CID Tragedija Cid ima pet činova, pisana je u stihovima, a u njoj je ostvareno aristotelsko pravilo o jedinstvu mjesta, vremena i radnje. Gradeći zaplet svoje tragedije na sukobu izmeĎu ljubavi i mrţnje, francuski knjiţevnik Pierre Corneile je stvorio svijet koji se temelji isključivo na načelu časti i duţnosti. Smatra da su upravo oni vaţniji od ljubavi, a likove prikazuje kao svojevrsne nadljude kod kojih volja i um potpuno nadmašuju osjećaje. Kratak sadržaj Prvi čin Grof Gormaz je Himenin otac i nema ništa protiv da se Himena uda za mladog don Rodriga. Unatoč dobrim vijestima Himenu zadesi i loša vijest koja donosi nesreću, a ta je da je u njenog odabranika zaljubljena i Infantkinja, kraljeva kći. Leonora, Infantkinjina odgajateljica ju pokušava odgovoriti od te ljubavi zbog ogromnih staleških razlika izmeĎu nje i Rodriga, ali ne ţeli ni čuti. U to vrijeme na trgu pred kraljevskom palačom odvija se razgovor Rodrigova oca Don Diega i grofa Gormaza, Himeninog oca. Grof Gormaz je bijesan što je kralj ponudi mjesto odgajatelja svoga sina ostarjelom don Diegu a ne njemu. VrijeĎa iz sve snage don Diega te ga ošamari. PovrijeĎen do neba, don Diego ţeli uvrede i šamar sprati sa svog imena dvobojem. Odlučno odlazi Rodrigu svome sinu da ga osveti u dvoboju pošto je on sam prestar za dvoboj, a pogotovo sa grofom Gormazom vodećim španjolskim ratnikom. Rodrigez je pred teškom odlukom, mora u dvoboj sa ocem svoje voljene, ali se ipak odluči za čast i duţnost za obranom časti svoga oca. Drugi čin Čak i don Arija, jedan od kastiljskih plemića pokušava nagovoriti grofa da se ispriča Diegu, ali on ga ne ţeli poslušati makar zna da je ta naredba došla od samoga kralja. Na putu iz palače sreće Rodriga i s njim dogovara dvoboj. Rodrigo je u dvoboju ubio grofa, kralj saznaje da se pribliţava maurska vojska, a i Himena dolazi pred samog kralja traţiti da se kazni očev ubojica, tj. njezin zaručnik Rodrigo koji je ubio njena oca grofa Gormaza. Treći čin Rodrigo dolazi u grofovu kuću, a Himenina odgojiteljica Elvira ga nagovara da ode jer Himena traţi njegovu smrt. Na to dolazi Don Sancho, mladi plemić zaljubljen u Himenu koji ţeli osvetiti grofovu smrt i Himena pristaje na njegovu ponudu da osveti njenog oca. Don Sancho odlazi, a Himena se povjerava Elviri da još uvijek voli Rodriga, ali da joj je vaţnija čast od ljubavi i da ţeli osvetiti oca. Na to dolazi Rodrigo iz svog skrovišta i ponudi joj svoj mač da ga ona ubije, za što ona nema snage. Rodrigo nakon toga odlazi u boj protiv Maura čija najezda je već počela.
1
Četvrti čin Kraljeva kći Infantkinja posjećuje Himenu i nagovara ju da odustane od osvete Rodrigu, te se nada kako će baš ona postati Rodrigova ţena nakon pobjede nad Maurima. U meĎuvremenu Rodrigo – prozvan od neprijatelja Cid, slavi pobjedu sa plemićima kod kralja, uspio je nadmudriti Maure i zarobiti dva njihova kralja. Kralj reče Himeni da je Rodrigo mrtav na što Himena pada u nesvijest, ali i dalje se ţeli osvetiti – Don Sancho se javlja da će obraniti Himeninu čast i da pobjedniku u dvoboju pripadne Himena kao ţena. Peti čin Rodrigo je izabrao smrt u dvoboju te se oprašta od Himene, govori joj da samo tako moţe prestati njegova ljubav prema njoj. Na to se Himena predomisli i kaţe mu da se pošteno bori jer ona ne moţe zamisliti da bude Don Sanchova ţena. U dvoboju pobijedi Rodrigo, a nakon vojnog pohoda protiv Maura, kralj organizira Himeninu i Rodrigovu svadbu. Struktura djela: Djelo je graĎeno na sukobu izmeĎu duţnosti i ljubavi, Cornellie je svojim suvremenicima progovorio o vrijednosti ţrtve, o časti i o kultu volje, a čast mu je na prvom mjestu. Vrsta djela: Klasicistička tragedija (tragikomedija) Tema: Oprečnost osjećaja i razuma, strasti i duţnosti.Gradeći svoje djelo namotivu sukoba izmeĎu duţnosti i ljubavi, Corneille je svojim suvremenicima progovorio o vrijednosti ţrtve, o kultu volje i o časti, koja je mjera svake vrijednosti. Prva velika dramafrancuskog klasicizma izazvala je brojne polemike i rasprave, no publika je tragediju odlično primila pa je u to vrijeme nastalauzrečica “Lijep kao Cid”. Cid Pierre Corneille Kratki sadržaj: Stari ratnik don Diego postaje, radi svojih zasluga, odgojiteljem sina kralja Fernanda. Nepobjedivi i gordi don Gormaz, zavidan na toj časti, zavadi se sa starcem i u neobuzdanoj srdţbi daje mu pljusku. Starac pada u očaj jer ne moţe sam da se osveti i traţi od svog mladog sina Rodriga da na sebe preuzme tu duţnost – umri ili ubij. Don Rodrigo, iako mlad – vrlina ne ovisi o broju godina – ubija u svom prvom dvoboju iskusnog protivnika. Infantkinja, Fernandova kći ljubi u potaji Rodriga ali svladava svoju ljubav jer Rodrigo nije kraljevskog porijekla. Don Rodrigo je zaljubljen u Himenu, kćer ubijenog Gormaza. Himena ljubi Rodriga. Tu počinje dramski zaplet. Iznenadno ubojstvo oca nameće Himeni duţnost da se 2
osveti. Ona ljubi više nego prije, ali čast ju tjera da traţi glavu ljubljenog Rodriga. On joj pruţa svoj mač da se dama osveti, ali ona nema snage da ga do te mjere zamrzi. Rodrigo odlazi u rat protiv Maura i vraća se kao pobjednik, zarobivši dva kralja i dobivšinaslov “Cid” što znači “Velikan”. Himena i dalje ustraje u svojoj duţnosti da se osveti. U svakom kritičnom času koji se pojavljuje u odnosu izneĎu Himene i Rodriga, infantkinja osijeća kako se u njoj budi nada u mogućnost sreće sa Rodrigom, naročito otkada je postao Cid, ali ipak uzdiše za smirenjem. Javlja se don Snacho koji takoĎer ljubi Himenu i spreman je da ju osveti. Ona pristaje da bude nagrada za pobjednika. Rodrigo dolazi da se s njom oprosti, jer, kako ga ona ne ljubi, on će se dati ubiti od protivnika. Kada mu Himena odaje svoju ljubav, poslije neobično zanosne tirade u kojoj izraţava svoje neograničeno oduševljennje, on odlazi u dvoboj i prvim udarcem razoruţavaprotivnika. Infantkinja, svladavši konačno svoju strast, predaje don Rodriga Himeni. Kralj Fernand, sretan je što je sačuvao dragocjen ţivot mladog heroja, odgaĎa vjenčanje na godinu dana radi smrti don Gormaza. Cid Pierre Corneille Klasicistička tragedija: Klasicistička tragedija mora biti pisanau stihovima, njezin stil je nuţno uzvišen, karakteri su plemeniti, a kompozicija odreĎena razvojem u pet činova. Zahtjeva se osim toga poštivanje načela jedinstva radnje mjesta i vremena, a strogo je propisano što se dolikuje prikazivanju na sceni (…) Francuska je klasicistička dramau cjelini racionalna, jer traţi jasnoću izloţenih ideja i strogo razumsku motivaciju, didaktična, jer ţeli poučiti gledatelja i u nekoj mjeri moralistička, jer osuĎuje zlo i porok, a hvali vrline i pobjedu duţnosti nad strašću. Cid Pierre Corneille Vrijeme nastanka: Cid je nastao 1636., a na pozornici se pojavljuje 1637. godine Cid Pierre Corneille Uzor: Uzor za Cida piscu je bila drama Cidova mladost GUILLENA DA CASTRA o španjolskom narodnom junaku Cidu. Cid Pierre Corneille Popularnost Cida: Trajna popularnost drame leţi u zanosnoj strasti mladih ljubavnika Himene i Rodriga. Ljubav, čast, duţnost i lojalnost su pokretači njihova ţivota. Discipliranim upravljanjemsvojih osjećaja i razboritošću svog odgoja uspijeva im da zadovolje svaku od tih vrlina. Cid Pierre Corneille Pisac o djelu: Premda sam sebi u ovome djelu dopustio više slobode nego u ikojem drugom svojem djelu (tragediji), ono vrijedi još uvijek kao najljepše kod onih kojima nije do krajnje strogih pravila.
3
Cid Pierre Corneille Zadovoljavanje Aristotelove poetike (Vjerojatnost i nužnost fabule): U Cidu su zadovoljena i dva velika zahtjeva što ih Aristotel stavlja na savršene tragedije: “Fabula mora istovremeno biti vjerojatna i nuţna”. Ti su zahtjevi zadovoljeni ovdje čak i jače i plemenitije nego u posebnim primjerima što ih donosi taj filozof. Cid Pierre Corneille Pravilo tri jedinstva: Pravilo “trojnog jedinstva” iskazivalo je da radnja u tragediji nude jedinstvena, to jest bez digresije i epizodnih uloga koje odvlače paţnju s glavnog predmete (jedinstvo radnje). Mjesto zbivanja je trebalo biti jedno npr. javni trg, dvorana u palači, pred hramom, i nije se smjelo mijenjati (jedinstvo mjesta); konačno, vrijeme trajanja nije smijelo prijeći 24, odnosno 12 sati (jedinstvo vremena). Sva ta ograničenja vrijede za tragediju koja je “visoki ţanr”, a ne uključuje komediju – “niski ţanr”. Cid Pierre Corneille Analiza likova: Likovi u Corneilleovim djelima: Svi likovi su junaci plemenita srca i duše, i svima im se moramo diviti. Općenito, moţemo reći da u svijetu Corneillea ne postoje podlaci i slabići, postoje samo čudovišta ljudske prirode, utjelovljenja ambicije ponosa i patriotizma.
Likovi i njihovo značenje: Iako se radnja odvija u XI. stoljeću, karakteri su tipični za apsolutičku monarhiju. Srednjovjekovni sadrţaj ništa ne umanjuje aktualnost lica i njihova ponašanja. Don Diego predstavlja vjernog podanika čija je hrabrost simbol vjernosti monarhu. Don Gormaz je još neukroćeni feudalac s kojim se ne moţe računati i kojega upropaštava gordost. Infantkinja pradstavlja prevlast volje i razuma nad strastima i sluţi kao primjer svim ţenskim članovima dinastije, svojim dostojanstvenim svladavanjem svih osjećaja koji bi mogli narušiti njezin ugled. Don Fernando je tip plemenitog, strogog i mudrog vladara. Taj lik će Corneille u tragadiji “Cinna” razviti da jedinstvene veličine. Rodrigova mladost, njegova hrabrost i neposrednost, njegov takt prema ljudima i odanost domovinistvorili su iz njega tip mladića koji je kroz stoljeća sluţio kao uzor francuskoj omladini, kao veza izmeĎu generacija i kao nacionalni ideal.
4
Don Rodrigo – Cid: Cid = arapski Sajjid = gospodar velikan Glavni lik djela. Sin Don Diega, legendarni španjolski srednjovjekovni junak. Po podrijetlu je plemić. Rodrigova mladost, njegova hrabrost i neposrednost, njegov takt prema ljudima i odanost domovinistvorili su iz njega tip mladića koji je kroz stoljeća sluţio kao uzor francuskoj omladini, kao veza izmeĎu generacija i kao nacionalni ideal.On je vjeran i smion, uzvišen, čvrst i hrabar. Strastveno voli Himenu. No častan i disciplirani don Rodrigo to neće moći odbiti, ali se ipak kao i svaki normalan čovijek pita. Tu vidimo osobine klasicizma; lik ima uzvišene, ali nadasve ljudskeosjećaje koji ga razdiru, ali uvijek po klasicističkoj shemi pobjeĎuju osijećaji duţnosti i časti. Sve seto očituje u Rodrigovome monologu na kraju prvoga čina, gdje on razmišlja čak i samoubojstvu. Himena: Glavni ţenski lik u djelu, Gormazova kći. Strastveno zaljubljena u Rodriga. Himena je lik, kao i Rodrigo, odgajana u strogoj obiteljskoj atmosferi. Iako je ljubav velika, ubojstvo oca nameće joj duţnost osvete. U to doba dobiva se utisak, da mladi nemaju pravo na obične ljudske slabosti, već prevladavaju duţnost, krepost, odanost i lojalnost koji su na prvom mjestu. Kod ovih mladih ljudi pobjeĎuje i duţnost i lojalnost. Uzvišenost Himeninih osjećaja: Himena koju njezina duţnost sili da traţi smrt svojega dragoga i koja ujedno strepi da će biti uslišana pokazuje strast ţivlje i vatrenije od svega što moţe da bude izmeĎu muţa i ţene, majke i sina, brata i sestre. Velika krepost kao i vrlina kojoj ona ostavlja svu svoju snagu da bi je još slavnije pobijedila, predstavlja nešto ganutljivije, uzvišenije i draţe od prosječne dobrote sklone da padne u slabost, pa čak i u zločin. Ona ipak toliko voli Rodriga da to ne moţe sakriti pred drugima. Uzvišenost odnosa Rodriga i Himene i razlog preranog sretnog završetka: U nastavku imamo daljnje razmatranje neobičnog i jedinstvenog odnosa don Rodriga i Himene. Osjećajući da je to slaba točka komada, Corneille se brani zbog mogućeg sretnog završetka i pravda se ovako: Istina je, tu se treba zadovoljiti time da Rodrigo bude izbavljen iz smrtne opasnosti a da ne bude gurnut u ţenidbu s Himenom. Povijesno je to tako i to se publici u ono vrijeme sviĎalo; našoj današnjoj publici to se, meĎutim, zacijelo ne bi svidjelo. Zato mi je to mučno gledati kako Himena daje svoj pristanak kod španjolskog pisca premda on u svojoj komediji daje vremenski raspon tri godine. Da ne zapadnem u pruturječje s poviješću, drţao sam da moram nabaciti koju misao, ali s neizvješnošću u pogledu djelovanja: samo sam tako mogao uskladiti zahtjeve pozornice s povijesnom istinom.
5
Moje mišljenje: Mislim da se ovdje vidi nedostatak pravilao jedinstvu vremena, tj. da se radnja mora odvijati unutar 24 sata. Himena je morala u tom vremenu prijeći preko svojih osjećaja, duţnosti prema ocu i duţnosti da se očuva čast, a ja ipak smatram da za tako nešto ipak treba malo više vremena. Infantkinja – Dona Uraka: Kći kastiljskog vladara koja je silno zaljubljena u don Rodriga, ali to ne moţe priznati jer je on niţeg staleţa i to bi uništilo njezin dobar glas. Što se tiče samog jedinstva radnje, mnogi su prigovarali Corneilleu što je, stvorivši lik Infantkinje s njenom tajnom neuslišanom ljubavi, zapravo poremetio jedinstvenost zapleta i unio elemente digresije. Stoga su sve scene gdje se pojavlljuje Infantkinja izostavljane prilikom prikazivanja u 18. pa čak i u 19. stoljeću! Danas se smatra da je njezina uloga i te kako vaţna i da njezina unutrašnja borba, zbog ljubavi prema Rodrigu i nemogućnosti da se ona ostvari, pruţa još jednu ilustraciju tog osnovnog principa Corneilleove koncepcije svijeta: čast i duţnost vaţniji su od ljubavi.
Karakterizacija likova: Himena - grof Gormazova kći. Proţivljava dva specifična razdoblja na početku i na kraju drame: na početku nema što za dobiti jer joj se bore otac i ljubav ţivota; dok na kraju drame nema što za izgubiti jer u slučaju pobjede don Sancha uspjela je osvetiti oca, a u slučaju pobjede don Rodriga dobila je ljubav svog ţivota. -časna ţena jer izabire čast prije ljubavi Don Fernando - prvi kastilski kralj. Svaki nesporazum ţeli riješiti na što mirniji način. Pravedan kralj, velik domoljub. Don Diego - don Rodrigov otac. Veoma drţi do časti, nakon dobivene uvrede ţeli se pravedno osvetiti. Pošto je prestar u pomoć poziva sina. Ponosan svojim sinom, uvjeren da je i da će postati veliki ratnik. Don Sancho - zaljubljen u Himenu, te pod tim pitanjem kadar sve učiniti, čak i izgubiti ţivot. Don Rodrigo - Himenin dragi. Veoma častan čovjek, koji takoĎer izabire čast prije ljubavi. Veliki ratnik i domoljub.
6
Grof Gormaz - Himenin otac. Čovjek veoma burna temperamenta zbog čega biva ubijen. Častan borac i ratnik. Veoma briţan otac koji svojoj kćeri ţeli samo najbolje. Naslov: Cid Autor: Pierre Corneille Izdavač: Naklada Jurčić (2002.g) Vrsta: tragikomedija u pet činova Tema: sukob ljubavi i duţnosti; ljubav Cida i Himene kojoj na put staje sukob njihovih otaca Mjesto zbivanja: kraljevski dvor u Sevilli i okolica Vrijeme zbivanja: Corneille je radnju smjestio u 11.st. što zaključujem po tome što lik don Rodrigo predstavlja stvarnog španjolskog junaka Rodriga Diaza de Bivara koji je ţivio od 1043. do 1099. i proslavio se u borbama protiv Maura. O djelu: Corneilleovo djelo izvorno se zove Le Cid što znači gospodar i počasni je naslov koji su Mauri nadjenuli don Rodrigu zbog njegove hrabrosti i virtuoznosti u borbi. Kao izvor Corneilleu je posluţila drama Cidova mladost Guillena de Castra. Igrom slučaja ne zna se točno kada je bila praizvedba, krajem prosinca 1636. ili početkom siječnja 1637. Publiku je drama oduševila, a u jednom pismu ravnatelj kazališta Marais, u kojem je bila praizvedba Cida, napisao je knjiţevniku Jeanu Balzacu: «…Cid… je očarao cijeli Pariz. On je tako lijep, da je izazvao naklonost i u najsuzdržanijih gospoja…». No, stručna kritika ţestoko je napala Corneillea. Sadržaj: Himena, kći grofa Gormaza zaljubljena je u don Rodriga, sina don Diega. U njega je zaljubljena i dona Uracca, kastilska infantkinja, koja usprkos svojoj ljubavi prema don Rodrigu nastoji spojiti njega i Himenu zato jer je svjesna da ona ne moţe biti njegova ţena zbog staleških razlika. Isprva nema nikakvih zapreka za Himenin i Rodrigov brak, Himenin otac nema ništa protiv da se ona uda za Rodriga, no Himena naslućuje nesreću. Uskoro se pokaţe da je imala pravo. Naime, na trgu pred kraljevskom palačom susretnu se grof Gormaz i don Diego, ljuto se posvaĎaju, a na kraju grof, ljubomoran na novu duţnost don Diega, pljusne starca i ode. To jako pogodi don Diega pa budući da se sam ne moţe osvetiti zamoli svog sina, Rodriga, da izazove grofa na dvoboj. Rodrigu je teško odlučiti se na takav potez jer zna da bi mu to ugrozilo brak no ipak prevladava osjećaj duţnosti i časti pa ode potraţiti grofa Gormaza. Za to vrijeme plemić don Arija nagovara grofa da se ispriča don Diegu, što on naravno odbija iako zna da je to kraljeva naredba. Kad se susretnu, Rodrigo u ţaru dvoboja ubija grofa. Taj nesretni dogaĎaj uznemiruje sve na dvoru, a posebno Himenu. Ona tada ljutita traţi od kralja Fernanda kaznu za Rodriga iako ga još uvijek voli. Kada doĎe vijest o najezdi Maura kralj smjesta šalje Rodriga u boj. Infantkinja posvećuje Himenu i odgovara ju da odustane od osvete nadajući se da bi kad se Rodrigo vrati ipak mogla postati njegova ţena. Kada se Rodrigo (prozvan Cidom) vrati na dvor nakon velike pobjede, Himena još uvijek ne 7
odustaje od zahtjeva da se Rodrigo kazni za umorstvo njenog oca. Zato zahtijeva od kralja da pusti Rodriga da se bori s don Sanchom koji je zaljubljen u nju i ţeli braniti njenu čast. Onaj koji pobijedi dobit će Himenu za ţenu. Rodrigo kaţe Himeni kako će umrijeti ako ona to ţeli i zato jer samo tako moţe prestati njegova ljubav prema njoj. Zato odlučuje da će se predati don Sanchu na što ga Himena zamoli da se hrabro bori jer ne bi mogla podnijeti da joj don Sancho bude muţ. Infantkinja tada uviĎa da joj Rodrigo nikada neće biti muţ. Kada dvoboj završi don Sancho doĎe kod Himene, a ona se uplaši da je ipak pobijedio Rodriga i da će se morati udati za njega kao pobjednika pa ga napadne oštrim riječima. Uskoro shvati da je Rodrigo pobijedio u dvoboju i da je Sancho ţiv jer mu je ovaj poštedio ţivot. Tako je Himenina čast ostala očuvana, a spor riješen. Kralj odluči da će najprije Rodriga poslati u vojni pohod protiv Maura, a kad se vrati organizirati Himeninu i Rodrigovu svadbu. Likovi: DON FERNANDO, prvi kastilski kralj DONA URACCA, kastilska infantkinja, kraljeva kći DON DIEGO, don Rodrigov otac DON GOMEZ, grof Gormaz, Himenin otac DON RODRIGO, don Diegov sin i Himenin ljubavnik DON SANCHO, Himenin zaljubljenik DON ARIAS, kastilski plemić DON ALONSO, kastilski plemić HIMENA, don Rodrigova ljubavnica, don Gomezova kći LEONORA, infantkinjina odgojateljica ELVIRA, Himenina odgojiteljica i pratilja PAŢ Kompozicija: Djelo je komponirano u 5 činova. Pisano je u stihovima. U djelu je ostvareno aristotelovsko pravilo o jedinstvu vremena, mjesta i radnje. Problematika: U ovom djelu Corneille je iznio problematiku časti, tradicije, odnosno duţnosti nasuprot ljubavi i osjećaja. Motiv sukoba duţnosti i osjećaja, dakle, ljubavi tako se proteţe kroz cijelo djelo, te se na neki način djelo na njemu i temelji. Likovi ponajprije postupaju prema očekivanjima drugih, prema časti i duţnosti, dok ih istovremeno zove srce koje nalaţe suprotno. 8
Budući da je Cid moralištička drama, osuĎuje zlo i porok, a hvali vrline i pobjedu duţnosti nad strašću. Moglo bi se shvatiti da su likovi čije ponašanje nije bilo u skladu s time na neki način kaţnjeni. Tako je don Diego kod kojeg je u krivom trenutku prevladao osjećaj ljutnje i zavisti platio to ţivotom, dok su oni kod kojih su prevladali um i volja, poput Himene i Rodriga, uzvišeni. Na kraju likovi dobivaju priliku i za ljubav. Stil i jezik: Drama je pisana u stihovima. Ima rime, uglavnom uzastopne. Stil je izrazito uzvišen, ton svečan, izraz bogat, a rečenice razumljive što ujedno dramu čini zanimljivom. Pojedini dijelovi naprosto osvajaju svojom rječitošću i sadrţajem. Corneille koristi brojna stilska sredstva. Od pripovjednih tehnika prisutni su dijalog i monolog. Moje viĎenje djela: Ova Corneilleova tragikomedija mi se doista svidjela. Smatram radnju zanimljivom, a posebno mi se sviĎa kako Corneille pokušava zainteresirati i oduševiti čitatelje napetim i nepredvidljivim situacijama i dijalozima. Naime, kada je u petom činu nakon dvoboja don Sancho došao javiti Himeni ishod, ja sam ostala iznenaĎena i zabrinuta gotovo kao i Himena, iako sam znala da junak poput Rodriga ne bi smio biti mrtav. Smatram takoĎer vrlo uspjelom namjeru pisca da uklopi zanimljivu radnju u povijesnu okosnicu. Najplemenitijim postupkom u drami smatram upravo onaj Rodrigov kojim se izdigao iznad primitivizma toga doba i odlučio poštediti ţivot don Sanchu. Osvojio me i Corneilleov stil pisanja, sentencije i tekst pojedinih likova, posebno Rodriga u obraćanju Himeni. U tim rečenicama osjeća se velika ljubav, psihička snaga i veličina duha, osjećaj krivnje i ţelja za kaznom, a moţda i čeţnja, priţeljkivanje da će sudbina ipak dopustiti da on i Himena budu ponovno zajedno i sretni. Cid je svakako jedna od zanimljivijih drama koje sam pročitala. _________________________________________________________________________TEMA: Ljudska razapetost izmeĎu ljubavi i duţnosti - u djelu se naglašava potreba racionalnog ponašanja (prema razumu, a ne prema osjećajima), potreba poštivanja morala i običaja sredine u kojoj čovjek ţivi (vaţnost časti i ugleda obitelji). Pisac pokazuje čitatelju što bi se moglo dogoditi u slučaju izbora jedne odnosno druge mogućnosti. UKRATKO O DJELU: Don Rodrigo je zaljubljen u Himenu i ona u njega, ali zbog svaĎe njihovih očeva, oni potiskuju svoju ljubav voĎeni osjećajem časti i duţnosti, očuvanja obiteljskog ugleda. Oni se nisu samo spremni odreći ljubavi, nego su spremni poţeljeti smrt voljene osobe. Na kraju se, po kraljevoj ţelji, oni ipak trebaju vjenčati.
9
16. Corneille: Cid
- RODIO SE u Rovenu u Normandiji u obitelji koja je zivjela na rubu siromaštva Postao je odvjetnik. Tijekom ţivota je napisao mnoge komedije i tragedije Komedije: MELITA, CLITANDRE ILI OSLOBOĐENA NEVINOST, UDOVICA ILI IZNEVJERENI NEVJERNIK Tragedije: MEDEJA, CID, HORACIJE, CINNA TRAGEDIJA U KLASICIZMU: U doba klasicizma od pisca tragedije se očekivalo da poštuje:-PRAVILO O TRIMA JEDINSTVIMA –jedinstvo mjesta, vremena i jedinstvo radnje, -PRAVILO ŢANROVSKOG ODREĐENJA – radnja u tragediji mora ići od sretnog ka nesretnom završetku, UZVIŠEN JEZIK I STIL – jezik i stil tragedije mora biti uzvišen pa je ova tragedija pisana standard. Stilom francuske dramske poezije 17.st
Temu za svoju tragediju Corneille je uzeo iz pov.izvora,legendi .Ovo je tragedija pisana aleksandrincem s odstupanjem od pravila klasicističke tragedije(aleksandrinac – dvanaesterac sa stankom iza šestog sloga i sa nglašenim šestim i dvanaestim slogom). Don Rodrigo je zaljubljen u Himenu i ona u njega ali zbog svaĎe njihovih očeva oni potiskuju svoju ljubav voĎeni osjećajem časti i duţnosti očuvanja obiteljskog ugleda. Don Rodrigo ubija Himeninog oca čime spašava obiteljsku čast. Don Rodrigo se susreće s Himenom priţeljkujući da sam umre od njezine ruke. Rodrigo odlazi u rat protiv Maura i vraća se kao pobjednik zadobivši od kralja naslov «Cid» što znači VELIKAN. Himena i dalje ţeli osvetu iako je zaljubljena u Rodriga. Don Sancho koji je voli pristaje osvetiti njezinog oca i sukobiti se s don Rodrigom. Nagrada za pobjednika bit će Himena.Himena otkriva don Rodrigu svoje osjećaje prije okršaja, a on, iako je mislio dati se ubiti savladava protivnika jer je kraljeva ţelja da se oni vjenčaju. Tema: Sukob časti i ljubavi Univerz.značenje: sukob časti i ljubavi, općeg i individualnog postoji u svim vremenima i društvima, ali je razlika u spremnosti pojedinca da individualno podredi općim.
10
