UVOD U rela relati tivn vnoo krat kratko kom m vrem vremen enuu čovj čovječa ečans nstv tvoo je od prim primit itiv ivni nihh građ građevi evins nski kihh pomagala došlo do nevjerovatne tehničke razvijenosti koja mu je olakšala i unaprijedila obavljanje mnogobrojnih poslova. Bez mašina i opreme ni jedno područije savremenog inženjerstva jednoko kao ni savremeni čovjek ne može !unk"ionisati. #ovjek je svoj opstanak u prirodi prilagođavanje prirode svojim potrebama i napredak morao olakšavati različitim pomagalima. Dizali"e predstavljaju jednu od najbitnijih mašina u inženjerstvu. One danas postoje u mnogobrojnim obli"ima i svaka od njih je prilagođena za spe"i!ičnu spe"i!ičnu upotrebu. $onekad veličine veličine variraju u rasponu rasponu od najmanjih najmanjih konzolnih dizali"a koje se koriste u radioni"ama do najviših toranjskih dizali"a koje se koriste za gradnju visokih zgrada. U ovom radu pažnju %emo posvetiti velikim dizali"ama & kranovima a jedna od najpoznatijih vrsta je toranjska dizali"a & kran ' engl. (o)ers "ranes njem. (urmdrehkrane m.*. (o su posebne vrste dizali"a za prenos svih vrsta materijala unutar gradilišta posebno u visokogradnji te gradnji ostalih visokih konstruk"ija. +astoji se od okretnog i po potrebi na šinama pokretnog tornja na kome se nalazi krak ' grana strijela * s opremom za dizanje tereta pomo%u užadi.
,
,. -+(O-/0 D-102-30 ' 4ranova * +matra se da je prvi kran napravljen još 5666 godine pne. $rve građevinske dizali"e su izmislili stari 7r"i one su bile pokretane ljudskom snagom a kasnije i životonjama. 4ranovi su korišteni u srednjovijekovnoj arhitekturi od ,,. pa sve do kraja ,8. vijeka a sačuvani su "rteži sa prikazom kranova tek od ,5. vijeka. 4ranovi su nesumljivo bili potrebni u gradnji gotičkim stilom koji potiče iz 9ran"uske i koji se veoma brzo proširio :vropom. Upotreba kranova je imala značajno mjesto u izgradnji velikih evropskih katedrala. U ovom periodu došlo je do razvoja spe"ijalizovanih kranova ili kranova koji su postavljeni na dijelovima građevina koji su ve% bile završene. /edan od prvih srednjovjekovnih "rteža koji pokazuje kran potiče iz ,8;6. godine. Ovaj kran nazvan akon hiljadu godina !eudalizma u :vropi je u ,?. vijeku vlast preuzelo građanstvo a ta velika društevena promjena za sobom je povukla i promjene u privredi. $rva industrijska revolu"ija i izum parnog stroja omogu%ili su napredak industrije do neslu%enih razmjera. $arni stroj je mogao raditi neprekidno pa su ljudski rad i mehanička pomagala mogli biti zamijenjeni alatima i strojevima koje su pokretali motori. $rva
-zvorC )))."roin!o.net 8
8.U+2OV- 0D0 Davno je uočeno da dizali"e rade pod vrlo različitim radnim uslovima. (o takođe važi i za pogonske mehanizme na jednoj istoj dizali"i. (ako dizali"e koje služe samo za montažu opreme kao naprimjer u hidro i termo elektranama radr vrlo rijetko nedeljno ili mjesečno a takođe još ređe dižu teret za koje su projektovane a najčeš%e dižu daleko manje terete. 4od velikih termoelektrana i hidroelektrana ove dizali"e ' mosne * su velike nosivosti 8666t i dešava se da prođe i po nekoliko godina dok ne dođe do potrebe za generalnim remontom a da ne podignu najve%i teret & za koji su projektovane. Dakle rijetko se upotrebljavaju i još ređe nose nazivne terete. Osim toga i brzine su male pa praktično nema dodatnih iner"ijalnih sila. >a drugoj strani postoje dizali"e poput onih u željezarama koje rade u tri smjene 8; sata jer su sastavni dio tehnološkog pro"esa. Osim toga rade pod vrlo teškim radnim uslovimaC visokim temperaturama prašini sa velikim brzinama a time i velikim iner"ijalnim silama velikim brojem radnih "iklusa po satu vrlo često ili stalno nose nazivni ' masivni * teret ,. Dakle ove dizali"e imaju veliki broj radnih "iklusa po satu i uglavnom nose nazivni ili njemu blizak teret. >aravno između ove dvije grupe nalazi se veliki broj dizali"a koje rade pod radnim uslovima koji se nalaze između. 1bog naprijed uočenih velikih razlika u radnim optere%enjima kako dizali"e kao "jeline tako i pojedinih njenih dijelova i mehanizama postavljalo se davno pitanje kako sve to uzeti u obzir kako pri ugovaranju tako i pri proračunavanju i projektovanju dizali"e i njenih pogona. -maju%i u vidu naprijed rečeno ve% prvi standardi o dizali"ama kao D-> ,86 iz ,?5E. godine uzeli su u obzir radne uslove i iner"ijalne sile i uveli ih u proračun nose%e konstruk"ije preko poznatih !aktora os"ilovanja ' !aktora udara * i !aktora radnih uslova. Dizali"e su bile podijeljene u ; pogonske klase i za svaku su bili iskustveno usvojeni !aktori udara i radnih uslova kojima su bila uve%ana glavna optere%enja teret i sopstvena masa. >aravno ovo su bili statistički koe!i"ijenti kojima su bile izražene dinamičke sile ali tadašnja saznanja nisu omogu%avala drugačiji način. 4ao i u drugim oblastima tehnike tako je nauka i u ovoj oblasti napravila velike korake naprijed. Danas koriste%i nova saznanja iz oblasti teorije i prakse važe%i standardi omogu%avaju da daleko bolje i tačnije uzmemo u obzir stvarna naprezanja i preko standarda & propisa unesemo ih u proračun i projektovanje dizali"e. (ako se podjelom dizali"a i pogonskih mehanizama u pogonske klase određuju odgovaraju%i sigurnosni !aktori kako za proračun tako i za uspostavljanje ugovornih tehničkih obaveza između naručio"a i proizvođača dizali"e.
,
Aijajlovi% . Aarinkovi% 1. /ovanovi% A.C Dizali"e osnove >iš ,??;. str. ,5.
5
5. V+(: D-102-30 Da bi se što bolje prilagodile radnim uslovima dizali"a i njeni dijelovi su podijeljeni u pogonske klase. Ova podjela važi za sve vrste dizali"a koje služe za vertikalno dizanje tereta kod njih kao nose%i organ služi uže ili lana". $odjela ne važi za li!tove žičare i plovne dizali"e. $rema standardu -+O;56,F, klasi!ika"ija važi zaC
Aobilnepokretne dizali"e (oranjskegrađevinske dizali"e Aosne $ortalne dizali"e.
Osim pošteg dijela standarda naprijed navedene grupe imaju svoje standarde koji dopunjuju ovaj standard i koji uzimaju u obzir spe"i!ičnosti date grupe dizali"a. $ogonska klasa se određuje za dizali"u kao "jelinu nose%u konstruk"iju i pogonske mehanizme. >ose%a konstruk"ija se razvrstava u pogonsku klasu dizali"a kao "jeline.
5.,. AOB-2>: & $O4:(>: D-102-3: /edan od osnovnih zahtjeva za bilo koji sigurnosni program dizali"e uključuje izbor mašine koja %e odgovarati zahtjevima posla. 0ko osnovne karakteristike dizali"e ne odgovaraju zahtjevima posla onda se javljaju nesigurne okolnosti prije nego što i započnemo posao. Osoblje je tada prisiljeno za rad i improviza"iju u užurbanim situa"ijama što vodi ka nesre%ama. >i jedna mašina nebi trebalo biti odabrana da radi posebne poslove dok se njena veličina i karakteristike smatraju neadekvatneC
(ežine dimenzije i radijusi podizanja najtežeg i najve%eg tereta Aaksimalna visina dizanja i maksimalni radijus podizanja i težina tereta sa kojim se mora rukovati Broj dizanja koji se moraju napraviti i sa kojom učestalosti (ipovi podizanja koji se rade pre"iznost smještanja tereta (ip nosača koji je potreban. Ovo %e zavisiti od uslova na tlu i kapa"itetu mašine u njenim operativnim četvrtinama. Aaksimalni kapa"itet je okrenut normalno preko zadnjeg dijela nosača i smanjuje se kako se strijela okre%e bočno. Ve%ina dizali"a nije dizajnirana da podiže preko prednje strane i to treba izbjegavati jedino ako su kapa"iteti dostavljeni od proizvođača Da li ili ne tereti %e se morati voditi ili nositi Go%e li se teret držati u zraku na duže vrijeme Uslovi gradilišta uključuju%i takve !aktore kao uslove tla gdje %e mašina biti smještena prilazne "este i rampe koje mašine moraju pro%i dostupno područje za dizanje djelovanje i rastavljanje prepreke koje mogu spriječiti djelovanje ;
Dostupna usluga i "ijena koštanja 3ijene koštanja opera"ija kao što je dizanje rastavljanje transport na i izvan gradilišta promjenjive dužine strijele.
$reporučljivo je da izabrana mašinaC
Bude sposobna raditi sva podizanja u svojoj standardnoj kon!igura"iji. Aašina i njena glavna strijela trebaju biti odgovaraju%e dužine i kapa"iteta za izvršavanje svih poznatih zadataka -ma najmanje H radnu grani"u sa pogledom na kapa"itet tereta kod svakog dizanja Bude vrlo pokretna i sposobna da bude izvađena sa minimalnim rastavljanjem -ma dovoljno slobodnog prostora između tereta i strijele i standardan razmak između tereta i bilo koje remeni"e potrebne za podizanje.
-zbor dizali"e ili dizali"a za bilo koji posao treba napraviti samo nakon razmatranja svih uključuju%ih !aktora. /edna od primarnih zahtjeva sigurnosnog programa dizali"e je da osigura da sva neophodne oprema bude na mašini i da je ispravna. 0ko koji dio opreme ili in!orma"ija nedostaje onda je odgovornost vlasnika opreme da to omogu%i i postavi na dizali"u. +vaka mobilna dizali"a ili nosač treba imati stalnu trajnu ploču na kojoj stoji ime proizvođača broj modela mašine serijski broj izvornu godinu prodaje proizvođača i težinu. +ve osnovne komponente koje se mogu skinuti i priključ"i na mašini kao kontrateg glavna i pomo%na strijela takođe trebaju imati identi!ika"iju koja pokazuje da pripadaju mašini. -zuzetno je važno da se ove komponente koriste na mašini ili identičnim modelima ili na opremi za koje ih je proizvođač propisao. +ve komponente koje su dizajnirane i proizvedene ili promijenjene od bilo koga ko nije izvorni proizvođač opreme ili njegov agent moraju se pregledati i testirati od kompetentne osobe koja mora garantovati da %e dijelovi zadovoljiti dužnosti i terete određene od izvornog proizvođača. One takođe moraju biti identi!ikovane na isti način kao i originalni dijelovi proizvođača. +lika 8C Aobilna dizali"a na točkovima.
-zvorC ))).globtekdoo."om
5.8. (O0>/+4:70I:V->+4: D-102-3: (oranjske dizali"e prvenstveno se koriste za montažu zgrada. azlog za niži stepen primene toranjskih dizali"a pri montaži hala je velika površina ovih objekata sa relativno malo teških elemenata. /avljaju se još potrebe za brzim prelaskom sa objekta na objekat i gradilišta na gradilište dizali"a što je za toranjske dizali"e dosta teško. 0li toranjske dizali"e se mogu koristiti za transport materijala pri izradi teških montažnih elemenata na gradilištu. $ored vrlo bitne karakteristike nosivosti 'momenat nosivosti mo% nošenja* zadrža%emo se na podeli toranjskih dizali"a prema drugim mor!ološkim karakteristikama značajnih za uspešnu primenu i mogu%nosti za rad u konkretnim uslovima. Aomenat nosivosti savremenih toranjskih dizali"a kre%e se i do ;E66k>m sa tenden"ijom daljeg pove%anja. Aor!ološke karakteristike toranjskih dizali"a na osnovu kojih je izvršena njihova klasi!ika"ija data na sli"i 5. suC
Vrsta streleJ >ačin produženja tornjaJ Obrtanje tornjaJ >ačin oslanjanja.
+lika 5C Aor!ološke karakteristike toranjskih dizali"a
-zvorC ))).s"ien"e.ho)stu!!)orks."om
E
+rednja vrijednost ostvarenih "iklusa za toranjske dizali"e je 868 "iklusa na čas. $ogon toranjske dizali"e je električni a broj instaliranih motora zavisi od vrste konstruk"ije dizali"e. azličita konstruk"ija toranjskih dizali"a 'horizontalna ili kosa strela* utiče na proračun i izbor ali postupak proračuna kod toranjskih dizali"a je jednostavniji nego kod samohodnih i odnosi se na slede%e zajedničke parametreC
dohvat 'potrebna dužina strele* nosivost na određenom radijusu visina tornja.
4arakteristike toranjske dizali"e pri montaži elemenata date su na sli"i ;. gdje suC L dužina strele toranjske dizali"e r maK radij us montaže datog elementa VNO maK visina objekta koji se montira v maK visina elementa koji se montira t uređaj za zahvatanje elementa pri montaži 'užad traverze ...* e min udaljenje kuke od strele toranjske dizali"e VT visina tornja dizali"e 'udaljenje donje ivi"e strele od tla* G težina montažnog elementa.
+lika ;C 4arakteristike toranjske dizali"e pri montaži elemenata
-zvorC ))).ekapija."om $otrebni dohvat toranske dizali"e zavisi odC ,. kon!igura"ije objekta 8. položaja dizali"e u odnosu na objekat 5. mjesta zahvata elementa 'pogon za pre!abrika"iju skladište transportno sredstvo* ;. položaj elementa u konstruk"iji.. >a osnovu šeme montaže određuje se maksimalni radijusi 'ri* podizanja svih vrsta montažnih elemenata i na osnovu toga maksimalna potrebna dužina strele '2*. $otrebna nosivost toranjske dizali"e određuje se na osnovu težine elemenata '7i* i njihovih maK L
radijusa 'ri*. 4ao u kod samohodnih dizali"a poda"i o nosivosti dati su za ograničen broj mogu%ih radij usa posmatrane dizali"e to se pojavljuje potreba za poda"ima o nosivosti na radijusima koji se nalaze između datih podataka. Aogu%i oblik dijagrama nosivosti kod toranjskih dizali"a dat je na sli"i 8.E. a iznalaženje nosivosti toranjske dizali"e na radijusima koji su između dath može se sprovesti takođe kao kod samohodnih dizali"a primenom obraza"a 8. do 8.L. Upoređenjem nosivosti toranjske dizali"e na određenim radijusima i težine elemenata koji se montiraju vrši se odabir dizali"a koje mogu izvršiti montažu. Bitan parametar kod toranjskih dizali"a je i visina tornja koja zavisi od maksimalne visine objekta maksimalne visine montažnog elementa uređaja za zahvatanje i min udaljenja kuke od strele dizali"e. Usvajanje minimalne potrebne visine tornja dizali"e ostvaruje se minimalno vreme montaže dizali"e i smanjuju negativni uti"aju na dizali"u 'vetar i si.*. -zgled dela prospekta za toranjske dizali"e dat je na sli"i . +lika C +lika toranjske dizali"a iz prospekta
@
-zvorC ))).gradjevinarstvo.rs
5.5. AO+>: D-102-3: Aosna dizali"a ima oblik mosta po čemu je i dobila ime koji se kre%e po visoko podignutim šinama iznad operativne površine. Aost dizali"e služi za kretanje koli"a koja nose zahvatni uređaj sa mehanizmom za dizanje i spuštanje tereta. U glavne elemente mosne dizali"e pored mosta i koli"a ubrajaju se i pogonski sistemi za upravljanje. 4onstruk"ija koli"a zavise od namjene dizali"e. +tandardne dizali"e za rukovanje komadnim i rasutim teretima sa tzv. slobodno vise%im teretom. imaju koli"a kod kojih se komadni teret najčeš%e kači na kuku a u određenim slučajevima koriste se spe"ijalni zahvatni uređaji. Aost se sastoji od jednog ili dva glavna i dva čeona nosača na koje su ?
ugrađeni točkovi koji se kre%u po šinama postavljenim duž dizališne staze. Upravljanje dizali"om može da bude iz radnog hodnika iz kabine ili automatsko. $olje opsluživanja je u obliku pravougaonika širine jednake rasponu mosta i dužine jednake putanji dizalične staze. (ri načina kretanjaC
Vertikalno $oprečno Uzdužno.
Demag 3ranes and 3omponents u toku ove godine predstavio je novo tehničko rešenje glavnog nosača jednogrednog mosnog krana čime je pove%ana standardna nosivost na @ tona i raspon na 8 metara. >a ovaj način ostvarena je velika ušteda u čeličnoj konstruk"iji glavnog nosača jer su dosadašnja tehnička rješenja omogu%avala raspone jednogrednih mosnih dizali"a do , metara. azvijena je i potpuno nova serija standardnih dizali"a. Umesto starih rešenja :4D: serije konstruisana su dva potpuno nova tehnička rješenja & :$D: i :4D: !amilija mosnih dizali"a. U varijanti :$D: glavni nosač je standardni valjani pro!il. 1a nominalne nosivosti do tona :$D: !amilija dizali"a nudi mogu%nost izbora užetne D ili lančane D3 dizali"e. Aaksimalni raspon ovakve dizali"e je , metara. (akođe ukoliko se ovakva dizali"a opremi vitlom sa koli"ima čija je maksimalna nosivost do E5 tone raspon se smanjuje svega jedan metar pa je maksimalan raspon ,; metara. Ovo znatno bolje tehničko rešenje od prethodne verzije kod koje je maksimalan raspon bio ,8 metara omogu%ava novu oblast primjene u halama sa ve%im rasponom uz neznatno pove%anje "ijene opreme8. $otrebno je naglasiti da se obe navedene !amilije odlikuju modularnim dizajnom koji omogu%ava maksimalnu iskoriš%enost prostora u hali. 1a niske hale u kojima je bitan svaki milimetar visine kako bi se omogu%ila nesmetana manipula"ija teretom de!inišu se spe"ijalna rešenja glavnih nosača. 4oli"a 'mačka* koja se koriste za nošenje lančanog vitla D3 UF:UE konstruisana su spe"ijalno kao podrška novim !amilijama mosnih dizali"a. $ove%ane su i maksimalne brzine kretanja koli"a kako bi se izašlo u susret spe"ijalnim zahtevima kupa"aC maksimalna brzina koli"a sa dizali"om ;6 mFmin smanjeno habanje točkova zbog novog rešenja !rik"ionih točkova bez oboda pove%anje voznih karakteristika usled smanjenih os"ila"ija smanjena potreba za redovnim održavanjem zbog trajnog maziva u reduktorima
5.;. $O(02>: D-102-3: $ortalne dizali"e opšte namjene su projektovane i izradjene u skladu sa :> normama. +luže za manipula"iju različitih tereta. Aehanizam za dizanje može da ima kuku elektromagnet ili hidrauličnu grabili"u zavisno od vrste tereta kojim se manipuliše. Upravljanje dizali"om obavlja se iz kabine koja je pokretna zajedno sa mačkom što omogu%ava dobru preglednost ili pomo%u radio komande 'daljinska komanda*. 4onstruk"iju dizali"e čini portalni ram koji se izradjuje od čeličnih limova uz stalnu radiogra!sku kontrolu. +vi osnovni konstruk"ioni sklopovi su rastavljivi čime su olakšani transport i montaža. 1a teške uslove rada pogonski mehanizmi su u klasičnoj postav"i 8
httpCFF))).gradjevinarstvo.rsF(ekstDetaljiU2FDizali"eDemag
,6
prema odgovaraju%oj pogonskoj klasi dizali"e. 1a lakše režime rada koriste se kompaktni pogonski agregati. :lektro oprema je instalirana na pristupačnom mjestu što omogu%ava jednostavno održavanje. $rilikom isporuke uz dizali"u se dostavlja atestna i tehnička dokumenta"ija prema važe%im propisima. $ortalne dizali"e za kontejnerski pretovar su projektovane i izradjene u skladu sa :> normama. +luže za pretovar kontejnera svih tipova i veličina. Upravljanje dizali"om obavlja se iz kabine smještene na pokretnoj mački što omogu%ava dobru preglednost ili pomo%u radio komande 'daljinska komanda*. 4onstruk"iju dizali"e čine sljede%i osnovni elementiC nosivi portalni ram izrađen od čeličnih limova i čeličnih nosača koji se prilikom izrade zavaruju uz stalnu radiogra!sku kontroluJ uređaj za dizanje terta ' kliznokolutni motor čeljustne kočni"e reduktor i doboš*J uređaj za vožnju mačkeJ uređaj za vožnju dizali"eJ hidraulični hvatač za kontejnere.
+vi osnovni sklopovi su rastavljivi čime su olakšani transport i montaža. Aale portalne dizali"e su lake konstruk"ije sastavljene od staze za vise%a koli"a i čeličnog stalka sa točkovima. Ovo je povoljno rješenje ukoliko je betonska podloga odgovaraju%eg kvaliteta a dizanje tereta ne zahtijeva primjenu mosne dizali"e. Aogu%e je izvođenje sa ručnim ili električnim dizali"ama i vitlima. +lika EC 4onstruk"ija male portalne dizali"e
-zvorC ))).dizali"a.hr
;. $O$-+0>0 $0V-20 10 +A0>/:>/: -1-40 4OD GO-1O>(02>O7 (0>+$O(0 $ravila zaštite na radu kod horizontalnog transporta namijenjena su osiguravanju radnih postupaka transporta materijala dijelova i proizvoda prilikom transporta pomo%u kranova dizali"a ili ostalih sredstava namijenjenih transportu. $otrebno je osigurati dovoljno manipulativnog prostora prilikom transporta. (akođe je potrebno osigurati stabilnost tereta prilikom transporta kako se ne bi ugrozila sigurnost zaposlenika. U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne površine za prolaz ljudi kao i transportni putevi ,,
s tim da glavni hodni"i za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje ,6 "m a sporedni hodni"i najmanje ,66 "m. Mirina transportnih puteva mora biti takva kako bi se omogu%io siguran i lagan transport materijala dijelova i proizvoda. Mirina transportnih putova ne smije biti manja od ,@6 "m to jest mora biti za @6 "m šira od širine transportnih sredstava ili materijala dijelova i proizvoda koji se najčeš%e prenose. (ransportni putevi moraju se vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje "entimetara odnosno metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje "m usađenim u nivou poda prostorije. adi laganog i jednostavnog opsluživanja i čiš%enja oruđa za rad potrebno je osigurati sigurne prolaze širine najmanje L6 "m. U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obilježiti slobodne površine potrebne za slaganje materijala dijelova i proizvoda u !azi obrade. >a privremenim radilištima potrebno je osigurati tehničke i organiza"ione mjere prilikom prenošenja tereta dizali"ama radi zaštita od mogu%eg pada tereta na zaposlenike koji rade u ugroženoj zoni. >a privremenim radilištima potrebno je osigurati odgovaraju%a uputstva za postavljanje rukovanje održavanje demontažu i za prenošenje dizali"a i drugih transportnih sredstava na drugo mjesto rada te se moraju odrediti stručne osobe za te poslove. (eret se mora zahva%ati tako da se težište tereta nalazi u okomi"i ispod kuke dizali"e a daljnje prenošenje tereta može se nastaviti samo ako je teret obešen na dizali"i zauzeo pravilan položaj i ako se ne njiše. 0ko se utovar i istovar bo"a s gasovima pod pritiskom obavlja pomo%u dizali"e za prijenos bo"a obavezno se moraju koristiti sandu"i odgovaraju%e palete ili čelične mreže5. $rilikom utovara i istovara dugačkih tereta koji se slažu u naslage pomo%u dizali"e teret na krajevima mora biti vezan užadima kako bi se spriječio njegovo slobodno okretanje. adni"i koji drže krajeve užadi moraju stajati izvan manipulativnog prostora dizali"e. adni"i koji rade na utovaru i istovaru tereta dizali"om moraju napustiti manipulativni prostor dizali"e čim se teret podigne iznad podloge na visinu ve%u od ,6 "entimetara i ne smiju ulaziti u manipulativni prostor dizali"e dok se teret ne spusti na visinu do ,6 "entimetara iznad podloge na koju se odlaže. #esti su slučajevi na privremenim radilištima da dizaličar nema dovoljan pregled prigodom manipula"ije teretom pa mu je u tim situa"ijama neophodna pomo% signalista pri davanju dogovorenih signala
1042/U#04 4ad su u pitanju radovi u čvrstom materijalu i stijeni na raspolaganju stoji širok izbor mašina visokog uti"aja. Dizali"a je uređaj za podizanje tereta koji se sastoji od vitla čelične užadi ili lana"ane kuke. 4oristi se za podizanje i spuštanje ali i za horizontalno pomi"anje predmeta. $rve dizali"e upotrebljavane su ve% davno u doma%instvu na primjer za držanje lon"a za kuvanje i njegovo premještanje s vatre ili na nju. +tari 7r"i su vjerovatno izumili i počeli primjenjivati prve građevinske dizali"e. - :gip%ani su ih koristili u izgradnji piramida.U +rednjem vijeku u upotrebu su ušle prve lučke dizali"e za utovar i istovar tereta s brodovaa kasnije i za njihovu izgradnju. Dizali"e su postale nezamenljive u 5
1elenika .C $rometni sustav :konomski !akultet u ije"i ijeka 866,. str. ,85.
,8
manipula"iji sa teretom svih vrsta. +ve se svodi na to da se ljudski !a"tor poptuno potisne iz rada. /edna dizali"a danas obavlja posao što je nekad radilo više stotina ljudi mehaniza"ija polako uzima svijet u svoje ruke. $ostoje razna pravila i mjere opreza kojih se ljudi moraju pridržavati prilikom rada sa dizali"ama. Aoraju se pažljivo pratiti sva tehnička upustva jel mala greska prilikom rada dizali"e moze da ima kobne posledi"e po čovjeka.
2-(:0(U0 1. Mijajlović, R., Marinković, Z., Jovanović, M.: Dizalice osnove, Niš, 1994. goine. !. "tt#:$$%%%.grajevinar&tvo.r&$Tek&t'etalji(RL$'i)ali*e+'eag. -. Zelenika, R.: Prometni sustav, kono&ki /ak0ltet 0 Rije*i, Rijeka, !1. goine. 4. O&tali i)vori 2 3nternet:
,5
%%%.*roin/o.net %%%.glo5tek+oo.*o %%%.&*ien*e."o%&t0//%ork&.*o %%%.eka#ija.*o %%%.grajevinar&tvo.r& %%%.i)ali*a."r
,;