VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU STUDIJ: MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA
SEMINARSKI RAD
DIGITALNI VIDEO Dinko Šimac
Varaždin, studeni 2010.
1
SAŽETAK Što sve trebate znati prije nego što pritisnete REC na kameri i počnete zabilježavati svijet oko sebe? Digitalni video u neprofesionalnim vodama ima mnogo prednosti nad analognim, ponajviše zbog lakode naknadne montaže i prebacivanja na računalo. Zato dete ovdje čitati baš o digitalnom videu. Iako on ima nezanemarivu manu: zauzima mnogo memorijskog prostora; teoretski, jedna nekomprimirana slika ima oko 1 MB, a ako uzmemo da jedna sekunda videa ima 25 sličica, nije teško zaključiti da digitalni video zahtijeva ogromnu količinu memorije. Iako u praksi situacija nije takva, ved možete očekivati otprilike 2 GB za 10 minuta. Ipak, pobrinite se za dovoljno mjesta na Hard disku prije no što počnete. Ali, tu u igru dolazi kompresija koja de biti objašnjena na kraju. Potrudit du se objasniti bez previše kompliciranja sve korake stvaranja videa: od odabira kamere[6], kadriranja[3, 1], kompozicije[5], pokreta kamere[1], dodatne opreme do prijenosa videa na računalo[1] i osnovnog montiranja.
KLJUČNE RIJEČI Digitalni video, digitalne kamere, snimanje, montaža, kadrovi, kompozicija, osvjetljenje.
2
SADRŽAJ 1.
Uvod................................................................................................................................................ 4 2.
3.
Kupnja, izbori, pripreme ............................................................................................................. 5 2.1
Odabir kamere ................................................................................................................... 5
2.2
Sve te funkcije – trebaju ili ne?.......................................................................................... 6
2.3
Pripreme prije snimanja .................................................................................................... 7
2.4
Snimanje prvog videa ........................................................................................................ 8
Estetika .......................................................................................................................................... 12 3.1
Kadriranje ............................................................................................................................. 12
3.2
Zoom (približavanje) ............................................................................................................ 14
3.3
Zvuk ...................................................................................................................................... 15
3.4
Stativ .................................................................................................................................... 15
4.
Montaža......................................................................................................................................... 16
5.
Kompresija ..................................................................................................................................... 21
6.
Zaključak ........................................................................................................................................ 22
7. LITERATURA ....................................................................................................................................... 23
3
1. Uvod
Iako se analogni video ili ono što u povijesti zovemo filmom počeo razvijati početkom 20. Stoljeda, bilo je potrebno sedamdesetak godina da bi analogni video evoulirao u digitalni *4+. Od tada, video više nije luksuz u čijoj kreaciji mogu uživati samo rijetki. Od mojeg prvog susreta s kreacijom videa do danas, uspio sam kreirati sate i sate videa. Među njima su bila 3 igrana filma, video spotovi, priredbe, izleti i razni eksperimentalni sadržaji. Kroz to iskustvo sam se suočio s mnogo izazova kojima sam uspio pronadi odgovore i rješenja. Cilj ovog rada bit de upoznati čitatelja s uobičajenim pitanjima i problemima koji se javljaju kod prvih pokušaja stvaranja video uratka. Također du se dotaknuti i nekih pravila i savjeta da bi video izgledao što bolje i profesionalnije. Pomodi du i kod izbora kamere, kadrova, objasniti probleme oko zvuka i slično. Nakon što objasnim sve što smatram važnim za samo snimanje, krenut du s opisom montaže. U montaži još uvijek možemo pokvariti neki izvorni materijal, ali isto tako možemo i ispraviti mogude greške koje su nastale kod snimanja. Montaža je jedna velika priča za sebe, ali probat du objasniti osnove i dati smjernice za one koji žele od montaže nešto više od pukog rezanja nepotrebnog materijala i spajanja dva kadra. Zašto digitalno? Kod digitalnog videa kopiranje se vrši bez gubitka kvalitete, zvuk i slika su kvalitetniji i ono najvažnije: omoguduje vam montiranje.
4
2. Kupnja, izbori, pripreme 2.1 Odabir kamere
Kamera je svake godine sve više, proizvođači bacaju nove tehnologije i termine, svatko hvali svog konja... Kako se snadi u ovome, među toliko vrsta i tehnologija kamera? Ovisno o svojim potrebama, na temelju sljededeg opisa modi dete izabrati kameru koja odgovara baš vama. U tablici su kamere podijeljene prema mediju na koji snimaju. [1] Mini DV vrpca
Visoka kvaliteta zapisa
Mala veličina
Niska cijena
DVD
Hard disk
Snimka se može odmah pogledati na DVD playeru ili računalu Veća količina zapisa na štetu kvalitete
Memorijska kartica
Dugo snimanje bez mijenjanja medija
Male i lagane kamere
Veća količina zapisa na štetu kvalitete
Manja kvarljivost
Veća količina zapisa na štetu kvalitete
MiniDV je bez puno filozofije najbolji izbor za svakoga tko de svoj video poželjeti montirati. Cijena jedne miniDV kasete je oko 20 kuna, a na nju stane i do sat i pol materijala. Snima nekompresirani DV AVI video format, a od nedavno se pruža mogudnost snimanja u HDV formatu, kojeg odlikuje visoka rezolucija i time impresivna kvaliteta slike. Za prebacivanje su potrebni FireWire kabel i kartica na računalu. Nakon dugog korištenja, mogu se javiti problemi s mehanizom za vrtnju kaseta koji se rješavaju jednostavnim servisom. Osim toga, MiniDV je definitivno izbor koji de zadovoljiti sve vaše potrebe. Snimanje na DVD je možda praktično za kratke obiteljske snimke koje odmah možemo pogledati na DVD playeru, odnosno računalu, ali je definitivno najlošiji izbor. Kamere koje snimaju na DVD su veoma osjetljive na trešnju i zbog male trešnje kod primjerice snimanja
5
dinamičnog kadra u kojem se kamerman primoran brzo kretati može dodi do zastajkivanja materijala i tako cijeli kadar može propasti. Kamera koja snima na Hard disk nije loš izbor, omoguduje brz i jednostavan prijenos materijala na računalo i veliku količinu materijala bez potrebe mijenjanja medija, kao što je situacija kod MiniDV ili DVD kamera. Boljka joj je što ima krade trajanje baterije od MiniDV kamera zbog mehanizama za zapisivanje na Hard Disk. Također, HDD kamere nude jednaku kvalitetu zapisa kao miniDV, ali za vedu cijenu.
2.2 Sve te funkcije – trebaju ili ne?
Kada krenete u kupovinu kamere, bit dete zatrpani mnoštvom termina funkcija od kojih su mnoge i nepotrebne, a bez nekih je teško. Ovdje demo vidjeti što vam treba, a što ne. [1]
FUNKCIJA
AUTOFOKUS (AF)
AUTO EXPOSURE
DATE/TIME
AUTOMATIC WHITE BALANCE
ČEMU SLUŽI?
Automatski izoštrava objekt snimanja. Pri nižoj razini svjetlosti slabije radi.
Automatski regulira ekspoziciju, odnosno količinu svjetlosti koja dopire do senzora kako bi se dobio najkvalitetniji rezultat s obzirom na količinu svjetlosti.
Preko snimke snima datum i vrijeme snimanja.
Automatski podešava pravilni spektar boja na slici da neka boja ne bi prevaladavala na slici (pr. Narančasta kod zalaska sunca)
6
KOLIKO JE POTREBNA? Vrlo korisno. Osobito je koristan kod snimanja naplaniranih situacija, kada nemate vremena izoštravati, ved se morate koncentrirati na snimanje. Može izazvati probleme kad izoštrava objekt koji ne treba. Vrlo korisno. Opet, možete se koncentrirati na snimanje i dati kameri da sama regulira ekspoziciju.
Relativno korisno. Može biti korisno kod arhivskih obiteljskih snimaka i slično, ali u drugim slučajevima potpuno nepotrebno. Relativno korisno. Korisno onima koji ne žele preveliku razliku boja u kadrovima s obzirom na vrijeme snimanja. Na neki način „uništava“ atmosferu događaja koji se snima.
OPTICAL ZOOM
DIGITAL ZOOM
IMAGE STABILISER
NIGHT SHOT
Približava objekt snimanja pomodu sustava leda bez gubitka kvalitete
Razvlači sliku, odnosno video da bi objekt snimanja izgleda bliže
Stabilizira sliku, uklanja vibracije kamere zbog nemirne ruke, posebno osjetne kod zumiranja
Omoguduje snimanje u potpunom mraku pomodu infracrvene tehnologije
Vrlo koristno. Omoguduje snimanje daljih objekata kojima se ne možete približiti, objekata koje ne želite uznemiriti (pr. Životinje), omoguduje isticanje objekta snimanja u kombinaciji sa focusom. Beskorisno. Potpuno nepotrebna funkcija koja uništava kvalitetu slike i zapravo uopde ne približava objekt snimanja. Takvo približavanje, koje se ne preporuča, se može izvesti i kasnije kod montaže. Vrlo korisno. Teško je zamisliti kameru bez stabilizatora, sve kamere danas ga posjeduju i omoguduje mirne kadrove unatoč mirnim trešnjama ruku Relativno korisno. Omoguduje da snimite objekt u potpunom mraku, zabavna i ponekad, kad nemate bolje uvjete, korisna funkcija koja se ne može iskoristiti za profesionalnije svrhe – naime, dobivena snimka bit de u nijansama zelene boje.
2.3 Pripreme prije snimanja
Proučite funkcije kamere, pogledajte što sve nudi. Preporuča se da isključite digitalni zoom da ne biste slučajno približili preko granice optičkog i izgubili kvalitetu slike. Kada god idete na snimanje, pobrinite se da imate punu bateriju. Ovisno što snimate, namjestite opcije kao što su autofocus i automatska ekspozicija. Također biste trebali uvježbati držanje kamere da biste što dulje uspjeli snimati bez javljanja boli u rukama i s što manje trešnje. Ukoliko
7
snimate u zatvorenom prostoru ili u lošim svjetlosnim uvjetima, pobrinite se da je osvjetljenje zadovoljavajude za kameru koju posjedujete.
2.4 Snimanje prvog videa
Kako bi vaš video izgledao što profesionalnije, morate se pobrinuti o nekim detaljima koji inače „krase“ amaterske radove i često odvlače pozornost od onoga što je bitno na snimci. Bududi je na obiteljskim i sličnim snimkama manje bitna tehnika i držite li se pravila ili ne, vidjet demo pravila za jednu od najtežih grana filma: igrani, koja se naravno mogu primjeniti na sve, što god snimali, pa de time biti pokrivena vedina filmskih grana. Stvari o kojima morate voditi računa:
2.4.1 OSVJETLJENJE Loše osvjetljenje stvara neželjene rezultate – grain, odnosno šum slike i naravno, lošu vidljivost objekta snimanja. Osvjetljenje je nešto čime možete doista činiti predivne stvari ako ga znate kvalitetno koristiti, omogudava vam mijenjanje atmosfere i značenja kadra. Kada snimate na otvorenom po danu, nemate previše opcija osvjetljenja, prirodno osvjetljenje je optimalno, jedino se ne preporuča snimanje oko podneva zbog grubih sjena koje tada nastaju na ljudskom licu (pr. Ispod očiju).
Slika 1: Primjer lošeg osvjetljenja
8
Na slici 1 zamjedujemo puno šuma zbog slabog osvjetljenja, također, izvor svjetlosti je iza lika i time mu lice nije dovoljno osvjetljeno i teško vidimo emocije na njegovom licu. Ovdje se moglo koristiti umjetno osvjetljenje. (osvjetljenje u prostoriji ili reflektor)
Slika 2: Primjer dobrog osvjetljenja – Difuzno svjetlo
Na slici 2 osvjetljenje je prirodno i difuzno (raspršeno) zbog oblačnog vremena. Time se dobivaju blage sjene na objektu snimanja.
Slika 3: Kontrasno osvjetljenje
9
Za razliku od difuznog, kontrasno osvjetljenje je dramatičnije, plasičnije i povečava intenzitet snimanog kadra. Umjetno osvjetljenje je, moglo bi se redi, umjetnost za sebe. Na profesionalnim uradcima time se bave ljudi zaduženi isključivo za to. Osvjetljenje stvara vizualni identitet i mijenja doživljaj filma.*1+
Slika 4: Oprema za osvjetljenje [14]
Iako ne možemo očekivati da dete kod snimanja imati vlastitog majstora za osvjetljenje i brdo opreme kao na slici 4, ako imate samo jedan reflektor, ved možete učiniti mnogo. Pa pogledajmo kako određeni kut osvjetljenja djeluje na objekt snimanja.
Slika 5: Reflektor i različita osvjetljenja[1]
10
Slika 5 nam pokazuje različite efekte za različite položaje reflektora. Efekte možete vidjeti i sami i tu su da bi vas potaknuli na razmišljanje.
2.4.2. EKSPOZICIJA Ekspozicija je usko vezana za osvjetljenje jer dete ekspoziciju mijenjati ovisno o količini svjetosti kojom raspolažete. Automatska ekspozcija je korisna stvar ako nemate vremena igrati se s ručnom ekspozicijom na kameri i želite nešto na brzinu snimiti, ali ako snimate primjerice igrani film, ta ista automatska ekspozicija može vam uništiti kadar. Kamera nezna što je objekt snimanja i mijenjat de ekspoziciju da bi senzor dobio optimalnu količinu svjetlosti, a ne da bi objekt snimanja bio što istaknutiji.
Slika 6: Ekspozicija prije
Slika 6: Ekspozicija poslije
Mijenjanje ekspozicije unutar jednog kadra djeluje neprofesionalno i nema smisla. Na slikama 6 i 7 možemo vidjeti tipičan primjer automatskog eksponiranja – kamera se prvo prilagođava količini svjetlosti kada je usmjerena prema prozoru, a zatim smanji ekspoziciju kada „ne gleda“ prema prozoru. Ovo se lako može namjestiti ručnom ekspozicijom, birajudi srednju vrijednost tako da se na javlja silueta kada je svjetlost iza objekta snimanja.
Slika 8: Ručna ekspozicija za dobivanje efekata
11
Ručnom ekspozicijom možemo kontrolirati atmosferu kadrova na jednostavan način. Možemo dobiti zanimljive efekte kao što su silueta (slika 8) ili preeksponirani kadar.
2.4.3 FOCUS (Izoštravanje) Ručnim focusom ističemo objekt snimanja, stvaramo plošne kadrove koji djeluju profesionalnije. Možemo mijenjati fokus sa jednog objekta na drugi i time kontrolirati pažnju gledatelja. Automatski focus nam može pokvariti kadar ako izoštri krivi objekt.
Slika 9: Ručno izoštravanje
Ručnim izoštravanjem demo zadržati pažnju na objektu snimanja kada se nešto događa i u pozadini (Slika 10) ili mijenjanjem focusa usmjeriti pažnju na objekt koji izoštrimo. (Slika 9).
Slika 10: Ručno izoštravanje
3. Estetika Kadriranje, zoomiranje, kompozicija i slične estetske mogudnosti u filmu određuju raspored elemenata u kadru koji znači mnogo i uvijek treba pronadi ljudskom oku najugodniji i najprirodniji raspored. [3]
3.1 Kadriranje Kod kadriranja, važno je držati se nekoliko jednostavnih pravila, za koja dete, kad ih usvojite, shvatiti da su prirodna i da „to tako treba biti“. Svi ovdje prikazani primjeri su iz snimaka snimanih u 16:9 omjeru stranica poznatijem kao widescreen. 4:3 omjer je prošlost i iako se i na njega mogu primjeniti navedena pravila, koristite ga samo ako nemate izbora.
12
Kad snimate lice ili objekt u pokretu, pobrinite se da ispred objekta ili u smjeru u kojem lik gleda uvijek ima više praznog prostora nego iza.[3] Tako je gledatelju prirodnije gledati.
Slika 11: Prazan prostor
Snimanje preko ramena osobe je izvrstan način za uključivanje gledatelja u scenu. *3+
Slika 12: Snimanje preko ramena
PRAVILO TREĆINA Podijelimo kadar na 9 jednakih dijelova. Mjesta na kojima se linije sjeku su točke interesa.[1] To su točke koje imaju najvede značenje u kadru i u kojima bi se i trebali nalaziti elementi na kojima želimo da se gledateljevo oko usredotoči. Gledatelj ne mora znati ovo pravilo da bi za njega vrijedilo, to je jednostavno nešto prirodno što je u svakome od nas.
13
Slika 13: Pravilo tredina
Opciju prikaza tredina ima vedina kamera. Te linije se, naravno nede vidjeti u snimci, služe samo da bi vam pomogle oko kadriranja.
3.2 Zoom (približavanje) Zoom može biti izuzetno korisna funkcija, ali i funkcija koja vas može definirati kao amatera. Neprofesionalno korištenje zooma napravit de od vašeg filma sapunicu, jer se tamo intenzivno „dramatično“ zoomiranje koristi unutar kadra. Izuzetak su neki snimatelji koji znaju što rade i zoomiranjem pridonose dinamiki kadra, ali to je ved naprednija razina. Zoom koristite samo za namještanje kadra, unutar kadra dolazi u obzir lagano zumiranje u jednom smjeru, približavanje i udaljavanje objekta snimanja unutar jednog kadra se ne preporuča. Puno bolja opcija je snimiti širi kadar, rezati pa snimiti detalj ili obrnuto. [13]
Slika 14: Približavanje
14
3.3 Zvuk Ako koristite mikrofon na kameri, obavezno vodite računa o udaljenosti s koje snimate. Osim ako namjeravate kasnije snimati zvuk ili snimate kadar u kojem zvuk nije bitan (pr. šetnja lika i slično), s mikrofonom ugrađenim na kameru ste prilično ograničeni. Također, mikrofon na kameri snima puno okolnih šumova. Ako ste ikad u mogudnosti, koristite „mikrofon na pecaljki“, što je najbolja solucija za snimanje zvuka, posebice govora.[1] Iako cijena takvog alata premašuje cijenu prosječne kamere.
Očito, za takav dodatak potrebna vam je još jedna osoba. Teško je snimati kamerom, biti redatelj i snimati zvuk. Pretpostavimo, što je najvjerojatnije, da nemate ovakvu dodatnu opremu. Uvijek snimite minutu-dvije ambijentalnog šuma.[1] To de vam veoma koristiti kod montaže zvuka. Dijaloge snimajte iz blizine, kod vjetrovitog vremena nemojte ni snimati osim ako imate mikrofon na pecaljki i „fifi“ koji prigušuje šumove vjetra.
Slika 16: "Fifi" Slika 15: Mikrofon "na pecaljki"
3.4 Stativ *1+ Koliko god imali mirnu ruku, stativ je neizbježan ako želite snimiti mirne kadrove, ali i kadrove kao što su panorama, okomiti švenk i slično.
Slika 17: Stativ
15
4. Montaža Montaža je više od jednostavnog spajanja 2 kadra, predstavlja cijelu jednu filozofiju i kompleksna je gotovo kao i sam proces do montaže. Ukoliko ste snimali na miniDV kazetu, prebacivanje na računalo vrši se korištenjem Firewire kabla i kartice. Ukoliko ste snimali na DVD, HDD ili Memory Stick, video jednostavno kopirate na hard disk. Pretpostavit demo da ste odabrali najbolju opciju i snimali na miniDV, video je potrebno „Capturirati“. Program koji demo koristiti za montažu bit de Adobe Premiere Pro CS3. Premiere nas pozdravlja početnim ekranom za novi projekt na kojem biramo video standard i omjer stranica. Europski standard je PAL, a ovisi u kojoj ste rezoluciji snimali, odaberite Standard (4:3), Widescreen (16:9) ili DV ili HDV, ovisno jeste li snimali u standardnoj ili HD rezoluciji.
Slika 18: Uvodni ekran Premiera
Location je mjesto gdje demo spremati projekt i gdje de se spremati svi renderani fileovi koji mogu zauzeti zaista mnogo mjesta, posebice ako koristite mnogo efekata. Zato osigurajte dovoljno prostora na hard disku.
16
_____ - Project Panel - ovdje se nalaze sve datoteke uvezene u premiere projekt ili stvorene unutar premiere projekta. Kad uvezemo nešto u Premiere projekt, Preimere zapamti lokaciju te datoteke i čita iz nje, ne uvozi doslovno u projekt i time bi ta datoteka trebala ostati na istom mjestu cijelo vrijeme nakon uvoza u Premiere. _____ - Predefinirani efekti za zvuk i video, te prijelazi za iste. Odavde uzimamo sve potrebne prijelaze i efekte koje koristimo u projektu. Koriste se na jednostavan način – odvučemo ih na isječak (za efekte) ili na početak, kraj ili između 2 isječka za prijelaze. _____ - Na panelu Effect controls mijenjamo postavke primjenjene na odabrani isječak. Također možemo stvarati animaciju efekta pomodu keyframeova. _____ - Ovo je svojevrsni preview za video koji obrađujemo. Na ovom panelu vidimo kako video izgleda s primjenjenim efektima, pregledavamo prijelaze i na temelju njega mijenjamo postavke efekata. Ukoliko video nije renderiran, slika de biti niže rezolucije i nedemo vidjeti pravu kvalitetu konačnog uratka. _____ - Timeline - „Glavni“ prozor Premiera, ovdje umedemo sve video isječke, režemo ih, primjenjujemo efekte, prijelaze i dodajemo zvukove. Sve to radimo pomodu alata iz toolboxa. 17
_____ - Toolbox – ovdje biramo alat koji koristimo. Svaki alat ima svoju funkciju, ali nama su zapravo potrebna samo dva. Selection tool (V) – njime biramo i pomičemo video isječke. Razor tool (C) – služi za rezanje isječaka. Ako kliknemo u blizini vremenske oznake (playhead), rezat demo na mjestu gdje se ona nalazi. Ona nam služi za precizno određivanje mjesta na kojem želimo rezati. Isječke režemo da bi izbacili neželjeni materijal (odaberemo isječak Selection toolom i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici), da bismo ga podijelili na segmente i na neke primjenili efekt, a na neke ne (iako to možemo u kontorlama efekata) i slično.
Funkcija koju de nam zasigurno biti potrebna jest zoom – omogudava nam približavanje isječaka do razine da se playheadom kredemo frame po frame, što de nam biti potrebno kad želimo biti precizni.
Iznenađujude korisna opcija – Ripple Delete – koju izvršavamo tako da pritisnemo desnu tipku miša u prazni prostor između dva isječka – briše prazan prostor između isječaka i pomiče sve naredne isječke prema onom koji se spojio s prethodnim zadržavajudi udaljenost. Na kratkom, jednostavnom primjeru demo objasniti funkcionalnost Premiera. Najprije demo uvesti željeni video isječak u Premiere. To činimo opcijom File Import... Isječak de se sada nalaziti u Project panelu koji je opisan ranije. Isječak odvučemo na Timeline. U ovom primjeru
18
imamo isječak u kojem je protagonistica trebala otključati ormarid, ali nije uspjela od prve. Zato demo izrezati neuspjele pokušaje i zadržati samo uspjeli.
Uspjeli pokušaj smo Razor toolom rezali na početku i na kraju. Ostatak demo obrisati tipkom Delete nakon što smo ih odabrali Selection Toolom. Sada nam je ostao samo jedan isječak. Pomaknimo ga na početak tako da kliknemo na prazan prostor ispred i odaberemo Ripple Delete. Primjenit demo na njega Fade in i Fade out za zvuk i sliku.
Za video demo koristiti Cross Dissolve koji služi za prijelaz izmežu dva isječka, a bududi da ispred i iza isječka nemamo ništa, poslužit de nam kao Fade in i Fade out. Taj efekt demo odvudi na početak i kraj
19
isječka. Isto tako i za zvuk, samo s efektom Constant Gain. Efekti se nalaze kamo smo ih i odvukli. Trajanje efekta možemo mijenjati tako da Selection toolom primimo rub efekta i odvučemo ga u željenom smjeru. I to je to! Znate osnove monitranja. Ista situacija je i kad imate više isječaka, sada ih znate spajati i primjenjivati prijelaze. Još jedna važna stavka digitalnog videa je kompresija.
20
5. Kompresija Kompresija nam služi kako bismo svoj video prilagodili mediju na kojemu demo ga prikazivati. Ovisno želimo li video staviti na youtube, DVD, svoju stranicu ili ga namjeravmo gledati s Harda, primjenit demo različite razine kompresije na njega. Najviše opcija kompresije kod exportanja iz Premiera imat demo ako odaberemo FileExportAdobe Media Encoder.
Mijenjamo pogled između kartice Source i Output da bismo usporedili izvorni video i video nakon kompresije. Ova dva pogleda bi trebala biti što sličnija, to se posebno odnosi na omjer stranica. Ukoliko na Output kartici imate crne linije na vrhu i dnu videa, znači da nije odabrana dobra opcija omjera stranica. Ovisno o mediju na kojem dete prikazivati video, odaberite odgovarajude opcije kompresije. U ovoj verziji encodera, najbolja opcija za youtube ili pregled s harda jest Windows Media Video, Pal Widescreen Source to Download 1024 kbps. Ako želimo film na DVD-u, exportat demo ga nekompresiranog opcijom FileExport.
21
6. Zaključak Digitalni video je modno oružje izražavanja koje u rukama čovjeka s dovoljno volje može poslužiti u razne svrhe. Kroz ovaj kratki seminar zagrebana je samo površina čitave umjetnosti digitalnog videa. Ako vas je dovoljno zainteresirao za rad na videu, u dolje navedenim linkovima možete pronadi dodatne informacije u vezi sa svim ovdje opisanim temama.
22
7. LITERATURA [1] DIGITALNI VIDEO – Snimanje i montaža, Algebra učilište [2] http://www.slobodnovrijeme.com/readarticle.php?article_id=177 [3] http://www.sony.hr/hub/learnandenjoy/block/9/subblock/4 [4] http://en.wikipedia.org/wiki/Digital_video [5] http://en.wikipedia.org/wiki/Composition_%28visual_arts%29 [6] http://en.wikipedia.org/wiki/Camcorder [7] http://www.jakeludington.com/dv_hacks/20051121_transferring_video_from_camcorder_to_pc.html [8] http://www.hgspot.hr/Article.aspx?gid=195 [9] http://www.dv.com/ [10] http://www.videomaker.com/ [11] http://www.camcorderinfo.com/ [12] http://www.mediacollege.com/video/shots/movement.html [13] http://www.mediacollege.com/video/ [14] http://en.wikibooks.org/wiki/Movie_Making_Manual/Lighting [15] Rub, 2009. [16] Crimen, 2009
23
