklanjanje opasnosti i štetnosti kao i zaštite životne sredine. 3. Opšte napomene i obaveze 4. Zaključak
1.1. Opasnosti koje se mogu javiti pri eksploataciji, rukovanju i održavanju instalacijamogu nastati usled: -nepravilno izvršenog dimenzionisanja cevovoda i opreme kao i nepridržavanja važećih tehničkih propisa i standarda. -nepravilnog izbora opreme, cevi,merno regulacione i sigurnosne armature -nepravilnog postavljanja cevovoda,rasporeda opreme,armature i mehaničkog oštećenja. -nekvalitetno izvedenih cevovoda,armature i spojeva. -nestručnog i nepravilnog rukovanja i održavanja instalacija. -pojave korozije. -nestručnog i nepravilnog rukovanja instalacijama. 1.2. Štetnosti koje se mogu javiti pri eksploataciji ,rukovanju i održavanju instalacija mogu nastati usled : -termičke neizolovanosti cevovoda i opreme -nepravilnog i nesigurnog rukovanja i održavanja instalacija. 2.1. Predviđene mere za otklanjanje opasnosti: -na bazi izvedenog proračuna izvršen je pravilan izbor cevovoda, opreme,merno regulacione i sigurnosne armature uz primenu važećih tehničkih normativa i standarda. -instalacija je pravilno postavljena i stabilna a oprema pravilno razmeštena čime je sprečeno mehaničko oštećenje. -spajanje instalacija vrši se odgovarajućim nastavcima, priključcima i zavrtnjima koje vrši atestirani varilac. -sprečavanje korozije izvršiće se predviđenim zaštitama koje su detaljno navedene u projektnoj dokumentaciji. -po završenoj montaži investitor predaje atest o ugrađenom materijalu i opremi kao i uputstvo za rukovanje i održavanje. 2.2. Predviđene mere za otklanjanje štetnosti: -predviđeno je izolovanje cevovoda i opreme a vrsta i način detaljno su navedeni u projektnoj dokumentaciji. -obučavanje lica koje održavaju instalaciju . 2.3. Predviđene mere za zaštitu životne sredine: -shodno Zakonu o zaštiti na radu projektom su predviđene potrebne mere zaštite životne sredine tako da se ne ugrožavaju ljudi i okolina objekata.
3.1 Izvođač radova je obavezan da izradi elaborat o uređenju gradilišta koji uz izveštaj o početku radova dostavlja nadležnoj inspekciji rada. Proizvođač oruđa za rad na mehanizovani pogon obavezan je dostaviti upustvo za bezbedan rad i da potvrdi na oruđu da su na istom primenjene propisane mere i normativi zaštite na radu, odnosno dostaviti uz oruđe za rad atest o primenjenim propisima zaštite na radu. Organizacija je dužna da nadležnoj inspekciji rada najkasnije na 8 dana pre početka radova ,odnosno nastalih promena dostavi vreme pošetka radova i elaborat o uređenju gradilišta. Izvođač radova je dužan da izradi normativna akta iz oblasti zaštite na radu, samoupravni sporazum o zaštiti na radu, program za obučavanje i vaspitavanje radnika iz oblasti zaštite, pravilnik o pregledima, ispitivanjima i održavanju oruđa, uređaja i alata, program mera o unapređenju žaštite na radu i drugo. Izvođač radova je obavezan da izvrši obučavanje radnika iz materije zaštite na radu i da upozna radnika sa uslovima rada, opasnostima i štetnostima u vezi sa radom, te obavi proveru sposobnosti radnika za samostalan i bezbedan rad. Odobrenje za korišćenje, odnosno stavljanje u pogon izgrađenog, adaptiranog ili rekonstruisanog objekta, odnosno instalacije, uređaja i posteojenja može se izdati tek kad nadležni organ uprave za unutrašnje poslove utvrdi da su u njima sprovedene mere zaštite od požara predviđene u investiciono tehničkoj dokumentaciji.
4.1 U projektu su predviđene sve potrebne mere za otklanjanje opasnosti i štetnosti u pogledu zaštite na radu i zaštite životne sredine.
Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš ,
Projektni zadatak za izradu Glavnog projekta mašinskih instalacije grejanja Izraditi Glavni mašinski projekat za radijatorsko grejanje sa gasnim kondenzacionim kotlom kao izvorom toplotne energije. Za izradu projekta koristiti građevinske podloge. Proračun potrebne količine toplote uraditi u skladu sa važećim propisima. Unutrašnje temperature usvojiti u zavisnosti od namene prostorija. Za grejna tela predvideti panelne čelične radijatore. Cevnu mrežu projektovati alpeh cevi. Cevi voditi kroz podnu košuljicu i izolovati ih. Kotao smestiti u prostoriju broj 3-9. Za prostorije broj 3-5 predvideti mono split sistem neinverterski. Pri izradi projekta projektant je dužan da se pridržava važećih standarda i propisa i pravila struke. Sva projektovana oprema i materijali treba da budu kvalitetni i izradjeni od poznatih proizvodjača.
Investitor:
TEHNIČKI OPIS instalacije radijatorskog grejanja Objekat:
MESNA ZAJEDNICA POŽEGA
Investitor:
OPŠTINA POŽEGA, OPŠTINSKA UPRAVA
Mesto:
POŽEGA
Objekat mesne zajednice je na zaklonjenom položaju i sastoji se od prizemlja i dva sprata. Pri projektovanju su usvojeni srednji podaci za Požegu (spoljna projektna temperatura, broj stepen dana i dužina grejnog perioda). Usvojen je toplovodni sistem grejanja sa toplom vodom sistema 75/55C za projektne uslove od -19C. Predviđen je gasni kotao, koji se montira u prostoriji broj 3-9 na II spratu. Odabrani kotao zadovoljava potrebe objekta pri korišćenju zemnog gasa. Predviđeni kotao je proizvođača »Viessmann» Nemačka, snage 26 kW kondenzacioni. Kotao u sebi ima ekspanzionu posudu i ventil sigurnosti (p = 2,5 bar). Kotao se povezuje sa kolektorom koji se nalazi u istoj prostoriji kao i kotao. Kolektor je smešten u uyidnoj kaseti. Kao grejna tela usvojeni su čelični panelni radijatori firme ECCORAD tip 22 visine 600mm. Radijatori su snadbeveni odzračnim slavinama , i usponskim ventilima sa termoglavama prema grafičkoj dokumentaciji. Cevna mreža se izvodi od ALPEX cevi HERZ ili boljih . Horizontalni razvod mreže se izvodi kroz podnu košuljicu i izoluje se cevnom izolacijom debljine 9mm, kako je to prikazano u grafičkoj dokumentaciji. Kotao se priključuje na fabrički dimovod. Uprostorije br 3-5 predvideti mono split sistem neinverterski sa zidnom unutrašnjom jedinicom. Sve ostalo uraditi prema propisima i pravilima struke i na način dat u testualnoj i grafičkoj dokumentaciji ovog projekta. Pri montaži instalacija pridržavati se važećih standarda, normi i propisa kao i tehničkih uslova iz ovog projekta.
Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš
PRORAČUNI
PRORAČUN CEVNE MREŽE 1
2
3
4
5
6
Deonica
Protok
Količina toplote Q
Dužina deonice l
Prečnik cevi d
Brzina w
/
kg/h
W
m
mm
m/s
7 Jedinični pad pritiska R Pa/m
LIST BROJ: 1 9 10
8 lxR
Lokalni gubitci
Pad pritiska Z
Pa
/
Pa
Cirkulacioni krug, grejnog tela u prostoriji br.3-5 1
840
19540
5.0
26
0.49
110
550
7.0
817
2
170
3961
40.0
16
0.37
150
6000
6.0
399
3
98
2280
10.0
12
0.36
200
2000
4.6
290
8550 ukupni pad pritiska (Pa):
IZBOR PUMPE: potrban protok:1.1 x 840 = 924 kg/h = 0.924 m3/h potrban napor:1.21 x 10055 = 12166 Pa
PUMPA "Grundfos" UPS 25-50 50Hz (3 brzine)
10055
1505
IZBOR GREJNIH TELA Red. Br.
Oznaka Naziv prostorije Un. projek. Toplotni prost.
temp. (Co)
gubitak (W)
Tip radijatora
Toplotna
Br.
Sp.t.
snaga
Gr.t.
q
panelni čelični
Quk. (W)
1
3.1
Kancelarija
20
1,811
22-600/1200
1981
1
1,981
2
3.2
Kancelarija
20
1,702
22-600/1200
1981
1
1,981
3
3.3
Kancelarija
20
1,268
22-600/800
1321
1
1,321
4
3.4
Kancelarija
20
1,693
22-600/1200
1981
1
1,981
5
3.5
20
3,756
22-600/1600
2280
1
2,280
5
3.5
22-600/1000
1681
1
1,681
6
3.6
Višenamenska sala Višenamenska sala Kancelarija
20
1,235
22-600/1000
1681
1
1,681
7
3.7
Kancelarija
20
1,362
22-600/1000
1681
1
1,681
8
3.8
Hodnik
16
-165
22-600/800
1321
2
2,642
9
3.9
Kuhinja
20
675
22-600/600
991
1
991
10
3.10
Toalet
20
413
22-600/400
660
1
660
11
3.11
Toalet
20
413
22-600/400
660
1
660
20
14,161
19,540
PREDMER I PREDRAČUN Objekat: Mesna zajednica Požega Investitor: Opština Požega Mesto gradnje: Požega
1
PRIZEMLJE
A
INSTALACIJA GREJANJA PRIZEMLJE
1
Isporuka i montaža gasnog kotla VIESSMANN VITODENS 100 W, 26kW kombinovani kondenzacioni ili bolji u kompletu sa horizontalnim dimovodom (1m), dimovodnim nastavkom L=1m, montažnim setom i digitalnim termostatom kom
1
146,724.00
146,724.00
2
Isporuka i montaža spoljnjeg senzora temperature kom
1
9,557.00
9,557.00
3
Isporuka i montaža kugla ventila sa holenderom 1" 1/2"
kom kom
3 3
892.00 496.00
2,676.00 1,488.00
Isporuka i montaža odvajača nečistoće 1" 1/2"
kom kom
1 1
610.00 312.00
610.00 312.00
Isporuka i montaža prestrujnog ventila 3/4", Callefi ili sl. kom
1
2,819.00
2,819.00
6
Isporuka i montaža PiP slavine 1/2"
2
200.00
400.00
7
Isporuka i montaža bakarnih cevi ф 28x0.9
5
430.00
2,150.00
0.5
2,150.00
1,075.00
kom
1
5,240.00
5,240.00
10 Isporuka i montaža mesinganog kolektora tip HERZ ili bolji sa 11 priključaka
kompl
1
18,980.00
18,980.00
11 Isporuka i montaža adaptera fi 16-3/4" fi 20-3/4"
kom kom
46 2
155.00 188.00
7,130.00 376.00
m m
300 40
76.00 132.00
22,800.00 5,280.00
13 Isporuka i montaža pres T komada za ALPEX cevi HERZ ili sl 20/16/16
kom
2
380.00
760.00
14 Isporuka i montaža cevne izolacije tip Armaflex ili sl fi 18x9mm fi 22x9mm
m m
300 40
31.00 35.00
9,300.00 1,400.00
0.1
28,080.00
2,808.00
4
5
8
9
kom
m
Pomoćni materijal za montažu Cu cevi, uzima se 50% od pozicije Cu cevi Isporuka i montaža ugradnog ormarića dimenzija 1000x650x110
12 Isporuka i ALPEX cevi HERZ ili sl ф 16x2mm ф 20x2mm
15 Za pomoćni materijal potreban za montažu cevne mreže plaća se 10% od poz. cevi
26
110.00
2,860.00
2 1 3 3 3 1
5,200.00 6,250.00 6,700.00 7,770.00 8,250.00 10,050.00
10,400.00 6,250.00 20,100.00 23,310.00 24,750.00 10,050.00
18 Isporuka i montaža usponskog pravog ventila 100%, 1/2" u kompletu sa termoglavom, tip HERZ ili sl kompl
11
3,410.00
37,510.00
19 Isporuka i montaža usponskog pravog ventila 50%, 1/2" u kompletu sa termoglavom, tip HERZ ili sl
kom
2
3,410.00
6,820.00
20 Isporuka i montaža automackih odzračnih lončića 1/2" pravi, Callefi ili sl. kom
2
442.00
884.00
21 Puštanje gasnog kotla u rad od strane ovlašćenog servisera kom
1
7,900.00
7,900.00
pauš
1
2,000.00
2,000.00
16 Isporuka i montaža PVC lukova za ALPEX cevi 17 Isporuka i montaža čeličnih panelnih radijatora, proizvođač ECCORAD ili sl. U kompletu sa nosačima, odzrakama i čepovima 22-600/400 22-600/600 22-600/800 22-600/1000 22-600/1200 22-600/1600
22 Pripremno-završni radovi: transport alata i materijala, potrebne probe i uregulisavanje rada sistema, izrada potrebne tehničke dokumentacije
kom
kom kom kom kom kom kom
B
INSTALACIJA KLIMATIZACIJE
1
Isporuka i montaža zidnih mono split sistema (neinverterski), GREE ili bolji 18000 BTU
kom
1
49,426.00
49,426.00
2
Isporuka i montaža nosača klima uređaja
kompl
1
550.00
550.00
3
Isporuka i montaža bakarnih cevi u koturu (meko žarene), dimenzija: Ø 9,52 Ø 12.7
m m
2 2
184.00 250.00
368.00 500.00
4
Isporuka i montaža kabla PPJ 5x1.5mm
m
3
94.00
282.00
5
Isporuka i montaža pomoćnog materijala za montažu bakarnih cevi. Za ovu poziciju se uzima 20% od pozicije cevi
0.2
868.00
173.60
2 2
40.00 42.00
80.00 84.00
1
2,000.00
2,000.00
6
9
C
Isporuka i montaža toplotne izolacije sa parnom branom debljine 6 mm, Armaflex Ac ili ekvivalentno, za dimenziju cevi: Ø 9,52 Ø 12.7 Puštanje u rad split sistema i dopuna freonom od strane ovlašćenog servisera GASNA INSTALACIJA
m m
kom
1
Isporuka i montaža bakarnih cevi
ф 22x1mm ф 18x1mm 2
m m
Za pomoćni materijal potreban za montažu cevne mreže kao što su obujmice, hilzne, rozetne, zaptivni materijal , kiseonik, acetilen, žice za zavarivanje, kudelja, lukovi i sav ostali pomoćni materijala potreban za ugradnju cevne mreže plaća se 50% od poz. cevi (1)
15 2
950.00 720.00
14,250.00 1,440.00
0.5
15,690.00
7,845.00
Isporuka i montaža gasnih kugla ventila 3/4" 1/2"
kom kom
1 1
460.00 340.00
460.00 340.00
Isporuka i montaža prohromskog creva za gas 3/4" L=800mm
kom
1
1,180.00
1,180.00
5
Uzemljenje gasne instalacije
kom
1
2,500.00
2,500.00
6
Atest uzemljenja gasne instalacije
kom
1
3,000.00
3,000.00
UKUPNO: PDV 20%: UKUPNO:
479,197.60 95,839.52 575,037.12
3
4
B. GRAFIČKI DEO
SADRŽAJ PROJEKTA
A. OPŠTI DEO IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA
B. TEKSTUALNI DEO B.1. PROJEKTNI ZADATAK B.2. TEHNIČKI OPIS B.3. PRORAČUNI B.4. PREDMER I PREDRAČUN B.5. TEHNIČKI USLOVI GRAĐENJA B.6. PRILOG O PRIMENJENIM MERAMA ZR B.7. MERE SIGURNOSTI I UPUTSTVA
C. GRAFIČKI DEO C.1. GRAFIČKI SIMBOLI C.2. SPISAK CRTEŽA C.3. CRTEŽI
A. OPŠTI DEO
Na osnovu člana 128. Zakona o planiranju i izgradnji objekata («Sl. glasnik RS», br. 72/09):
IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA GLAVNI PROJEKAT UNUTRAŠNJE GASNE INSTALACIJE Objekat:
Mesna zajednica Požega
Investitor:
Opština Požega, Opštinska Uprava
Mesto gradnje:
Požega
Projektovao:
„ARHIMIS“ DOO Užice
Odgovorni projektant: Srđan Korać, dipl inž. maš. (Licenca br. 330 D148 06)
Glavni projekat je urađen u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za unutrašnje gasne instalacije ( “Sl. list SRJ”, br.20/92 ), kao i sa drugim propisima, tehničkim normativima, standardima i normama kvaliteta, koji se odnose na ovu vrstu instalacija. Obezbeđena je međusobna usklađenost svih delova tehničke dokumentacije, kao i usklađenost sa postojećim instalacijama u objektu.
Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš
B. TEKSTUALNI DEO
B.1. PROJEKTNI ZADATAK Investitor:
Opština Požega, Opštinska Uprava
Naziv objekta:
Mesna Zajednica Požega
Mesto izgradnje: Požega Za potrebe Investitora uraditi Glavni projekat unutrašnje gasne instalacije. Projektom obuhvatiti: spoljnu i unutrašnju gasnu cevnu mrežu, gasne potrošače ( gasne aparate ), dovod vazduha za sagorevanje i odvod produkata sagorevanja. Granica projektovanja su priključci merno regulacionog seta ( MRS ), koji postavlja Distributer. Gasni aparati, do kojih treba dovesti prirodni gas su: Kombinovani zagrejač vode (Kzv1) - kotao, gasni aparat vrste “C 3.3.”, snage 26 kW; Gasni šporet (Š), gasni aparat vrste “C 3.1.”, snage 2.5kW Položaj gasnih aparata određuje Investitor. Ispred priključnog mesta gasnog aparata predvideti ručnu gasnu slavinu. Kotao je povezan sa instalacijom za centralno grejanje prostorija. Projekat uraditi na osnovu energetskih i tehničkih uslova, koje je postavio Distributer. Projekat uraditi u skladu sa važećim propisima i tehničkim normativima, koji se odnose na unutrašnje gasne instalacije.
I N V E S T I T O R, Maj 2014. god. ………………………….
B.2. TEHNIČKI OPIS Investitor:
Opština Požega, Opštinska Uprava
Naziv objekta:
Mesna Zajednica Požega
Mesto izgradnje: Požega Na osnovu: projektnog zadatka, energetskih uslova koje je postavio Distributer, uvida u postojeće stanje, dogovora sa Investitorom, tehničkih karakteristika odabrane gasne opreme, PRAVILNIKA O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA UNUTRAŠNJE GASNE INSTALACIJE (Sl. list SRJ, br. 20/92) i drugih važećih propisa, projektovana je unutrašnja gasna instalacija (UGI). Projekat UGI obuhvatio je: spoljnu i unutrašnju gasnu cevnu mrežu, potrošače (gasne aparate), sistem za dovod vazduha za sagorevanje i odvod produkata sagorevanja. Granica projektovanja je priključak na merno regulacioni set (MRS), koji je postavljen u zelenoj površini. Gasni priključak i MRS nisu predmet ovog projekta. Njihovo projektovanje i izvođenje je u nadležnosti Distributera. Potrošači (gasni aparati), potrebna količina gasa, sa stepenom jednovremenosti, prostorije gde se nalaze potrošači gasa, kao i način dovoda vazduha za sagorevanje i odvoda produkata sagorevanja prikazani su u sledećoj tabeli:
Q[ kW ]
DIMNJAK - slobodni presekA0 [ cm2 ]
V
min. Kombinovani zagrejač vode (KZV1)
C 3.3.
26
3.00
3,00
Šporet
C 3.1.
2.5
0.3
0.3
UKUPNA POTROŠNJA GASA MERAČ POTROŠNJE GASA
3.3 G-4
-
post. -
m3 -
VENTILACIJA dovod vazduha za sagorevanje
TIP G.A.
POTROŠNJA - pri max. toplotnom kapacitetuqv fi [ Sm3/h ]
ZAPREM PROSTO RIJE
GASNI APARATI - Potrošači gasa
NAZ. TOPLOT. SNAGA
Tab br.1
Spoljni otvor za eventualno »iscureli« gas
NAPOMENE: Oprema je atestirana u skladu sa JUS-om.
Mesto i način postavljanja gasnih aparata, gasna cevna mreža, montažni detalji, koji se odnose na priključke gasa, dovod vazduha za sagorevanje i odvod produkata sagorevanja, prikazani su u priloženoj grafičkoj dokumentaciji. Gasni aparati, do kojih je doveden prirodni gas, su: Kombinovani zagrejač vode ( kZV1 ) - kotao, gasni aparat vrste »C 3.3.«, snage 26 kW, postavljen u kuhinji, sa fasadnim priključkom, izvedenim kroz spoljni zid, prema dvorištu, na propisanoj visini. Gasni Šporet Š, postavljen u kuhinji Gasna cevna mreža izvodi se od bakarnih cevi. Bakarni vodovi su postavljeni vidno na zid, pričvršćeni su metalnim obujmicama, na propisanom rastojanju oslonaca i završavaju se pred gasnim aparatom ručnom slavinom za gas. Priključci gasnih potrošača su izvedeni čeličnim savitljivim crevima. Dovod vazduha za sagorevanje gasa i odvod produkata sagorevanja iz kotla je preko fasadnog priključka, u atmosferu. Uzemljenje UGI je ostvareno priključenjem na sabirnice za izjednačavanje potencijala. Kotao je bakarnim cevima vezan sa instalacijom za centralno grejanje prostorija.
Odgovorni projektant, _________________________ Srđan Korać, dipl.inž.maš.
B.3. P R O R A Č U N I POLAZNI PODACI Gorivo ................................................................... Donja toplotna moć............................................... Gustina gasa ( p0 =1.013 mbar, T0 =273 K )........ Pritisak u kućnoj instalaciji ...................................
prirodni ( zemni ) gas Hd = 33.338 [ kJ / kg ] ρ0 = 0,75 [ kg / m3 ] p = 20 [ mbar ]
B.3.1. POTREBNA KOLIČINA PRIRODNOG GASA Potrošnja gasa svakog pojedinog gasnog aparata računa se prema sledećem izrazu: 3600 P qv H d [ Sm3 / h ], gde je: P [ kW ] - maksimalni toplotni kapacitet ( snaga ) gasnog aparata, η = 0,80 ÷ 0,93 - stepen korisnosti gasnog aparata, Hd = 33338 [ kJ / kg ] - donja toplotna moć prirodnog gasa. Podaci su prikazani u tabeli br 1. B.3.2. ODREĐIVANJE PREČNIKA CEVI Prečnik cevi određuje se na osnovu pada pritiska u instalaciji. Za unutrašnje gasne instalacije niskog pritiska ( < 100 mbar ), pad pritiska se određuje preko jednačina za strujanje nestišljivog fluida. Za ovakve instalacije važe sledeći uslovi: a) ukupno dozvoljeni pad pritiska je 2,6 mbara, b) min. pritisak na mestu priključenja gasnog aparata je 20 mbar ( za prirodan gas ). Ukupan dozvoljeni pad pritiska u unutrašnjoj gasnoj instalaciji ( 2,6 mbar ), između kućnog regulatora pritiska i priključka gasnog aparata, dobija se kao zbir sledećih padova pritisaka: Razvodni vod (vod nemerenog gasa )≤ 0,3 mbar ( između GZCZ i priključka MPG ), Merač protoka gasa ( MPG ) ≤ 1,0 mbar, Potrošni vod ≤ 0,8 mbar ( od MPG do ogranka ), Usponski vod ≤ 0,0 mbar ( vertikalni deo voda ), Ogranak i pruključni vod ≤ 0,5 mbar (od potrošnog voda do jednog GA ) Pad pritiska u deonici zavisi od: unutrašnjeg prečnika cevi, dužine deonice, materijala cevi, linijskih i lokalnih otpora, visinske razlike početka i kraja deonice, kao i vršnog zapreminskog protoka gasa. Vršni zapreminski protok gasa zavisi od: vrste i broja gasnih aparata, faktora istovremenosti korišćenja tih aparata i zapreminskog protoka gasa pri nazivnom toplotnom opterećenju gasnog aparata( priključna vrednost qv,n ). Proračun pada pritiska izvršen je primenom diferenciranog postupka, kao zbir padova pritiska: usled trenja u cevi, razlike pritisaka u usponskim i silaznim vodovima, kao i lokalnih otpora u fazonskim delovima i armaturi: p d ( R L) Z H (0,04) [ mbar ] gde su: R [ mbar/m ] - jedinični pad pritiska usled trenja u cevi,
L [ m ] - dužina deonice, Z [ mbar ] - pad pritiska u deonici zbog lokalnih otpora, ∆H [ m ] - visinska razlika početka i kraja deonice. Unutrašnji prečnik posmatrane deonice: 354 Q d w [ mm ] gde je: Q [ m3 / h ] - zapreminski protok gasa u deonici pri radnim uslovima ( p0 = 1013 mbar, T0 = 293 K ), w [ m/s ] - preporučena brzina strujanja gasa u deonici: za p = 20 mbar, w = 4 m/s. Stvarna brzina gasa u posmatranoj deonici: 354 Q w d 2 [ m/s ] gde je: Q [ m3 / h ] - vršni zapreminski protok gasa u deonici pri radnim uslovima. Za proračun su korišćene tabele i dijagrami, prema JUS M.E3.510. Pad pritiska po deonicama je prikazan u tabeli br.2 B.3.3. POSTAVLJANJE GASNIH APARATA Mora se obezbediti dovoljno svežeg vazduha za kvalitetno sagorevanje gasa u gasnim aparatima, odvod produkata sagorevanja, kao i provetravanje prostorija, radi razblaživanja štetne koncentracije produkata sagorevanja ili eventualno “iscurelog” gasa iz prostorije. Pri tome, vrsta gasnog aparata, njegova nazivna toplotna snaga i veličina prostorije imaju presudan uticaj na izbor rešenja. B.3.3.1. Snabdevanje vazduhom za sagorevanje i ventilacija Gasni aparat vrste " A ", vazduh za sagorevanje uzima iz prostorije u kojoj se nalazi. Prostorija mora imati najmanje jedan spoljni prozor ili vrata, koja se otvaraju. Gasni aparat vrste " B ", vazduh za sagorevanje uzima iz prostorije u kojoj se nalazi. Mora se obezbediti, na prirodan način ili tehničkim merama ( prinudno ), min. 1,6 [ m3 / h ] vazduha po 1 [ kW ] ukupne nazivne toplotne snage, pri čemu podpritisak u prostoriji, u odnosu na spoljni pritisak, ne sme biti veći od 0,04 [mbar ] ( 4 Pa ). Gasni aparat vrste " C ", vazduh za sagorevanje uzima spolja, kroz spoljni zid ili krov, preko fasadnog priključka - Ložišta nezavisna od vazduha iz prostorije( čl. 108 ) Na spoljnem zidu prostorije u kojoj se nalazi gasni aparat bilo koje vrste, ispod plafona, preporučeno je postavljanje otvora svetlog preseka min. 75 [ cm2 ], koji se ne može zatvarati. Ovaj otvor odvodi eventualno “iscureli” gas iz prostorije. U tabeli br.2 i crtežima u grafičkoj dokumentaciji prikazana su usvojena projektna rešenja.
B.3.3.2. Odvod produkata sagorevanja Gasni aparat vrste " A ", produkte sagorevanja ispušta u prostoriju u kojoj se nalazi. Produkti sagorevanja odvode se van prostorije izmenom vazduha ( provetravanjem ). Prostorija mora imati najmanje jedan spoljni prozor ili vrata, koja se otvaraju. Gasni aparat vrste " B ", priključuje se na kućni dimnjak, preko koga se produkti sagorevanja izbacuju u atmosferu. Pri tome, dimnjak mora ispunjavati uslove prema JUS U.N4.030. Min. slobodan presek dimnjaka određuje se prema formuli Retenbahera: P AD n h [ cm2 ] gde je: n = 8,6 ÷ 14,6 - koeficijent ložišta, Σ P [ kW ] - toplotni kapacitet svih gasnih aparata priključenih na dimnjak, h [ m ] - korisna visina dimnjaka. Stvarni slobodan presek dimnjaka je: D2 AD , S 4 [ cm2 ] gde je: D [ cm ] - prečnik uloška dimnjaka. Mora biti zadovoljen uslov: AD,S > AD. Gasni aparat vrste " C ", produkte sagorevanja izbacuje u atmosferu, kroz spoljni zid ili krov, preko fasadnog priključka - Ložišta nezavisna od vazduha iz prostorije( čl. 108 ) U tabeli br. 2 i crtežima u grafičkoj dokumentaciji prikazana su usvojena projektna rešenja. Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl.inž.maš.
Odgovorni projektant:
1
Ld
d
v
R
LxR
m3/h
m
mm
m/s
mbar/m
mbar
Q 5x6
Z
H
pH
mbar
m
mbar
8x11
ska u deonici
Zbir padova prit-
usled vis. razlike
Pad prit.u deonici
poč. i kraja deonice
Visinska razlika
nici od lok. otpora
Pad pritiska u deo-
otpora u deonici
Zbir koef. lokalnih
u deonici
Linijski pad pritiska
pritiska
Jedinični pad
u deonici
Brzina gasa
deonice
Unutrašnji prečnik
Dužina
deonice
protok
Vršni zapreminski
Faktor
vrednosti GA
jednovremenosti
fi
3x4
pD
pdoz
12+14+16
kom
m3/h
m3/h
mbar
mbar
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
1 1 1
0.30 3.00
0.30 3.00
1.00 1.00
3.30
15.0
20
2.92
0.07
1.050
6.5
0.208
7.0
-0.28
0.978
1.478
0.30
0.30
1.00
0.30
0.015 2.0 2.8 0.41 0.030 16 Stvarna brzina gasa u fi, R, z, Z - uzeti iz tabela deonici: i dijagrama H - sa predznakom 354 Q v m/ s "+" za usponski vod 2 "-" za silazni vod d pH = Hx(-0.04)
III Gasni štednjak Priključna vrednost GA:
Pn m3 / h 8,0
Pn-nazivna snaga GA (kw) 3
qv,n
Naziv
Gasni štednjak I Gasni zag. vode
qv , n
Zbir priključnih
Priključna
vrednost GA
DEONICA
qv,n
Listova: 1
TABELA br. 2
diferencirani postupak
pritiska u deonici
ODREĐIVANJE PREČNIKA CEVI
GASNI APARATI
List: 1
Srđan Korać, dipl. maš.inž. Licenca br. 330 D148 06
Ukupni pad
GLAVNI PROJEKAT Unutrašnja gasna instalacija
Min. unutrašnji prečnik cevi:
d 9,41 Q mm
-2.0 0.08 0.002 0.112 1.590 Rv - razvodni vod: pdoz < 0.3 Pv - potrošni vod: pdoz < 0.8 Uv - usponski vod: pdoz < 0.0 Ov - ogranak i priklj. vod: pdoz < 0.5 Standard: JUS M.E3.510
0
8.0 (kWh/m )- specifična korisna snaga gasa (pogonska donja toplotna moć), za r.uslove (20 C, 20mbar).
ZAKLJUČAK: Brzine strujanja gasa u svakoj deonici su ipod dozvoljenih 4m/s. Ukupan pad pritiska je1.590 mbar-a ispod dozvoljenog koji iznosi 2.6 mbar-a. Odgovorni projektant, ______________________ Srđan Korać, dipl. inž.maš
B.5. TEHNIČKI USLOVI GRAĐENJA Tehnički uslovi su sastavni deo projekta i obavezni su kako za Izvođača, tako i za Investitora. 1. Za priklučenje novih objekata potrošača prirodnog gasa na gradski gasovod ili za povećanje potrošnje prirodnog gasa postojećih potrošača, pribavlja se energetska saglasnost od Distributera, koja sadrži: energetske i tehničke uslove. Nije dozvoljena prepravka i priključenje novih trošila bez saglasnosti Distributera. 2. Kućni gasni priključak i KMRS su osnovno sredstvo Distributera i izgradnju istih može vršiti samo Distributer ili ovlašćena organizacija, koju angažuje Distributer. 3. Izgradnju kućne gasne instalacije može izvoditi ovlašćeno preduzeće, koje je registrovano za ovu vrstu posla i raspolaže atestiranim variocima, uz primenu važećih standarda i normativa, kao i preduzimanje potrebnih mera zaštite od požara i eksplozije prilikom montažnih radova. 4. Svi elementi unutrašnje gasne instalacije ( cevovodi, armatura, gasni aparati ) moraju imati odgovarajuće ateste proizvođača da su namenjeni za prirodni gas. 5. Pri izvođenju unutrašnje gasne instalacije u svemu se mora pridržavati PRAVILNIKA O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA UNUTRAŠNJE GASNE INSTALACIJE ( Sl. list SRJ, br. 20/92 ) - u daljem tekstu: PRAVILNIK. 6. Izrada kućne gasne instalacije mora se izvesti u svemu prema priloženim crtežima, tehničkom opisu, proračunu, ovim uslovima i postojećim normama. Odstupanje od projekta dozvoljeno je jedino uz saglasnost projektanta. Sve izmene moraju se upisati u građevinski dnevnik. 7. Oblik, mere i karakteristike cevi za izradu gasovoda i elemenata za spajanje definisani su standardima. Unutrašnji gasovodi mogu biti od: čeličnih cevi: JUS C.B5.021, 023, 026, 027, 222 bakarnih cevi: JUS C.D5.502 Fazonski komadi i spojni elementi moraju da ispunjavaju iste uslove u pogledu kvaliteta, kao i cevi. 8. Unutrašnji gasovod postavlja se prvenstveno iznad maltera, po zidu i plafonu, iznad vodovodnih cevi, horizontalno i vertikalno, na rastojanju min. 15 cm od cevi i elektroinstalacija. Na gasovod se ne smeju oslanjati ostale instalacije, niti na njih pričvršćivati. 9. Spoljna zaštita čeličnih cevi od korozije vrši se prema JUS C.B5.023 i 027. Cevi se čiste do metalnog sjaja i dvostruko premazuju temeljnom bojom. Unutrašnja instalacija boji se žutim lakom ili drugom bojom, ali sa obaveznim obeležavanjem prstenovima žute boje, širine 10 cm, na svakih 3m dužine cevovoda. 10. Spoljna zaštita bakarnih cevi vrši se odgovarajućim plastičnim materijalima. 11. Gasovod se vodi sa padom od 3 mm/m prema potrošačima ili posebnom ispustu kondezata. 12. Vazdušno vođene gasne cevi moraju se fiksirati držačima, pri čemu mora biti propisan razmak između dva držača. 13. Na mestima prolaza gasovoda kroz zidove ili plafone postavljaju se zaštitne cevi ( čaure ), koje treba da budu duže min. 5cm sa obe strane pregrade. Zaštitne cevi moraju biti od materijala otpornog na koroziju ili zaštićene od korozije. 14. Razlikujemo sledeće vrste gasnih aparata: Vrsta " A " - bez odvoda produkata sagorevanja; Vrsta " B " - uzima vazduh za sagorevanje iz prostorije, a odvod produkata sagorevanja je kroz dimnjak; Vrsta " C " - ložišta nezavisna od vazduha iz prostorije. 15. Prema nameni, kućni aparati su: Protočni zagrejači vode ( pZV ) - protočni bojleri,
Cirkulacioni zagrejači vode ( cZV ) - kotlovi za grejanje, Akumulacioni zagrejači vode ( aZV ) - akumulacioni bojleri, Kombinovani zagrejači vode ( kZV ) - kotlovi za grejanje i zagrevanje potrošne sanitarne vode, Gasne peći ( P ) - grejalice, Gasni štednjaci ( Š ) - šporeti, Gasni hladnjaci ( H ) - frižideri, itd. 16. Gasni aparati moraju imati dokaz o kvalitetu - odgovarajući atest proizvođača odnosno ovlašćene domaće institucije. Ne smeju se koristiti za namene za koje nisu konstruisani. 17. Svaki gasni aparat na fiksnom delu dovodnog gasovoda mora imati zaporni organ ( kugla slavina ). 18. Postavljanje gasnih aparata vrši se prema priloženoj grafičkoj dokumentaciji, PRAVILNIKU i upustvima proizvođača. 19. Gasni aparat može se postaviti samo u prostoriji, koja zadovoljava uslove dovoda vazduha za sagorevanje i odvoda produkata sagorevanja. 20. Potrebne zapremine prostorija za postavljanje gasnih aparata vrste " A " i " B ", kao i tehničke mere, kojima se obezbeđuje vazduh za sagorevanje moraju se proračunati i konstruisati u skladu sa PRAVILNIKOM. 21. Dimnjak, na koji se priključuju gasni aparati vrste " B ", moraju se pregledati, očistiti i ispitati da li zadovoljavaju namenjenu funkciju. Od ovlašćene dimnjičarske službe mora se pribaviti odgovarajuća potvrda o ispravnosti dimnjaka. 22. Kod gasnih aparata vrste " C " za dovod vazduha za sagorevanje i odvod produkata sagorevanja, mogu se koristiti samo originalni delovi, koji se ugrađuju po tehničkom upustvu proizvođača. 23. Svi cevovodi i uređaji moraju biti propisno uzemljeni, a prirubnički i navojni spojevi galvanski premošćeni, radi odvoda statičkog elektriciteta i radi zaštite od dodirnog napona. Priključna mesta moraju biti vidno obeležena crvenom bojom. 24. Od ovlašćene organizacije pribaviti izveštaj o ispitivanju, merenju i pregledu električne instalacije, koja je u vezi sa gasnom instalacijom i opremom. 25. Gasovodi se ne mogu koristiti neposredno niti posredno kao zaštitna ili radna uzemljenja električne instalacije, niti kao uzemljenje gromobranske instalacije. 26. Pre puštanja gasa u instalaciju, obavezno je ispitivanje na čvrstoću i nepropusnost, koje vrši Izvođač radova. Gasna instalacija ne sme se puštati u pogon, ukoliko predhodno nije ispitana i dobijen atest od Distributera. 27. Ispitivanje gasne instalacije vrši se vazduhom ili inertnim gasom ( azot, ugljendioksid ). Ne sme se vršiti kiseonikom. 28. Mesta, gde dolazi do curenja gasa iz instalacije, najlakše se utvrđuju ukoliko se priključci i spojevi premažu penušavim sredstvom. Mesta na koja se nanosi penušavo sredstvo moraju biti odmašćena.. 29. O ispitivanjima sačinjava se Zapisnik, koji potpisuju prisutni: rukovodilac radova, nadzorni organ i glavni monter, a po zahtevu i predstavnik Distributera. 30. Pre puštanja gasa u instalaciju, nakon uspešno izvršenih ispitivanja gasne instalacije, Distributer vrši tehnički pregled. 31. Zahtev za vršenje tehničkog pregleda, Investitor dostavlja Distributeru. 32. U instalaciju se može pustiti gas, ukoliko je urađeno sledeće: instalacija izvedena prema projektu, uspešno izvršena ispitivanja, izvršeno čišćenje dimnjaka, izvršen tehnički pregled i dobijena upotrebna dozvola, a Distributer izvršio montažu KMRS. 33. Neposredno pred puštanje gasa, obavlja se sledeće: Proverava se da li su svi ispusti na instalaciji nepropusno zatvoreni ( čepovi, kape, slepe prirubnice ), a svi zaporni cevni zatvarači na instalaciji zatvoreni;
Vrši se ispiranje instalacije gasom, tako da se iz instalacije izduva smesa gasa i ispitnog fluida, pri čemu se gas odvodi iz prostorije na siguran način, bez prisustva izvora paljenja. 34. Kada se smeša gasa i vazduha ispušta u stan, pored provetravanja stana, treba osigurati sledeće: Da električni aparati budu isključeni iz utičnica; Telefon, električno zvonce i sl. aparati, koji se aktiviraju izvan stana, moraju se isključiti; Proveriti da u stanu nema vrućih površina ( šporet, peć, grejalica i sl. ). 35. Neposredno nakon puštanja gasa, ispituju se sva spojna mesta penušavim sredstvom, koja nisu bila obuhvaćena glavnim ispitivanjem. 36. Pri podešavanju i funkcionalnom ispitivanju gasnih aparata, primenjuju se tehnička upustva proizvođača i osnovni principi efikasnog sagorevanja. 37. Aparati se podešavaju na nazivno opterećenje, ukoliko ih proizvođači nisu podesili. 38. Kod aparata vrste " B ", sa osiguračem strujanja, proverava se da li za 5 minuta rada gasnog aparata, pri zatvorenim prozorima i vratima, u stan izlaze produkti sagorevanja na osiguraču strujanja. 39. U svemu ostalom, pridržavati se sledećeg: Projektne dokumentacije; Važećih tehničkih propisa i normativa; Upustava proizvođača gasnih aparata; Važećih propisa ZR i PPZ u oblasti gasne tehnike; Ugovora između Investitora i Izvođača radova. Odgovorni projektant, ________________________ Srđan Korać, dipl.inž.maš.
B.6. PRILOG O PRIMENJENIM MERAMA ZAŠTITE NA RADU, ZAŠTITE OD POŽARA, ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE B.6.1. OPASNOSTI I ŠTETNOSTI Opasnosti i štetnosti se mogu javiti pri korišćenju prirodnog gasa usled: - Nepravilno izvršenog dimenzionisanja gasovoda i opreme kao i nepridržavanja važećih propisa i standarda, - Nestručno izvedene montaže gasovoda i opreme, - Nekvalitetno proizvedenih cevi, fitinga i armature, - Spoljnih oštećenja gasovoda usled naknadnih radova na drugim instalacijama, - Pojave eksplozivnih smeša, - Nestručnog i nepravilnog rukovanja i održavanja instalacije. B.6.2. MERE ZA OTKLANJANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI Na bazi izvedenog proračuna, izvršeno je pravilno dimenzionisanje instalacije, uz primenu važećih tehničkih normativa i standarda. Instalacija je osigurana od prskanja usled nekontrolisanog porasta pritiska. Instalacija je tako postavljena da je onemogućeno mehaničko oštećenje iste. Po završenoj montaži predviđena je zaštita od korozije nadzemne instalacije. Spajanje instalacije vrši se propisanim tehnologijama zavarivanja koje izvode atestirani varioci. Tehničkim uslovima je definisano da cevi, fitinzi i ostala oprema moraju biti obeleženi na propisan način i da moraju posedovati odgovarajuću tehničku i atestnu dokumentaciju. Projektom je predviđeno, shodno važećim tehničkim propisima, ispitivanje instalacije na čvrstoću i nepropusnost. Projektom je predviđeno da se, po završenoj montaži, Investitoru predaju atesti ugrađene opreme, kao i Upustva za rukovanje i održavanje. Projektom je predviđeno premošćenje prirubničkih i navojnih spojeva u cilju zaštite gasne instalacije od statičkog elektriciteta i dodirnog napona. U cilju otkrivanja mesta curenja gasa i sprečavanja pojave eksplozivnih smeša, prilikom puštanja instalacije u pogon ili prilikom periodičnih pregleda instalacije, predviđena je kontrola koncentraacije eksplozivnih smeša prenosnim gasnim detektorom. Gas je odorisan i time je moguća indikacija pomoću čula mirisa. B.6.3. ZAŠTITA NA RADU Radnici koji izvode radove po ovom projektu moraju biti upoznati sa potrebnim merama koje moraju preduzeti radi lične zaštite u procesu rada. Za primenu mera zaštite u procesu rada odgovorni su rukovodilac radova i sam radnik. Radnik mora biti snabdeven odgovarajućim sredstvima lične zaštite i ličnom zaštitnom opremom. Oruđa, uređaji i druga sredstva za rad moraju biti snabdevena zaštitnim uređajima i propisanim ispravama o njihovoj pouzdanosti za bezbedan rad. Radnik je dužan da neposrednom rukovodiocu prijavi svaki nedostatak, događaj ili sumnjivu pojavu koja bi mogla prouzrokovati neželjene posledice na radnika, proces rada i okolinu. Rukovodilac radova i radnici moraju biti obučeni za pružanje prve pomoći radniku koga je zadesila nesreća.
B.6.4. GAŠENJE POŽARA I PRUŽANJE POMOĆI UNESREĆENIMA Prirodni gas je gorivi gas i kao takav može izazvati požar ili postojeći povećati. Temperatura paljenja prirodnog gasa je 6400C. Granice eksplozivnosti prirodnog gasa u smeši sa vazduhom su 4÷16%. Pre paljenja gorionika na potrošnim uređajima ( kućnim aparatima ), obavezno je provetravanje prostorija (najmanje 3 min.). Minimalno rastojanje gasnih potrošača od: tapeta, zidnih obloga, nameštaja, tepiha i drugih pokretnih, lako zapaljivih predmeta, mora da iznosi min 250 mm. Kod fasadnih peći, rastojanje između zavese i grejnog tela mora da iznosi min. 150 mm.Na ili ispod grejnog uređaja ne smeju se ostavljati zapaljivi predmeti. Grejna tela ne smeju se koristiti za sušenje tekstilnih predmeta. U slučaju nastanka požara na gasnoj instalaciji i opremi primenjuju se sve predviđene mere za zaštitu od požara, uz upotrebu odgovarajuće opreme za p.p. zaštitu, od strane pojedinaca i najbliže vatrogasne jedinice. Pri pojavi požara treba postupiti na sledeći način:
- ukloniti svako lice koje nije aktivno angažovano u gašenju požara; - skloniti iz zone požara eventualno povređene; - zatvoriti dovod gasa, zatvaranjem protivpožarnog ventila ( slavine ) ispred kućne merno-regulacione stanice (KMRS ) i odvod gasa, iza mesta požara. - sačekati da prestane curenje gasa i da gas na mestu curenja izgori; - pristupiti gašenju požara, koristeći aparate za gašenje požara sa suvim prahom; - vatrom zahvaćenu elektroopremu ne gasiti vodom već samo ugljendioksidom (CO2) ili suvim prahom. Treba imati u vidu da se požar u izvesnim granicama može kontrolisati, dok se to ne može reći za eksploziju čija se veličina ne može pretpostavljati, kao ni posledice te eksplozije. Ako dođe do curenja gasa bez pojave požara, može doći do stvaranja eksplozivne smeše i eksplozije, čiji se obim i posledice ne mogu predpostaviti. Kada se nekoj osobi zapali odeća, opasnost za njen život je neposredna, a može biti otklonjena samo odlučnom akcijom spasavanja. Osoba u plamenu, izgubivši prisebnost, često besciljno beži, tražeći spas u bekstvu pred vatrom od koje se ne može pobeći. Osobu, kojoj gori odeća, treba svakako zaustaviti i odmah položiti na pod, jer se kretanjem vatra još više razbuktava, a plamen brzo obuhvata glavu i najosetljivije delove tela, što najčešće dovodi do teških opekotina. Pokriti je nekim prekrivačem, kaputom ili sl., čime se sprečava dovod kiseonika i gasi vatra. Opekotine izazvane dejstvom visoke temperature, nastale usled požara, prema dubini oštećenja tkiva dele se na 4 stepena: PRVI STEPEN: koža je jako crvene i natečena, zahvaćen je samo površinski sloj; DRUGI STEPEN: koža ima crvenilo, otok, jak bol, plikove ispunjene žućkastom bistrom tečnošću; TREĆI STEPEN: bledo-žuta boja kože, suva, otečena i jako bolna, mestimično se vide i plikovi ispunjeni bistrom žućkastom tečnošću; ČETVRTI STEPEN: koža je crna, ugljenisana, sa mnogobrojnim plikovima koji su prsli i sasušeni. Pri pojavi opekotina treba se pridržavati sledećeg:
- ne kvasiti i ne ispirati opečenu površinu nikakvim tečnostima i rastvorima, - ne dodirivati opekotine rukama i ne skidati plikove, jer je to veoma opasno, - što pre postaviti prvi zavoj preko cele otečene površine,
- u nedostatku zavoja otečene površine uviti u čist čaršav ili platno, košulju ili drugi tekstilni materijal koji se nalazi pri ruci. Pri skidanju odela sa opečenog treba biti oprezan. Ako je deo prilepljen uz kožu odseći ga makazama i ostaviti na koži, jer ako se nasilno skida može se otrgnuti i opečena koža, što jako boli i otvara put infekcije. Bolje je opekotinu ostaviti otvorenu nego je zavijati u prljavo rublje ili zavoj. Ako spasilac ima pri ruci tablete protiv bolova, povređeni treba da popije dve tablete odjednom. Više puta u toku transporta do bolnice dati mu po malo tečnosti da popije (vodu sa malo soli, limunadu, čaj, mleko i sl.). B.6.5. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE Korišćenjem prirodnog gasa kao energenta drastično se smanjuje zagađenje životne okoline. Prilikom sagorevanja ne oslobađa štetne gasove, nema dima ni čađi i to je razlog da na ljegovoj primeni upravo baziraju programi sa ciljem zaštite i poboljšanja životne sredine. Preventivna zaštita životne okoline sprovodi se redovnim investicionim održavanjem i pregledima u skladu sa internim Pravilnikom distributera prirodnog gasa. B.6.6. ZAKLJUČAK Projektom su predviđene sve potrebne mere za otklanjanje opasnosti i štetnosti u pogledu zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite životne sredine.Sve navedene mere svode mogućnost havarije na minimum, a u slučaju havarije omogućuju brzu i adekvatnu intervenciju i lokalizaciju opasnosti i štetnosti. Uz upustva za puštanje u rad i rukovanje gasnim uređajima i instalacijom, Korisniku se predaju propisane mere sigurnosti, koje mora sprovoditi. Odgovorni projektant, ________________________ Srđan Korać, dipl.inž.maš
B.7. MERE SIGURNOSTI I UPUTSTVA ZA BEZBEDAN RAD KORISNIKU Opasnosti i štetnosti koje se mogu javiti pri korišćenju prirodsnog gasa: Prirodni gas je gorivi gas i kao takav može izazvati požar ili postojeći povećati; Može doći do "curenja" gasa bez pojave požara i do stvaranja eksplozivne smeše i eksplozije, čiji se obim i posledice ne mogu predpostaviti; Nedovoljan dotok svežeg vazduha umanjuje kvalitet sagorevanja i gašenje plamena; Loše odvođenje dimnih gasova prouzrokuje glavobolju i lakše trovanje lica u prostoriji. Mere za otklanjanje opasnosti i štetnosti: Instalacija se može jedino koristiti za prirodni gas i na nju se mogu montirati i priključiti uređaji, koji su isključivo namenjeni za prirodni gas; Priključenje kućne gasne instalacije na distributivnu gasnu mrežu može se izvršiti samo kada je instalacija izvedena prema projektnoj dokumentaciji, koja je dobila saglasnost Distributera; Svaka izmena potrošnje ili rekonstrukcija kućne gasne instalacije može se izvršiti samo prema novoprojektnoj dokumentaciji, koja je dobila saglasnost Distributera; Puštanje u rad gasnog aparata može da izvrši samo ovlašćeni serviser; Instalater je dužan da Korisniku objasni način rada i rukovanja gasnim aparatom; Besprekorno funkcionisanje gasnog aparata osigurano je samo ako se poštuju Upustva za instaliranje i Upustva za rukovanje; Ne skladištiti i ne koristiti ekplozivne i lako zapaljive materije u blizini gasnog aparata ( papir, razređivače, boje i sl. ); Minimalno rastojanje gasnih aparata od: tapeta, zidnih obloga, nameštaja, tepiha i drugih pokretnih, lako zapaljivih predmeta, mora da iznosi min 250 mm; Potrebno je zabraniti pristup instalaciji i rukovanje gasnim aparatima deci i svim licima, koja nisu upoznata sa ovim merama i Upustvima za rad gasnih aparata; Korisnik je dužan da, u slučaju neispravnosti ma koga dela instalacije ili gasnog aparata obustavi korišćenje, obavesti Distributera prirodnog gasa i zahteva od stručnog i ovlašćenog servisa da otkloni neispravnost; Pregled instalacije i gasnih aparata, vrši se prema važećim propisima i pravilima Distributera gasa i Upustvima za rukovanje i održavanje ( Tehničkim upustvima ) proizvođača ( ili isporučioca ) gasnih aparata; U cilju otkrivanja mesta "curenja" gasa i sprečavanja pojave eksplozivnih smeša, gas je odorisan (namirisan ) i time je moguća indikacija pomoću čula mirisa; Povremeno treba ispitati spojeve na instalaciji ( navoji, prirubnice, zavareni spojevi ) rastvorenim sapunom u vodi. Kada se u prostoriji oseti miris gasa ( ¨curenje¨ gasa ), treba preduzeti sledeće: Odmah isključiti dovod gasa na kućnom priključku ( slavina ispred KMRS ); Odmah ugasiti svaki plamen u prostorijama; Odmah otvoriti prozore i vrata radi provetravanja prostorija; Ne uključivati električne prekidače ( svetlo, zvonce na ulazu i dr. ); Ne izvlačiti utikače iz utičnica; U prostorije ne ulaziti sa otvorenim plamenom ( upaljač, šibica, sveća ); Pozvati Distributera ili ovlašćenog servisera. Kvarove ili oštećenja na gasnoj instalaciji ili aparatima, ne sme otklanjati Korisnik. To je u nadležnosti Distributera ili ovlašćenog Servisa.
Ukoliko dođe do oštećenja zaštitne boje na instalaciji u toku eksploatacije ( usled atmosferskih ili drugih uticaja ), Korisnik je dužan da preduzme potrebne mere, kako bi se oštećenja otklonila (bojenje i sl. ). U slučaju nastanka požara na gasnoj instalaciji i opremi primenjuju se sve predviđene mere za zaštitu od požara, uz upotrebu odgovarajuće opreme za gašenje požara, od strane Korisnika i najbliže vatrogasne jedinice.Pri pojavi požara treba postupiti na sledeći način: Ukloniti svako lice, koje nije aktivno angažovano u gašenju požara; Skloniti iz zone požara eventualno povređene; Zatvoriti dovod gasa na kućnom priključku ( slavina ispred KMRS ) i odvod gasa, iza mesta požara (slavina ispred gasnog aparata ); Sačekati da prestane isticanje gasa i da gas na mestu "curenja" izgori; Pristupiti gašenju požara, koristeći aparate za gašenje požara sa suvim prahom. Vatrom zahvaćenu elektroopremu ne gasiti vodom već samo suvim prahom ili ugljendioksidom. Osobu, kojoj gori odeća, treba zaustaviti i odmah položiti na pod, jer se kretanjem vatra još više razbuktava, a plamen brzo obuhvata glavu i najosetljivije delove tela, što najčešće dovodi do teških opekotina. Pokriti je nekim prekrivačem, kaputom ili sl., čime se sprečava dovod kiseonika i gasi vatra. Pri pojavi opekotina treba se pridržavati sledećeg: Ne kvasiti i ne ispirati opečenu površinu nikakvim tečnostima i rastvorima, Ne dodirivati opekotine rukama i ne skidati plikove, jer je to veoma opasno, Odmah postaviti prvi zavoj preko cele otečene površine. U nedostatku zavoja, otečene površine uviti u čist čaršav ili platno, košulju ili drugi tekstilni materijal koji se nalazi pri ruci. Bolje je opekotinu ostaviti otvorenu, nego je zavijati u prljavo rublje ili prljav zavoj. Pri skidanju odela sa opečenog treba biti oprezan. Ako je deo prilepljen uz kožu, odseći ga makazama i ostaviti na koži, jer ako se nasilno skida može se otrgnuti i opečena koža, što jako boli i otvara put infekcije; Ako spasilac ima pri ruci tablete protiv bolova, povređeni treba da popije dve tablete odjednom. Više puta, u toku transporta povređenog do bolnice, dati mu po malo tečnosti da popije ( vodu sa malo soli, limunadu, čaj, mleko i sl.). Stalne mere za bezbedan rad i korišćenje gasne instalacije i aparata: Pre paljenja gorionika odnosno uključivanja gasnog aparata, obavezno provetriti prostoriju, najmanje 3 min. Ako se i posle toga oseća miris gasa, ne uključivati gasni aparat, već preduzeti propisane mere za slučaj "curenja" gasa; Ukloniti sve lako zapaljive predmete, koji se nalaze u blizini gasnog aparata; Pridržavati se u potpunosti upustva o paljenju - uključenju gasnog aparata; Svako uočeno oštećenje gasne instalacije ili neispravnost gasnog aparata odmah prijaviti dežurnoj službi Distributera ili ovlašćenom Servisu; Ne dozvoliti deci ili neupućenim licima da koriste gasne aparate; Ne dozvoliti nestručnim i neovlašćenim licima da "majstorišu" na gasnoj instalaciji i aparatima. U P O Z O R E NJ E ! Sve propisane mere svode opasnosti i štetnosti na minimum! Korisnik je obavezan da ih primenjuje zbog sebe, svoje porodice i okoline! Odgovorni projektant, ________________________ Srđan Korać, dipl.inž.maš
C. GRAFIČKI DEO
GRAFIČKI SIMBOLI
UNUTRAŠNJA GASNA INSTALACIJA ( Izvedeni prema JUS A.A0.063/1996 )
NAZIV
SIMBOL
SIMBOL
Nadzemni GASOVOD Podzemni
ZAPORNI CEVNI ZATVARAČ
IZOLACIJA gasovoda
Kugla SLAVINA
ZAŠTITNA ČAURA
REGULATOR PRITISKA GASA
SPOJEVI
Prirubnički
MERAČ PROTOKA GASA
G
Navojni Zavareni
Bez priključka UKRŠTENI VODOVI Sa priključkom
GASNI ŠTEDNJAK
Š
( sa 3 plamena )
STABILNI KOTAO CZV
Silazni VODOVI
40
24
Usponski
24
24
25/20
REDUCIR 24
15 20 x 20
NAZIV
24
DIMNJAK ( dimenzije u cm )
24
Na dimnjak
ZIDNI KOTAO CIRKULACIONI Na fasadu Na dimnjak
ZIDNI KOTAO PROTOČNI Na fasadu Na dimnjak
ZIDNI KOTAO KOMBINOVANI Na fasadu Na dimnjak
ULAZ vazduha AZV
IZLAZ dimnih gasova
Cirkulacioni zagrejač vode za toplovodno grejanje toplotne snage 40 kW
120
AKUMULACIONI BOJLER Zapremine 120 lit.
Red. broj
C.2. SPISAK CRTEŽA
Registarski broj crteža
Naziv crteža
1.
UGI 1
SITUACIONI PLAN
2.
UGI 2
OSNOVA SPRATA
3.
UGI 3
AKSONOMETRIJA
Datum: 28. 05. 2014.
Odgovorni projektant: Srđan Korać, dipl.maš.inž Licenca br. 330 D148 06
Napomene