BIBLIJA

BIBLIJA - može se čitati kao povijesni dokument (svjedočanstvo o vremenu i okolnostima u kojima je je nastala) ili kao religijski dokument (Sveta knjiga) a kao književni tekst promatra se od 20. st. - danas se smatra zbirkom raznorodnih tekstova:  tekstovi nastaju nastaju tijekom !0 stolje"a# stolje"a# različito im je vrijeme nastanka nastanka  puno različitih žanrova koji su u vrijeme vrijeme nastanka $unk%ionirali $unk%ionirali različito od toga kako $unk%ioniraju danas  različiti su autori i publika kojoj se obra"a obra"a - iako se vi&e ne smatra homogenom knjigom# do nedavno se u pro%esu kanoniza%ije i&lo u smjeru dokidanja raznolikosti  dva smjera smjera u homogeniza%iji homogeniza%iji 'iblije:

1. PATRISTIČKA EGZEGEZA  (tumačenje) patristika-razdoblje od !.-. st.* najprije obrana kr&"anstva protiv religije pogana i raznih sekta# zatim sustavnije izgradnje i konačno razrade kr&"anske nauke - tumačenje iz pera %rkvenih ota%a (patres-kr&"anski (patres-kr&"anski pis%i)-od kasne antike+ - %ilj egzegeze je uskladiti biblijsku doktrinu sa biblijskim tekstom# ne mijenjati tekst ve" njegovo razumijevanje  - službeno se utemeljuje sa sv. ,ugustinom (/-/0*  Ispovijesti) koji razvija tehnike tumačenja koje kasnije doživljavaju bogatu re%ep%iju  nastoji iz perspektive ovog zavjeta  protumačiti Stari zavjet: S1 S1 inzistira na 'ogu koji je zakonodava% zakonodava% i od vjernika očekuje očekuje  bespogovornu poslu&nost* preispisivanjem preispisivanjem 1 'og vi&e ne daje zapovijedi zapovijedi ve" obe"anjaobe"anjaeshatolo&ko obe"anje obe"anje iskupljenja# otkupljenja# obe"anja okrenuta budu"nosti  treba stvoriti kontinuitet i harmoniju  sv. ,ugustin uči o doslovnom doslovnom i duhovnom# prenesenom prenesenom smislu: neka mjesta u 'ibliji su $igurativna# a prepoznajemo ih tako &to nam pri čitanju izgledaju neobičnom pa ih moramo  prenijeti u duhu kr&"anskog kr&"anskog morala# morala# npr. polijevanje ristovih ristovih nogu mirisnim uljem ne ne treba shva"ati kao poziv na blud# kakvo je shva"anje bilo u ono vrijeme  tekst treba biti potvrda kr&"anskog učenja - tehnike patrističke egzegeze so$isti%irale su se u odnosu na ,ugustina i stvara se umije"e komentiranja teksta koje u !!. st. razvija doktrinu o četiri značenja, smisla Biblije : !. historijsko-daljnja pro&lost# npr.hram u Jeruzalemu (stvaran)  doslovan smisao 2. alegorijsko-bliža pro&lost# npr. kršćanska crkva kao hram u Jeruzalemu  alegorijski smisao je ispunjenje obe"anja doslovnog smisla tj. kr&"anska %rkva ispunjava obe"anje  jeruzalemskog  jeruzalemskog hrama 3 dovode se u odnos dva dva propala doga4aja# doga4aja# pri čemu je onaj onaj koji je  bliže nama ispunjenje ispunjenje onog koji nam je dalje . moralni i !ho"ni smisao -sada&njost# /. anagogijsko  duhovna#posredna# prenesena značenja  svaki segment 'iblije# a i 'iblija u %jelini# može se podvrgnuti četverostrukom tumačenju - u !5. st. koje je stolje"e empirizma i skepse# javljaju se kritike patrističkog tumačenjažidovski $ilozo$ Spinoza koji otvara razmi&ljanja o 'ibliji kao o heterogenom tekstu# !650. objavljuje Teološko-politički traktat  te  te time inaugurira novi pristup kasnije nazvan $ilolo&ka egzegeza

#. $IL%L%&KA EGZEGEZA Spinoza dovodi u pitanje istinitost biblijskih tekstova. 7stina nije predmet interesa svakog čovjeka# za nju se zanimaju samo iznimni ljudi# elita. 'iblija se želi okrenuti o'i(nom (o"jek! pa se zato ne služi diskursom istine# nego "jere. ada bi 'iblija bila okrenuta prema istini# ne bi bila knjiga za svakog čovjeka. 'udu"i da je 'iblija knjiga za običnog čovjeka# ona se ne služi diskursom istine nego diskursom vjere koji mora pridobiti# $as%inirati# impresionirati adresate. 8ilj je postizanje pobožnosti i vjere. 1nači li to da ako je diskurs istine u $ilozo$iji# a diskurs vjere u 'ibliji# da onda u 'ibliji nema nikakve istine+ Spinoza je ustuknuo pred takvom radikalnom konzekven%om i kaže da su ta dva aspekta pitanje stupnja# &to ne znači da istine uop"e nema. Spinoza odbija da se biblijski tekstovi podvrgavaju doktrinarnom zakonu istine 9 patrističkoj egzegezi. oramo istraživati  biblijski tekst s obzirom obzirom na njegov kontekst kontekst ili smisao# a ne s obzirom na na&u religioznu istinu# perspektivu. ;ekst ima svoju samostalnost i treba istražiti ono &to mu je imanentno. Smisao nije polazi&te $ilolo&ke $il olo&ke egzegeze# egzegeze# nego njen re)!ltat. ahve) i matrijarhalne (sjedilačke* bog-?lohim# mnogobožačka vjera+)* oko !000. p.  ustanovljava se država 7zrael# a utemeljuje je @aul# koji ma sjeveru odvaja 7zrael od >udeje koja je na jugu* abukodonozor abukodonozor ru&i hram u >eruzalemu i odvodi 7zrael%e u ropstvo# ali 5. obnavlja se hram i 7zrael%i 7 zrael%i se vra"aju* oko /00. dolazi do kanoniza%ije S1# a dana&nji oblik dobit "e 66.g.* >eruzalem pada pod Aimljane (drugo ( drugo razaranje hrama)# ukida se ime >udeja i uvodi ime Balestina  svi ovi poda%i plod $ilolo&ke analize

- $ilolo&ko čitanje teksta poznaje  izvora odakle su izvedeni pojedini biblijski tekstovi# a izvori se kroz 'ibliju isprepli"u: !. laički 2. elohistički . jahvistički /. sve"enički . deuteronomi (deuteronomij-ponovljeni zakon iz pete ojsijeve knjige) Tri dimenzije tumačenja 'iblije(tumačenje prije $ilolo&ke egzegeze# 'iblija tumači

Csama

sebeD tj. jedan tekst komentira drugi) !. odn odnos os novij novijih ih dijelo dijelova va prema prema stariji starijima ma 2. svjetovn svjetovnisve isveti ti tekstovi tekstovi  kako nisu svi tekstovi tekstovi jednako jednako sveti teži teži se sakraliza%i sakraliza%iji ji svjetovnog prepozna kao svoju . korp korpus us žido židovs vske ke vjere/korpus kr šćanske vjere > NZ se postavlja tako da ga SZ prepozna tradiciju