REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 4. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj 1992.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 4. BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 4. Nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb Hrvatski institut za povijest – Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod Za nakladnika: Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Mato Artukovi} Urednik: Mate Rupi}, prof. Recenzenti: Prof. dr. sc. Ozren @unec Dr. sc. Zdenko Radeli} Suradnici: Julija Barun~i}, prof. Ivan Brigovi}, prof. Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc. @eljka Kri`e, prof. An|ela Ljubas, mr. sc. Josipa Maras Kraljevi}, prof. Natko Martini} Jer~i}, prof. Ivan Rado{, prof. Slaven Ru`i}, prof. Janja Sekula, prof. Domagoj [tefan~i}, prof. Ilija Vu~ur, prof. Lektorica: Julija Barun~i}, prof. Izrada kazala: Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc. Prijepis: Indira Alpeza Priprema za tisak: Kolumna d.o.o. Tisak ## Naklada ## primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 4.
DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj 1992.)
Zagreb – Slavonski Brod, velja~a 2008.
SADR@AJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 1. 1992., sije~anj 4., Knin – Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 2. 1992., sije~anj 8., Beograd – Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem ga optu`uje da odbijanjem mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira stavove Predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji . . . . . . . . 6 3. 1992., sije~anj 8., Petrinja – Iz izvje{}a de`urnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvu Hrvata u Jo{avici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 4. 1992., sije~anj 11., Knin – Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a u kojem obrazla`e da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea to {to plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 5. 1992., sije~anj 12., Glina – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1. brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 6. 1992., sije~anj 17., Glina – Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba Banovine i Korduna o mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . 12 7. 1992., sije~anj 21., Glina – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 8. 1992, sije~anj 22., Knin – Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 18 9. 1992., sije~anj 22., Novi Sad – Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o ranjenim i poginulim pripadnicima TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u “obrani srpstva”, kako bi od Skup{tine SFRJ zatra`ili da preuzme socijalnu za{titu za njih i njihove obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 10. 1992., sije~anj 23., Beograd – Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije dostavlja Vladi RSK popis op}ina za pomo} i suradnju op}inama RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 11. 1992., sije~anj 27., Knin – Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga, stru~njaka za mirovne operacije i podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a, na kojem su razmatrana pitanja o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 12. 1992., sije~anj 27., Knin – Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 46 13. 1992., sije~anj 27., Svinjarevci – Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva mjesne zajednice u Kraljevo te izmjeni naziva ulica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 14. 1992., sije~anj 28., Lovas – Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom savjetu SO Vukovar o promjeni naziva ulica u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 V
15. 1992., sije~anj 29., Beograd – Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima i zadacima Vlade Oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 16. 1992., sije~anj 29., Knin – Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 17. 1992., sije~anj 30., Petrinja – Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu . 59 18. 1992., velja~a 2. – svibanj 22., Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 19. 1992., velja~a 2., Glina – Izvje{}e de`urnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata u Bi{}anovu kod Gline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 20. 1992., velja~a 2., Beograd – Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vancea na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 21. 1992., velja~a 2., Beograd – Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem ga obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekuju upu}ivanje mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 22. 1992., velja~a 5., Vrginmost – Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 23. 1992., velja~a 5., Glina – Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je razmatrana politi~ka situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 24. 1992., velja~a 5., Petrinja – Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojem je razmatrana politi~ka situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 25. 1992., velja~a 6., Knin – Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 80 26. 1992., velja~a 6., Knin – Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranom podru~ju RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 27. 1992., velja~a 6., Knin – Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSK sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukama Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . 83 28. 1992., velja~a 7., Knin – Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovni plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ . . . 84 29. 1992., velja~a 7., Beograd – Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 30. 1992., velja~a 9., Vojni} – Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun predsjedniku SO Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK . . . . . . . . 89 31. 1992., velja~a 9., Glina – Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 32. 1992., velja~a 10., Knin – Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 91 33. 1992., velja~a 10., Knin – Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj je razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH 93 34. 1992., velja~a 10., Li~ka Kaldrma – Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom narodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
VI
35. 1992., velja~a 11., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske demokratske stranke i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana bez referenduma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 36. 1992., velja~a 14., Glina – Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcima predsjednika RSK Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 37. 1992., velja~a 16., Glina – Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano o radu Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 38. 1992., velja~a 16., Glina – Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 39. 1992., velja~a 17., Glina – Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi rada i postupaka predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine 9. velja~e 1992. u Glini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 40. 1992., velja~a 17., Petrinja – Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju “Povratak”, pra}enje osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnom podru~ju Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 41. 1992., velja~a 18., Knin – Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a, u kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 42. 1992., velja~a 19., Knin – Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK na podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 43. 1992., velja~a 21., Beograd – Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na sjednici “pro{irenog Predsjedni{tva”, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 44. 1992., velja~a 21., Udbina – Izvje{}e Stanice milicije Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanju preostalih Hrvata u Podlapa~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 45. 1992., velja~a 24., Knin – Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 129 46. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Izlaganje Mile Paspalja, predsjednika Skup{tine RSK na sjednici u Borovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 47. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na Ustav Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150 48. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 49. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 50. 1992., velja~a 26., Borovo Selo – Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 51. 1992., velja~a 26., Beograd – Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog ustroja op}ina na podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim stanovni{tvom srpske nacionalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 52. 1992., velja~a 27., Vrhovine – Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju petorice Hrvata iz sela ^orci od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK . . . . . . . 157
VII
53. Š1992., velja~aš, Glina – Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti na Banovini i Kordunu, u kojem osu|uju “razbija~ku politiku” Milana Babi}a i prihva}aju odluke Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 54. 1992., o`ujak 6., Knin – Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 159 55. 1992., o`ujak 7., Knin – Dnevni red 3. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 160 56. 1992., o`ujak 11., Glina – Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju zapovjedni vojni kadar koji se do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 57. 1992., o`ujak 12., Knin – Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 162 58. 1992., o`ujak 12., Knin – Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u kojem iznose stavove o na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . 166 59. 1992., o`ujak 16., Korenica – Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne sigurnosti Gra~ac o provalama i kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku . . . . . . . . . . . . . . . 168 60. 1992., o`ujak 17., Knin – Dnevni red 4. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 169 61. 1992., o`ujak 18., Mirkovci – Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinice milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 62. 1992., o`ujak 19., Knin – Dnevni red 5. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 171 63. 1992., o`ujak 19., Dalj – Obavijest Oblasnog javnog tu`ila{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova i ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172 64. 1992., o`ujak 21., Knin – Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 65. 1992., o`ujak 23., Knin – Dnevni red 7. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 174 66. 1992., o`ujak 24., Knin – Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega i priop}enje Informativne slu`be kninskog korpusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 67. 1992., o`ujak 25., Knin – Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na predsjednika SO Knin Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 68. 1992., o`ujak 31., Oku~ani – Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u Oku~anima za prijem u radni odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. o`ujka 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 69. 1992., o`ujak, Oku~ani – Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim pitanjima utvr|ivanja granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178 70. 1992., travanj 3., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju stambenih i gospodarskih objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186 71. 1992., travanj 4. – Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188 72. 1992., travanj 6., Petrinja – Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti Petrinja i Komandi garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata izbjeglih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 73. 1992., travanj 7., Knin – Zapisnik 8. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 195 74. 1992., travanj 10., Knin – Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202 VIII
75. 1992., travanj 12., Beograd – Otvoreno pismo zahvale Udru`enja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u, zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207 76. 1992., travanj 14., Knin – Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 77. 1992., travanj 18., Petrinja – Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 78. 1992., travanj 20., Glina – Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 79. 1992., travanj 21., Knin – Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 80. 1992., travanj 21., Knin – Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230 81. 1992., travanj 26., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 82. 1992., travanj 28., Knin – Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233 83. 1992., travanj, Beograd – Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica iz Hrvatske i Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 84. 1992., svibanj 3., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki napu{tenih ku}a u Jasenovcu i odvo`enju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu . . . . . . 248 85. 1992., svibanj 5., Knin – Zapisnik 12. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250 86. 1992., svibanj 9., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i paljenju napu{tenih ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254 87. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Izvje{}e Veljka D`akule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija, na sjednici Skup{tine odr`anoj 10. svibnja 1992. . . . . . . . . . . . . . 256 88. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika Skup{tine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 89. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika Oblasnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 90. 1992., svibanj 10., Oku~ani – Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija, kojima se od Vlade i Skup{tine RSK tra`i da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka izbjeglog stanovni{tva srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 91. 1992., svibanj 11., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268 92. 1992., svibanj 12., Knin – Zapisnik 13. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 272 93. 1992., svibanj 12., Knin – Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a tijela RSK uklju~e u uskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278 94. 1992., svibanj 13., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10. partizanske divizije o paljenju ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280 95. 1992., svibanj 14., Oku~ani – Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281 96. 1992., svibanj 14., Beli Manastir – Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku 9 ubijenih osoba na smetli{tu u Dardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286 97. 1992., svibanj 17., Slunj – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o politi~kim sukobima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287 IX
98. 1992., svibanj 18., Knin – Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te odnosima s “obnovljenom Jugoslavijom” i susjednim dr`avama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288 99. 1992., svibanj 18., Knin – Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . 291 100. 1992., svibanj 19., Knin – Zapisnik 14. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 293 101. 1992., svibanj 19. – Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz sela ^akovci, Ceri} i Miklu{evci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297 102. 1992., svibanj 20., Knin – Odluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom prostoru Savezne Republike Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda preuzme kontrolu letenja nad RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije zastupa interese RSK u me|unarodnim odnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298 103. 1992., svibanj 25., Knin – Zapisnik 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299 104. 1992., svibanj 25. – Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o protjerivanju Hrvata iz Tovarnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 105. 1992., svibanj 26., Knin – Zapisnik 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303 106. 1992., svibanj 28., Petrinja – Ostavka Milana Karapand`e, na~elnika Stanice javne bezbjednosti Petrinja zbog nemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda i mira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310 107. 1992., svibanj 28., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311 108. 1992., lipanj 1., Knin – Zahtjev Vlade RSK Dr`avnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da zatra`i od UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i humanitarne pomo}i u RSK jer su zbog rata u BiH komunikacije u prekidu . . . . . . . . . . . . 315 109. 1992., lipanj 2., Knin – Zapisnik 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 316 110. 1992., lipanj 2., Glina – Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990. do 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322 111. 1992., lipanj 5., Gra~ac – Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojnora~unovodstvenom centru u Beogradu o kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO Gra~ac zbog sumnje da su tijekom 1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali novac preko 9. korpusa JNA i novac zadr`avali za sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333 112. 1992., lipanj 5., Glina – Izvje{}e de`urnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u Jukincu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334 113. 1992., lipanj 5., Svinjarevci – Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih hrvatskih doma}instava i stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu . . . . . . . . . . . . . 335 114. 1992., lipanj 6., Glina – Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za obavje{tavanje RSK o nefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoru`anih grupa koje teroriziraju stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336 115. 1992., lipanj 6., Petrinja – Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . 337 116. 1992., lipanj 6., Oku~ani – Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338 117. 1992., lipanj 9., Knin – Zapisnik 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 345 118. 1992., lipanj 12., Dvor – Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade TO da preuzme zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu TO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352 X
119. 1992., lipanj 12., Rodaljice – Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu Rodaljice kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353 120. 1992., lipanj 16., Knin – Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 354 121. 1992., lipanj 16., Knin – ^estitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 122. 1992., lipanj 16., Knin – Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim strankama na teritoriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361 123. 1992., lipanj 16., Knin – Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika ijekavskog narje~ja te }irili~nog pisma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362 124. 1992., lipanj 17., Knin – Odluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene valute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363 125. 1992., lipanj 17., Jasenovac – Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da pripadnici 11. partizanske brigade pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364 126. 1992., lipanj 18., Oku~ani – Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o pogibiji pripadnika SJB na rati{tu u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365 127. 1992., lipanj 19., Knin – Zahtjev Vlade RSK Dr`avnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da se zalo`i da zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske granice op}ina, ve} linija dodira sukobljenih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366 128. 1992., lipanj 23., Knin – Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 368 129. 1992., lipanj 23., Slunj – Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom javnom tu`iocu u Glini protiv Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu Lumbardenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371 130. 1992., lipanj 23., Stara Gradi{ka – Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevo`enju oplja~kanih stvari iz Slavonije u Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA . . . . . . . . . . . . . . 373 131. 1992., lipanj 24., Knin – Zahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretne televizijske opreme iz Komande 9. korpusa JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375 132. 1992., lipanj 24., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376 133. 1992., lipanj 27., Oku~ani – Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389 134. 1992., lipanj 29., Oku~ani – Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397 135. 1992., lipanj 30., Knin – Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 401 136. 1992., lipanj 30., Oku~ani – Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija Dobroslavu Vejzovi}u, ministru vanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu, a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a . . . . . . . 407 137. 1992., lipanj 30., Glina – Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnik UNPROFOR-a tra`i istragu i su|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu . . . . . . . . . . 408 138. 1992., lipanj, Ilok – Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji pravoslavne crkve u Iloku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
XI
PREDGOVOR
1
2
KRATICE AKL – Aerodromska kontrola leta AOP – Automatska obrada podataka AP – Automatska pu{ka BBC – British Broadcasting Corporation BiH – Bosna i Hercegovina Br. – broj CIVILPOL (CIVPOL) – Civilna policija UNPROFOR-a CZ – Civilna za{tita DSZ (DS) – Dru{tvena samoza{tita DV – Dalekovod EBS – Educational Broadcasting System EI – Elektronska industrija EZ – Europska zajednica GP – Gra|evinsko poduze}e G[ – Glavni {tab G[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske Krajine HDZ – Hrvatska demokratska zajednica HOS – Hrvatske oru`ane snage HR-DAS-SCP – Hrvatska – Dr`avni arhiv u Sisku – Sabirni centar Petrinja HR-DAZD – Hrvatska – Dr`avni arhiv u Zadru HR-HMDCDR – Hrvatska – Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata HTV – Hrvatska televizija INA – Industrija nafte IP – Industrijsko poduze}e IPK – Industrijsko poljoprivredni kombinat IS – Izvr{ni savjet IV – Izvr{no vije}e JA – Jugoslavenska armija JMBG – Jedinstveni mati~ni broj gra|anina JNA – Jugoslavenska narodna armija JP – Javno poduze}e K – Krivi~na KD – Kaznena djela KEBZ – Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (Konferencija evropske bezbednosti) Kut. – Kutija
KZ – Kazneni zakon LD – Li~ne dohotke M.P. – Mjesto pe~ata MC – Medicinski centar MK – Metalski kombinat MO – Ministarstvo obrane MTS – Materijalno – tehni~ka sredstva MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova MZ – Mjesne zajednice NBJ – Narodna banka Jugoslavije NDH – Nezavisna Dr`ava Hrvatska NIK(N.K.) – Naftna industrija Krajine NN – Nepoznati NO – Narodna obrana OG – Operativna grupa OS – Oru`ane snage OSUP – Op}inski sekretarijat za unutra{nje poslove OUN – Organizacija ujedinjenih naroda OV SO SZ – Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija P.Z. – Poljoprivredna zadruga RH – Republika Hrvatska RO – Radna organizacija RSK – Republika Srpska Krajina RTB – Radio televizija Beograd RTV – radio televizija SAD – Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave SAO – Srpska autonomna oblast SL Ba ZS (SbiZS) – Slavonija, Baranja i Zapadni Srem SDK – Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva SDP – Stranka demokratskih promjena SDS – Srpska demokratska stranka SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija SIV – Savezno izvr{no vije}e SJB – Stanica javne bezbjednosti Sl. – slu`beni SM (S.M.) – Stanica Milicije SO – Skup{tina op}ine SOZS – Srpska oblast Zapadna Slavonija 3
SRH – Socijalisti~ka Republika Hrvatska SSNO – Savezni sekretarijat za narodnu obranu SSSR – Savez Sovjetskih Socijalisti~kih Republika SSUP – Savezni sekretarijat za unutra{nje poslove SUKL – Savezna uprava kontrole leta SUP – Sekretarijat unutra{njih poslova TO (T.O.) – teritorijalna obrana TT – telefon – telegraf TV – televizija
4
UN – Ujedinjeni narodi UNPROFOR – United Nations Protection Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda) UP – Upravni poslovi v.d. (V.D) – vr{ioca du`nosti V.P. – Vojna po{ta VP – Vojno-politi~ka ZNG – Zbor narodne garde ZPUN – Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih naroda
1 1992., sije~anj 4. Knin Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE Broj: 01-1/1-92 Knin, 4. januara 1992. godine IZJAVA POVODOM OBJAVLJIVANJA SADR@AJA KONCEPCIJE O ANGA@OVANJU MIROVNIH SNAGA UJEDINJENIH NACIJA U JUGOSLAVIJI Povodom Odluke Predsjedni{tva Jugoslavije o davanju saglasnosti na koncept mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji i objavljivanjem tog koncepta, iznena|eni smo ~injenicom da nam nije omogu}eno da gospodinu Sajrusu Vensu, li~nom izaslaniku Generalnog sekretara UN, iznesemo na{e vi|enje na~ina anga`ovanja mirovnih snaga UN-a. Na{ dosada{nji stav po ovom pitanju nije izmjenjen. Republika Srpska Krajina prihvata anga`ovanje mirovnih snaga UN-a na uspostavljanju mira u Jugoslaviji, ali na na~in da se ne ugro`avaju interesi srpskog naroda Krajine. Stoga je na{ osnovni pristup oko na~ina anga`ovanja mirovnih snaga ostao isti, a sastoji se u na{em prihvatanju mirovnih snaga u pojasu izme|u agresorskih snaga Hrvatske i odbrambenih snaga Srpske Krajine i Jugoslavije, te na taj na~in za{tita srpskog naroda i Republike Srpske Krajine od hrvatske agresije. Nije nam razumljiv stav dijela Predsjedni{tva SFRJ i Srbije i Crne Gore da je potrebno povu}i sve jedinice JNA iz Republike Srpske Krajine kada je opredjeljenje Srpske Krajine da ostane u Jugoslaviji i kada je to opredjeljenje prihvatila i Konvencija o novoj Jugoslaviji.1 Potpuno je neprihvatljivo i uvredljivo za srpski narod Krajine da se teritorija Republike Srpske Krajine ozna~ava pod pojmom podru~ja u Republici Hrvatskoj, jer ne odgovara istini. [to se ti~e unutra{njeg ure|enja i za{tite javnog reda i mira podsje}amo sve da je to pitanje u isklju~ivoj nadle`nosti Republike Srpske Krajine i niko nema prava da to pitanje ure|uje na druga~iji na~in. Moramo da izrazimo i svoje negodovanje konceptom da treba razoru`ati legalne oru`ane snage Republike Srpske Krajine, dok se istovremeno predlo`enom koncepcijom ne predvi|a
1 Konvencija o novoj Jugoslaviji odr`ana je u Beogradu 3. sije~nja 1992. godine. Prisustvovalo joj je 166 stranaka, partija, pokreta, udru`enja, organizacija te oko 150 pojedinaca. Prema pisanju Ilije Petrovi}a, bio je to poku{aj da se Bosnu i Hercegovinu privu~e za jugoslavensku opciju. Tre}ina delegata odbila je potpisati Konvenciju. Tekst Konvencije i govore nekih sudionika vidi u: Petrovi}, Ilija, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP Cvetnik, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 183-190.
5
razoru`anje hrvatskih oru`anih formacija, a hrvatska garda prihvata kao legalna vojska Republike Hrvatske, kojoj se pru`a mogu}nost daljnjeg ja~anja i naoru`anja. Cjenimo napore gospodina Sajrusa Vensa2 za postizanje mira i o~ekujemo da }e uva`iti na{e primjedbe i predlo`iti dodatne garancije Srpskoj Krajini, da ne}e biti izlo`ena hrvatskoj agresiji, a srpski narod ponovljenom genocidu. Za za{titu svojih prava obrati}emo se Republici Srbiji i Crnoj Gori kao i Sjedinjenim Dr`avama Amerike i Ruskoj federaciji. M.P.3
PREDSJEDNIK dr Milan Babi}, s.r.
Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 232.
2 1992., sije~anj 8. Beograd Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem ga optu`uje da odbijanjem mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira stavove Predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji
REPUBLIKA SRBIJA PREDSEDNIK
Beograd, 8. januar 1992.
MILAN BABI] KNIN Smatram se obaveznim i odgovornim da izrazim neslaganje sa Va{im stavom da ne `elite za{titu teritorija Krajine od strane mirovnih snaga UN na osnovu plana Sajrusa Vensa. Odbacivanje za{tite mirovnih snaga UN dovodi u pitanje najbitnije interese srpskog naroda, jer u su{tini zna~i odbijanje trenutnog prekida daljeg gubljenja ljudskih `ivota i napu{tanje mirnog puta u re{avanju krize. Prisustvo UN ima isklju~ivi cilj da sa~uva mir. A po{to mi je poznato da ste u Predsedni{tvu Jugoslavije do detalja informisani o konceptu Sajrusa Vensa, u kome je precizirano da prisustvo mirovnih snaga UN ne prejudicira politi~ka re{enja i da je njihov zadatak da onemogu}e svaki pristup bilo kakvih vojnih formacija ili oru`anih grupa na teritorije pod za{titom UN; da ste informisani da osim mirovnih snaga jedina oru`ana formacija na tim teritorijama treba da bude lokalna policija – ~ime se u potpunosti garantuje mir i sigurnost svih stanovnika – smatram da Va{ negativan stav predstavlja krajnje neodgovoran ~in. Vi treba da znate da narod donosi `rtve da bi se za{titio od genocida; da 2 3
Cyrus Vance, mirovni izaslanik UN koji je trebao zaustaviti oru`ane sukobe na prostoru biv{e Jugoslavije. Okrugli pe~at:RSK, Predsjednik Republike, Knin.
6
donosi `rtve da bi za{titio svoju slobodu i sigurnost; – ali da narod ne treba da donosi `rtve zbog samoljublja ni jednog politi~ara. Ako se borba vodila sa pravednim i ~asnim ciljem da narod u krajinama bude slobodan i siguran, za{ti}en od genocida kome je bio izlo`en – onda se ne mo`e biti protiv odlu~nog koraka na tom putu. ^ak i vi{e od toga – prisustvo mirovnih snaga UN isklju~uje mogu}nost da se krvoproli}e nastavi – a pritom omogu}ava gra|anima Krajine da se vrate redovnom `ivotu i prestanu da spavaju sa pu{kom ispod glave. Da ne govorim o pripadnicima JNA (onima koji nisu `itelji Krajine) koji tako|er `ele da ponovo vide svoje roditelje i porodice i da prestanu da stoje na mrtvoj stra`i. Nagla{avam – vi{e od toga – jer prisustvo mirovnih snaga UN u Krajini, zna~i odbranu njenih stanovnika mirom, a ne ratom. A izme|u mira i rata svako ko je razuman i po{ten izabra}e mir. Pogotovo ako se ~uvanje mira i bezbednosti stavlja u ruke ~itavog sveta u licu svetske organizacije, pa se postavlja pitanje da li je mogu}e i kakve jo{ to garancije zahtevati. Ovo Vam ka`em sa najve}im ogor~enjem, jer odbacivanje daljeg mirnog toka re{avanja krize zna~i opredeljenje za nastavak rata u ~asu kada za rat prestaju razlozi (budu}i da dolaskom UN prestaje opasnost oru`anog napada ili ~ak oru`anog prisustva hrvatskih vlasti na teritorijama pod za{titom UN). Desetine hiljada gra|ana Srbije (ne samo Srba – ve} svih nacionalnosti), odazvalo se na mobilizaciju u JNA koja je stala da brani i – kao {to vidimo – uspela da odbrani srpski narod u krajinama – do osiguranja trajnog mira. Ali onog trenutka kada je mir osiguran i narod za{ti}en od ponovljenog genocida, bezbedan, svako produ`avanje oru`anih sukoba predstavlja neodgovorno poigravanje ljudskim `ivotima i sudbinom naroda. Do sada je za za{titu srpskog naroda u krajinama palo mnogo mladih ljudi. Sada kada tome treba da do|e kraj, dolaskom mirovnih snaga UN, kada je sigurno da vi{e niko sa oru`jem ne}e mo}i da kro~i na teritoriju krajina, vi svojim stavom zahtevate da se rat produ`i. Ako biste nastavili sa takvom politikom, gurnuli biste u smrt mnoge gra|ane {irom Jugoslavije. A ako bi takva politika opstala, onda bi to, tako|e, bila politika sa istim posledicama kao i genocid nad srpskim narodom. Verujem i nadam se da Vam gra|ani Krajine ne}e dati podr{ku za takve postupke. To {to Srbija pru`a svestranu i nesebi~nu pomo} Krajini – ne zna~i da ste dobili pravo da odlu~ujete o `ivotima njenih gra|ana. Niti su gra|ani Srbije Va{i taoci, niti }e to biti. Budu}i da je postalo o~igledno da ve} du`e vreme kod gra|ana Krajine stvarate predstavu kako se u svojim odlukama i stavovima dogovarate sa rukovodstvom Srbije, `elim da gra|ani Krajine znaju da to nije ta~no. Na ogromnu pomo} koju je Srbija po cenu velikih odricanja pru`ila srpskom narodu izvan Srbije, ne mo`e se odgovarati udarcima u le|a i podrivanjem mirovnog plana. Iako ste me li~no obavestili da }ete odluku Predsedni{tva u vezi sa dolaskom snaga UN u celini prihvatiti, Va{im pona{anjem oglu{ili ste se o izri~ite stavove Predsedni{tva Jugoslavije i rukovodstva Srbije i to ne jednom, daju}i sebi pravo da donosite odluke ~iji ra~un, na`alost, i u krvi treba da pla}a ~itav srpski narod. Pomo} Srbije narodu Krajine ne}e ni u miru biti dovedena u pitanje, ali gra|ani Krajine treba da znaju da ste svojim postupcima izgubili svako na{e poverenje i da u budu}e za odnose sa vlastima Republike Srbije moraju delegirati ljude kojima }e narodni interes biti iznad li~nog politi~kog presti`a. S.4 Milo{evi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 362. 4
Slobodan.
7
3 1992., sije~anj 8. Petrinja Iz izvje{}a de`urnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvu Hrvata u Jo{avici
IZVJE[TAJ De`urne slu`be S.J.B. Petrinja za dan 7/8. 01.1992. god., u vremenu od 07,00 do 07,00 sati. Š...š U 09,00 sati osobno je obavjestio kapetan Begovi} iz T.O. Petrinja da je dobio obavjest da su u Jo{avici prona|eni le{evi od Cindri} Stipe i njegove `ene Paule. Na lice mjesta upu}ena ekipa Vujaklija M., Muid`a M., Vladi} D. koji su obavili uvi|aj i utvrdili da su ubijeni le{evi Cindri} Stipe i Cindri} Paula. Isti le{evi su prona|eni nedaleko ku}e vl. ^akara Ljubana, na oko 50 m od ku}e. Uvi|ajem je utvr|eno da su navedeni ubijeni iz vatrenog oru`ja ca. 7,62 mm pu{ke. Sledi daljna obrada. Š...š De`urni: ]ulibrk Stevo, Šv.r.š Š...š Na zadr`avanju u pritvoru ove SJB zadr`ani Muti} Slobodan i Peren~evi} Dragan zbog osnovane sumlje da su izvr{ili ubistvo nad Cindri} Stipom i Cindri} Paulom, nad zadr`anim }e se nastaviti daljnja obrada. 5 De`urni: Olja~a Stanko, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 2.
4 1992., sije~anj 11. Knin Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a u kojem obrazla`e da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea to {to plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga UN-a
5
Prema izvje{}u Odseka bezbednosti Komande 39. korpusa, pov. br. 6-73, od 18. 06. 1994., Muti} Slobodan nalazio se u bijegu i za njim je raspisana tjeralica, a Peren~evi} Dragan tek je tada uhi}en po naredbi G[ SVK i sproveden u Centralni zatvor u Staru Gradi{ku. Isti su optu`eni da su 22. 12. 1991. u Petrinji pobili obitelj Kri`evi} (Ivana, ro|. 1936.; Ana, ro|. 1945. i Damira, ro|. 1973.). Ubojice su bili pripadnici SJB Petrinja.
8
ODGOVOR NA OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE SLOBODANA MILO[EVI]A Po{tovani gospodine Predsjedni~e, Moja namjera nije da u svom odgovoru na Va{e otvoreno pismo6 osporavam ta~ku po ta~ku Va{e optu`be upu}ene na moju adresu, a stvarno namjenjene srpskom narodu Republike Srpske Krajine, iako bih, razumije se, mogao i tako postupiti. To ne ~inim zato {to smatram da Va{e pismo upu}eno na moje ime, na na{u zajedni~ku nesre}u govori mnogo vi{e o Vama nego o meni. Ono u tom smislu govori toliko mnogo da svako moje dodatno obrazlo`enje ~ini apsolutno suvi{nim. Ovu nametnutu priliku `elim iskoristiti samo zato da Vama i svjetskoj javnosti razjasnim na{e stavove i time ujedno osporim Va{u proizvoljnu optu`bu da sam protiv mira, a za rat i da takvo moje stanovi{te proizlazi iz mog navodnog vlastoljublja i `elje za politi~kim presti`om. Ponu|ena verzija plana Sajrusa Vensa podrazumijeva anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na ~itavom teritoriju slobodne teritorije Srpske Krajine uz prethodno razoru`avanje njenih oru`anih snaga. Uz to, teritorija na kojoj bi po tom planu bile raspore|ene mirovne snage ozna~ava se kao dio narodne hrvatske teritorije koja je pod za{titom Ujedinjenih nacija. Na toj teritoriji – teritoriji Republike Srpska Krajina, po planu koji ste Vi ve} prihvatili va`io bi i primjenjivao bi se ustavno-pravni sistem Hrvatske. To je jedan aspekt od Vas usvojenoga a od na{e strane osporenog plana Sajrusa Vensa. Drugi aspekt, koji je u vezi s tim a i svakim drugim planom anga`ovanja mirovnih snaga ~ini du`ina roka na koji se te snage anga`uju. Naime, taj rok je 6 mjeseci. Za svako daljnje anga`ovanje nakon tih 6 mjeseci neophodna je nova odluka Savjeta bezbjednosti uz naravno prethodnu saglasnost svih strana u sukobu, u konkretnom slu~aju zna~i i Hrvatske. Vama je gospodine Predsjedni~e dobro poznato da se srpski narod Republike Srpske Krajine koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje opredjelio za Republiku Srpsku Krajinu. Prema tome, nema ni jednog ni pravnog ni politi~kog razloga da se na teritoriju Republike Srpske Krajine primjenjuje ustavno-pravni sistem Hrvatske. Hrvatski ustavno-pravni sistem ne priznaje postojanje Srba pa bi se s obzirom na istorijsko iskustvo i aktualni zlo~in onih koji taj ustavno-pravni sistem sprovode moglo o~ekivati da vrlo brzo usklade stvarnost sa svojom oktroisanom normom. Oni bi, naime svoj genocidni plan etni~ki ~iste Hrvatske u slu~aju da se prihvati ponu|eni plan Sajrusa Vensa do kraja ostvarili. Kao {to vidite cijena prihvatanja tog plana nije mala i bezazlena kakvom je Vi ho}ete predstaviti. I ta cijena bila bi itekako pla}ena u krvi. Da bi se izbjegao rat i uspostavio trajan mir i da bi do{lo do pravednog rje{enja ovog sukoba – mi smo predlo`ili da se prihvati druga verzija, drugi koncept mirovnog plana Sajrusa Vensa koji predvi|a anga`ovanje plavih {lemova na liniji vatre izme|u hrvatskih neonacisti~kih agresora i odbrambenih oru`anih snaga Republike Srpska Krajina – liniji koja ujedno predstavlja i granicu izme|u Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Takvo anga`ovanje mirovnih snaga koje je u praksi djelovanja UN-a na rje{avanju sporova i ratnih sukoba u svijetu do sada bilo isklju~ivo primjenjivano, ne samo da ne bi prejudiciralo politi~ko rje{enje – jer ono to i ne mo`e zato {to je politi~ko rje{enje postignuto prije ratnog sukoba – naime i srpski i hrvatski narod opredjelili su se za `ivot u posebnim dr`avama, doprinijelo bi 6
Vidi: Dok. br. 2.
9
uspostavljanju za srpski narod Republike Srpske Krajine, a i srpski narod u cjelini tako `eljenog mira i pravednog rje{enja ovog sukoba. Budu}i da ste znali za ovo na{e zalaganje ne znamo na osnovu ~ega ste zaklju~ili da smo mi protiv mira, a da smo za rat. Kome je vi{e od nas stalo, da u Republici Srpskoj Krajini zavlada mir ako ne nama koji ginemo za na{u slobodu zajedno sa ostalim srpskim rodoljubima koji nisu ravnodu{ni prema na{em stradanju. [to se du`ine roka anga`ovanja mirovnih snaga ti~e, a on je odre|en samo na {est mjeseci, nismo spremni da svojim razoru`avanjem na{u sudbinu prepustimo u nesigurne ruke drugih. Nismo, naime, spremni da drugima dopustimo da odlu~uju o na{em najvitalnijem interesu – o pitanju na{eg opstanka. To zato {to se iz ko zna kojih interesa i me|usobnih nagodba, zemlje stalne ~lanice Savjeta bezbjednosti mogu opredjeliti za nedono{enje odluke o produ`avanju roka za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Vama je naravno poznato da je dovoljno da samo jedna od tih pet zemalja stavi svoj veto na odluku i da ona automatski ne mo`e biti donijeta. Kada se tome doda da bi za produ`avanje roka anga`ovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija bila potrebna saglasnost i hrvatske strane onda stvar postaje do kraja jasna. Zar doista Vi ili bilo ko drugi mo`e pomisliti da bi pod predpostavkom da se Republika Srpska Krajina razoru`a Hrvatska pristala na prisustvo mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na tom prostoru. Svaka akcija Jugoslovenske armije ukoliko bi ona uop{te postojala u toj situaciji, kada bi se povukle snage Ujedinjenih nacija bila bi s obzirom na navedene ~injenice okvalifikovana kao agresija. Gospodine Predsjedni~e, ja pod navedenim uslovima koji su nam ponu|eni nisam mogao prihvatiti tu verziju plana i u tome treba tra`iti razloge moga ne prihvatanja, a ne u nekom mom navodnom samoljublju, vlastoljublju ili pak politi~kom presti`u. Utoliko sam i saglasan s Vama da narod ne smije biti `rtva ni~ije politike i samoljublja. Ovo naravno, nikako ne zna~i da to jo{ jednom istaknem, jer smatram neobi~no va`nim s obzirom na Va{u optu`bu koju ste uputili meni, to da ja ne prihvatam verziju plana na liniji sukoba. Plan koji ste Vi prihvatili ne bi i ne}e prihvatiti ni srpski narod Republike Srpske Krajine a uvjeren sam da je on neprihvatljiva i za sve prema svojoj istorijskoj i politi~koj sudbini neravnodu{ne Srbe. To {to ste Vi pristali da odlu~ujete u ime i onog dijela srpskog naroda kojeg formalno ne predstavljate i pored na{ih najdobronamjernijih sugestija da uradite sve na tome da dio na{e istorijske odgovornosti prepustite nama Va{a je li~na stvar, koja nas ne obavezuje. Za razliku od Vas koji mislite da samo jedan ~ovjek mo`e da odlu~uje o sudbini srpskog naroda u ovom odsutnom i dramati~nom vremenu, u vremenu u kome se on bori za opstanak, ja smatram da ne postoji li~nost ma kako ona ina~e sposobna bila koja mo`e i smije ponijeti teret takve – istorijske odgovornosti. Srpski narod nije svodljiv ni na sve svoje istorijske veli~ine, on predstavlja to, ali i mnogo vi{e od toga. Posebno nas je ra`alostilo to {to ste rekli da gra|ani Srbije nisu i da ne}e biti na{i taoci. Mislili smo a i dalje smatramo da srpski narod zna ko bi pod predpostavkom realizacije od Vas prihva}enog plan bio taoc. Niste valjda mislili da svojim podsje}anjem na podr{ku i pomo} koju nam je dao srpski narod Srbije pripi{ete sebi u isklju~ivu zaslugu – a nama predbacite, meni posebno, da to pori~emo. Mi smo zahvalni na{oj bra}i i znamo vrlo dobro ko smo i {ta smo bez njih. Ali znajte da to znaju i na{i neprijatelji. Zato svako ko u ovom ~asu postavlja tu vrstu pitanja i ispostavlja takve ra~une upisuje sebe u red onih koji ne}e mo}i izbje}i istorijsku odgovornost. 10
Na{e ruke pru`ene su Srbiji i svim Srbima. A da li }e one biti prihva}ene ne zavisi samo od nas. To je stvar sva~ije savjesti. Do sada su na{e ruke objeru~ki bile prihva}ene, ne vidimo razloga da i ubudu}e ne bude tako. Va{e primjedbe zbog srpske podr{ke nama ne mo`emo shvatiti druga~ije do kao poziv da ta podr{ka ubudu}e izostane. Sigurni smo me|utim u to da ne postoji niko ko bi taj nalog mogao izdati srpskom narodu a da on bude i izvr{en. U krajnjem ukoliko bismo se morali suo~iti s tom apsurdnom ~injenicom s tim prokletstvom da se Srbija okrene protiv nas, suo~it }emo se. Ne smatramo me|utim, da bi to bila ve}a tragedija za nas nego za Srbiju. Da bi to bila na{a op{ta nesre}a i na{ usud u to ne}e valjda nijedan rodoljub posumnjati. I u toj situaciji mi }emo se odbraniti naravno, uz pomo} prema nama i srpskom nacionalnom pitanju neravnodu{nih Srba. Vjerujemo da Srbija ne}e i ne mo`e stati na stranu na{ih neprijatelja. Valja primjetiti i to da je jedna Srbija imala velikih zasluga za polo`aj u kojem smo bili, a da se nadamo da se ova druga dana{nja Srbija ne}e kajati {to nas je pomogla da iz tog pakla iza|emo. Krajina koja do ju~e kao {to svi znamo nije bila slobodna danas je na savjesti ~itavog svijeta, a zasluga Srbije i srpskog naroda za to neporeciva je. Tu zaslugu na{i potomci zna}e cijeniti i istorijski vrednovati. Vi gospodine Predsjedni~e niste obavezni da dijelite na{u sudbinu kako bi se iz Va{eg pisma mogao ste}i utisak. Nemojte da se pridru`ujete optu`bama nas koje ste do sada poricali. Va{ poziv da Srbi iz Republike Srpske Krajine ubudu}e {alju druge podobnije Srbe za saradnju sa vladaju}om garniturom u Srbiji danas ne mo`emo tuma~iti druga~ije do kao poziv za svrgavanje legalnih organa vlasti i mene li~no, kao predsjednika Republike Srpske Krajine. Meni naravno, ne pada ni na kraj pameti da uputim takav poziv srpskom narodu u Republici Srbiji. Za pokolj Srba u Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj bila je optu`ena diktatura kralja Aleksandra, za ovaj sada{nji okrivljuju Va{u politiku. Da li ste Vi u to mo`da povjerovali? Ne mislite li da su korijeni zla koje nam hrvatske usta{e ~ine mnogo dublji i da su izvan svake obja{njivosti. Na kraju, nije prilika da iznosimo sve {to znamo zato jer znamo da u na{em sporu mo`e biti pobjednik samo tre}i. S po{tovanjem. Knin, 11. januar 1992. god.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA dr. Milan Babi}, Šv.r.š
M.P.7 Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2, kut. 362.
5 1992., sije~anj 12. Glina Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1. brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina
7
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Predsjednik Republike, Knin.
11
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OP[TINA GLINA OP[TINSKI [TAB CZ GLINA Broj: Str. pov. 01-1/92-1 Glina, 12. 01. 1992. godine
NARODNA ODBRANA SLU@BENA TAJNA STROGO POVJERLJIVO
KOMANDI PRVE BRIGADE TO GLINA Izvje{taj o asanaciji dostavlja se.Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta. Dana 11. 01. 1992. godine u s. Mala Solina izvr{en je: 1. pokop jedne starice oko 70 godina 2. pokop jednog pripadnika hrvatske vojske star oko 40 godina, 3. pokop 4 svinje i 5 krava. Komandant @eljko Prodani}, Šv.r.š M.P.8 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
6 1992., sije~anj 17. Glina Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba Banovine i Korduna o mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga
Politi~ka i vojna rukovodstva Banije i Korduna na sastanku odr`anom 17. I. 1992. godine u Glini, donijela su slijede}e stavove: 1. Sla`emo se sa hitnim dolaskom mirovnih snaga na granicu Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske. 2. Srpski narod Regije Banije i Korduna nije protiv dolaska mirovnih snaga UN-a, ali i dalje ~vrsto stoji na stanovi{tu da mirovne snage isklju~ivo treba rasporediti na granicu izmedju Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske. 8
Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.
12
3. Ostale odredbe mirovnog plana smatramo neprihvatljivim s obzirom na medjunarodne okolnosti nastale mjerama i postupcima ~lanica EZ-ce, te u interesu naroda koga zastupamo zahtjevamo potpuno jednak tretman Srpske Republike Krajine i Republike Hrvatske u pogledu oru`anih snaga i kontrole vlastitog teritorija. 4. U daljnjim pregovorima sa Savjetom bezbednosti i svim drugim medjunarodnim institucijama mogu pregovarati samo legitimni predstavnici Republike Srpske Krajine u interesu srpskog naroda Krajine. 5. Zahtjeva se od Skup{tine Republike Srpska Krajina da zatra`i od Skup{tine Jugoslavije i skup{tina republika ostatka Jugoslavije priznanje Republike Srpska Krajina kao sastavnog dijela Nove Jugoslavije. 6. Bez obzira na priznanje pojedinih republika od strane drugih zemalja ne mo`e se dovesti u pitanje kontinuitet Jugoslavije. 7. JNA ne mo`e napustiti prostore Republike Srpske Krajine kao sastavnog dijela Jugoslavije radi svoje ustavne obaveze. 8. Opredjeljenje naroda Banije i Korduna i njegovog politi~kog i vojnog rukovodstva je jasno {to zna~i da narod Banije i Korduna ne}e dozvoliti da u ovome sudbonosnom ~asu za srpski narod ostane goloruk bez vlastitog odbrambenog mehanizma i prepu{ten fizi~kom istrebljenju koje otvara mirovni plan i postupci EZ-ce. 9. Pozivamo narod i borce Banije i Korduna da u ovim trenutcima imaju puno povjerenje u svoja politi~ka i vojna rukovodstva koja }e ustrajati u ostvarivanju ciljeva na{e borbe za slobodu i samostalnost u okviru Jugoslavije. Obrazlo`enje 1. Prvi zaklju~ak zasniva se na `elji srpskog naroda Republike Srpska Krajina da sprije~i dalje prolijevanje kako svoje krvi tako i krvi protivnika. Takodjer se zasniva na ~injenici da su u dosada{njoj praksi snage UN-a djelovale u skladu sa Poveljom, {to zna~i da su mirovne snage dolazile kao snaga mira i razdvajanja zara}enih snaga. U na{em slu~aju zara}ene strane su srpski narod organizovan u svojoj dr`avi Republika Srpska Krajina i hrvatski narod organiziran u sada ve} biv{oj federalnoj jedinici Republika Hrvatska. U cilju miroljubivog rje{avanja sporne situacije vojne i politi~ke, te rukovodstva snaga bezbednosti Banije i Korduna kao sastavnog dijela Republike Srpska Krajina, smatramo da mirovne snage UN-a mogu do}i jedino kao snaga razgrani~enja zara}enih strana na uspostavljenu granicu. Sve dosada{nje intervencije i upotreba snaga UN-a uvijek je bila u funkciji dviju suprotstavljenih strana kao {to je primjer Cipra, Egipta, Gabona, Libanona. Ovaj na{ stav oko rasporedjivanja trupa UN-a zasniva se na uobi~ajenoj praksi na~ina djelovanja snaga UN-a u mirovnoj funkciji. 2. Drugi zaklju~ak takodjer govori u prilog opravdanog tra`enja srpskog naroda Banije i Korduna za rasporedjivanje mirovnih trupa na liniju razdvajanja zara}enih snaga, jer sve druge varijante idu na {tetu tog naroda i za njega nisu prihvatljive. Ovakav pravni presedan da mirovne snage idu po cijeloj teritoriji Republike Srpska Krajina mo`e izazvati goleme {tete ne samo za na{e podru~je ve} i za podru~je cijele Evrope. O~igledan je nesrazmjer u tretmanu ovog slu~aja i drugih slu~ajeva navedenih u ta~ci 1. obrazlo`enja. Priznanje Republike Hrvatske kao suverene dr`ave u administrativnim granicama od strane 38 dr`ava Evrope i Svijeta (ove administrativne granice nastale su bez ikakovih kriterijuma koji su uop{te poznati prilikom odredjivanja granica, a to su etni~ki, historijski, geografski i ekonomski) predstavlja direktnu povredu Povelje UN-a i to ~lana 1. i 55. kao 13
pravnog osnova i univerzalnog principa medjunarodnih odnosa i jednog od osnovnih na~ela medjunarodnog prava. U Paktu o ljudskim pravima doslovno stoji: “Svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno odredjuju svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvitak. Narodi mogu u svom sopstvenom interesu slobodno raspolagati svojim prirodnim bogatstvima i izvorima... Ni u kom slu~aju narod ne mo`e biti li{en svojih sredstava opstanka, sve dr`ave potpisnice Pakta uva`avat }e pravo naroda na samoopredjeljenje u saglasnosti sa odredbama Povelje.” Potrebno je znati da je srpski narod Krajine kao dio vascijelog srpskog naroda Jugoslavije konstitutivni narod koji je tu karakteristiku imao u federalnoj Hrvatskoj, a koji je novim Ustavom Republike Hrvatske izgubio i sveo se na nacionalnu manjinu. Uzimaju}i u obzir ovakav bezrazlo`an gubitak statusa naroda, a u vezi sa bojaznosti recidiva 1941. godine (oko milion civilnih `rtava srpskog naroda u~injenog od usta{a) rezultirao je ustankom srpskog naroda u Krajini i formirao volju i svijest naroda da mora rije{iti svoj problem za sva vremena. Valja podsjetiti da je na ovim prostorima u dva navrata izvr{en referendum koji je jasno pokazao opredjeljenje srpskog naroda da ne `eli vi{e da `ivi u Hrvatskoj nezavisnoj dr`avi, ve} da ho}e mirnim putem da ostvari vjekovne te`nje. Agresivna politika usta{ke vlasti Republike Hrvatske a kasnije ideolo{ki indoktrinirani hrvatski narod dovela je srpski narod u sada{njoj Republici Srpska Krajina da u vrlo kratkom roku od zadnjeg rata sa istim neprijateljem mora ponovno ratovati, ali ovaj put sa ~vrsto ucrtanim ciljem i jasnim stavom {ta se `eli posti}i u skladu sa nacionalnim programom koji je ovaj narod zadnji zacrtao. Srpski narod Banije i Korduna je u su{tini mirotvoran narod ali on ne mo`e odstupiti od ciljeva zbog kojih je ve} palo na stotine `rtava u odbrambenom ratu protiv paravojnih oru`anih formacija Republike Hrvatske (MUP, ZNG, crna legija). Ovaj narod se ne protivi dolasku mirovnih snaga UN-a ali strogo usmjerenih na liniju razdvajanja, a sve u cilju mirnog rje{avanja te{kog konflikta, koji ako se ne bude rje{avao mirnim putem prijeti da preraste u evropski pa i svjetski rat. 3. To~ka 1. op{tih principa “Vensovog plana” jasno je re~eno da mirovna operacija UN-a se odvija u Jugoslaviji sa ciljem stvaranja uslova za mir i bezbednost, a bez `elje da se politi~ki prejudicira ishod mirovnih pregovora. Akcija EZ-ce od 15. januara 1992. godine gdje je priznala Sloveniju i Hrvatsku je gore navedeni op{ti princip u potpunosti anulirala i na taj na~in prejudicirala rje{enje ovoga spora. Nema spora da Jugoslavija jo{ uvijek postoji, ali ne u granicama koje su odredjene ~lanom 2. Ustava ove zemlje, odnosno u smislu ~lana 5. Ustava Jugoslavije koji omogu}ava jedinstvenost i cjelovitost Jugoslavije. Stavom 3. ~lana 5. Ustava Jugoslavije re~eno je kako se mogu mijenjati granice Jugoslavije a kako granice izmedju republika. Iz svega navedenog nema spora i jasno je da je EZ-ca priznavanjem Slovenije i Hrvatske (u ovom slu~aju Hrvatske) ve} dezavuisala Vensov plan sa ciljem nametanja tzv. novog poretka na ~ijem ~elu stoji Ujedinjena Njema~ka. Ovim priznanjem Njema~ka je osporila i dogovor EZ-ce tj. Evropske dvanaestorice u Mastrihtu i na taj na~in direktno utjecala na stvaranje paralelne organizacije kao pandam UN-a. Kako je Jugoslavija jedna od osniva~a UN-a, a nije ~lan EZ-ce, a kako je srpski narod Banije i Korduna kao dio sveukupnog srpskog naroda konstitutivni i dr`avotvorni narod ~ijom isklju~ivom zaslugom je Jugoslavija nastala, srpski narod u Republici Srpska Krajina ne mo`e ni pravno ni moralno prihvatiti rje{enja ~lanova EZ-ce. Ovakav stav pored svoje pravne i moralne komponente ima u sebi duboko negativan stav prema Njema~koj koja je u dva svjetska rata bila u direktnom vojnom sukobu najprije sa Srbijom i Crnom Gorom, zatim 14
srpskim narodom u Jugoslaviji. Iz toga rata srpski narod je iza{ao kao pobjedni~ki i ima daleko ve}e moralno pravo od Njema~ke i Italije da sam kroji svoju sudbinu bez uplitanja dviju osvaja~kih zemalja. Zbog ovako pristrasnog pona{anja EZ-ce na ~elu sa Njema~kom u pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja i priznanja Republike Hrvatske kao suverene dr`ave u administrativnim granicama biv{e Jugoslavije, EZ-ci treba zabraniti daljnje u~e{}e u funkciji mirotvornih snaga. Srpski narod Banije i Korduna nema vi{e bilo kakvog razloga da razgovara sa predstavnicima EZ-ce jer je njihova aktivnost usmjerena na ru{enje Jugoslavije, pot~injavanje srpskog naroda kroz njegovo svodjenje na nacionalnu manjinu u budu}im suverenim dr`avama, a nekima ve} sada{njim Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija, i svodjenje Srbije na “Beogradski pa{aluk”. Zasnovan na ovakovim ~injenicama Vensov plan pored op{teg principa navedenog u ta~ci 1. u daljoj razradi ima svoju negaciju jer favorizira hrvatsku stranu time {to ne precizira koje su to zara}ene strane. Takodjer kod razoru`anja ne postoji reciprocitet izmedju oru`anih snaga Republike Srpska Krajina i oru`anih snaga Nezavisne Dr`ave Hrvatske, po{to se teritorijalna odbrana Srpske Republike Krajina tretira kao paravojna oru`ana sila, a ZNG i crna legija kao regularne oru`ane snage Hrvatske. U potpisivanju ovog mirovnog plana nisu sudjelovali predstavnici Republike Srpske Krajina {to ne odgovara ~injenicama vezanim za sukob, po{to se u sukobu nalaze jedinice TO kao oru`ana sila uvezana u sistem JNA i oru`ane snage Republike Hrvatske. Nema ni{ta logi~nije nego da u potpisivanju ovog plana sudjeluju i predstavnici zara}ene strane tj. Srpske Republike Krajine. 4. Ovaj ~etvrti zaklju~ak je rezultat politi~ke volje srpskog naroda u Republici Srpska Krajina. Osnovni princip stvaranja Republike Hrvatske jeste pravo na opredjeljenje kao svjetski priznato na~elo. Srpski narod Republike Srpska Krajina ima pravo da koristi isti ovaj princip, a uva`avaju i `elje hrvatskog naroda za samostalnost. Su{tina spora jeste stav Hrvatske da su Srbi nacionalna manjina u administrativnim granicama ove dr`ave i da njima ne pripada pravo na samoopredjeljenje, koriste}i metod agresije na srpske krajeve {to je rezultiralo `estokim sukobom. Mi{ljenja smo da svi narodi koji su bili dr`avotvorni u Jugoslaviji imaju pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje. Kako Republika Srpska Krajina defakto postoji jer ima svoju teritoriju, svoje oru`ane snage, zakonodavne i izvr{ne organe, svoj Ustav a nije uzurpirala hrvatski etni~ki prostor, nema ni{ta normalnije nego da predstavnici jedne dr`ave u nastojanju pregovaraju u ime naroda koji predstavljaju sa ovla{tenim predstavnicima UN-a, a prema potrebi sa drugim faktorima bitnim za rje{avanje srpskog pitanja. Republika Srpska Krajina je zatra`ila medjunarodno priznanje i zbog toga se mo`e pregovarati jedino sa predstavnicima koji su legitimni. Miroljubiv stav Republike Srpska Krajina u pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja jeste ~lan 123. njezinog Ustava u kojem se ka`e: “Republika Srpska Krajina }e sa drugim dijelovima srpskog naroda na teritoriju Jugoslavije i njenim dr`avama i dalje graditi ~vrste dr`avne veze sve u cilju stvaranja zajedni~ke dr`ave srpskog naroda. Dio svoje nadle`nosti utvrdjene ovim Ustavom, Republika Srpska Krajina prenijet }e na saveznu dr`avu u skladu sa dogovorom o uredjenju Jugoslavije.” 5. U skladu sa ~lanom 123. Ustava Republika Srpska Krajina jasno daje do znanja stav prema srpskom pitanju daju}i mogu}nost da se srpsko pitanje kao i pitanje drugih naroda rije{i u okviru postoje}e Jugoslavije kao jedinog medjunarodno priznatog subjekta. Treba prepustiti pojedinim narodima da se opredjele za ostanak u Novoj Jugoslaviji ili izlazak iz Jugoslavije i stvaranje svojih nacionalnih dr`ava. Takodje mogu}e je vr{iti kombinacije konfederativnog i federativnog tipa u zavisnosti od htjenja naroda i zahtjeva medjunarodne zajednice. 15
6. Priznanjem 38 zemalja suverenosti Republike Hrvatske i Slovenije ne dovodi se u pitanje kontinuitet Jugoslavije. Jugoslavija je nastala najprije kao dr`ava Srba, Hrvata i Slovenaca 1. XII. 1918. godine slobodnom voljom Srba, Hrvata i Slovenaca iz nekada{nje Austrougarske i to udru`ivanjem sa dvema suverenim dr`avama Srbijom i Crnom Gorom. Kasnije ova dr`ava prelazi u Kraljevinu Jugoslaviju kao izraz slobodne volje njezinih naroda. Nova dr`ava postala je ~lanica Lige naroda, a kasnije nakon zavr{etka II. svjetskog rata jedan je od osniva~a UN-a. Jugoslavija kao medjunarodni subjekat egzistira 70 godina i niko ne mo`e imati ve}e pravo da ovu dr`avnu zajednicu napusti od prava onih naroda koji u njoj `ele ostati. Pravno u skladu sa Ustavom Jugoslavije Slovenija i Hrvatska nisu mogle izvr{iti jednostranu secesiju. Kada su ve} pravo uzele za sebe normalno je da i drugi narodi prisvoje sebi ovo pravo po{to suverenitet izlazi iz naroda a ne iz dr`ave, u pogledu izra`avanja slobodne volje. 7. Odredbom ~lana 238. i 240. va`e}eg Ustava Jugoslavije precizno je definisana uloga JNA i TO kao njezinog sastavnog dijela. Nepostupanje po navedenim ustavnim odredbama smatra se protuustavnim aktom i izdajom zemlje kao najte`im zlo~inom prema narodu, te se tretira kao te{ko krivi~no djelo. Prema tome a u skladu sa svojim slobodarskim tradicijama srpski narod Banije i Korduna ima pravo zahtjevati da JNA ne kr{i navedene ustavne odredbe. Kako je narod Banije i Korduna u temelje ove Jugoslavije ulo`io oko 50 hiljada ljudskih `rtava u toku II. svjet. rata, srpski narod ima pravo zahtjevati da oru`ana sila koju je sam stvarao bude u funkciji njegove za{tite. Vensov plan na lukav na~in kroz formu demilitarizacije poku{ava bez ispaljenog metka, a navodno u ime mira razoru`ati jednu legalnu vojnu formaciju {to narod Banije i Korduna, pa i {ire cijele Krajine ne}e dozvoliti pod bilo koju cijenu. Sa ovom ~injenicom moraju se pomiriti organi UN-a u koje srpski narod ima vi{e povjerenja nego u tvorevinu zvanu EZ-ca, koja je cijelom svijetu pokazala kako se na perfidan na~in poku{ava ukinuti jedna zemlja ~isto administrativnim putem. Vojni vrh koji je proiza{ao iz naroda nema pravo da zbog politikantskih igara bude izdajnik vlastite zemlje i ovog naroda. 8. Osmi zaklju~ak se smatra posebno bitnim jer je ta~kom 15. Vensovog plana predvidjena demilitarizacija podru~ja pod za{titom UN-a. Potpisnici ovog plana u~inili su sve kako bi JNA i TO na sraman na~in jo{ jednom polo`ila oru`je kao {to je to u~inila u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Razoru`avanjem TO kao oru`ane sile Republike Srpska Krajina i povla~enjem JNA iz ovih krajeva ostavio bi srpski narod samim i neza{ti}enim od agresivnog katoli~kog stanovni{tva nasuprot 300 hiljada vojnika Republike Hrvatske. Rezultat bi bio isti kao 1941. godine. Ovakovu igru sa svojom sudbinom srpski narod Banije i Korduna ne mo`e prihvatiti ma koliko se zalagao za mir. Predsjedni{tvo Jugoslavije u funkciji Vrhovnog komandanta ne smije na sebe preuzeti historijsku krivnju za genocid nad srpskim narodom. Vojna rukovodstva Banije i Korduna, politi~ka rukovodstva i narod su svojim opredjeljenjima nedvosmisleni {to zna~i da povla~enja nema. 9. Svi pojedinci, organi, politi~ke i vojne strukture moraju biti svjesne da srpski narod Republike Srpska Krajina o~ekuje te{ka diplomatska bitka, a u najgoroj varijanti i nastavljanje ratnog sukoba. Medjutim, ovaj put se ne smije dozvoliti da se ono {to je ratom postignuto srpski narod izgubi diplomatskom bitkom kao {to je to u vi{e navrata u istoriji u~injeno. Ovo opredjeljenje je pitanje opstanka srpskog naroda Srpske Krajine. Zbog svega ovoga na{ narod i borci treba da imaju puno povjerenje u svoja politi~ka i vojna rukovodstva, jer samo kroz ovo jedinstvo i nacionalnu platformu, ~vrstinu oru`anih snaga i diplomatsku aktivnost mo`emo ostvariti ono {to je proiza{lo iz na{e oru`ane borbe i htjenja srpskog naroda. 16
Predsjednici Op{tina, Vojna rukovodstva i predstavnici SJB Banije i Korduna Preslika, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 39.
7 1992., sije~anj 21. Glina Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANA JUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVO OP[TINA G L I N A OP[TINSKI [TAB CZ GLINA Broj: Str. pov. 01-1/92-3 Glina, 21. 01. 1992. godine KOMANDI PRVE BRIGADE TO “DS” GLINA Izvje{taj o asanaciji dostavlja se.Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta, dana 20. 01. 1992. godine u s. M. Solina izvr{ena je: 1. sahrana 1 `ene stare 65 godina pred ku}om 2 `ene stare 70 godina, 1 mu{karca 70 god. 1 mu{karca 75 godina u zaseoku Bud`aci. 2. pokop 3 krave i 1 krma~e u s. M. Solina. Komandant @eljko Prodani}, Šv.r.š M.P.9 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
9
Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.
17
8 1992., sije~anj 22. Knin Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK sa 20. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina odr`ane 22. 01. 1992. godine u zgradi op{tine, soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Petar [tikovac, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Du{an Bad`a i Lazar Macura. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike dr Babi} predla`e dnevni red za dana{nju sjednicu, te pita da li ima izmjena, dopuna ili drugih predloga za dnevni red. Milan Bauk predla`e dopunu dnevnog reda – Dono{enje Zakona o financiranju javnih potreba. Jovan Kati} predla`e da se razmotri informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske banke. Istaknuti predlozi su jednoglasno usvojeni, te je dr Milan Babi} utvrdio slijede}i D n e v n i r e d: 1. Stavovi Vlade povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih naroda. 2. Dono{enje Odluke o primjeni zakona i drugih propisa Republike Srbije obrazovno – vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina. 3. Razmatranje zahtjeva Skup{tine op{tine Knin o davanju nov~ane pomo}i. 4. Informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske banke za saniranje ratnih razaranja. 5. Dono{enje Zakona o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda. 6. Dono{enje zaklju~ka o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i uplate Republi~ke poreze i dad`bine. 7. Dono{enje Odluke o nov~anom dodatku za rad licima koje je izabrala i imenovala Skup{tina Republike Srpska Krajina i Vlada Republike Srpska Krajina. 8. Dono{enje Odluke o stavljanju van snage Odluke o preanga`ovanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, koji je istakao da smo mi prvi na prostoru Jugoslavije zatra`ili anga`ovanje Organizacije ujedinjenih nacija na rje{avanju politi~ke krize u Jugoslaviji i spre~avanju oru`anih sukoba. U vezi toga Vlada je zauzela ~vrste stavove koje je potvrdila Skup{tina Republike Srpska Krajina. Predsjednik Babi} se ukratko osvrnuo na svoje razgovore u Predsjedni{tvu Jugoslavije u kojima je detaljno izlagao na pro{loj sjednici Vlade, te je istakao da su u razgovorima izme|u 18
njega i gospodina Milo{evi}a10 u~estvovali Radovan Karad`i},11 Branko Kosti}12 i Nikola Koljevi}.13 Oni su insistirali da predsjednik Babi} prihvati Vensov plan, {to on nije mogao s obzirom na utvr|ene stavove Vlade, kao i eventualne posljedice koje ta izjava mo`e imati. Na novom sastanku sa Milo{evi}em, predsjednik Babi} je istakao da je plan Sajrusa Vensa lo{e konceptiran, a nove izjave nije davao zbog informativne blokade. Povodom ultimatuma Predsjedni{tva Jugoslavije odr`ana je sjednica Vlade na kojoj je predsjednik Vlade istakao rje{enje u cilju o~uvanja oru`anih snaga i naoru`anja te je donesena odluka o povla~enju rezervnog sastava milicije. Takva milicija bi bila formirana proporcionalno i od Hrvata, a bila bi pod prismotrom nadzornika UN-a. Bila bi naoru`ana samo li~nim naoru`anjem, te takva i iz tih razloga ne bi ostvarila ciljeve koje smo planirali. Dr Milan Babi} isti~e da je predsjednik Milo{evi} uputio otvoreno pismo14 iz vi{e razloga, te navodi da je on jedan od potpisnika sporazuma u @enevi, kao i dogovora o anga`ovanju snaga UN-a i ka`e da su na{i stavovi pobrkali bilateralne, a vjerovatno i multilateralne dogovore. Cilj tih radnji je da na{a Vlada promjeni stav prema svojim ranije zauzetim odlukama, kao i odlukama naroda. Dokazano je da autoritet predsjednika Milo{evi}a ni Srbija kao snaga, na koju smo se oslanjali ne mogu da uti~u na promjenu na{ih stavova, te predsjednik Babi} konstatuje da je politika Vlade dobila plebiscitarnu podr{ku. Predsjednik Babi} se zatim osvrnuo na izjavu Milana Marti}a datu “Ve~ernjim novostima” kojom on ka`e da smo mi podr`ali Vensov plan u cjelini, {to je neistina. Ju~era{nji komentari ameri~kih agencija isti~u da se kona~na odluka o upu}ivanju mirovnih snaga UN-a u Jugoslaviju ne mo`e donijeti bez saglasnosti predstavnika Krajine, a i sam generalni sekretar UN-a je to izjavio nekoliko puta. Dr Milan Babi} isti~e da je na{a politika dobila podr{ku i u Republici Srbiji, {to je iznena|uju}e s obzirom da sredstva informisanja kontroli{e socijalisti~ka partija. Konstatuje da je u zadnje vreme stiglo dosta telegrama podr{ke na{oj politici. U Srbiji postoji dosta nezadovoljstva sa politikom aktuelnog rukovodstva. Prepu{ta se da se Bosna i Hercegovina konstitui{e kao nezavisna dr`ava, te proizlazi da je srpska politika izgubila svoj kurs ili je mo`da to i bio njen kurs? Predsjednik Babi} isti~e da je bilo vi{e inicijativa Srba u Bosni, da smo mogli posti}i svoj cilj unutar globalnog rje{enja politi~ke krize. Isti~e da je nezadovoljan razgovorima sa Karad`i}em koji insistira na saradnji sa Hrvatima o nedjeljivosti Bosne i predpostavlja da }e Bosna i Hercegovina biti priznata kao nezavisna dr`ava unutar koje Srbi ne}e reagovati na pravi na~in. Predsjednik Babi} smatra da }emo morati tra`iti na~in da se ne blokiramo s bosanske strane, te da je na{ ~vrst i nepokolebljiv stav na{a najve}a snaga i ono od ~ega mo`emo imati rezultate. Petar [tikovac isti~e da je Srbija uspostavila tzv. podunavsku ili isto~nu orijentaciju, te joj se vi{e isplati zauzeti za bogato Kosovo, nego siroma{nu Krajinu i dodaju da mi ne bi bili na teretu gospodinu Milo{evi}u, ako revitaliziramo privredu. Isti~e da se mi ne smijemo vi{e izja{njavati za Jugoslaviju jer je jugoslavenstvo jednako komunizmu. Mi se moramo zalo`iti za jedinstvenu srpsku dr`avu. 10
Slobodan, predsjednik Republike Srbije. Predsjednik SDS-a Bosne i Hercegovine. 12 ^lan Predsjedni{tva SFRJ. 13 ^lan Predsjedni{tva BiH. 14 Vidi: Dok. br. 2. 11
19
Dr Vaso Le`aji} ka`e da politi~ki program Krajine i u svijetu dobiva podr{ku, jer su temelji ~vrsti i zasnovani na me|unarodnom verificiranom planu nacionalnih zajednica. Vidi se po sadr`aju pisma da je predsjednik Babi} apsolutno u pravu i iznad civilizacijske uva`enosti. Du{an Vje{tica isti~e da postoji veza preko ljudi iz Vlade da ostvare Vensov plan, konkretno da dogovor izme|u vojske sprovodi ministar Marti}, te da je on izvr{io smotru jednog bataljona koji }e pre}i u sastav milicije. Lazar Macura ka`e da je bio na terenu i da vojska tako ne razmi{lja, te predla`e da se razgovara sa ljudima koji su na na{oj strani. Vuka{in Babi} ka`e da ne treba ponavljati stavove Vlade, jer su oni jedinstveni i predsjednik je tuma~ tih stavova. Ko odstupi od njih neka snosi sankcije. Isti~e da treba vi{e obja{njavati Vensov plan i to bar preko lokalnih sredstava informisanja, jer nisu svi politi~ki pismeni. Predla`e da se porazgovara o nastupanju ministara van utvr|enih stavova Vlade. Pita je li Predsjedni{tvo SFRJ korigovalo svoje stavove s obzirom na priznavanje Hrvatske i Slovenije. Pita da li se mo`e stupiti u kontakt sa regionalnim vojnim jedinicama. Dr Milan Babi} ka`e da Predsjedni{tvo Jugoslavije i dalje nastoji da nametne svoje rje{enje, te tra`e sazivanje Skup{tine na kojoj bi oni podr`ali predsjednika Babi}a, naravno ako on promjeni svoje stavove i prihvati plan Sajrusa Vensa. Predsjednik Babi} zatim ~ita izjavu za javnost sa ove sjednice. Vlada Republike Srpske Krajine zadr`ava svoj ranije zauzeti stav oko anga`ovanja mirovnih snaga Organizacije ujedinjenih nacija na zaustavljanju oru`anih sukoba i spre~avanju od eskalacije rata izme|u agresorskih snaga Republike Hrvatske i odbrambenih snaga Republike Srpske Krajine. Mirovne snage UN-a su uvijek dobrodo{le da razdvoje oru`ane snage hrvatskih agresora i srpske odbrane na liniji sukoba. Na ovaj na~in mogu}e je uspostaviti trajan mir i omogu}iti ravnopravan status svih za tra`enje trajnih politi~kih rje{enja. Plan Sajrusa Vensa nije prihvatljiv u ovoj verziji u kojoj su ga prihvatili Tu|man,15 Kadijevi}16 i Milo{evi}. Ni jedan ministar u Vladi Republike Srpske Krajine nije ovla{}en da iznosi druga~ije stavove od onih koje je usvojila Vlada. Izjave ministra unutarnjih poslova Marti}a o prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa u suprotnosti su sa politikom i odlukom Vlade i Skup{tine Republike Srpske Krajine i u suprotnosti su sa interesima srpskog naroda Republike Srpske Krajine. Jednoglasno je podr`ana izjava za javnost. Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Du{an Bad`a, i predla`e dono{enje ove Odluke. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o primjeni Zakona i drugih propisa Republike Srbije u obrazovno-vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina. Ista se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.17 Ad/3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predla`e da Vlada ovlasti ministra za financije da utvrdi sa predsjednikom op{tine i predsjednikom izvr{nog vije}a op{tine Slunj, da ta~no navedu nov~ani iznos koji zahtjevaju. 15
Franjo, predsjednik RH. Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije. 17 Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik. 16
20
Jednoglasno je odlu~eno da se nakon dobivenih podataka od op{tine Slunj na nekoj od slijede}ih sjednica Vlade donese odluka o istom zahtjevu. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predla`e da svaki ministar za svoj resor napravi grubu procjenu {teta, nastalih iz ratnih razaranja, i podatke dostave sekretaru Skup{tine, te da se objedine i proslijede Saveznom sekretarijatu za informacije. Du{an Vje{tica isti~e da u resoru Ministarstva za urbanizam i gra|evinarstvo priprema jedno uputstvo sa metodologijom sa potrebnim obrascem za prijavljivanje i procjenu ratne {tete. Isti~e da se moraju utvrditi kriterijumi i treba ozbiljno pristupiti utvr|ivanju prave vrijednosti ratne {tete. Jovan Kati} ka`e da je va`no da se uklju~imo u mogu}nost dobijanja kredita, a detaljne podatke }emo dostaviti naknadno. Jednoglasno je podr`an prijedlog ministra Kati}a i dogovoreno je da se podatci, {to prije, dostave sekretaru Skup{tine i zatim objedinjeni proslijede nadle`nom saveznom organu. Ta~ka 4/ se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da se paket zakona iz oblasti financiranja javnih potreba trebao donijeti u 12. mjesecu pro{le godine, {to nije u~injeno iz objektivnih razloga. Najprioritetnije je da se donese ovaj zakon, jer on omogu}ava da se postoje}i zakoni provode u djelo. Milan Bauk je podsjetio na odluku Vlade o zadu`enju SDK-a na podru~ju SAO Krajine i ovla{}enju dva lica za vr{enje kontrole. Do danas nisu dostavljena imena tih lica Ministarstvu za financije, jer se pozivaju na nedostatak stru~nih kadrova. Posljedice neimenovanja tih ljudi su takve da se ne mo`e isplatiti {kolstvo, sudstvo, tu`ila{tvo, policija ni pokriti potrebe socijalne za{tite. Milan Bauk je zatim pro~itao predlog zakona o kontroli utvr|ivanja i naplati javnih prihoda, te predla`e da se usvoji u ovom obliku kako je izglasala Skup{tina Srbije, s tim da se prilagodi na{im potrebama. Milan Babi} tako|er predla`e da se biv{i direktor SDK-a Veljko Korolija imenuje za direktora Republi~ke uprave prihoda. Jovan Kati} predla`e dono{enje zakona, a da se na slijede}oj sjednici imenuje direktor, {to je i dogovoreno. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen zakon o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda. Isti se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Zatim je Milan Bauk pro~itao zaklju~ke sa dana{nje sjednice Vlade, a {to je vezano za ovu ta~ku dnevnog reda: “Na sjednici Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane dana 22. 01. 1992. godine, razmatrano je financiranje javnih potreba u Republici Srpska Krajina. Na osnovu prezentovanih podataka od strane Ministarstva financija konstatovana je minimalna uplata poreza na promet proizvoda i usluga. U potpunosti je izostala uplata za porez, putarine i posebne dad`bine od prodaje naftnih derivata kod svih op{tina”. Jednoglasno su podr`ani izneseni zaklju~ci. Ta~ka 5/ se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje. 21
Jednoglasno je donesen Zaklju~ak o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i uplate republi~ke poreze i dad`bine. Isti se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/7. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o dodjeli nov~anog dodatka za rad licima koje je izabrala i imenovala Skup{tina i Vlada Republike Srpska Krajina. Ista se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad /8. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, te predla`e dono{enje ove odluke. Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o stavljanju van snage odluke o preanga`ovanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine. Ista se prila`e zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila sa radom. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
9 1992., sije~anj 22. Novi Sad Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o ranjenim i poginulim pripadnicima TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u “obrani srpstva”, kako bi od Skup{tine SFRJ zatra`ili da preuzme socijalnu za{titu za njih i njihove obitelji
Ministar za informisanje Novi Sad, 021 Š.....š fax Š.....š 22. januar 1992. VLADI SL Ba ZS – Ministarstvo zdravlja i socijalnog staranja – Ministarstvo informisanja – Sekretarijat Vlade
22
ERDUT Vlada Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u najskorije vreme zatra`i}e od Skup{tine SFRJ da preuzme socijalno staranje: 1. o svim pripadnicima Teritorijalne odbrane Sl Ba ZS koji su vi{emese~nim borbama za odbranu Jugoslavije od nadiru}eg fa{izma bili ranjeni, zbog ~ega im je umanjena radna sposobnost; 2. o svim civilima invalidima ovog rata; 3. o porodicama poginulih ratnika ili gra|ana Da bi se odgovaraju}i zahtev mogao podneti Skup{tini SFRJ, potrebno je da Ministarstvo zdravlja i socijalnog staranja do 28. januara 1992. godine prikupi podatke o svim invalidnim licima, po mestima; – ime i prezime; – adresa; – status (ratnik ili civilni invalid); – opis invalidnosti (vrsta rane i posledica) – datum ranjavanja – da li se jo{ nalazi na le~enju. Za poginula lica, ratnike ili gra|ane, treba nazna~iti broj ~lanova porodice i ime korisnika socijalne za{tite (srodstvo: otac, majka, `ena ili dete). Za prikupljanje podataka Ministarstvo zdravlja anga`ova}e sve izvr{ne savete op{tina i sve savete mesnih zajednica, a Sekretarijat Vlade i Ministarstvo informisanja pru`i}e mu svu organizacionu i tehni~ku pomo}. Sa sadr`inom ovog pisma danas }e biti upoznata i Skup{tina SFRJ, kao i javnost. Ne bi se smelo dogoditi da zbog bilo ~ije nezainteresovanosti ili sporosti ne bude ispunjena na{a sveta obaveza za staranje o porodicama na{e izginule bra}e i o svima onima koji su u odbrani Srpstva izgubili radnu sposobnost. Po nalogu Predsednika Vlade Sl Ba ZS Ministar informisanja M.P.18 Ilija Petrovi}, Šv.r.š Ilija Petrovi}, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od Vije}a do Republike, IP, Cvetnik, Novi Sad, 1996., str. 350.
18
Pravokutni pe~at: Autonomna oblast Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Srpsko nacionalno vije}e, Novi Sad.
23
10 1992., sije~anj 23. Beograd Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije dostavlja Vladi RSK popis op}ina za pomo} i suradnju s op}inama RSK
REPUBLIKA SRBIJA MINISTARSTVO ZA VEZE SA SRBIMA IZVAN SRBIJE Broj: slu`beno 23. januar 1992. godine Beograd VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA – Biro u Beogradu BEOGRAD U prilogu vam dostavljamo RASPORED OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO KRAJINA SAGLASNO PLANU NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH NA VE]U SAVEZA SINDIKATA SRBIJE 17. OKTOBRA 1991. GODINE, kao zanimljivu i interesantnu ideju u smislu koordinacije i pove}anja efikasnosti subjekata uklju~enih u prikupljanju i distribuciji pomo}i. Ideju nerazumemo kao strogo i formalisti~ko usmerenje jer je jasno da su mogu}nosti pru`anja pomo}i, te oblici i koli~ine potrebne pomo}i objektivno raznovrsne. Zato nas interesuje pre svega va{ stav i stav op{tina sa teritorije Srpska Krajina te eventualna druga razmi{ljanja i inicijative koje su usmerene ka boljoj organizaciji i koordinaciji u prikupljanju i distribuciji pomo}i. S po{tovanjem, M.P.19 MINISTAR Stanko Cvijan, Šv.r.š DO: – Vladi SAO Zapadna Slavonija – Vladi SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem – Op{tinama na teritoriji Srpska Krajina RASPORED OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO KRAJINA SAGLASNO PLANU NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH NA VE]U SAVEZA SINDIKATA SRBIJE 17. X. 1991. 19
Ne~itko.
24
OP[TINE U KRAJINAMA
OP[TINE IZ SRBIJE
1. KNIN
Novi Beograd – koordinator grupe Kladovo Ni{ U`ice Novi Pazar In|ija Ba~ki Petrovac Pri{tina Knja`evac Valjevo Kovin
2. BENKOVAC
Zemun – koordinator grupe Negotin Aleksandrovac Lajkovac Sjenica Alibunar Pe}
3. OBROVAC
Vo`dovac – koordinator grupe Bor Prokuplje Vladi~in Han Tutin Vrbas Gnjilane
4. GRA^AC
[abac – koordinator grupe Lu~ani ^ajetina ]i|evac Vela Crkva Istok Vladimirci Koceljevo Bogati}
5. DONJI LAPAC
Stari grad – koordinator grupe Majdanpek Boljkovac Ra{ka Apatin Varvarin Klina
25
6. KORENICA
Rakovica – koordinator grupe Sokobanja Velika Plana Bujanovac Kula Vu~itrn Apatin
7. PLA[KI ILI OGULIN
Lazarevac – koordinator grupe Bajna Ba{ta Doljevac Petrovac Od`aci Opovo Draga{
8. GOSPI], MEDAK ILI TESLINGRAD (formira}e se)
Savski venac – koordinator grupe Ljig Vlace @agubica Ra~a Obrenovac Vitina
9. SLUNJ
Aleksinac – koordinator grupe Nova Varo{ Surdulica Kni} @abari
10. KARLOVAC
Vra~ar – koordinator grupe Trstenik Kur{umlija Bela Palanka Golubac ^oka Uro{evac
11. VOJNI]
Kragujevac – koordinator grupe Lozica Kru{evac Medve|a Ku~evo Be~ej Kosovo Polje
12. VRGINMOST
^ukarica – koordinator grupe In|ija
26
Smederevska Palanka Vrnja~ka Banja Gad`in Han Mali I|o{ Zubin Potok 13. GLINA
Zvezdara – koordinator grupe Pirot Trgovi{te Veliko Gradi{te Srbobran Prizren
14. DVOR NA UNI
Novi Sad – koordinator grupe Mionica Ub Ose~ina Brus Malo Crni}e [trpce Ruma Stara Pazova
15. PETRINJA
Mladenovac – koordinator grupe Po`arevac Arilje Dimitrovgrad Novi Kne`evac @abari [timlje
16. SISAK (GRADUSE)
Smederevo – koordinator grupe Svilajnac Gornji Milanovac Aran|elovac Svrljig Ada Pe}inci Orahovac
17. KOSTAJNICA
Grocka – koordinator grupe Ivanjica Para}in @itora|a Irig Leposavi} 27
18. OKU^ANI (formira se)
[id Palilula – koordinator grupe Sopot Kosjeri} Ra`anj Lipljan
19. PAKRAC
Vr{ac – koordinator grupe Barajevo ^a~ak Mero{ina Kosovska Kamenica Vojnik Senta Plandi{te
20. DARUVAR
Pan~evo – koordinator grupe Svetozarevo De~ani Mali Zvornik Babu{nica Despotovac Ba~ka Palanka Kova~ica
21. GRUBI[NO POLJE
]uprija – koordinator grupe Po`ega Krupanj Vlasotince Beo~in @iti{te
22. BELI MANASTIR
Sombor – koordinator grupe Kikinda Priboj Vranje Crna Trava Kanji`a Temerin Kosovska Mitrovica
23. OSIJEK ILI DALJ
Subotica – koordinator grupe Zaje~ar Topola Bosiljgrad Novi Be~ej Se~anj Suva Reka
28
24. VUKOVAR
Zrenjanin – koordinator grupe Kraljevo Prijepolje Ljubovija Bato~ina Ba~ Ba~ka Palanka Obili}
25. VINKOVCI ILI MIRKOVCI
Sremska Mitrovica – koordinator grupe Leskovac Lebane Titel Nova Crnja Mali{evo
Op{tine u administrativnim granicma postoje}e Hrvatske u kojima postoje kompaktne teritorije sa srpskim `ivljem: 26. Orahovica 27. Oto~ac 28. Podravska Slatina 29. Virovitica 30. Vrbovsko 31. Novska 32. Slavonska Po`ega 33. Slavonska Orahovica 34. Na{ice 35. Donji Miholjac i druge. Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074-2.
11 1992., sije~anj 27. Knin Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga, stru~njaka za mirovne operacije i podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a na kojem su razmatrana pitanja o dolasku mirovnih snaga UN-a
ZAPISNIK
29
o razgovoru vo|enom izme|u dr Milana Babi}a,20 predsjednika Republike Srpska Krajina i Maraka Goldinga, podsekretara u Ujedinjenim nacijama za specijalne politi~ke poslove, odr`anom dana 27. 01. 1992. godine. Babi} – U ovoj na{oj jugoslovenskoj krizi desili su se mnogi centri novih doga|anja. Po~ele su se ra|ati nove dr`ave na prostoru jedne dr`ave kao {to re~e pukovnik Vilson21 “zanimljiva situacija”. Gospodine Golding, drago mi je da ste do{li danas u Knin. Knin je simbol otpora za slobodu ~itavog srpskog naroda u Srpskoj Krajini, ali i mjesto gdje se donose, u posljednjih godinu i po dana najzna~ajnije odluke koje se ti~u naroda Republike Srpska Krajina. Od na{eg posljednjeg susreta desile su se mnoge promjene na prostoru Jugoslavije. SAO Krajina i Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ujedinjene su politi~ko-teritorijalno u jedinstvenu Republiku Srpska Krajina, ~iji sam ja predstavnik i predsjednik. Mnoge zemlje Evrope su priznale nezavisnost Republikama Hrvatskoj i Sloveniji, tako da je do{lo do velikih promjena, od onog vremena prije mjesec dana, kada smo se susretali i razgovarali o planu anga`ovanja Ujedinjenih nacija, za nas vrlo zna~ajnih okolnosti. Dok smo ranije razgovarali o spre~avanju sukoba izme|u dva dijela unutar dr`ave Jugoslavije, sada na ovom prostoru, verifikovanom od mnogih zemalja postoji dr`ava Hrvatska kao nezavisna dr`ava, koja kao nezavisna dr`ava ima pretenzije prema teritoriju Republike Srpska Krajina, koja je jo{ uvijek fakti~ki dio ostatka Jugoslavije. Mi nismo o~ekivali da }e veliki broj zemalja Evrope, pod uticajem Evropske zajednice, izvr{iti priznavanje Republika Slovenije i Hrvatske, prije nego se rije{e odnosi na ~itavom prostoru Jugoslavije. Mi u tom smislu pozdravljamo odluke nekih velikih zemalja u svijetu, koje su se suzdr`ale za sada od priznavanja nezavisnih republika, dok se ne rije{i politi~ka kriza u ~itavoj Jugoslaviji. ^ini nam se da se pokazuje sve vi{e da smo mi bili u pravu, kada smo na{ program od prvog dana postavljali pred Organizaciju ujedinjenih nacija, da se tamo rje{ava, a ne u okviru Evropske zajednice. Mi smo predlagali da se i politi~ko rje{enje jugoslovenske krize rje{ava u okviru Ujedinjenih nacija, a ne samo vojno anga`ovanje Ujedinjenih nacija na spre~avanju sukoba. U ~itavom ovom zbivanju, u okviru jugoslovenskog problema, ~ini nam se da su se iskristalisala dva odvojena problema. Jedan je spre~avanje eskalacije oru`anih sukoba i rata izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i me|usobno re{avanje politi~kog problema izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina, a drugo pitanje je pitanje rje{avanja ukupne jugoslovenske krize. Zato smatramo da mi u budu}em politi~kom rje{avanju i u mirovnom anga`ovanju Ujedinjenih nacija trebamo ova dva problema posmatrati odvojeno. Rje{avanje ovog problema oru`anog sukoba izme|u Hrvatske s jedne strane i Republike Srpska Krajina s druge strane je sada zaista optere}eno stanjem u kome Hrvatska ima priznanje kao nezavisna dr`ava od velikog broja i to vrlo uticajnih zemalja u Evropi. S na{e strane, mi smatramo da bi trebalo da UN po~nu odmah da cjelovito rje{avaju ovaj problem izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i mirovno anga`uju u politi~kom rje{avanju odnosa. I plan gospodina Vensa koji je pripremljen za mirovno anga`ovanje UN, ipak je pravljen u druk~ijim okolnostima nego {to su sada. Smatramo da je stanje te`e sada nego tada kada je taj plan pripreman. I na{e prethodne primjedbe na ovaj plan 20 21
Predsjednik RSK. John Wilson, australski pukovnik, vo|a vojnih promatra~a UN-a.
30
sada doista dobijaju jednu ve}u te`inu upravo zbog takvog polo`aja koji je Republika Hrvatska stekla. Pogotovo je sada za nas problem u ovom planu najvi{e {to ga i optere}uje i za nas ga ~ini nepodobnim pominjanje na{e teritorije kao teritorije Republike Hrvatske. Politi~ki je sukob na ovom prostoru po~eo kao sukob na prostoru Jugoslavije izme|u njena dva dijela. Me|utim, sada imamo situaciju da je stvarno stanje takvo da je to sukob izme|u jedne priznate dr`ave, koja jo{ nije bila ~lanica OUN ali ima me|unarodnu te`inu, to je Hrvatska i drugo da Republika Srpska Krajina koja jo{ uvijek nije me|unarodno priznata niti je sa drugim dr`avama u svom okru`enju postigla odgovaraju}e sporazume o me|usobnim odnosima. Upravo na na{e primjedbe i strahovanja da ovaj plan oko mirovnog anga`ovanja ustvari, prejudicira politi~ko rje{enje prvu ~injenicu u tome vidimo u ovakvom definisanju na{e teritorije. A to je i osnovni nesporazum Republike Srpska Krajina i Republike Hrvatske. Mi smo na{e politi~ko rje{enje i odnose sa drugima vidjeli u ~vr{}oj zajednici sa dr`avama na podru~ju Jugoslavije koje bi nastavile kontinuitet dr`ave Jugoslavije, ili ako nema volje sa druge strane da se stvara takav savez na prostoru Jugoslavije i da se o~uva ostatak te dr`ave. Da budemo ravnopravni sa drugim republikama, koje se stvaraju unutar Jugoslavije. Upravo zato nebi bilo dobro da budemo dovedeni u situaciju da svi narodi imaju pravo na svoje samoopredjeljenje i to svoje pravo iskoriste i na osnovu svog prava formiraju svoje dr`ave, a da to pravo bude zakinuto Republici Srpska Krajina. Nas ~udi jo{ jedna stvar koja postoji u “planu” gospodina Vensa da se ipak iz ~itavog njegovog sadr`aja mo`e pomisliti da se sumnja u na{u stranu, u oru`ane snage Republike Srpska Krajina kao potencijalnog izaziva~a agresije i rata, {to je bio i mogu}i razlog da se prihvati koncepcija da se na{a strana razoru`ava, a ne suprotna strana. Prema na{im informacijma u svih petnaest dosada{njih primirja koja su sklapana sa Republikom Hrvatskom, a i ovo {esnaesto, uglavnom ih kr{i Hrvatska strana. Zato mislimo da je to druga glavna slabost ovog “plana” oko mirovnog anga`ovanja. U me|uvremenu hrvatska garda koja je nastala kao paravojna formacija unutar Jugoslavije postala je zaista hrvatska vojska Republike Hrvatske, koja je uzro~nik ovakve krize i ovakvih oru`anih sukoba nastalih na tlu Jugoslavije. S na{e strane nije bilo nikakvog spora da svaki narod u Jugoslaviji, i hrvatski narod, ima pravo na samoopredjeljenje da stvori svoju dr`avu na ovom prostoru na kome `ivi i zaista nije bilo razloga da Hrvatska ilegalno stvara svoje oru`ane formacije, da bi to pravo ostvarila. Pokazalo se da je ona tu oru`anu silu stvarala isklju~ivo zbog toga da pokori srpski narod, da prostor na kome `ivi srpski narod okupira i pripoji svojoj dr`avi koju stvara. Mislimo da iz svih ovih elemenata se mo`e zaista re}i da su oru`ane snage Hrvatske, bez obzira kako se zovu, Garda, Organi MUP-a ili Hrvatska vojska, su oru`ane snage u koje treba sumnjati da }e izazvati rat i krvoproli}e. Nikakvog razloga nema da se unaprijed sumnja u oru`ane snage Republike Srpska Krajina da }e oni izazivati agresiju i napadati teritoriju Republike Hrvatske ili bilo koju drugu teritoriju. Na{e prvo obra}anje UN bilo je u tom smislu, zbog iskustva koje je srpski narod imao sa jedinom hrvatskom dr`avom koja je postojala za vrijeme drugog svjetskog rata, fa{isti~kom NDH koja je u~inila genocid nad srpskim narodom te da se u procesu stvaranja nove NDH anga`uju UN radi prismotre i kontrole. Ipak, na na{e iznena|enje, pa`nja je usmjerena na oru`ane snage i srpski narod u Republici Srpska Krajina. Mi smo sa na{e strane zadovoljili anga`ovanjem UN, a i prihvatanjem da se anga`uju na spre~avanju krize i rata. ^ak i nekim naznakama da bismo bili i za{ti}eni od strane UN, na na~in da se prizna na{e pravo, na opredjeljenje i da se rezultat tog prava za{titi, ali ipak na~in na koji je to predlo`eno sada u ovom dokumentu od gospodina Vensa ~ini mi se pomalo pristrasnim rje{eno. Upravo zbog ove dvije stvari koje sam pomenuo da tretiranjem prostora Republike Srpska Krajina kao prostora Hrvatske i sumnja 31
u oru`ane snage Republike Srpska Krajina da bi mogla biti agresor, {to je vjerovatno i uzrok razrade u ovoj koncepciji, na ovakav na~in. Nama zaista “bode o~i” ovaj sadr`aj koncepcije gdje se nekoliko puta pominje zona pod za{titom UN kao oblasti u Republici Hrvatskoj. ^lan 7. izri~ito govori da bi se oru`ane snage UN i policijski nadzornici rasporedili u raznim oblastima Hrvatske, koje bi se zvali za{ti}ena podru~ja, {to izri~ito govori 8. ~lan koji se samo kasnije razra|uje, tako da je za nas nesigurno pitanje funkcionisanja sistema vlasti na ~itavom podru~ju Republike Srpska Krajina ovako kako sada funkcioni{e. Uznemiranje unose izjave predsjednika Hrvatske Franje Tu|mana da je ve} imenovao povjerenike za op{tine na prostoru Republike Srpska Krajina kao i njegove izjave i izjave njegovih ministara, mnogih od njih, da }e Republika Hrvatska uspostaviti svoj ustavno-pravni sistem na prostoru Krajine ili preko UN ili svojom oru`anom silom. Upravo iz tih razloga na{e primjedbe, koje smo i ranije davali, na ovaj plan sada imaju jednu ve}u te`inu. Mi smo davali primjedbu oko anga`ovanja JNA i op{te postojanja JNA na prostoru Krajine. Referendumom od 12. maja pro{le godine na prostoru Republike Srpska Krajina gra|ani su se opredjelili za ostanak u Jugoslaviji. Mi zato boravak jedinica JNA na ovom prostoru posmatramo i kao produ`etak kontinuiteta dr`ave Jugoslavije i kao silu koja mo`e da {titi ovaj prostor od agresije Hrvatske. Zato smo i predlagali, ja sam to pominjao i u na{em posljednjem susretu u Beogradu, da smo mi zainteresovani da JNA ostane na ovom prostoru dok se ne na|e cjelokupno politi~ko rje{enje. Da razradim ovaj moj stav... Ako bi Jugoslavija opstala kao ostatak dr`ave ili ako bi se nekoliko djelova Jugoslavije opredjelilo da ima zajedni~ke oru`ane snage, s na{e strane mi smo politi~ki opredjeljeni za tu opciju, to bi mogla da bude JNA. Ako ne bi bilo takve saglasnosti na prostoru Jugoslavije pa bi svaka republika postala nezavisna dr`ava, i uklju~uju}i Republiku Srpska Krajina, sigurno da odgovaraju}i kontigent te armije pripada Republici Srpska Krajina. Ja sam potencirao i ranije status Teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajina. Ona je po na{em Ustavu oru`ana sila Republike Srpska Krajina. Mi smo samo konstatovali na koji je na~in ilegalna oru`ana sila postala legalna oru`ana sila Republike Hrvatske. Ne ulaze}i sada u ocjenu regularnosti mi smo inzistirali da se Teritorijalna odbrana Republike Srpska Krajina posmatra kao legalna oru`ana sila {to ona to i jeste po propisima Republike Srpska Krajina. I zato smo zainteresovani da se ne izvr{i razoru`avanje na{ih oru`anih snaga, dok se istovremeno sa hrvatske strane ne poduzima ni{ta u tom pogledu. Mi smo dali i primjedbu koja se ti~e policijskih snaga. Nemamo ni{ta protiv toga da svjetska zajednica ili bilo koja dr`ava svjetske zajednice, pogotovo dr`ave ~lanice KEBS-a,22 mogu vr{iti uvid u stanje ljudskih prava na teritoriji Republike Srpska Krajina. Mi smo ve} godinu i po dana ukazivali i ukazujemo na kr{enje ljudskih prava i nacionalnih prava u Republici Hrvatskoj. Godinu i po dana Srbi u Republici Hrvatskoj gube pravo na rad isklju~ivo zbog svoje nacionalne pripadnosti, a posljednjih mjeseci bivaju i pojedina~no i masovno ubijani i proganjani. Na teritoriji Republike Srpska Krajina imamo oko 10.000 izbjeglica sa prostora Republike Hrvatske, a prema podacima Republike Srbije preko 170.000 ih je u Republici Srbiji tako da i s te strane ipak malo za~u|uje zbog ~ega se anga`uju policijski posmatra~i UN samo na prostoru Republike Srpska Krajina da kontroli{u legalitet rada policijskih organa, a da nema govora o tome na prostoru Republike Hrvatske. To su glavne primjedbe na na~in na koji se planiralo ukupno mirovno anga`ovanje. Ja ne bih du`e govorio o na{em istorijskom iskustvu sa vlastima nezavisne Hrvatske. Samo da pomenem da srpski narod nije stradao od Hrvatske dr`ave samo u drugom svjetskom ratu ve} su se pripadnici hrvatskog naroda i u 22
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
32
Austro-ugarskoj vojsci genocidno pona{ali prema Srbima u Prvom svjetskom ratu. Kad se tome doda lo{e iskustvo sa katoli~kom crkvom na ovom prostoru, stogodi{njem nastojanju ~iji su nosioci Hrvati na ovom prostoru, koja je vi{e stotina godina ~inila sve da pravoslavne prevede u katolike, a u Drugom svjetskom ratu i na vrlo surov na~in, mislim da je shvatljivo na{e podozrenje prema svim aran`manima koji bi ~ak indirektno dovodili nas u mogu}nost da se na|emo pod kontrolom hrvatskih vlasti. Mi na na{em prostoru ni{ta vi{e ne `elimo nego mir. Ovo je prostor Vojne Krajine, stotinama godina i zaista je istorijsko vrijeme da na{ narod `ivi kao drugi narodi, a ne da se bavi ratom. Mi ne `elimo da vodimo rat radi niti jedne stope hrvatske ili bilo ~ije druge teritorije, ali je odlu~nost naroda da }e upotrebiti sva sredstva da odbrani pravo na svoju slobodu. Na{i odnosi sa Republikom Srbijom do sada su bili kao odnosi sa ve}inskim dijelom srpskog naroda, tako mi predstavljamo jednu etni~ku i kulturnu cjelinu, s kojom smo i `ivjeli sedamdeset godina u istoj dr`avi. Me|utim, na prostoru Republike Srpska Krajina mi smo izgradili svoj sopstveni dru{tveni i politi~ki sistem. U dosada{njim razgovorima o rje{avanju jugoslovenske politi~ke krize koji su vo|eni i unutar Jugoslavije i u okviru Konferencije u Hagu, a i razgovorima sa predstavnicima UN mi smo pokazivali svoju `elju da budemo ravnopravni subjekt i da preuzmemo svoju odgovornost koju nam je dao narod na demokratskim izborima da ga mi zastupamo, a to svoje pravo nismo delegirali na nikoga drugog. Bez obzira na ideolo{ka opredjeljenja ili opredjeljenja kao dru{tvenom sistemu u Republici Srpska Krajina ili Republici Srbiji mi smo sa gospodinom Milo{evi}em23 nastojali da imamo dobre odnose i da ~ak tra`imo zajedni~ke poglede na rje{avanje jugoslovenske krize. U svim dosada{njim razgovorima mi nismo na{li zajedni~ki jezik niti smo se slo`ili oko koncepta, u ~ijem je pravljenju on u~estvovao, a na koji smo mi imali samo jednom priliku da damo primjedbe obra}aju}i se Vama, ~ak i prije posljednjeg dolaska gospodina Vensa za Novu godinu, mi smo zadr`ali na{e rezerve na ovaj plan i u razgovorima sa planovima Predsjedni{tva Jugoslavije i u razgovorima sa gospodinom Milo{evi}em. Na neke na{e pojedina~ne primjedbe iz ovoga plana, odnosno poslje njih, sigurno nisu mogli shvatiti nismo mi dali do znanja niti u Predsjedni{tvu, niti kod Milo{evi}a da smo se slo`ili generalno s planom. Zato je za nas bilo iznena|enje poslje zavr{etka razgovora gospodina Vensa u Beogradu da su se sve strane slo`ile. Ako su pod tim mislili i na{u stranu mi se tada nismo slo`ili. Mogu da vam ka`em konkretan slu~aj, prije dolaska gospodina Vensa, kad smo dali javnu izjavu o na{im primjedbama na plan. Na{a izjava nije emitovana ve} negdje u Beogradu “zako~ena”. Nama je `ao {to nismo mogli da na{e primjedbe ka`emo dok je gospodin Vens bio u Beogradu. Posle njegovog dolaska iz Sarajeva u Beograd no}u oko 21 ~as ja sam boravio u Beogradu i telefonom sam obavijestio Predsjedni{tvo Srbije da sam u Beogradu i pitao da li gospodin Vens ima potreba da se sretne sa mnom. Me|utim, ja ni tada nisam bio uklju~en u razgovor. Zato smo mi na `alost okasnili dan-dva posle odlaska gospodina Vensa kada smo iskoristili javnu tribinu da ponovo ka`emo svoj stav. To je bio na~in da probijemo informativnu blokadu koja nam je tada bila nametnuta. Da ka`em jo{ jednom da za nas sve u Republici Srpska Krajina ~ini zadovoljstvo {to ste do{li do nas da mo`emo da razgovaramo o svim ovim problemima koji su pred nama uz sve uva`avanje i va{ih dosada{njih napora koje ste ulo`ili da se na{ problem razrje{i. Golding Generalni sekretar UN me je poslao da ispitam kako se mogu otkloniti prepreke za razmje{taj mirovnih snaga. Lete}i iz Afrike vidio sam da ima tri prepreke i jo{ jedan ~etvrti 23
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
33
moment, koji je tu bitan. Prva je prekid vatre. Ju~er sam boravio 24 sata i razgovarao sa pukovnikom Vilsonom. Vi{e ne mislim da je prepreka prekid vatre jer ima kr{enja sa obe strane i, na `alost, ljudi se jo{ ubijaju. Jasno je da s obe strane postoje neregularne snage koje nisu pod kontrolom, ali smatram da kr{enje prekida vatre nije toliko da se ne bi mogli rasporediti. Druga prepreka je to {to ste Vi rekli i sasvim dobro definisali. Ne bi smo mogli rasporediti snage bez pristanka svih i ukoliko sve strane ne `ele sara|ivati sa nama jasno je da moram mnogo da radimo na tome da Vi date svoj pristanak. Tre}a prepreka je da su Hrvati, nedavno, izjavili javno {to baca sumnju na njihovo prihvatanje nekih stavova u planu i onda u Zagrebu moramo da radimo isto. Druga stvar koju treba uzeti u obzir je ono {to je Generalni sekretar rekao u petak gospodinu Jovi}u,24 snage UN bile bi tu dok se ne rije{i jugoslovenska kriza. Ali Generalni sekretar ne bi htio da preduzme akciju koja bi trajala vrlo dugo, 28 godina imamo snage na Cipru, 14 godina u Ju`nom Libanonu. Generalni sekretar me zamolio da ka`em svim sagovornicima, da prije nego se predlo`i postavljanje ovih snaga, htio bi da bude siguran da sve jugoslavenske strane ulo`e znatan napor na Konferenciji i da pregovaraju. Nikad nisam sumnjao da na kraju moram razgovarati sa Vama dr Babi}u. Mo`da je bilo nekog nesporazuma za vrijeme posljednjeg boravka gospodina Vensa, ali meni je uvijek bilo jasno da ako bi i narod, koji predstavljate, ne prihvati plan i ako niste spremni da sara|ujete sa nama bilo bi pogre{no dovesti mirovne snage. Tu nema nesporazuma meni je to uvijek bilo jasno, ali moram sa Vama razgovarati. Nadam se da }emo se mo}i sresti u Beogradu, ali kad ste me zamolili da do|em u Knin odlu~io sam da prihvatim molbu, tako da mo`emo razgovarati, ba{ kako treba. To je na{ tre}i sastanak i nisam htio da dobijete utisak da }e te biti isklju~eni iz ovog procesa. Da Vam ka`em o pozicijama UN koje se sasvim razlikuju od evropske. [to se ti~e UN postoji zemlja ~lanica koja se zove Jugoslavija, ~lanica sa saveznim Ustavom koja se sastoji od {est republika i dvije autonomne pokrajine. I to je polo`aj u UN. UN nisu priznale nezavisnost Hrvatske, niti su priznale nezavisnost Republike Srpska Krajina. Mi moramo nastaviti u skladu sa ustavnom situacijom koja je bila prije ovih tragi~nih doga|aja i jezik koji se koristi u slu`benim dokumentima UN reflektuje tu poziciju. To je oduvijek bio stav UN i jednog i drugog Generalnog sekretara i gospodina Vensa da nema promjena granica i nema promjena u ustavnim odredbama, osim kao rezultat pregovora. Uloga UN o mougu}em anga`ovanju mirovnih snaga bila bi da se stvore uslovi u kojima bi se mogli odvijati politi~ki pregovori i mi smo oduvijek govorili da ne bi prejudicirali politi~ka rje{enja. I to ja za nas su{tinski princip. Da se obratim na nekoliko stavova koje ste Vi rekli. Pitali ste za{to bi Krajina trebalo da se razoru`a. Situacija s kojom smo se sreli i zamoljeni da napravimo plan, bila je da su hrvatske vlasti odlu~ile da tra`e nezavisnost. I to nisu prihvatile srpske zajednice koje `ive u Hrvatskoj i kao rezultat do{lo je do {irokog sukoba. U podru~jima Hrvatske gdje je ve}insko srpsko stanovni{tvo nama je bilo jasno da na~in razmje{taja trupa, koji biste vi voljeli, to je du` linije sukoba, to ne}e biti prihvatljivo svim stranama i onda smo mi razradili ideju ono {to se nazvalo “mastiljave mrlje”. Zna~i da bi snage UN trebalo da preuzmu odgovornost za za{titu naroda u podru~jima sukoba. To je uklju~ivalo pogodbu, nudilo se ne{to svakoj strani i to je bilo neophodno, jer ina~e ne bi do{lo do nikakvog sporazuma. Za obe strane bilo je va`no da se prekine sukob. Za srpsku stranu se priznaje da lokalna vlast i policija ostaje i da }e ih trupe UN {tititi od napada hrvatskih snaga, a za hrvatsku stranu bilo je povla~enje JNA iz ovih srpskih podru~ja i drugih mjesta u Hrvatskoj. Ono {to je za nas bilo va`no jeste, {to uz povla~enje JNA, teritorijalne snage 24
Borisav, ~lan Predsjedni{tva SFRJ.
34
moraju da se razoru`aju ne zauvijek, nego u toku ovog aran`mana. 44 godine ovih aktivnosti su nas nau~ile da dolazi do ozbiljnih problema ako imate snage UN i lokalne oru`ane snage i da su one odgovorne za odr`avanje bezbednosti na istom teritoriju. Htio bih ista}i da granice tih podru~ja, pod za{titom UN, }e biti na liniji sukoba i da }e snage UN biti raspore|ene tu da spre~e bilo kakav upad hrvatskih snaga i svako kretanje hrvatskih trupa u ovaj srpski prostor. To je glavna stvar u na{em planu. Zna~i da nema nikakvih vojnih napada od hrvatske strane na srpski ili bilo koji drugi narod, koji `ivi na tom podru~ju. Sad dolazim na drugu stvar koju ste pomenuli. Izjave predsjednika Tu|mana i nas isto tako brinu, jer uvijek smo bili jasni prema hrvatskim vlastima. Zna~i da lokalna policija i vlast mora da nastavi da funkcioni{e. Glavna stvar na koju smo upozoravali hrvatsku stranu je da va{e snage i onih koji komanduju ostaju na svom mjestu. To se gospodinu Tu|manu ba{ ne svi|a, ali smo mu jasno rekli da je to su{tinski dio plana. Sutra }u ja biti s njim u Zagrebu i jasno mu dati do znanja, ako Hrvatska `eli razmje{taj mirovnih snaga, moraju da prihvate da je to su{tinski dio plana. Htio bih da predlo`im, sada, uvjeravanja koja UN mogu Vama da ponude i preko Vas narodu koji predstavljate, da Vas ubjedimo da na{ plan nije trik, da je to samo me|uaran`man da se stvore uslovi za politi~ke pregovore u kojima se mogu izraziti aspiracije naroda u Krajini i {to ne}e prejudicirati rezultat tih politi~kih pregovora. Ono {to ja ne mogu to je da ne mogu da Vam ponudim ve}e promjene ovog plana. Ovaj plan je Generalni sekretar predlo`io Savjetu Bezbjednosti i Savjet Bezbjednosti ga je prihvatio i isti vr{i pritisak na Generalnog sekretara da se osnuju mirovne snage. Ne mo`emo da se vra}amo i da po~injemo ispo~etka. Mislim da zabrinutost, o kojoj Vi govorite, da se ne zasniva na ~injenicama. Ja sam vrlo pa`ljivo pratio Va{u javnu prepisku sa Milo{evi}em. Analiziraju}i to do{ao sam do zaklju~ka da Va{a zabrinutost nije bila realna u vezi s planom i ono {to on podrazumjeva. @elio bih da istaknem posebno da to nije trajan aran`man, ve} da je to me|uaran`man, da se stvori vrijeme i prostor za politi~ke pregovore i da to u planu jasno stoji, da }e mirovne snage tu ostati dok politi~ki pregovori ne uspiju. Vidio sam Va{u zabrinutost {to se ti~e postupka u Savjetu Bezbjednosti. Mislim da Vas je zavela ~injenica o normalnoj praksi Savjeta Bezbjednosti da se obi~no mirovne snage postavljaju na {est mjeseci i da se obnavlja mandat za sljede}ih {est itd. Ima jedan slu~aj o kome znam gdje Savjet Bezbjednosti nije obnovio mandat operacije. Ja bih htio da Vi ka`ete pojedina~no jednu po jednu stavku koja Vas zabrinjava, pa da Vas razuvjerim da nije to stvarno. Babi} Da li je plan potpisan od Milo{evi}a, Tu|mana i Kadijevi}a25 i u kakvoj formi je dospio do Savjeta Bezbjednosti? Golding Plan nije nitko potpisao, plan sam ja li~no napravio na osnovu razgovora koje smo Vens i ja vodili uglavnom sa predsjednikom Milo{evi}em, generalom Kadijevi}em i predsjednikom Tu|manom. Toj trojici gospode dat je primjerak teksta koji je kasnije objavljen kao dokument Savjeta Bezbjednosti i oni su dali detaljne komentare. Rekli su da prihvataju plan, ali nisu potpisali. Kasnije se pokazalo da predsjednik Tu|man ima rezerve prema planu iako je rekao da ga prihvata. I te rezerve su vjerovatno uzrokovane nerazumjevanjem, neshvatanjem plana. Generalni sekretar bi ubudu}e htio da donese izvje{taj Savjetu Bezbjednosti gdje bi rekao da sljede}i konsultacije i razgovori sa zainteresovanim stranama, da je utvrdio da su prihvatili i da su spremni za saradnju i to prema dokumentima. Npr. jedan dodatak ili varijanta koji }e se predlo`iti Savjetu Bezbjednosti da 25
Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.
35
bi ~lan 15c promjenili u daljnjim razgovorima sa predsjednikom Milo{evi}em mislimo da je bolji aran`man da se oru`je ~uva u Krajini, da se stavi u skladi{ta pod “dva klju~a”. “Prvi klju~” bi kontrolisale vlasti u Krajini, a “drugi” snage UN. Mislimo da je to bolji aran`man nego da se preda snagama UN. Zna~i, bit }e nekih redefinisanja u dokumentu. To }e biti pismeni izvje{taj, u daljnjim razgovorima, da su zainteresovane strane prihvatile taj plan, zna~i razmje{taj snaga po ovom osnovu. Ne}e biti ugovora ni potpisa izme|u zainteresovanih strana u UN, te }e se vjerovati na rje~ da su se strane konsultovale i slo`ile. Oci}26 Ka`ete da priznajete Jugoslaviju, za{to niste sklopili sporazum sa Jugoslavijom? Babi} Gospodin Oci} potencira ono pitanje koje smo stavili na po~etku. To je status na{e teritorije. Vi ste pomenuli da prihvatate ustavnu situaciju koja je bila prije. Ta ustavna situacija podrazumjeva Republiku Hrvatsku kao federalnu jedinicu Jugoslavije. A u toj federalnoj jedinici Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije dva konstitutivna dr`avotvorna naroda su Srbi i Hrvati, ta definicija je postojala i u Ustavu Republike Hrvatske, da je Hrvatska kao federalna jedinica Jugoslavije dr`ava hrvatskog i srpskog naroda. To ustavno stanje prvi su promjenili Hrvati. Majorizacijom u svom parlamentu oni su donijeli novi Ustav Republike Hrvatske i stvaranjem ilegalne oru`ane sile uspostavili takvo ustavno stanje na prostorima u kome su Hrvati ve}ina. Mi smo na prostoru Republike Srpska Krajina stvorili ustavno-pravni sistem na osnovu opredjeljenja naroda, na osnovu referenduma i uspostavljanje ustavno-pravnog sistema kroz parlament Republike Srpska Krajina. Zato i ka`emo da je osnovni nedostatak ovog pristupa jer se prakti~no priznaje stanje stvoreno u Hrvatskoj, a stanje stvoreno u Republici Srpska Krajina se ukida i vra}a na po~etak. Golding Ovdje ima dvije stvari o kojima razgovaramo. Prva je pravni polo`aj SFRJ kao ~lanice UN i stalnog predstavnika su akreditovane u Predsjedni{tvu Jugoslavije.27 To je ta pravna pozicija dok se ne odredi Šdaš neko drugi postane ~lan. Od po~etka pocrtavamo da ne mo`ete koristiti UN da bi se steklo priznanje Republike Srpska Krajina, isto tako i Hrvatska to ne mo`e. Druga stvar je prakti~no pitanje uspostavljanja onih koji “de fakto” vr{e vlast na terenu i treba da prihvate mandat mirovnih snaga i sara|uju sa njima. I zato sam ja ovdje i zato }u sutra biti u Zagrebu, a zato razgovaram i sa JNA kao i sa Predsjedni{tvom Srbije. To je pragmati~an, prakti~an na~in da bi se prihvatio plan. Babi} Mi zaista ne tra`imo da se na ovakav na~in, upotrebom vojnih snaga UN, prihvati na{e rje{enje politi~kog problema, ali isto tako ne mo`emo se slo`iti da se anga`ovanje vojnih snaga UN legalizuje i politi~ko rje{enje koje je nametnula Hrvatska. Golding To je klju~na stvar i to sam sa gospodinom Had`i}em28 jutros isto razgovarao. U planu jasno stoji, u prvom ~lanu, da ne}e prejudicirati ishod politi~kih pregovora. Babi} Diranjem u stanje, koje je uspostavljeno u Republici Srpska Krajina, dok se istovremeno ne dira u stanje u Republici Hrvatskoj jeste prejudiciranje politi~kog rje{enja. U 26
^aslav, ministar vanjskih poslova u Vladi SAO Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Re~enica u izvorniku nejasna. 28 Goran. 27
36
Hrvatskoj se ne razoru`ava vojska, niti se uspostavlja kontrola nad policijskim snagama, niti Predsjedni{tvo Jugoslavije ima ikakvog uticaja na prostoru Hrvatske. Hrvatska je povukla svog predstavnika iz Predsjedni{tva Jugoslavije iz svih saveznih organa. Me|utim, nemamo ni mi svog predstavnika u Predsjedni{tvu Jugoslavije i organima federacije. Ne mo`e ni Predsjedni{tvo Jugoslavije donositi odluke, koje se nas ti~u, bez na{e saglasnosti. Ne znam po ~emu Milo{evi} ili ~lanovi Predsjedni{tva Srbije imaju pravo da odlu~uju o nama, kada su sami sebe doveli u stanje u kojem jesu. Golding Njima ne dajemo pravo da odlu~uju o vama. Na samom po~etku razgovarali smo s Vama i sa gospodinom Had`i}em i bilo je jasno da Milo{evi} ne govori za Babi}a, i zato sam ja ovdje danas. Ako govorite o prejudiciranju mi imamo pritu`bi i od Tu|mana da inzistiranjem na lokalnoj administraciji, na nastavku policije Krajine prejudiciramo ishod politi~kih pregovora u va{u korist. Obe se strane `ale. Babi} U njihovu stranu se uop{te ne dira, niti u institucije, niti sistem, niti policiju, niti oru`ane snage. Golding A oni misle da ih se dira jer ka`u Knin je dio Hrvatske. Babi} Ja mogu re}i da je Kalifornija srpska. Golding Oni ka`u da UN spre~avaju primjenu hrvatskog Ustava u Krajini. Babi} Tu|man nije nikad imao vlast u Kninu. Ja sam postao vlast u Kninu kad je on u Zagrebu, ~ak i prije. Ja sam nakon tog bio u Zagrebu nekoliko puta. On nije nikada u Kninu. Na osnovu ~ega ka`e da je Knin njihov? Golding Mi moramo da inzistiramo i stvarno mislimo tako u Savjetu Bezbjednosti da ovaj aran`man ne smije da prejudicira ishod politi~kih pregovora. To zna~i da nijedna strana ne mo`e da ga iskoristi u politi~kim pregovorima. Nijedna strana ne mo`e da iskoristi mirovne snage kao argument koji njima ide u prilog u politi~kim pregovorima. Vi ne mo`ete re}i, ~ak i da UN ka`u, da Hrvatska nema vlast u Krajini, UN dozvoljavaju da policija Krajine nastavi da radi. Babi} Postoji jadno fakti~ko stanje koje treba respektirati. Ako UN zaista `ele samo da se vojno anga`uju na spre~avanju konflikta i rata, s jedne strane postoji Republika Hrvatska sa svojim ustavno-pravnim sistemom, oru`anim snagama i policijom, a s druge strane postoji Republika Srpska Krajina sa svojim oru`anim snagama u ~iji kontingent podrazumjevamo JNA, sa svojim ustavno-pravnim sistemom. Ako se anga`uju UN da spre~avaju sukob one treba da onemogu}e rat na na~in da se isti tretman primjenjuje na obe strane. U ovoj situaciji za nas se primjenjuje jedan tretman, a za njih nikakav. Golding Mi nismo htjeli da se uklju~ujemo u ovaj sukob. Jugoslavija je uklju~ila vi{e zemalja, pa i nas ve} preko tri mjeseca. Mislim da je na{e uklju~enje dobro do{lo. Sada se bolje po{tuje prekid vatre nego ranije. Imamo oficire za vezu koji nastoje da se odr`i prekid vatre i plan koji se zasniva na iskustvu od 44 godine, jer smo mislili da }e konsolidovati taj prekid vatre i stvoriti vrijeme i prostor za politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta za politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta Bezbjednosti. Nas su molili jugoslovenski lideri i milioni jugoslovena da se preporu~i Savjetu Bezbjednosti da naprave 37
ovaj plan. Mnoge ~lanice UN vr{e pritisak da nastavimo sa radom i desetine zemalja nude svoje trupe. Mi vam ne mo`emo to nametnuti, ne mo`emo ni Tu|manu, ni Milo{evi}u ni Had`i}u. To je va{ izbor. Ho}u da Vas zamolim da ozbiljno razmislite o posljedicama koje mogu nastati ako ne prihvatite plan. Vens upozorava ako ne nastavimo s tim do}i }e do kr{enja prekida vatre i nastaviti rat. To vas ne treba toliko zapla{iti, ali mi moramo biti bistrih glava i moramo nastaviti operaciju, ako ste vi spremni da prihvatite i sara|ujete, to je velika odgovornost na Vama. Ja nisam ovdje da Vam ka`em kako }e te Vi upravljati Krajinom. Ho}u da vidim koji su problemi koje imate i da ih rije{imo, ali bez su{tinskih promjena u planu. Babi} Jasno mi je, ali ima jedna interesantna stvar u tome problemu. Mi smo prvi u Jugoslaviji tra`ili anga`ovanje UN, ne sumnjaju}i u njihovu nepristranost zbog autoriteta institucije koja po{tuje me|unarodno pravo i Povelju UN. U dosada{njem tromjese~nom anga`ovanju mi nemamo primjedbi, primirje je stabilnije. Mi smo i preko pukovnika Vilsona uputili poruku da se anga`ovanje izvi|a~a produ`i i pove}a, da prosmatra~i UN preuzmu sada{nju misiju EZ. Priznavanje Slovenije i Hrvatske kao nezavisnih dr`ava od strane EZ, EZ se umje{ala pristrasno u rje{avanje jugoslovenske krize. [to se nas ti~e, ona je izgubila autoritet i povjerenje da nepristrasno mo`e nuditi svoje usluge na rje{avanju jugoslovenskog problema. U tom smislu neobi~no je da se vojno anga`ovanje mirovnih snaga koristi od strane UN, da se pitanje spre~avanja sukoba rje{ava institucijama UN, a da se politi~ko rje{enje i dalje tra`i u okviru EZ odnosno Konferencije u Briselu. Ali nama se upravo ~ini da ovaj koncept anga`ovanja mirovnih snaga UN ipak naginje na na~in da se politi~ko rje{enje koje nudi EZ i uspostavi. Povla~enje JNA sa prostora Krajine, razoru`avanje TO i ostavljanjem samo lokalnih policijskih snaga i sistema lokalne vlasti nije ni{ta drugo ve} sadr`aj specijalnog statusa u okviru Hrvatske, koje se nudi u Briselu. To je ono {to nam smeta. Na{ pristup u rje{avanju ovog problema vojnog pitanja, prestanaka sukoba anga`ovanjem mirovnih snaga na prostoru izme|u zara}enih strana, bez obzira koliko je taj prostor, linija ili pojas, je nepristrasan u odnosu na obe sukobljene strane i zaista ne nudi nikakvo politi~ko rje{enje i pru`a mogu}nost da se na|e politi~ko rje{enje u pregovorima. Osnovni princip rje{avanja politi~kog problema u ~itavoj Jugoslaviji jeste prihvatanja prava svakog naroda na opredjeljenje. To je su{tina zbog ~ega smo mi predlo`ili na{ pristup mirovnom anga`ovanju UN. GOLDING – Samo da ka`em ne{to o EZ i UN. Savjet bezbjednosti je prvi put bio uklju~en i ja sam dao do znanja da uloga UN jeste da se pomogne naporima EZ i KEBZ-u i to je stav generalnog sekretara i sada. On ne misli da bi UN trebalo da preuzmu od EZ-a, jer postoji podjela posla izme|u UN i EZ. Imamo podjelu poslova {to se ti~e prekida vatre i koji dobro funkcioni{e. UN su olak{ale veze izme|u dvije strane i dali su predloge kako se mogu izbje}i incidenti i naru{avanje primirja. Promatra~i EZ treba da na terenu ispitaju {ta se doga|a. Ako se nastavi sa ovim planom bi}e podjela posla i na {irem planu. UN }e rasporediti veliki broj kadrova da bi se konsolidovao prekid vatre i da bi se stvorile mogu}nosti za politi~ke pregovore, a politi~ki pregovori }e se odvijati na Konvenciji o Jugoslaviji pod predsjedavanjem lorda Karingtona.29 I {to god mi mislili o politi~koj zajednici, {to se ti~e priznanja, morate se oslanjati na Karingtona, kao iskusnog pregovara~a, koji }e biti nepristrasan. Kao {to se na nas mo`ete osloniti po{to imamo iskustva i u odr`avanju mira i da }emo biti nepristrasni. I zadnja
29
Carrington Peter, predsjednik Me|unarodne konferencije o Jugoslaviji.
38
stvar {to bih rekao, u vezi s politi~kim pregovorima, svakom mora biti jasno da srpski narod Krajine nije spreman da bude dio Hrvatske. To je ~injenica, stvarnost i o tome }e politi~ki pregovori morati da vode ra~una. BABI] – Drugi problem je rje{avanje ukupne politi~ke krize u Jugoslaviji. Zbog toga smo zainteresovani da se ne samo vojno ve} i politi~ko pitanje prenese na UN. GOLDING – Ja nisam u poziciji da vam to ponudim jer su Savjet bezbjednosti i generalni sekretar jasno rekli da politi~ka rje{enja i posredovanje ostanu u EZ. To ne zna~i da UN postaju instrument EZ. I to je bilo jasno po pitanju ovog priznanja da su generalni sekretar i gospodin Vens imali razli~ite pozicije. Za razliku od EZ, tako|er je i lord Karington zauzeo druk~iji polo`aj. To je politika. BABI] – Mi bismo zato `eljeli da se u ovom aran`manu otkloni svaka politika, svaka pristrasnost. GOLDING – Ne mo`e. Vi ste ~ovjek od nauke i ne mo`ete eliminisati politiku. BABI] – Na{ prvi zadatak jeste da ne produ`avamo sukobe i prekinemo rat. Mislim da je to osnovno i zato se anga`uju UN sada. Ali bi diranje u institucije i sistem, s jedne strane, na{e, a istovremeno nediranje u institucije i sistem i polo`aj s druge strane, bilo pro{irenje ovog aran`mana – mirovnog i na polit~ke stvari na na~in koji nas postavlja u nejednake pozicije. To su razlozi zbog ~ega su na{e primjedbe ovakve. Mi ne inzistiramo da se u ovom mirovnom aran`manu rje{avaju politi~ka pitanja, ali moramo zato otkloniti svaku mogu}nost da oni uti~u na politi~ko rje{enje. GOLDING – Ja se sla`em s tim. Mi imamo istu poziciju. Ovo nije politi~ki ve} prakti~ni aran`man, tako da se mogu odvijati politi~ki pregovori u atmosferi koju rat ne ometa. Tako|er se s Vama sla`em da moramo da se uvjerimo da rat ne}e ponovo po~eti. Zabrinut sam kakve }e posljedice biti ako nije mogu}e da se mirovne snage anga`uju, jer bi to zna~ilo da }e se rat nastaviti. Hrvati }e vidjeti da nemaju alternative nego da povrate silom ono {to smatraju izgubljenim teritorijama, i ne ka`em da }e biti Knin, ali }e se rat nastaviti na granicama Krajine i ne znam na {to }e to sve ispasti. BABI] – Ovo je uvijek bila srpska zemlja i nemaju ni{ta Hrvati povratiti. Ovaj bi plan bio dobar kada bi se primjenio na ~itavu teritoriju Hrvatske. Hrvatska je agresor na na{e teritorije. Bilo bi najbolje, za mir, da se razoru`aju i njihove oru`ane snage a njihova policija koja je vr{ila masakr, da se stavi pod kontrolu. Onda bismo do{li u ravnopravnu poziciju. Mogli bismo na miru bez sukoba i opasnosti po rat da rje{avamo problem. GOLDING – To smo raspravili na prvom sastanku. Rekao sam tada i sad ponavljam da takav aran`man nije mogu}. Ako Vi ka`ete da ovo nije mogu}e onda se mimoilazimo. Htio bih da se vratim na raniji predlog. U 6 sati kada se na|emo treba da raspravimo o izvje{taju za Savjet bezbjednosti o ovom problemu, {to bi bilo vezano za Va{u zabrinutost. BABI] – Ja }u morati sazvati sastanak institucija, pre svega Vlade, da ih obavijestim o ovom razgovoru, da jo{ jednom ispitamo ovaj koncept. [to se ti~e na{eg rada, mi radimo javno i narodu i svjetskoj javnosti. Mi smo spremni da poslije na{ih dogovora i pismeno damo izvje{taj o na{im odlukama. 39
GOLDING – Mora do}i do nekog zaklju~ka. Ali ja imam problem s vremenom. U petak u Njujorku je sastanak Savjeta bezbjednosti. Generalni sekretar mi je rako da prije tog sastanka moram biti u Njujorku da dam izvje{taj o rezultatima razgovora sa Vama drugima, {to zna~i da sutra rano ujutro moram napustiti Knin. BABI] – Da li ima mogu}nosti jo{ jednom da se sretnemo? GOLDING – Mo`e ve~eras. BABI] – Mo`e li poslije razgovora s Tu|manom? GOLDING – Mo`e u srijedu u Beogradu. BABI] – Nemamo prakti~nu realizaciju o razmje{taju, a dobili smo tekst aran`mana. Sre{}emo se ve~eras, kad zavr{ite razgovore sa generalom Mladi}em.30 II BABI] – Prakti~no su se svi slo`ili sa na{im dosada{njim zastupanjem stavova Vlade i Skup{tine. Ja sam prenio Va{e tuma~enje koncepta, uz dopune koje ste nam danas dali. Raspravili smo sva pitanja, ponovo, iz ovog koncepta, od ~lana do ~lana. I dalje ostaju na{e su{tinske primjedbe. Prvo, tretman na{eg podru~ja, definisan je podru~je kao oblast Republike Hrvatske i drugo, su{tinska primjedba na osnovnu koncepciju, demilitarizacija samo jedne strane. Na{ je stav da demilitarizacijom samo na{e strane prejudicira politi~ko rje{enje u smislu da ostaje isklju~ivo sadr`aj lokalne samouprave u okviru Republike Hrvatske koji nas ne zadovoljava. Na ovaj na~in nisu vi{e izjedna~ene strane Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina u pregovorima, jer po ovom konceptu Republika Hrvatska ostaje sa ustavno pravnim sistemom koga je uspostavila sa oru`anim snagama koje je formirala u koje se ovim konceptom ni{ta ne dira. S druge strane dovodi se u pitanje ustavno-pravni sistem koji je uspostavljen u Republici Srpska Krajina i ~itav sistem svodi se na razjedinjene organe lokalne samouprave, bez igdje pomenutih garancija da }e se po{tovati samoopredjeljenje gra|ana Republike Srpska Krajina. Pitanje anga`ovanja JNA na teritoriji Republike Srpska Krajina je pitanje kojeg treba rje{avati u sklopu ~itave krize u Jugoslaviji. I zavisno od rezultata politi~kih dogovora, u okviru Jugoslavije, treba da se odredi polo`aj JNA. U ovoj situaciji izlazak JNA sa podru~ja Republike Srpska Krajina je negiranje ovog prostora kao dijela dr`ave Jugoslavije, a i slabljenje odbrane ovog prostora, s obzirom na status hrvatskih oru`anih snaga. Mi bismo mogli prihvatiti status hrvatskih oru`anih snaga. Mi bismo mogli prihvatiti odgovaraju}e dezanga`ovanje JNA u sada{njem sukobu ako bi vojne snage UN preuzele ulogu za{tite prostora Republike Srpska Krajina prema Republici Hrvatskoj. Pitanje teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajine je pitanje suvereniteta. Mi bismo pristali na dezanga`ovanje na{e teritorijalne odbrane isklju~ivo ako bi se takav princip primjenio i na Republiku Hrvatsku, na njene oru`ane snage. [to se ti~e ostalih pitanja ona su izvedena iz ovih osnovnih stavova. Mi smo i dalje spremni da se {to prije pove}a broj posmatra~a UN i oficira za vezu i da posmatra~i UN preuzmu posmatra~ku misiju oko kontrole prekida vatre i primirja, umjesto EZ. Smatramo da EZ nije vi{e nepristrasan, tako da s obzirom na dosada{nje pona{anje EZ i svih njenih ~lanica pojedina~no, koje su priznale 30
Ratko, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA.
40
nezavisnost Republike Hrvatske, smatramo da su se direktno stavile na stranu Republike Hrvatske i zastupaju politi~ko rje{enje koje name}e Hrvatska silom. Zbog toga smatramo da i posmatra~i EZ ne obavljaju nepristrasno svoju misiju. I zbog toga je na{ zahtjev da tu misiju preuzmu UN. Mi bismo se pozvali na doktrinu promijenjenih okolnosti u me|unarodnim odnosima. Smatramo, u odnosu na vrijeme kada je pravljen ovaj koncept, da je sada{nje stanje sasvim promjenjeno. Prije svega, priznavanjem Republike Hrvatske kao nezavisne dr`ave i formiranjem SAO Krajine kao Republike Srpska Krajina i da su to razlozi usljed kojih bi mogli fleksibilnije postaviti pristup anga`ovanju snaga u odnosu na ranije utvr|en koncept. U smislu da se ova predlo`ena koncepcija modifikuje ili da se uradi nova koncepcija. Modifikacija ove koncepcije mogla bi da se uradi pa ova dva pitanja, na koje mi imamo prigovore, da se odustane od tretiranja podru~ja Republike Srpska Krajina kao oblasti u Republici Hrvatskoj i drugo, da se osnovna koncepcija anga`ovanja promijeni u smislu da se ne izvr{i potpuna demilitarizacija Republike Srpska Krajina, ve} da se izvr{i demilitarizacija podru~ja i sa jedne i sa druge strane oru`anog sukoba, odnosno prostora na kome su vo|ene oru`ane borbe, i da se mirovne snage anga`uju isklju~ivo na liniji razdvajanja. Mi bismo bili spremni da razgovaramo o ova oba pristupa. Mislimo da je najva`nije za sve, za narod u Republici Srpska Krajina, a u interesu je hrvatskog naroda, ~itavog regiona, Evrope i svijeta da se mir o~uva. Na{a je ocjena da o~uvanju ovog primirja, bez obzira {to se ponekad kr{i, veliku ulogu su odigrali oficiri za vezu i boravak oficira za vezu Ujedinjenih nacija na ovom prostoru. Zato predla`emo da se, bez obzira na du`inu razgovora oko primjene bilo kog koncepta anga`ovanje mirovnih snaga, pove}a anga`ovanje oficira za vezu i posmatra~a. Ako biste prihvatili i ako se na|e mogu}nost da se prihvati ovaj pristup sada bismo mogli razgovarati o detaljima. GOLDING – Iako va{ odgovor nije onaj koji sam o~ekivao drago mi je da ste raspravili. Htio bi samo da se zabilje`i i razjasni da nema sumnje u polo`aj Ujedinjenih nacija i ovdje bi htio da govorim malo o budu}nosti. Prije svega, Vi ste potakli pitanje terminologije u vezi sa definicijom va{eg teritorija kao regije u Republici Hrvatskoj. Kao {to sam Vam rekao ranije, Ujedinjene nacije nisu preduzele nikakve korake da bi priznale nove ~injenice koje su ovdje nastale u Jugoslaviji, u zadnjih 18 mjeseci. I kad govorimo o planu u Hrvatskoj to je geografski, a ne politi~ki izraz. Ako je to jedna primjedba, koju imate na plan, mislim da bi bilo mogu}e da se na|e jezik koji bi prihvatili da Vi i narod kojem pripadate ne prihvatite da je Krajina u Hrvatskoj, i koji bi izri~ito kazao da prisustvo Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija ne prejudicira pitanje budu}eg statusa onoga {to zovete Republika Srpska Krajina. Ako je to jedini problem onda je mogu}e na}i rje{enje. To sam isto rekao gospodinu Had`i}u u Beogradu, ali osje}am da to nije jedini va{ problem. Druga stvar jeste u vezi sa demilitarizacijom samo jedne strane i da bi to prejudiciralo politi~ka rje{enja. Mogu samo da ponovim da je to op{ti princip, koji je iznijet u prvom ~lanu plana, operacija stvaranja mira ne}e prejudicirati ishod pregovora i globalno rje{enje jugoslovenske krize. To je fundamentalni pristup ovog pregovora. Govorili ste o nedostatku jednakosti izme|u vas i Republike Hrvatske. Ponovo govorim o poziciji generalnog sekretara i Savjeta bezbjednosti da ti aran`mani ne}e prejudicirati zaklju~ke pregovora. [to se ti~e Ustava Republike i ustavnog statusa Republike Srpska Krajina, ta pitanja se moraju rije{iti u politi~kim pregovorima. Kada Vi govorite da anga`ovanje mirovnih snaga treba da garantuje pravo na samoopredjeljenje naroda sami tra`ite da ovaj plan prejudicira budu}i ishod i to u va{u korist. 41
Opet u vezi JNA, vi govorite da bi to prejudiciralo politi~ke pregovore i u slu~aju povla~enja JNA vi ste rekli da biste mogli prihvatiti dezanga`ovanje JNA. Ako bi mirovne snage preuzele za{titu prema Hrvatskoj, to }e mirovne snage Ujedinjenih nacija ba{ i raditi. Ne bi mogle iz Hrvatske, snage ni oprema da ulaze u Krajinu. Zato `elimo sve te kontrolne ta~ke, helikoptere i oklopna vozila za patroliranja, ba{ zato da obezbjedimo da hrvatske oru`ane snage ne ulaze u Krajinu. BABI] – Raspore|ivanje se pominje po punktovima {to nije dovoljna za{tita za upad teroristi~kih grupa. Ovo je podru~je brdovito i pru`a mogu}nosti za masovan ilegalni ulazak. GOLDING – Na sli~nom podru~ju obezbje|ujemo da nema ilegalnih pokreta naoru`anih ljudi, bilo da su slu`beni ili neslu`beni i to nisu stati~ke kontrolne ta~ke, konstantno se patrolira helikopterima, vozilima itd. Nudi se prava za{tita i prostora i naroda, {to se ti~e Ujedinjenih nacija, zbog me|unarodnog mira. I njima bi bilo lak{e u}i kada bi bile samo va{e trupe, ali imamo me|unarodne jedinice, jer iskustvo govori da je to efektnije. BABI]: Ne sumnjam da bi se mogao na}i na~in da se obezbjedi ta linija. Zato mi i govorimo da je neophodno da se upravo tu rasporede mirovne snage, na liniji odakle se o~ekuju upadi i odakle smo izlo`eni agresiji, a to je sa hrvatske strane. Nema razloga da se unutra sprovodi kontrola i to treba prepustiti na{im snagama. Koncepcija na{e TO je kontrola unutra{njeg prostora, a ne ofanzivne akcije prema spolja. Dosada su tu funkciju vr{ile mobilne strukture JNA na liniji sukoba. Mi bismo `eljeli da se napravi razmjena da Armija ode sa linije sukoba, a da se na tu liniju postave mirovne snage. Ne o~ekujemo napad sa druge strane, napad sa strane Bosne i ne vidimo razloga za{to bi se na toj liniji postavljale snage. GOLDING: Mi znamo da ne mo`ete braniti samo tanku liniju, morate imati dubinu. Ponekad se desi, na primjer, u Libanonu da auto pro|e kroz na{u kontrolu. To nije nevolja jer iza dva kilometra ima druga kontrola, i onda radio-vezom jave da treba da se zatvori put. BABI]: Mi upravo i govorimo o prostoru, ne samo o liniji, ali nije potrebno razoru`anje ~itavog teritorija Krajine i na{e TO. GOLDING: Sama JNA je pristala da se povu~e. BABI]: Armija ne komanduje sama sebi, niti vodi rat radi sebe. GOLDING: Savezno Predsjedni{tvo, komanda JNA i Predsjedni{tvo Srbije – svi su se slo`ili da }e se JNA povu}i iz Krajine kad se razmjeste snage Ujedinjenih nacija. BABI]: To i jeste problem. To Predsjedni{tvo ima samo ~lanove iz Srbije i Crne Gore. I ono je u krizi i predstavlja dio jugoslovenskog problema. Ni ranije nije moglo Predsjedni{tvo da odlu~uje o tim bitnim pitanjima republika, a Ustavni sud Jugoslavije ~ak je ocijenio neustavnom Odluku Predsjedni{tva da povu~e Armiju iz Slovenije i odluke tog Predsjedni{tva mogu biti problemati~ne i nelegalne. GOLDING: Bez obzira na to ~injenica je da su Savezno predsjedni{tvo i dva ministra odbrane rekli da }e se armija povu}i. BABI]: To Predsjedni{tvo mo`e da komanduje Armijom u Srbiji i Crnoj Gori. Nikakvo pravo na takve odluke nemaju {to se ti~e na{e Republike. Mi imamo primjedbe na to Predsjedni{tvo da svojom pasivno{}u doprinosi nestajanju dr`ave, koju predstavlja. U bilo 42
kakvim normalnijim politi~kim prilikama to bi Predsjedni{tvo davno oti{lo demokratskom procedurom. GOLDING – Vi ho}ete da se ja uklju~im u jugoslovensku politiku. BABI] – Da napomenem da i savezni sekretar za narodnu odbranu niti je imao pravo ni ovla{}enje da daje saglasnost oko upotrebe Armije. Armija je vlasni{tvo naroda, a ne ministra. Armiju ~ini kod nas narod Krajine i Armija mora da po{tuje volju naroda. 95% sastava Armije je iz Krajine. Mi se ne mo`emo slo`iti da predstavnici Crne Gore i Srbije odlu~uju o upotrebi na{e Armije. GOLDING – To me vodi do slijede}eg pitanja. Mi smo se suo~ili sa situacijom koju je Savezno Predsjedni{tvo, kao {to ste Vi rekli, zajedno sa predsjednicima Srbije i Hrvatske i zajedno sa Savjetom bezbjednosti, tra`ilo razmje{taj Mirovnih snaga shodno ovom planu. Ako je Generalni sekretar odlu~io da prihvati taj zahtjev i ako zemlje ~lanice anga`uju 10.000 ili 12.000 ljudi, ako se te snage dovedu u Jugoslaviju da bi bile raspore|ene u Krajini – {ta }e se dogoditi? BABI] – Mi }emo im pokazati gdje je linija sukoba. GOLDING – Ne bi li i{li i u podru~je Bosanske krajine? BABI] – Mi ne odlu~ujemo u Bosanskoj krajini. Razmje{taj bez na{e saglasnosti donije}e mnoge probleme. Osnovni problem kod naroda u Krajini jeste {to ne}e pristati na demilitarizaciju, dok se istovremeno ne izvr{i demilitarizacija Hrvatske. Tu }e biti problem, da armija razoru`a stanovni{tvo to je neizvodljivo. Armiju ~ine pripadnici stanovni{tva Krajine. Upravo ne vjerujem da bi sami sebe razoru`ali. GOLDING – Mi ne govorimo o permanentnom, stalnom razoru`avanju, ve} o dobrovoljnoj predaji oru`ja i ostavljanju u arsenale skladi{ta, gdje bi bile kontrolisane s obe strane, od Ujedinjenih nacija i Vas. To bi bilo za period dok se pregovori ne po~nu. Jeli to stra{na stvar za narod Krajine? BABI] – Da, najstra{nija. Ovdje postoji jo{ uvijek sje}anje na razoru`anje, koju je vr{ila vlast NDH-a 1941. godine. Ovdje je tradicionalno narod imao oru`je. Hrvatska vlast je poslije preuzimanja kontrole prostora, uz pomo} njema~kih i talijanskih okupatora izvr{ila razoru`avanje. Na{i stariji ka`u da su poslije razoru`anja, najprije pobili sve pse po selima, a onda su narod u kolonama odveli u logore i pobili. Ovom narodu mo`e se uzeti sve sem oru`ja. To je po na{oj proceni neizvodljivo. GOLDING – Da sada ne{to re~em o mogu}im modifikacijama plana. Morali bi se obratiti na dvije glavne primjedbe. Prva je bila da ne bismo smjeli tretirati Krajinu kao hrvatski teritorij, a to u su{tini zna~i promjenu jezika i ja ne mislim da bi to bilo nepremostivo. Te{ko bi bilo Hrvatskoj prodati taj plan, ali ako bi se sve ostalo rije{ilo onda to ne bi bilo nepremostiva prepreka. Drugi predlog je da demilitarizacija Republike Srpska Krajina ne bi trebala biti kompletna, mislim da ne bi sva Krajina trebala da se razoru`a, to bi bio pojas demilitarizacije s obe strane linije sukoba. Zna~i li to dr Babi}u kad bismo trebali uspostaviti demilitarizovanu zonu, koja bi po 5 km s obe strane obuhvatila front s obe strane – Vi biste prihvatili? 43
BABI] – Da. GOLDING – Da li bi onda mogla biti potpuna demilitarizacija naroda u Krajini i svih koji `ive u tih 5 km, a tra`ili ste da i druga strana napravi tako. BABI] – Mi nismo postavili problem veli~ine. GOLDING – Va{ je problem {to bi trebalo da se Hrvatska tretira na isti na~in. Mi smo o tome razmi{ljali u po~etku. Do{li smo do zaklju~aka tada, da nije moglo do}i do pristanka na toj osnovi. Mislim da bi promjenjene prilike, o kojima ste govorili, ~inile manje vjerojatnim da bi se mogli posti}i dogovori na toj osnovi. U svakom slu~aju ja nisam ovla{}en za daljnje radnje, prije nego se savjetujem sa Generalnim sekretarom. Proveli bi demilitarizaciju u vojnom smislu... BABI] – A politi~ko rje{enje bi na{li na nivou UN? GOLDING – Da li biste se slo`ili u tim prilikama da se JNA povu~e iz Krajine, u takvoj situaciji. BABI] – Naravno iz tog pojasa potpuno, a pristali bismo da se ona dezanga`uju i ostane u mirnodopskim okvirima, kao prije sukoba i ne bi patrolirali van. BABI] – Zna~i mi bi bili u kasarnama. GOLDING – Da li biste prihvatili, u tim uslovima, da se vr{i nadzor nad policijom u Krajini? BABI] – Mi smatramo da }e se anga`ovanje nadzornika policije sprovesti u tom smislu da policija po{tuje ljudska prava. Mislimo da broj od 500 nadzornika je prevelik. Ali ako bi se isti tretman primjenio na Hrvatsku nemamo ni{ta protiv. GOLDING – Goran Had`i} je prihvatio na{ plan i slo`io se da }e sara|ivati sa Mirovnim snagama, pod uslovom da plan ne “ka`e” da su ove zone pod za{titom Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj. I to je va{ prvi problem. On nema ni{ta protiv demilitarizacije. BABI] – Postoji jedna specifi~nost za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem. Prvo, to je usko podru~je u vojnom smislu. Drugo, to je podru~je skoro ~itavo bilo okupirano od strane Hrvatske. Skoro na ~itavom prostoru su vo|ene oru`ane borbe, dok je na drugom prostoru Krajine situacija sasvim druk~ija osim djelova op{tina Kostajnica i Petrinja. Mi nismo imali upad hrvatskih oru`anih snaga u dubinu svoje teritorije i borbe nisu vo|ene, niti u Kninu osim na dijelu Op{tine Benkovac. Ovaj stav gospodina Had`i}a mogao bi se podvesti pod ovaj predlog o kome vi govorite, da se na dijelu teritorija izvr{i demilitarizacija. GOLDING – Druga stvar jeste da je omjer Hrvata u stanovni{tvu, ve}i ovdje nego tamo. BABI] – Da, ali je ve}ina Srba. GOLDING – Vi biste mogli prihvatiti aran`man u kojem bi tretman Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema bio druk~iji?
44
BABI] – U okviru ovog principa o kome smo se dogovorili podru~je Krajine je jedinstveno u politi~ko-teritorijalnom smislu. Ona je ujedinjena u Republiku i o prostoru treba govoriti kao jedinstvenom prostoru, bez obzira {to je teritorijalno odvojena, a odvojena je jer nismo uspjeli o~uvati svoj etni~ki kontinuitet. Teritorija koja nas spaja je zaposjednuta od strane Hrvatske. Problem je razjedinjenost teritorije zbog ovih uslova, ali ako bi se primjenio ovaj princip djelimi~ne demilitarizaicje, onda bi se i tamo moglo utvrditi koji je to prostor. GOLDING – Zabilje`io sam to {to ste Vi predlo`ili i o tome }u razgovarati sa Generalnim sekretarom. Mislim da to ba{ ne}e uspjeti, ali mi smo u Ujedinjenim nacijama, jer ho}emo da uradimo sve da do|e do mira. Morate shvatiti ako ste posrednik da trebate na}i neke ta~ke gdje }e se na}i obe strane. Vjerujemo da je ovaj plan ta~no takav, a Vi ste jasno i danas i prije pokazali da ima jedan dio gdje se ne mogu na}i zajedni~ki interesi. Vidje}emo da li mo`emo da odredimo druge ta~ke, gdje bi se sve strane na{le, ako se Generalni sekretar slo`i. Prenije}u Va{u `elju da se pove}a broj oficira za vezu u Ujedinjenim nacijama i da preuzmu funkciju promatra~a Evropske zajednice. Kao {to sam rekao Generalni sekretar smatra da Evropska zajednica mora da vodi proces, a uloga Ujedinjenih nacija jest da pomogne. Mislim da mu se ne}e dopasti ova Va{a ideja da preuzmemo zadatak Evropskih promatra~a. BABI] – Bilo bi dobro da otvorimo mogu}nost dogovora. GOLDING – Ni{ta javno ne mogu da ka`em o varijacijama ovog plana. Savjet bezbjednosti je prihvatio ovaj plan kao aneks 3. Mi smo dobili instrukcije od Generalnog sekretara da ispitamo kako da se otklone preostale prepreke. Zato sam i pre{ao svoja ovla{}enja o raspravljanju o mogu}im modifikacijama plana, a ni{ta javno ne}u re}i o mogu}im modifikacijama. Tra`im da i Vi ni{ta javno ne ka`ete, ako `elite da se prona|u mogu}nosti. Ja }u re}i za {tampu da smo imali razgovore o ovom planu i da ste ponovili svoje primjedbe na plan, a podnije}u izvje{taj Generalnom sekretaru o poziciji naroda kojeg Vi predstavljate. Na pitanje koje su to primjedbe re}i }u da je to bilo objavljeno u pismu31 predsjedniku Milo{evi}u, jer Va{a pozicija nije tajna. BABI] – Ja bih u svom razgovoru sa {tampom ipak nazna~io optimizam, da predstavnici Ujedinjenih nacija imaju razumijevanje i o~ekujemo fleksibilniji pristup oko ovog koncepta, koji je ve} u opticaju. Da li je to previ{e? GOLDING – Vi mo`ete re}i da ste optimist. BABI] – Ja sam uvek optimist. Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
31
Vidi: Dok. br. 4.
45
12 1992., sije~anj 27. Knin Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK sa 21. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 27. 01. 1992. godine u zgradi op{tine, soba broj 51 Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, ~lanovi Vlade Du{an Vje{tica, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Milan Marti}, Jovan Kati}, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpska Krajina i ^aslav Oci}, ministar za spoljna pitanja u Vladi SAO Slavonije, Baranje i Zapadni Srem. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike dr Milan Babi} je predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Rasprava povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih nacija. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad / 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i obavijestio prisutne da su njegovom sastanku sa Markom Goldingom, podsekretarom Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, prisustvovali Funduk Uro{ i Lazar Macura. Istakao je da je zadatak Goldingove posjete da nama objasni “Vensov koncept”, jer on nema ovla{}enje da ga mijenja. Pozitivna strana ovog “koncepta” je ta da generalni sekretar ne}e predlo`iti, niti }e Savjet bezbjednosti donijeti odluku sa kojom se mi ne sla`emo. Saglasnost po ovom planu su dali Milo{evi}, Kadijevi} i Tu|man, ali bez pismenog pristanka, te Generalni sekretar vjeruje na rije~ da li se neko slo`io ili ne. Dr Milan Babi} je predlo`io da pro~ita “koncept”, koji je dobio prvi put i to posrednim putem. Svi prisutni su se slo`ili da predsjednik Babi} pro~ita Vensov plan. Zatim je dr Milan Babi} pro~itao Vensov plan. Nakon toga istakao je dvije dopune, koje je dao Golding i to u vezi ~uvanja oru`ja pod duplim klju~em i da se vi{e ne dijeli Krajina na sjever i jug, ve} je jedinstvena teritorija. Tako|er je istakao svoje primjedbe na ovaj koncept. Prva je da je za nas neprihvatljivo da se zone pod za{titom Ujedinjenih nacija pominju kao zone u Hrvatskoj pod za{titom Ujedinjenih Nacija. Golding je odgovorio da Ujedinjene Nacije prihvataju ustavno-pravni sistem SFRJ sa {est republika i dvije pokrajine, drugo da je za nas neprihvatljivo da se sumnja na na{e oru`ane snage da }e izazvati prekid primirja, zbog toga {to se one razoru`avaju. Na tu primjedbu Golding nije imao odgovor. Predsjednik Babi} je istakao da je fakti~ko stanje s jedne strane Nezavisna dr`ava Hrvatska sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oru`anim snagama priznata od mnogih zemalja svijeta, a s druge strane Republika Srpska Krajina sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oru`anim snagama, te da se u ovoj fazi mirovne snage 46
Ujedinjenih Nacija mogu anga`ovati na o~uvanju mira i spre~avanja rata i to po na{em konceptu na liniji razdvajanja zara}ene strane. Na taj na~in bi bile nepristrane i nebi prejudicirale politi~ka rje{enja. Vaso Le`ai} pita za{to nebi ostala vojska u kasarnama. Dr. Milan Babi} ka`e da se narod u Krajini 12. maja pro{le godine izjasnio za ostanak u Jugoslaviji {to podrazumijeva zajedni~ki kontingent oru`anih snaga. Mi smatramo da nema potreba da se armija povla~i dok se ne postigne politi~ko rje{enje. Ako republike postanu nezavisne i suverene, dio kontingenta JNA pripast }e i na{oj Republici. Zatim je iznio na{ stav Goldingu da postoje dva problema u Jugoslaviji. Jedan je odnos izme|u Republike Hrvatske i Krajine i drugo, ukupna politi~ka kriza. Neophodno je da se problem sa Hrvatskom rje{ava pred Ujedinjenim Nacijama, ne samo s vojnog aspekta nego i politi~kog. Predlo`eno je da se posmatra~i Evropske zajednice zamijene sa posmatra~ima Ujedinjenih Nacija. Pomenuto je da postoje promjenjene okolnosti, kao kategorija u me|unarodnom pravu. One postoje u odnosu na ovaj plan koji je pravljen kad su Hrvatska i Krajina bile dio Jugoslavije, a sada je Hrvatska nezavisna dr`ava, a status Krajine je isti. Tako postoji osnov da se na temelju promjenjenih okolnosti tra`i novo rje{enje i novi koncept. Funduk Uro{ isti~e da Golding nema odgovor na konstataciju da su u Hrvatskoj paravojne formacije i treba da se razoru`aju kao i na{a strana. Predo~eno mu je da su Hrvatske snage agresor, a Hrvatska vlast je donijela Ustav svode}i Srbe na nacionalnu manjinu. Funduk tako|er daje primjedbu na Vensov plan u tom smislu {to garantuje povratak hrvatskim izbjeglicama, pod kontrolom snaga Ujedinjenih nacija, ali ne i obratno, srpskim izbjeglicama. ^aslav Oci} isti~e da su analizu Vensovog koncepta radili stru~njaci za pravo iz demokratske stranke, te proizlazi da ima nekonsistentnosti, praznina, neprincipjelnosti, te kao takav zahtjeva reviziju. On implicira politi~ko rje{enje, jer sve {to je kod nas legitimno i legalno i demokratski ure|eno, on poni{tava dok sve ura|eno u Hrvatskoj se verifikuje i potvr|uje. Kad se za Vensov plan ka`e da ne prejudicira politi~ka rje{enja, to je retorika i deklaracija i nema podr{ku u stvarnim formulacijama. Mi smo isticali da smo za miroljubno rje{enje i za anga`ovanje mirovnih snaga na na~in da se ne prejudicira politi~ko rje{enje. Ne daju}i odgovor na ovo pitanje Golding je fakti~ki priznao da taj problem ne ide jedan bez drugog. Ujedinjene Nacije su instrument u funkciji politi~kog rje{enja koje se predla`e u Evropskoj zajednici odnosno Njema~koj te smo izrazili ~u|enje u tom smislu jer nas to jednostrano politi~ko rje{enje degradira nad status nacionalne manjine. Po ovom planu nama nisu garantovana prava kolektiviteta ve} individualna gra|anska prava, a pretpostavlja se da }e prema falsifikovanim podacima biti Srba manje od 8%. Dr. Milan Babi} ka`e da je ekspertna grupa dala iste primjedbe na Vensov plan, kao i Vlada. Vaso Le`ai} ka`e da Tu|man ono {to nije mogao rje{iti vojni~kim nastoji politi~kim sredstvima. Nejasno je za{to je Srbija to prihvatila. Funduk Uro{ ka`e da je Goldingu predo~ena Tu|manova izjava u tom smislu da }e uspostaviti suverenu vlast na svim biv{im dijelovima Hrvatske, uz pomo} Ujedinjenih Nacija, pa ~ak i ratom, na{to on ka`e da ga to ne zabrinjava. Dr. Milan Babi} ka`e da je nekome stalo da se {to prije ukine JNA, a Evropska Zajednica vr{i pritisak da se Jugoslavija razbije na {est novih dr`ava, te dodaje da Savjet Bezbjednosti ne}e donijeti odluku bez na{e saglasnosti, a armija se ne}e povu}i prije nego se rasporede mirovne snage Ujedinjenih Nacija. Pretpostavljam da ni Predsjedni{tvo Jugoslavije ne}e donijeti samostalno odluku o povla~enju armije. 47
^aslav Oci} ka`e da postoji plan A i B. Plan A koji mi predla`emo podrazumijeva razdvajanje zara}enih strana na liniji sukoba. Mo`emo predlo`iti dva pobolj{anja. Jedno je bez anga`ovanja armije, s tim da ostane u kasarnama, a drugo je da se vide prednosti i nedostaci rje{enja koje nam se nudi. Tu se radi o zonama pod za{titom Ujedinjenih Nacija i vojno se interveni{e da bi se o~uvao mir. Politi~ko rje{enje na nivou Ujedinjenih Nacija bi bilo ako bi Ujedinjene Nacije stavile tu teritoriju pod protektorat. Protektorat se razlikuje od statusa pod za{titom i uspostavlja se na period od 10, 20 ili 50 godina. On je privremeno politi~ko rje{enje do trenutka izja{njavanja naroda na demokratskim izborima, pod nadzorom Ujedinjenih Nacija. Oci} predla`e da se proglasi protektorat i uvede liberalna ekonomska politika sa otvorenim granicama u ekonomskom smislu. Zatim isti~e da je Skup{tina Srbije prihvatila na{u odluku o prisajedinjenju, situacija bi bila druga~ija i vjerovatno nebi bilo rata. Vuka{in Babi} ka`e da oni koji su potpisali taj plan poku{avaju preko sredstava informisanja da {to vi{e uvjere narod kako su oni u pravu. Smatra da su izjave ~lanova Predsjedni{tva, Kosti}a i Jovi}a, u vezi referenduma, samo manipulacija {irokim narodnim masama. Ka`e da bi se po dolasku mirovnih snaga primjenjivali zakoni Republike Hrvatske. Dr. Milan Babi} ka`e da je Golding istakao da }e se nastaviti primjenjivati zakoni koji su va`ili prije izbijanja ratnih sukoba. ^aslav Oci} isti~e da se ne rje{ava pitanje Krajine, ve} srpsko nacionalno pitanje. Situacija je sazrela da se rje{ava stvar na svesrpskom nivou, a rje{i}e se onako kako narod odlu~i. Ka`e da ne postoji realna opasnost za nas od Njema~ke vojne sile. Vuka{in Babi} predla`e da se u ovim razgovorima naglasi da smo mi strana u ratu, a ne Srbija, a dr. Milan Babi} dodaje da smo mi strana koja `eli mir. Mile Marti} je podsjetio na svoju izjavu da izme|u mastiljavih mrlja i rata bira rat, te ka`e da su razlozi njegovog odlaska u MUP Srbije bili problemi financijske prirode, te ka`e da u izjavi za BBC nije pri~ao o Vensovom planu, ve} su tu izjavu prenjeli kako je nekome odgovaralo. Dr. Milan Babi} isti~e da je u Marti}evoj odsutnosti njegovu izjavu trebalo demantovati kao stav Vlade, jer je Jovi} na osnovu Marti}eve izjave rekao da vodimo borbu za vlast. Predsjednik Babi} ka`e da su institucije vlasti formirane na osnovu rezultata izbora i nema razloga da se govori o borbi za vlast. Zatim isti~e da Vlada {titi interese svog naroda, a ne interes aktuelne vlasti u drugim republikama. Milan Bauk isti~e da je na{e opredjeljenje da podr`avamo mir i da tra`imo protektorat. Dr. Milan Babi} ka`e da }e se zahtjevi za uspostavljanje protektorata postaviti kad do|e vrijeme za to. U ovoj fazi je va`no otvaranje na{eg politi~kog pitanja u okviru Ujedinjenih Nacija. Sada je bitno da se poku{amo izboriti za prihvatanje Vensovog Plana uz primjedbe Vlade, za mirovno anga`ovanje Ujedinjenih Nacija. Dr. Milan Babi} je zatim konstatovao da mu je jednoglasno data podr{ka da obrazla`e stavove koje je do sada zastupao. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom. ZAPISNI^AR Borka Lali} Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
48
PREDSJEDNIK REPUBLIKE Dr Milan Babi}
13 1992., sije~anj 27. Svinjarevci Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva mjesne zajednice u Kraljevo te izmjeni naziva ulica
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA BARANJA I ZAPADNI SREM Zbor mje{tana MZ Svinjarevci Svinjarevci, dana 27. 01. 1992.g. U vezi sa va{im dopisom od 16. 01. 1992. g. u kojem tra`ite predloge za promjenu imena i naziva sela odnosno mjesne zajednice i naziva ulica dostavljamo vam zaklju~ke sa zbora mje{tana odr`anog dana 26. 01. 1992. godine i to: – Mjesna zajednica Svinjarevci mjenja ime u KRALJEVO – ulica B. Radi}a u ime STEVANA SIN\ELI]A – ulica M. Gupca u ime VUKA KARAD@I]A – ulica Vinkova~ka u ime VOJVODE \UJI]A (Napomena: ova ulica se predla`e jo{ i ime SVETOG SAVE) – ulica Nova u ime BENKOVA^KA – ulica Grbak u ime SREMSKA – ulica Pa{nja~ka u ime CARA DU[ANA – ulica DALMATINSKA I VUKOVARSKA ne mijenjaju ime. Predsjednik predsjedni{tva: Stevo Pandurovi}, Šv.r.š Potvr|uje [tab TO Svinjarevci K-dant TO M.P.32 \uro Ivani{evi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
32
Okrugli pe~at: SO SBiZS, O{ TO Vukovar – Zapadni Srem, P[ Svinjarevci.
49
14 1992., sije~anj 28. Lovas Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom savjetu SO Vukovar o promjeni naziva ulica u Lovasu
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OP[TINA VUKOVAR MESNA ZAJEDNICA LOVAS Izvr{ni savet Mesne zajednice Lovas, 28. 01. 1992. IZVR[NI SAVET OP[TINE VUKOVAR PREDMET: Predlog za promenu imena ulica u Mesnoj zajednici Lovas – dostavlja se U prilogu akta dostavljamo Vam predlog Izvr{nog saveta Mesne zajednice Lovas za promenu imena odre|enog broja ulica u Lovasu kako sledi: Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Dosada{nje ime ulica Ljudevita Gaja i V. Nazora I. L. Ribara i Kralja Tomislava Mlinska i Paje Pavo{evi}a Vladimira Bakari}a i Tina Ujevi}a Stjepana Radi}a Partizanska Marka Ore{kovi}a Matije Gupca Franje Ra~kog Petra Preradovi}a
PRILOGA: 1
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
50
Predlog novog imena ul. – Svetosavska – Vojvode Sin|eli}a – Paje Pavo{evi}a – Radivoja \or|evi}a – Kralja Petra – Cara Du{ana – \ure Jak{i}a – [kolska – Branka Radi~evi}a – Zmaj Jovina
PREDSEDNIK IZVR[NOG SAVETA MESNE ZAJEDNICE Milan Tepavac, Šv.r.š
15 1992., sije~anj 29. Beograd Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima i zadacima Vlade Oblasti
Beograd, 29. januara 1992. godine CILJEVI I ZADACI VLADE ZAPADNE SLAVONIJE Politi~kom deklaracijom iz oktobra 1991. godine, kao i izra`enom voljom naroda Zapadne Slavonije na skupu odr`anom 21. januara 1992. godine u Beogradu, nedvosmisleno je potvr|ena odluka Skup{tine Zapadne Slavonije da je Zapadna Slavonija sastavni deo srpskih teritorija u okviru Republike Krajine i SFRJ. Teritorij Zapadne Slavonije obuhvata op{tine Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, Podravska Slatina i Oku~ani, kao i teritorije srpskih sela na podru~ju op{tine Nova Gradi{ka, Slavonska Po`ega, Donji Miholjac, Orahovica, Virovitica, Novska, Gare{nica i Kutina. Cene}i ukupno politi~ko stanje u Zapadnoj Slavoniji, a posebno vojnopoliti~ki polo`aj vojnih formacija, kao i tragi~an beg srpskog naroda novembra i decembra 1991. godine iz svojih domova i zavi~aja u kome je vekovno `iveo, imaju}i u vidu napore najodgovornijih predstavnika SFRJ, Republike Srbije, Republike Krajine, kao i spremnost OUN, da se pri|e mirnom re{avanju otvorenih politi~kih pitanja nastalih na teritoriju avnojevske Hrvatske, prema mi{ljenju Saveta pri ovoj Vladi, Vlada Zapadne Slavonije bi trebala u narednom periodu da svoje delovanje prioritetno usmeri na izvr{avanje slede}ih neodlo`nih zadataka: Povratak stanovni{tva 1. Vlada Zapadne Slavonije bi po mi{ljenju Savjeta trebalo da organizira bezbedan povratak stanovni{tva na teritoriji Zapadne Slavonije. U ostvarivanju ovog zadatka Vlada bi trebala da usko sara|uje sa nadle`nim saveznim organima, a posebno sa organima JNA i SSUP-a, kao i sa nadle`nim organima Republike Srbije, Republike Krajine i odgovaraju}im organima Republike Bosne i Hercegovine. U cilju {to uspe{nijeg izvr{avanja ovog zadatka Vlada Zapadne Slavonije }e zatra`iti neophodnu pomo}, podr{ku i razumevanje od jugoslovenskog Komiteta za saradnju sa OUN, kao i drugih subjekata koji joj mogu po njenoj oceni pomo}i u izvr{avanju ovog posla. Da bi se uspe{no organizovao povratak izbeglog stanovni{tva izme|u ostalog potrebno je: a) Odr`ati sastanke sa gra|anima u cilju da im se objasni pod kojim uslovima i organizacijom se mogu vratiti svojim ku}ama; b) Zatra`iti hitnu materijalnu pomo} od OUN i njenih specijaliziranih agencija, kao i drugih me|unarodnih subjekata preko Jugoslovenskog komiteta za saradnju sa OUN; c) U cilju obnove poljoprivrednih doma}instava pomo} pru`iti putem dodele poljoprivrednih strojeva minimalnog sto~nog fonda i drugo; d) U cilju osiguranja privremenog stambenog sme{taja stanovni{tva u spaljenim selima obezbediti monta`ne ku}e i druge podesne objekte za stanovanje; e) O problemima povratka stanovni{tva obavesitit Generalnog sekretara OUN Butrosa Galija, kao i gospodina Sajrus Vensa, gospodina Lorda Karingtona, kao i druge me|unarodne subjekte. 51
2. Stanovni{tvu koje se vrati na podru~je Zapadne Slavonije treba {to pre omogu}iti da se politi~ki samoopredeli kako bi se otklonila svaka neizvesnost oko njegove daljnje sudbine, posebno imaju}i u vidu starosnu strukturu tog naroda. Plebiscit bi trebalo organizovati i izvr{it po uspostavi trajnog mira, i kada se za to stvore uslovi. Sistem organizacije organa vlasti 3. Najvi{i organ vlasti na podru~ju Zapadne Slavonije je Skup{tina Zapadne Slavonije sa sedi{tem u Pakracu, sastavljena od neposredno biranih poslanika sa teritorija op{tina koje ulaze u sastav ove vlasti: a) Izvr{ni organ Skup{tine Zapadne Slavonije je Vlada Zapadne Slavonije ~ije sedi{te odre|uje trenutno vojno-politi~ko i bezbedonosno stanje na terenu, a trajna orijentacija je da sedi{te Vlade bude u Pakracu; b) Vlada bi trebalo da inicira i organizuje izbor skup{tina op{tina i izvr{nih ve}a u svim postoje}im i eventualno novostvorenim op{tinama. Vladi se preporu~uje da stalno koordinira rad svih izvr{nih ve}a i da prati rad nadle`nih op{tinskih skup{tina, te da o svemu obave{tava Skup{tinu Zapadne Slavonije i Republike Krajine. Skup{tinom op{tine rukovodi predsednik Skup{tine, a Ve}em predsednik Ve}a, a oba su odgovorna za svoj rad Skup{tini koja ih je birala; c) Na podru~ju Zapadne Slavonije, Vlada bi trebala da organizuje organe pravosu|a i to kako na nivou cele Zapadne Slavonije, tako i na nivou svake op{tine koja ulazi u sastav ove vlasti. Na podru~ju Zapadne Slavonije u prvo vreme organizovali bi se op{tinski sudovi, sa sedi{tima u svakoj op{tini i vi{i sud za celo podru~je sa sedi{tem u Pakracu. Poslove Vrhovnog suda vr{io bi Vrhovni sud Republike Krajine. Pored sudova kao pravosudni organi na ovom podru~ju organizovala bi se op{tinska javna tu`ila{tva i okru`no javno tu`ila{tvo po istom principu kao i organi suda. Poslove republi~kog tu`ila{tva vr{ilo bi Tu`ila{tvo Republike Krajine. U prvo vreme poslove javnog pravobranila{tva na podru~ju Zapadne Slavonije obavlja}e nadle`ni javni tu`ioci. 4. Prema mi{ljenju Savjeta, Vlada bi {to hitnije trebalo da pristupi organizovanju organa javne sigurnosti na celom teritoriju Zapadne Slavonije, posebno vode}i ra~una o funkcijama i zadacima ovih organa. U organizovanju organa javne bezbednosti nacionalni sastav stanovni{tva na terenu treba da ima odraza u nacionalnom sastavu svake organizacione jedinice ovog organa koja pokriva odre|eno podru~je. Brojnost organizacione jedinice bezbednosti svakako }e pored ostalog odre|ivati stepen ugro`enosti srpskog stanovni{tva i svih drugih gra|ana koji prebivaju na tom podru~ju. Organizovanje organa javne bezbednosti treba biti izvr{eno tako da se njihova funkcija i zadaci {to uspe{nije ostvaruju u skladu sa propisima koji va`e i koji }e va`iti na tom podru~ju. Narodna odbrana 5. [to hitnije obezbediti kontakt sa VOJNIM VRHOM JNA (na~. G[) te izdejstvovati da G[ JNA izda odgovaraju}e nare|enje preko vojno-teritorijalnih organa za izvr{enje mobilizacije svih vojnih obveznika koji se nalaze u izbegli{tvu a ro|eni su i bili sa stalnim boravkom pre rata u op{tinama Zapadne Slavonije koje su zahva}ene ratom. Ovo uraditi {to pre dr`e}i se i zakonski regulisanog prava prinude. Podatke o sada{njem njihovom boravku prikupiti kod Matice iseljenika i preko {tabova TO na teritoriji op{tina Srbije i Bosne i Hercegovine, gde se oni sada nalaze i gde ima uslova za realizaciju ovog nare|enja. 52
Informisanje 6. Jedan od prioritetnih zadataka Vlade Zapadne Slavonije je organizovanje i funkcionisanje sredstava javnog obave{tavanja gra|ana. Potrebno je hitno pokrenuti izla`enje bar jednog lista u cilju obave{tavanja gra|ana o ukupnom stanju u oblasti Zapadne Slavonije, posebno imaju}i u vidu da se najve}i broj na{eg stanovni{tva nalazi u izbegli{tvu u Republici Srbiji i na podru~ju Bosanske Krajine. Preporu~uje se Vladi da u dogovoru sa predstavnicima op{tine Oku~ani odredi takvu lokaciju radio Oku~ana, kako bi se, iako se radi o radio stanici malih tehni~kih mogu}nosti u najve}oj meri informativno pokrio teritorij Zapadne Slavonije. Ostali zadaci 6. Najodgovorniji predstavnici organa vlasti Zapadne Slavonije, a Vlada posebno, trebalo bi da vode stalnu brigu o adekvatnoj zastupljenosti Zapadne Slavonije u svim forumima vlasti, kao i da obezbede obave{tavanje o doga|ajima sa ovog podru~ja u najatraktivnijim sredstvima obave{tavanja Republike Srbije i u drugim sredstvima. 7. Vlada }e preko svojih organa bezbednosti i organa pravosu|a u saradnji sa pravosudnim vojnim organima organizovati prikupljanje dokumentacije o svim zlo~inima izvr{enim na {tetu stanovni{tva Zapadne Slavonije, kao i putem stru~nih komisija organizovati utvr|ivanjem visine pretrpljene materijalne {tete ovog stanovni{tva nastale u oru`anom sukobu. Pravosudni organi i organi javne bezbednosti u obavezi su da izvr{e fotografsko i filmsko snimanje svih o{te}enja imovine i to kako u detaljima tako i u {irem planu u cilju {to potpunijeg sagledavanja tragedije naroda Zapadne Slavonije. 8. Vlada }e posebno sprovesti na adekvatan na~in istragu pod kojim uslovima, zbog kojih razloga i po ~ijoj naredbi je izvr{eno iseljavanje stanovni{tva Zapadne Slavonije na podru~je Bosanske Krajine i Republike Srbije. Nakon realizacije prvog zadatka Vlade Zapadne Slavonije, a to je vra}anje stanovni{tva na njihova ognji{ta koja nisu uga{ena preko 400 godina od dolaska Zmaj Ognjenog Vuka, na ova podru~ja (Bijela Stjena), Vlada bi trebala pristupiti organizovanju ukupnih `ivotnih potreba ovog stanovni{tva (ekonomski razvoj, zdravstvo, kultura i dr). Ovim svakako nisu iscrpljeni svi zadaci i ciljevi postoje}e Vlade, ali }e bar delimi~no poslu`iti Vladi u njenom daljem radu na ostvarenju osnovnog zadatka i opredeljenja da Zapadna Slavonija sa poslednjim srpskim selom i svakim ~ovekom dobre volje ostane u sastavu Jugoslavije. Ocenjujemo, da bi Vlada o ovom Programu na podesan na~in trebala obavestiti stanovni{tvo Zapadne Slavonije i to nakon njegovog usvajanja. Beograd, 29. januara 1992. godine ZA SAVJET Marko Priji},33 Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
33
Koordinator Savjeta Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija, vidi: Dok. br. 29.
53
16 1992., sije~anj 29. Knin Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi u Jugoslaviji
VENSOV PLAN I JUGOSLAVENSKA RATNA ZBILJA Ne ulaze}i u problem trenutne politi~ke nu`de, {to mnogi danas pravdaju pri ocjenama o prihvatanju Vensovog plana, treba o njemu re}i ono {to je ~asno i objektivno. Treba ukazati u njemu na neodre|enosti i zamke, a u ~emu su, upravo, i sadr`ane potencijalne opasnosti za srpski narod. Za sve ono, {to se sada ne rije{i ~asno i po{teno, ra~une }e pla}ati srpski, ali i hrvatski narod, ova ili neka tre}a generacija. Od dana{nje objektivnosti svjetske zajednice i svih nas, zavisi mir na ovom prostorima, jer niti jedan narod ne}e i netreba da pristane na mir koji u sebi sadr`i trenutne poraze i klice razdora za neka druga vremena. Dakako, Vensov plan, njegovu tre}u varijantu koju su odabrali svi, osim srpske zara}ene strane, ima ~asne namjere u dijelu, da se obustavi trenutno krvoproli}e. Mnogo toga, ipak, nije na mjestu. Najporaznije bi bilo da netko, sutra, kalkulira sa nekom srpskom politi~ki nepismenom ili mutavom generacijom. Sve vidimo i sve znamo. Radi se samo, koliko je ne{to stvarno nu`no, nametnuto metodama pritiska ili je rezultat objektivnih odnosa snaga. Poslije ~itanja Vensovog plana i ~injenice da je on potpisan, ~ovjek se pita, da li je to prvi put u svojoj istoriji Srbija vojni~ki natjerana u koziji rog, pa je prisiljena na ne~aso primirje, a Vensov plan sadr`i mnogo toga {to je neprihvatljivo i ne~asno. Potpisom Vensovog plana Srbija je dokazala samo jedno, da nije u ratu sa Hrvatskom i da nije politi~ki patron Srba Krajine, za {to je obilato optu`ivana. Sve druge obaveze prema srpskom narodu Republike Srpska Krajina, bar se to razumije, nije dovela u pitanje. Analiza teksta Tre}a varijanta Vensovog plana je sadr`ana u devet naslova, podijeljenih u 22 ta~ke. Taj plan pod naslovom “Op{ti principi” (ta~ka 1.), prediv|a stvaranje “uslova za mir i bezbednost potrebnih radi postizanja sveobuhvatnog re{enja jugoslavenske krize.” Dosta pravi~no se ka`e, da mirovna operacija Ujedinjenih nacija nebi trebala, da prejudicira ishod pregovora. Bolje bi bilo, da pi{e, da misija UN ne smije prejudicirati ishod pregovora. U ta~ki 2. se obrazla`u nadle`nosti Savjeta bezbednosti UN, Generalnog sekretara i nu`nost bezuslovnog primirja. I ta~. 3. je potpuno profesionalna. Ona predvi|a ko }e davati vojno i politi~ko osoblje. To su vlade, dr`ava, ~lanica UN. Njih }e verificirati Savjet bezbednosti, na osnovi preporuke Generalnog sekretara, a poslije konsultacije sa jugoslavenskom stranom. Ta~ka 4. pravi~no regulira nadle`nosti, ali nejasno formulira upotrebu sile: “Naoru`ani sastavi bi bili pod stalnom obavezom da koriste silu u {to manjoj mjeri i po pravilu samo u samoodbrani.” To zna~i, da }e jedinice UN upotrebljavati oru`je samo, ako se njih li~no napadne. Mo`e se postaviti pitanje, ko to onda brani srpski narod? 54
U ta~ki 5. se pominje period mirovne operacije za po~etni period od {est mjeseci. I ovdje se treba pitati: [ta }e biti, ako se ne produ`i boravak snaga UN? [esta ta~ka se odnosi na financiranje. Ona, ujedno, prejudicira razmje{taj snaga na onom podru~ju, kojih, za sada, kontroli{u jugoslavenske vlasti. U dijelu Vensovog plana, pod naslovom: “Osnovna koncepcija” koji po~inje ta~kom 7. stoji i ovo “Oru`ane snage UN i policijski nadzornici bi bili raspore|eni u raznim oblastima Hrvatske, koje bi se zvale, za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija (ZPUN). Ta podru~ja bi bila demilitarizovana. Sve oru`ane snage u njima bi morale ili da se povuku ili da budu raspu{tene. Uloga trupa Un je da obezbede da ta podru~ja ostanu demilitarizovana i da doma}e stanovni{tvo bude za{ti}eno od straha od oru`anog napada, da osiguraju, da mjesne policijske snage obavljaju svoje du`nosti ne prave}i razliku izme|u nacionalnosti ili nepovre|uju}i ni~ija ljudska prava. U mjeri, u kojoj snage UN budu preuzimale svoje odgovornosti u za{ti}enim podru~jima, sve snage JNA raspore|ene po drugim mjestima u Hrvatskoj bile bi razmje{tene izvan te repulike. Snage UN bi tako|e, prema potrebi, pomagale humanitarnim organizacijama UN u vra}anju izbjeglica svojim domovima u za{ti}enim podru~jima ukoliko to `ele.” Koliko znamo, vi{e i nema jedinica JNA na podru~jima Republike Hrvatske, ukoliko ovaj Vensov plan Republiku Srpsku Krajinu ne smatra teritorijem Hrvatske. Ta~kom 7. se potire i degradira ta~ka 1., gdje pi{e da operacija UN “ne bi trebalo da prejudicira ishod pregovora u tom pravcu”. Iz ove ta~ke se prejudicira: a) nepriznavanje dosada{nje borbe srpskog naroda, da ostane i Jugoslaviji b) ne priznaju se dosada{nji referendumi srpskog naroda i Republika Srpska Krajina c) za{ti}ena podru~ja UN ostaju u sastavu Republike Hrvatske, jer “oru`ane snage UN i policijski nadzornici bili bi raspore|eni u raznim oblastima Hrvatske koje bi se zvale – za{ti}ena podru~ja UN”. Zna se, da su za{ti}ena podru~ja UN gotovo isklju~ivo srpska. d) samo bi za{ti}ena podru~ja UN, odnosno srpski dijelovi Republike Hrvatske, odnosno Republika Srpska Krajina bila demilitarizovana. Jedino iz njih “sve oru`ane snage... bi morale ili da se povuku ili da budu raspu{tene”. e) proizlazi, da od dvije zara}ene strane, jedna (srpska) se razoru`ava, a druga (hrvatska) zadr`ava oru`je, a obzirom na priznanje ima pravo i na dodatno i sveop}e naoru`anje. f ) ovdje se izri~ito ka`e, da se JNA mora povu}i, odnosno razmjestiti iz Republike Hrvatske, a Republika Srpska Krajina se ne spominje. g) iz ove ta~ke proizlazi, da je srpski narod tretiran isklju~ivo kao pobunjeni~ki i da nije priznat za ratuju}u stranu. U ta~ki 8. se definitivno barata opredelenjem, da su za{ti}ena podru~ja dijelovi Hrvatske, a “to bi bile oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva”. U ta~ki 9. se nabrajaju op{tine i ~etiri za{ti}ene zone UN (isto~na Slavonija, zapadna Slavonija, Krajina-sever i Krajina-jug). Uzgred re~eno, u na{oj terminologiji postoji Republika Srpska Krajina, a ne ju`ne i sjeverne krajine. Dio Vensovog plana pod naslovom “raspored i funkcija mirovnih snaga UN” (ta~ka 10), razra|uje sastav jadinica mirovnih snaga i funkciju policijskih nadzornika. Oni bi obezbe|ivali, da mjesna policija vr{i svoje funkcije bez diskriminacija, da obezbjede ljudska prava “svih onih koji `ive u za{ti}enim podru~jima”. Proizlazi, da su se ljudska prava, do sada kr{ila samo u srpskim krajevima. Postavlja se pitanje, {ta je sa ljudskim pravima stotina hiljada Srba u gradovima Republike Hrvatske koji imaju status taoca, gdje su do sada izvr{eni ne~uveni masakri nad srpskim narodom. (Karlovac, Gospi}, Zagreb, Oto~ac, Zadar, [ibenik i drugdje). 55
U ta~kama 11, 12, 13 i 14 pi{e o rasporedu i naoru`anju pje{adijskih jedinica UN, o kontrolnim punktovima. Pi{e i to, da bi se u slu~aju sukoba snage UN stavile izme|u zara}enih strana. Precizira se funkcija civilnih policijskih nadzornika i grupa vojnih posmatra~a. Ovdje se prejudicira rje{enje sudbine Republike SK, u smislu njenog nepriznavanja, jer “vojni posmatra~i bi bili preba~eni u podru~ja Bosne i Hercegovine koja se grani~e sa Hrvatskom”. U Vensovom planu pod naslovom “Demilitarizacija za{titnih podru~ja UN”, a pod brojem 15. navodi se da }e: “sve jedinice i ljudstvo JNA i hrvatskog Zbora narodne garde kao i svi sastavi teritorijalne odbrane ili ljudstvo koje nije bazirano u ZPUN, bi bile povu~ene iz njih. Svi sastavi teritorijalne odbrane koji su bazirani u ZPUN bili bi raspu{teni i demobilizirani. Raspu{tanjem se podrazumjeva i privremeno raspu{tanje komandnih struktura jedinica. Demobilizacija bi zna~ila da demokratsko ljudstvo mora da prestane da nosi uniformu ili oru`je, mada bi mesne vlasti mogle i dalje da ih pla}aju. Oru`je sastava teritorijalne odbrane i ljudstva baziranih u ZPUN bi bilo predato jedinicama JNA, odnosno hrvatskom ZNG, pre nego {to se ti sastavi povuku iz ZPUN. Alternativno, ono bi se moglo predati snagama UN na ~uvanje za vreme prelaznog perioda, ukoliko doti~ne jedinice budu preferirale takav aran`man: sve paravojne, neredovne ili dobrovolja~ke jedinice ili ljudstvo bi morali ili da se povuku iz ZPUN, ili ukoliko `ive u njima da budu raspu{teni i demobilisani.” U du`nost svih ovih jedinica stavljeno je da uklone postavljene mine (ta~ka 16), a definitivna demilitarizacija je povjerena snagama UN. I u ovom dijelu Vensovog plana, odnosno evropsko-njema~kog diktata UN, sadr`ana je dosljednost u tretiranju teritorijalne odbrane, paravojnom formacijom, jer se ona razoru`ava, a ZNG ostaje pod oru`jem. I tu je sadr`ana politi~ka ideja tretmana srpskih jedinica paravojnim, a hrvatskih legalnim oru`anim snagama. Vjerovatno im je ovo nagrada za ru{enje suverene dr`ave, ~lanice i osniva~a UN. Pod naslovom “Relokacija JNA” ta~ka 18., opet se podvla~i povla~enje JNA iz Hrvatske, odnosno ZPUNa, jer Vensov plan ne pravi razlike izme|u teritorija Hrvatske i ZPUNa. U poglavlju “Mjesne policijske snage” (ta~ka 19.), odgovornost za odr`avanje javnog reda u ZPUN bi preuzele “mjesne policijske snage, koje bi bile naoru`ane samo pi{toljima. Te snage bi obrazovali stanovnici doti~nog ZPUNa, u srazmjerima koje odr`avaju nacionalni sastav stanovni{tva, koje je u njemu `ivelo pre skora{njih neprijateljstava. Mesne policijske snage bi bile odgovorne postoje}im skup{tinama op{tina u ZPUN. Sve postoje}e regionalne policijske strukture bi ostale na mestu pod uslovom da se pridr`avaju navedenih principa nacionalnog sastava mesnih policijskih snaga”. Ovdje se ne ka`e, da policijske snage Hrvatske mogu nositi samo pi{tolje, nego samo policijske snage u ZPUN. Ni{ta se ne govori o nacionalnom sastavu policije u hrvatskim gradovima, posebno Zagrebu gdje `ivi oko 20% srpskog naroda. Priznavanjem regionalnih politi~kih struktura vjerojatno se podrazumjeva i povratak njihovih nadle`nosti na podru~ja biv{e jurisdikcije (sisa~ko podru~je na Baniju, karlova~ko na Kordun, zadarsko na srpsku Dalmaciju itd.). U dijelu Vensovog plana “Povratak izbjeglica” (ta~ka 20.) se ka`e i ova jednostrana politi~ka besmislica: “Ukoliko se uspostave snage UN u Jugoslaviji one bi podr`avale ovu aktivnost u ZPUN”. Zna~i, one bi podr`avale povratak izbjeglica (Hrvata) u krajeve sa srpskom ve}inom, a nigdje se ne ka`e da su i Srbi izbjegli iz krajeva sa hrvatskom ve}inom, a posebno iz gradova. Oni kao da nemaju pravo na povratak. 56
U posljednjem dijelu Vensovog plana, pod naslovom: “Organizacija mirovnih snaga UN” (ta~ka 21.) konstatira se, da }e mirovnim snagama komandovati civilni {ef misije, koji bi primao nare|enja od Generalnog sekretara UN, a on bi donosio izvje{taje Savjetu bezbednosti. Za sjedi{te snaga UN odre|ena je Banja Luka sa ispostavama u Zagrebu i Beogradu. Snage UN bi se sastojale od 100 vojnih posmatara~a, 500 policijskih nadzornika, te civilne vojne podr{ke, sa ukupnim brojem od 10.000 ljudi (ta~ka 22.). Vensovim planom (koji je vi{e plan Evropske zajednice, odnosno Njema~ke, nego UN), nije priznata dvogodi{nja borba srpskog naroda u srpskim krajinama. Srbi su mjereni isklju~ivo po nedemokratski nametnutoj poziciji nacionalne manjine u Ustavu republike Hrvatske. Evropa je time priznala civilnu smrt srpskog naroda, odnosno njegovo politi~ko i ustavno gubitni{tvo, uvedeno prije godinu dana. Su{tina tragedije srpskog naroda je upravo u evropskom priznavanju novog hrvatskog ustava, kojim je srpski narod, po prvi puta u istoriji, nasilno utrpan u poziciju nacionalne manjine, a to je ba{ ono {to ovaj narod, pod cijenu `ivota, ne}e nikada prihvatiti. Vensov plan je indirektno nagovjestio, da za{titna podru~ja UN ostaju u sastavu Republike Hrvatske (bilo bi po{tenije da je to re~eno otvoreno), zaboravljaju}i da Srbi nikada ne}e prihvatiti simboliku Tu|manove dr`ave i njegovu montu. Sve to upu}uje (ako ovako ostane) da mira ne}e biti. [teta je za sve nas, {to iskrena nastojanja UN i velikog dijela svjetske zajednice ne}e biti ostvarena, zahvaljuju}i sitnim podvalama (sa krupnim posljedicama) Njema~ke diplomacije, koju svijet jo{ nije prozreo i prokleo. Na ovaj na~in, Njema~ka je osigurala ~elnicima Hrvatske, da i dalje mogu vladati, pa i `ivjeti od mr`nje prema srpskom narodu. U svijetu se ipak, kod brojnih demokratskih dr`ava osje}a i druga~ije razmi{ljanje, u ~emu prednja~e SAD. Mo`da je to po~etak kraja svim ne~asnim pritiscima na srpski narod i Srbiju. Subjektivan pristup Republika Hrvatska se grubom secesijom odcjepila od legitimne, u svijetu priznate dr`ave, koja je jedan od osniva~a UN. Ona je to u~inila nasilno i nasiljem uz pomo} Evropske zajednice, posebno Njema~ke i Austrije. Evropa je time dozvolila razbijanje dr`avnih granica Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Paralelno sa Hrvatskom secesijom, po~inje i proces secesije srpskog naroda od Republike Hrvatske, odnosno politi~ka i oru`ana borba srpskog naroda da ostane u Jugoslaviji. Evropa nije dozvolila srpskom narodu odcjepljenje od republike Hrvatske. Tu su sakrivene dvije ne~asne politi~ke ideje: interes razbijanja Jugoslavije i davanje prednosti unutra{njim granicama (komunisti~kim) ispred dr`avnih i me|unarodno priznatih granica legitimne dr`ave Jugoslavije. U ovom slu~aju srpski narod u administrativnim (komunisti~kim) granicama nije dobio naklonost svijeta, da razbije komunisti~ke granice, odnosno da od Hrvatske odcijepi one dijelove teritorije gdje je srpski narod ve}inskim. Treba napomenuti da se hrvatska dr`avna jurisdikcija nikada ranije nije protezala na ova srpska podru~ja. Hrvatskom narodu je dozvoljeno kidanje dr`avne, a srpski ne mo`e kidati zami{ljene administrativne granice i ostati u ostatku dr`ave koja egzistira kao me|unarodno priznati faktor 74 godine. U ovom slu~aju Evropa (Njema~ka) je nagradila (i priznala) razbija~e legitimne, me|unarodno priznate, administrativne, kominternovsko komunisti~ke i titoisti~ke tvorevine, formirane u neprirodnim granicama samo zato, da se sakriju milionski zlo~ini izvr{eni nad Srbima i Jevrejima u drugom svjetskom ratu. Formiranjem Republike Hrvatske 57
u biv{im granicama izbjegnuto je i starateljstvo nad njom, kojeg je predlagao predsjednik SAD g-din Truman. Kada }e Evropa shvatiti da republi~ke granice u Jugoslaviji nisu dr`avne, a niti etni~ke? Nu`no je, u interesu mira, da se Vensov plan modificira, u smislu jednakog tretmana zara}enih strana. Ako se to ne desi, on }e u istoriji diplomacije biti ozna~en kao dokumenat {tetan za mir u svijetu. VENSOV PLAN I JNA Prema Vensovom planu Armija se mora seliti iz Za{ti}enog podru~ja UN odnosno iz Republike Srpska Krajina. Ona se seli “uporedo sa preuzimanjem za{titnih funkcija od strane snaga UN u ZPUN”. Vremenske rokove o povla~enju dogovori}e komadant snaga UN i Savezni sekretar za narodnu odbranu. U kratkom roku JNA je do`ivjela dvije velike seobe uz prizvuk ne~uvenih poraza i izdaje. Dvije seobe su logi~ne, jer je Armija protjerana od onih koji u njoj nikada nisu vidjeli ne{to svoje. Tre}e odstupanje je nazna~eno u Vensovom planu i potpisano od Kadijevi}a. Ono, prvi put ima oznaku dobrovoljnosti, ali }e biti, sasvim sigurno, bolnije i sudbonosnije (ako do njega do|e) nego dosada{nje. Po Vensovom planu JNA seli u B i H, republiku ili dr`avu neizvjesne budu}nosti. Ovo tre}e povla~enje, bilo bi vjerojatno i posljednji ~in njenog nestajanja na putu sjevero-zapad – jugo-istok. Moglo bi se razgovarati o povla~enju JNA u kasarne, ali ne o njenom definitivnom napu{tanju Republike SK. Da u pozadini njema~ko-hrvatske politi~ke i vojni~ke strategije nema okupacionih tendencija, njih ne bi smetao stacionarni boravak JNA u srpskim krajevima, RSK. Pojedinci iz Predsjedni{tva SFRJ ~esto isti~u da je opravdan strah kod srpskog naroda zbog tragi~ne pro{losti, ali se niko ne zala`e, da se strah umanji ostajanjem JNA u podru~jima kojima prijeti opasnost, da ostane, ne u borbenom poretku, nego u kasarnama. Sve se svodi na igre s drugom pozadinom koju ~elnici Hrvatske vi{e i ne kriju, jer donose odluke o raspu{tanju legitimnih skup{tina op{tina i imenuju svoje prinudne organe (za Knin, Slunj i Kostajnicu). Protagonisti Vensovog plana ~esto spominju, da }e se JNA nalaziti u blizini za{ti}enih podru~ja, ali Vensov plan ne spominje pravo JNA, da u datom momentu interveni{e, ako bi srpskom narodu zapretila opasnost. Takav bi se ~in smatrao, sasvim sigurno, agresijom na suverenu dr`avu Hrvatsku. Vodstvo Armije se mora zapitati koji }e Srbin slu`iti u njoj, ako se nastave porazi i ako se napusti srpski narod koji `eli `ivjeti u zajedni~koj dr`avi sa ostalim narodima biv{e zajedni~ke dr`ave. Nije slu~ajno da su hrvatski informativno politi~ki mediji, ba{ ovih dana po~eli otvorenu kampanju protiv JNA. Nadajmo se, da }e vodstvo JNA prozreti zakulisne igre i svoju poziciju i da }e iskoristiti posljednju {ansu da ostane ~vrsto uz one narode koji armiju `ele i koji }e se boriti u njenim redovima. Postavlja se pitanje, ~iji je to interes, da se JNA mora seliti iz Republike SK, koja `eli ostati u ostatku Jugoslavije? To ustvari, nije stav ~asnih UN, nego Njema~ke, jer njoj smeta JNA na putu za Jadran i Istok. (sadr`ano u razgovoru Tu|man – Kol ve} u maju 1991. g.) Jedini interes Hrvatske, da se JNA povu~e iz Republike SK je, da ova srpska podru~ja vojni~ki porazi ili politi~kim manevrima i latinskim podlostima podvrgne pod svoju vlast, da ih okiti svojom usta{kom simbolikom, da 1/3 Srba uni{ti, 1/3 iseli i 1/3 pod~ini. Taj zavjet usta{kog pokreta, danas je aktuelniji nego ikada ranije. 58
Zloslutne asocijacije Kada se pa`ljivo pro~ita III verzija Vensovog plana, bude se ~udne asocijacije, na vremena u kojima se ve} i ranije nalazila Srbija i srpski narod. Vensov plan podsje}a na Ultimatum Franje Josipa Srbiji poslije atentata u Sarajevu 1914. godine, kojeg Srbija nije mogla prihvatiti zbog direktnog uplitanja u njene unutra{nje odnose. Obzirom, na ultimativan karakter Vensovog plana, kojeg je Evropa (Njema~ka) nametnula Vensu i UN, on podsje}a na nasilno potpisivanje Trojnog pakta 25. marta 1941.g., kojeg su diktirali Adolf Hitler i Benito Musolini. I ovog puta, Srbija je prisiljena, da potpi{e jedan ne~asan i ultimativan me|unarodni sporazum. Bez prijetnje, i u normalnim demokratskim okolnostima, Srbija ne bi potpisala Vensov plan, jer je potpisom naru{eno mno{tvo logi~nih principa u me|unarodnim odnosima i me|unarodnom pravu. Jednog dana }emo, vjerojatno, saznati vrstu i broj pritisaka na vodstvo Republike Srbije, Jugoslavije i Vrhovnu komandu koji su potpisali III verziju Plana Sajrusa Vensa, koji ne odgovara interesima srpskog naroda, kao i interesima ostalih naroda koji `ele ostati u me|unarodno priznatoj dr`avi Jugoslaviji. Tek tada }emo se mo}i ljutiti, ili ne ljutiti na politiku zvani~ne Srbije. Zna se da su potpisom Vensovog plana obaveze i odgovornost Srbije prema Republici SK udvostru~ene. Ona je tek sada polo`aj naroda srpskih krajina stavila na svoja ple}a i svoju ~ast. Svijet ne}e dugo ~ekati saznanje, za{to se Njema~ka toliko okomila na ru{enje me|unarodno priznate jugoslavenske dr`ave. Motivi ru{enja Jugoslavije su sadr`ani u tajnim razgovorima Tu|man – Kol. Cilj je, da Njema~ka, preko Slovenije i Hrvatske, te razbijanjem ^ehoslova~ke, dobije ve}inu glasova u evropskom parlamentu. Nije to samo prodor na Jadran i put na Istok, kako se ~esto govori. Francuski pukovnik ANDR@EJ TRANJE tvrdi da se radi o njema~kim planovima proizvodnje atomskog oru`ja u Hrvatskoj, jer ona nije potpisnik me|unarodne zabrane za proizvodnju atomskog oru`ja. Simptomati~no je i to za{to Njema~ka ne}e u Savet bezbednosti UN. Sada je prilika za postizanje ~asnog i dugoro~nog mira, jer ne~astan mir je samo predah za o{trenje no`eva, za neku jo{ krvaviju budu}nost. Srbi, za sada, nemaju razloga da hvale Vensov plan. Po{teno bi bilo, da im se ka`e, da se on mora prihvatiti, poput pakta 25. marta 1941.g., nego da se o njemu prave hvalospjevi. Mr. Mile Daki},34 Šv.r.š
Knin, 29. 1. 1992. Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., 1074 (1)
17 1992., sije~anj 30. Petrinja Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu
34
Potpredsjednik Srpskog nacionalnog vije}a, predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke.
59
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA Broj: 01-65/92. KM/JR Petrinja, 30.01.1992. MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KRAJINE SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA PROGRAM RADA Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu 1. Za{tita ustavom utvr|enog poretka Zbog ratne situacije sa tenzijom stvaranja i priznavanja Republike Srpska Krajina kao dr`ave u 1992. godini name}u se maksimalne obaveze slu`be javne i dr`avne bezbednosti na za{titi ustavnog poretka. U cilju efikasnosti rada predla`e se stvaranje slu`be dr`avne bezbednosti sa oko 20 radnika. Slu`ba bi potrebne kadrove regrutovala iz sastava KOS, vojne policije i radnika SJB, kao i ljudi iz gra|anstva sa odgovaraju}om stru~nom spremom. Zadatak slu`be bi bio da uz pomo} javne bezbednosti otkriva i suzbija djelovanje stranih obavje{tajnih slu`bi koje bi djelovale pod maskom Ujedinjenih Naroda, zatim da otkriva uba~ene neprijateljske {pijune, diverzantske grupe i sli~no. 2. Za{tita `ivota i li~ne bezbednosti ljudi i dr. Dolaskom snaga Ujedinjenih Naroda o~ekuje se i povratak iseljenih srba i hrvata i drugih nacionalnosti, u Petrinju i okolinu. Obzirom da }e gra|ani i poslije razoru`anja posjedovati velik broj oru`ja o~ekuje se da }e pojedinci i grupe poku{ati vr{iti likvidaciju povratnika prema vlastitoj procjeni krivice. Tako|er se o~ekuju me|usobni obra~uni zbog imovinskih i drugih sporova, te upotreba oru`ja u pijanom stanju kao i razbojni{tva i razbojni~ke kra|e. U cilju spre~avanja navedenih pojava vr{it }e se stroga kontrola posjedovanja oru`ja, za{tite ugro`enih lica, osiguranje imovine ve}e vrijednosti bilo fizi~ki ili tehni~kom opremom. 3. Javni skupovi, putne isprave, li~ne karte, prijava boravi{ta i prebivali{ta, li~na imena i dr. Javni skupovi odobravat }e se prema Zakonu o javnim skupovima Republike Srbije do dono{enja istog Zakona Republike Srpske Krajine. Putne isprave }e se izdavati u dogovoru sa SNO ali za sada pote{ko}u ~ini to {to Republika Srpska Krajina nije medjunarodno priznata te putne isprave izdate u Rep. Srpska Krajina ne va`e. Priznavanjem Rep. Sr. Krajina ovaj problem }e biti otklonjen. Prema procjeni situacije ova SJB bi imala zahtjeva za izdavanje najvi{e 300 putnih isprava za 1992. godinu te izdavanje putnih isprava potrebno je nabaviti pisa}u ma{inu za kucanje putnih isprava koje sada nema. Li~ne karte gra|anima za sada je nemogu}e izdavati zbog nepostojanja Zakona o li~noj karti Rep. Srpska Krajina i Pravilnika o obrascu li~ne karte RSK. Na obrasce li~nih karata RH nelogi~no je stavljati pe~ate RSK. Ukoliko Zakon bude donesen SJB Petrinja bi morala zamjeniti sve postoje}e li~ne karte i izdavati nove prvi put a prema procjeni u 1992. godini izdalo bi se oko 10.000 li~nih karata. Shodno navedenoj procjeni bile bi ulo`ene pove}ane snage u ljudstvu radi zadovoljenja svih potreba. 60
Prijava boravi{ta i prebivali{ta za sada se vr{i kao privremena mjera za one gra|ane koji su izbjegli sa podru~ja pod kontrolom RH. Me|utim po{to nije donesen Zakon o prebivali{tu i boravi{tu gra|ana ova radnja se provodi mimo propisa. Dono{enjem zakona procjenjuje se da bi se na podru~ju SJB Petrinja prijavilo 20.000 ljudi u toku 1992. godine ra~unaju}i i ve} prijavljene koji bi se morali prepisati na novi obrazac prijave. Odre|ivanje JMBG za sada se ne vr{i po{to je za isto potrebna ra~unarska tehnika kako za centralnu bazu podataka tako i terminalska mre`a po SJB. SJB Petrinja je u fazi nabavke jednog ra~unara ve}eg kapaciteta koji bi zadovoljio potrebe svih SJB u Krajini kako po pitanju evidencije krivi~nih djela, vozila, JMBG, prijave i odjave prebivali{ta, oru`ja, putnih isprava, potraga i dr. Za rad na ra~unaru SJB Petrinja posjeduje potrebne kadrove. 4. Drugi poslovi odre|eni Zakonom i drugim propisima done{enim na osnovu Zakona Obzirom na pravu prazninu zbog nedostatka prate}ih podzakonskih propisa za sada se po istima ne postupa ali }e u potpunosti biti primjenjeni kada budu doneseni. 5. Operativno-preventivna djelatnost Popunjavanjem svih radnih mjesta potrebnim brojem milicionara ste}i }e se uslovi za efikasniju preventivnu djelatnost, a naro~ito rasporedom po isturenim Odjeljenjima milicije ~ije osnivanje se predvi|a dolaskom snaga UN. Inspektorski sastav je tako|e potrebno popuniti radi kvalitetne obrade informacija. 6. Otkrivanje i suzbijanje kriminaliteta Popunjavanjem svih radnih mjesta inspektorskog sastava za rad na suzbijanju i obradi klasi~nog i privrednog kriminaliteta o~ekuje se uspje{no rje{avanje svih pojavnih oblika kriminaliteta. Najdelikatniji zadatak slijedi u vezi oduzimanja ratnog plijena koji su pojedinci prisvojili. Operativne obrade vr{it }e se na osnovu evidencije o licima koja posjeduju otu|enu imovinu. Obzirom na poku{aj revitalizacije privrede za o~ekivati je pove}ano vr{enje krivi~nih djela privrednog kriminaliteta. 7. Javni red i mir Prestankom ve}ih ratnih operacija i prividnim smirivanjem stanja javni red i mir se naj~e{}e naru{ava neovla{tenim pucanjem iz vatrenog oru`ja. Ista situacija o~ekuje se i ubudu}e, a naro~ito ukoliko po~nu raditi ugostiteljski objekti. Povratkom iseljenog stanovni{tva o~ekuju se i drugi prekr{aji iz oblasti javnog reda i mira. Sada se koristi Zakon o prekr{ajima protiv JRM Republike Srbije. 8. Posebne jedinice milicije Dolaskom mirovnih snaga UN izra`ava se potreba za formiranjem ve}e posebne jedinice. Obzirom na predvi|eno formiranje brigade milicije posebna jedinica bi djelovala u njenom sastavu. Veli~ina jedinice zavisit }e od procjene konkretne situacije, a istu }e biti potrebno opremiti specijalnom opremom, vozilima i naoru`anjem. 9. Regulisanje i kontrola saobra}aja na putevima Saobra}aj na putevima zbog dotrajalosti puteva uslijed neodr`avanja bit }e ote`an ali se o~ekuje i manji promet uslijed presjecanja putnih pravaca prema Zagrebu. Planirano odjeljenje saobra}ajne milicije od ukupno 19 ljudi zadovoljit }e sve potrebe za rje{avanje saobra}ajne problematike. 61
Najve}i problem stvara nedostatak slu`benih vozila i opreme za kontrolu i regulaciju prometa i vr{enje uvi|aja kao i nedostatak {kolovanih saobra}ajnih milicionera. 10. Kontrola kretanja i boravka stranaca Posebnu problematiku ~ini}e ova oblast zbog najavljenog dolaska mirovnih snaga UN zatim raznih emisara i promatra~a. Zbog pograni~nog podru~ja o~ekuje se ubacivanje raznih {pijunskih elemenata, diverzantskih grupa i dr. sa ciljem destabilizacije granice, izazivanje nesigurnosti gra|ana te ometanje normalnog funkcionisanja pravnog sistema. Me|u mirovnim snagama UN o~ekuje se prisustvo raznih neprijatelja Krajine koje }e biti potrebno otkriti i operativno pokriti. 11. Za{tita od po`ara, eksplozija i havarija Obzirom na ukupno stanje u pograni~nom podru~ju za o~ekivati je podmetanje po`ara u va`nim privrednim objektima, podmetanje eksplozivnih naprava, diverzije i sabota`e. Shodno navedenom potrebno je osigurati preventivno djelovanje i operativno pokrivanje va`nijih objekata te iniciranje samoza{titnog sistema. Raspola`emo sa potrebnim kadrom. 12. Upravni poslovi Upravni poslovi u sada{njoj pravno neregulisanoj sferi nalaze se u nezavidnoj situaciji. Prate}i Zakoni i propisi nisu doneseni {to onemogu}ava izdavanje li~nih karata, prijavu i odjavu prebivali{ta, odre|ivanje mati~nog broja, izdavanje putnih isprava i dr. Upravni poslovi imaju stru~ne kadrove i odgovaraju}i prostor. O~ekuje se da Skup{tina Republike Srpska Krajina donese potrebne zakone i propise. 13. Analiti~ko-informativni poslovi U sada{njoj fazi vr{i se priprema za nabavku i instaliranje jednog ra~unarskog sistema koji bi svojim kapacitetom zadovoljio potrebe MUP-a Krajine. Raspola`emo potrebnim prostorom, i kadrovima. Usluge AOP vr{ile bi se za sve SJB koje bi prema planu trebale sa bazom podataka biti povezane terminalima. Potrebno je u svim SJB instalirati terminale radi veze sa bazom podataka. 14. Zakonitost u radu i me|usobni odnosi radnika Organa unutra{njih poslova Na zakonitost u radu posebno }e se insistirati radi stvaranja ugleda i respektovanja slu`be pred doma}om i me|unarodnom javno{}u. Me|usobne odnose radnik treba ostvariti na drugarskoj osnovi. 15. Odbrambene pripreme Zna~ajan faktor u strukturi rada SJB ~ine odbrambene pripreme. SJB za sada ne raspola`e sa odgovaraju}im kadrom za ove poslove. Odbrambeni poslovi sada ~ine sastavni dio odbrane teritorije u zajednici sa JNA i TO. Dolaskom mirovnih snaga UN teret odbrambenih priprema past }e na miliciju te se zbog toga nastoji na}i stru~ni kadar koji }e najvjerovatnije biti rje{en prevo|enjem kadra iz JNA. 16. Dru{tvena samoza{tita Mehanizam DSZ je u znatnoj mjeri oslabljen uslijed ratnih dejstava i rasformiranjem slu`bi DSZ u radnim i drugim organizacijama. Poslovi DSZ se ubudu}e moraju ponovo inicirati u preduze}ima i stanovima radi za{tite imovine i naroda. 62
17. Kadrovski poslovi Kadrovsko ja~anje i oposobljavanje je prioritetan zadatak zbog predstoje}ih obaveza u radu OUP-a. Trenutna popunjenost stru~nim kadrovima je nezadovoljavaju}a zbog nedostatka {kolovanih milicionara i drugih specijalista iz djelokruga OUP-a. [kolovanjem na kursevima djelimi~no }e se popuniti nedostatak milicionara a inspektorski kadar }e se regrutovati iz civilstva. 18. Stru~no obrazovanje Postoje}i kadar }e se kroz redovnu nastavu osposobljavati za poslove iz djelokruga rada. Nastoja}e se izna}i mogu}nost slanja milicionara na specijalisti~ke kurseve, a najbolji }e se predlo`iti i za studij na Vi{oj {koli unutra{njih poslova u Zemunu. Izra`en je nedostatak saobra}ajnih milicionera, krim. tehni~ara i {ifranata. Ukupne potrebe su za jo{ 70 milicionara. 19. Sistem veza Trenutno je sistem veza najslabija to~ka u radu SJB. Tehni~ka opremljenost ne zadovoljava ni najminimalnije uslove za rad. Ne postoji na~elo jedinstvenosti rada na regiji tako da nema kanala odre|enog za rad SJB na podru~ju Banije. Nedostatak mobilnih i ru~nih radiostanica onemogu}ava normalno funckionisanje slu`be. Nabavka ovih ure|aja je od prioritetnog zna~aja. Trenutne potrebe su za 10 kolskih i 20 ru~nih radiostanica. 20. Kriptoza{tita Za rad na kriptoza{titi nedostaju kadrovi, ure|aji i dokumenta. Zbog nepostojanja TT veza rad ove slu`be i u slu~aju formiranja je nemogu}. Obzirom da TT veze predstavljaju spoljni faktor na koji ne mo`e utjecati slu`ba mora obezbjediti kadrove, ure|aje i dokumente jer u sada{njoj situaciji {ifarski prijenos informacija ima izuzetan zna~aj. Potrebe su za jednim teleprinterom, jednim TG-41 i {ifarskim dokumentima. 21. Modernizacija i tehni~ko opremanje Ukupan tehnolo{ki razvoj mora pratiti i slu`ba UP. Prioritet u modernizaciji ~ini}e nabavka vozila, sredstava veze, kompletiranje AOP-a i tehni~kih pomagala za vr{enje uvi|aja. DOSTAVLJENO: 1. MUP Rep. Srpske Krajina 2. SUP Glina 3. Na~elniku – ovdje – 4. Komandiru – ovdje – 5. Pom. komandira – ovdje – 6. Arhiva, ovdje N A ^ E L N I K: Milan Karapand`a, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1007.
63
18 1992., velja~a 2. – svibanj 22. Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu zapadne Slavonije
2. II. 92. – nedjelja Jedan drugar re~e: Srbi se ne briju nedjeljom, nisam to nikad ~uo do sada da li je to nekakav obi~aj ili vjerovanje. Ovo su uglavnom Prjedor~ani. Ustao sam prije izlaska sunca, kada ono izlazi na sasvim drugom kraju nego {to sam ja o~ekivao. Jutro sun~ano ali prohladno. Kasnije je po~elo da topli. Bio je nekakav kvar na agregatu pa u [k.35 nije bilo grijanja. Kasnije sam morao vratiti na~. tehni~ki lenjir. I dalje se osje}am u`asno. Gledam niz cestu prema Oku~anima. Za mene odnikud nikoga. Sve mi je pusto, prazno. Ima ovdje me|u ovim Prjedor~anima zaista divnih momaka, ali nekako se ipak osje}am sasvim sam. I mir zna biti mu~an i dosadan. Ve~e je bilo prijatno, nije bilo hladno}e. Pozajmio sam ispravnu vre}u za spavanje koja je ispravna i bilo je mnogo ugodnije spavati u njoj.Š...š 23. II. 92. – nedjelja Radim od 01,00 do 07,00 h. Sada je to~no 05,10 sati. Misli su mi stalno optere}ene pitanjem da li }emo, kako, a i kada sti}i u na{ Vo}in, u P.36 Slatinu. Sa{ka ka`e: ja ne znam kako ali imam predosje}aj da }emo do}i. Daj bo`e da bude tako. Ali opet {to li su nam napravili od tog na{eg Vo}ina, {to }emo na}i u Slatini. Koliko }e biti sigurna na{a za{tita kod dolaska. Kako o tome razmi{ljaju oni, na{e naiv~ine koji su skoro kao djeca ma{tali da }e na bjelim konjima u}i u Slatinu, kako “imamo sigurni oda{ilja~” (repetitor) Kapavac itd. Š...š 26. II. 92. srijeda Po proteku no}i doru~kovali smo i u 8,15 Šsatiš krenuli za B37. Selo pod pratnjom koja je dobro organizovana. Od Erduta do B. Sela zaista uo~ljivo obezbe|enje. Po dolasku odlazimo u O.[. u sportsku dvoranu gdje }e biti skup{tina. Delegati na tribinama (nas oko 236) a gosti u parteru. Truba~ iza stola radnog predsjed. Pored njega Arkan38 i uz himnu Bo`e pravde po~inje 1. skup{tina (ustavotvorna) Srpske Republike Krajine u koje ulaze oblasti Ist. Slavonija, Baranja i Zap. Srema, Krajina i Z. Slavonija. Najvi{e polemike oko toga treba li u amandmanu I (vezano i u V) na ustav Republike Srpske Krajine stajati da teritorij RSK ~ine autonomne oblasti – ho}e li se re}i na koga se mi to autonomno pona{amo, a sa druge strane se postavlja problem konstitutivnosti pravnog subjektiviteta. Usugla{en je stav da se izostavi pridjev “autonomne” i da ostane samo oblasti kao geografski ali i kao ekonomski pojam zbog potrebne koordinacije izme|u op}ina i republike. Postavljana su pitanja {to }e tu biti predvi|en i imunitet poslanika. Za{to bi bio netko drugi za{ti}en ako nisam ja, svode se na to ovakva razmi{ljanja, ne znaju}i zna~aj i su{tinu imuniteta. Pa ne daje se on kao garancija nekoj fukari da }e mo}i raditi {to ho}e i da ne}e biti pozvan na odgovornost. U daljnjem radu 35
[koli. Podravsku. 37 Borovo. 38 @eljko Ra`njatovi}, zapovjednik skupine “Srpska dobrovolja~ka garda”, postrojbe Slu`be dr`avne bezbednosti Republike Srbije na rati{tima u Hrvatskoj. 36
64
usvojeni su amandmani na ustav, ustavni zakon za sprovo|enje amandmana na ustav SRK. Izabrani su predsjednik skup{tine, potpredsjednici, Predsjednik Republike, I ministar i Vlada u paketu rezolucija, kao i na samom po~etku poslovnik. Š...š 4. 4. 1992. – subota Ustali smo u 6,00 sati, obavili jutarnje poslove i u tom ~asu oko 7,15 do{ao je kurir i obavjestio nas da je sastanak u 8,20 u Omanovcu. Odmah smo se spremili i krenuli sva ~etvorica. Najprije je p.puk. ^oli} govorio o potrebi vojne discipline, o mogu}im provokacijama u narednom periodu (6. i 10. IV) i sa~ekali smo da do|e Veljko D`akula i da nam iznese stanje {to se ti~e politi~kih aktivnosti za pokri}e na{eg podru~ja mirovnim snagama. Prema onom {to se sada ~ini prvi puta sam zadovoljan, rekao bih aktivnostima na{ih predstavnika kao i zahtjevima koji su postavljeni pred predstavnike Un za rje{enje problema na{eg podru~ja. Veljko je rekao da je u Briselu Babi}39 precrtao dio karte preko Save, da na tom podru~ju nema Srba. Ako je bilo tako, a to ka`u potvr|uje i Had`i}40, nije bilo kasnije lako ispravljati. Sada eksperti izu~avaju dva pitanja i to: liniju, odnosno podru~ja koje }e pokriti mirovne snage i podru~je za{tite srpskog stanovni{tva izvan podru~ja koje }e biti pokriveno snagama UN. Imamo mozgove ali da ne reagujemo suvi{e kasno. Predlo`io sam da se rezultati izja{njavanja o budu}oj sudbini srpskog naroda ne posmatra parcijalno po op{tinama ili oblastima ve} na nivou Republike Srpske Krajine kao cjeline. To po meni mo`e biti jedino ispravno rje{enje. D`akula veli da ima inicijative sa hrvatske strane da se u podru~ja koja se trebaju izja{njavati uvrste i krajevi izme|u Save i Drave u predjelu tzv. Srednje Slavonije. Vjerojatno to ho}e prvo zbog toga {to vjeruju da bi oni tada na referendumu bili u ve}ini i drugo da oni na tom podru~ju ne}e mo}i sami da razoru`aju svoje paravojne formacije. Ja tu ka`em mo`e, ali neka se taj dio izja{njavanja Šodvijaš mimo i izvan Republike Srpske Krajine, ali opet i izvan Hrvatske kao zasebna autonomna oblast. Danas poslije podne je ponovo do{lo do pravog artiljerijskog rata. Grmjelo je na sve strane. Prestalo je negdje oko 18 sati. Š...š 17. 04. 1992. – petak. Vrijeme je i dalje hladno. Padala je i ki{a. U 07,30 do{ao je Vukeli} Veljko, Milan [ar~evi~, Kuli} Mladen i sa 5 odbornika (poslanika) op{tine Podr. Slatina odr`an sastanak u vezi pripreme N. Skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija. Zauzet je stav da za mandatara za Savjet op{tine P. Slatina bude predlo`en Mladen Kuli} i da predsjednici Savjeta po funkciji budu ~lanovi Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija te u tom smislu da se ulo`i amandman na ~l. 3 prijedloga Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija. U Skup{tinu su izabrani i novi poslanici umjesto onih koji nisu na ovom podru~ju i ne u~estvuju u radu Skup{tine. Izbor je vr{en i zbog toga {to se podru~ja Virovitice i Orahovice u sastavu oblasti Z. Slavonija ne organizuju kao zasebne op}ine ve} srpska sela ulaze (po zahtjevu) u op{tinu Podr. Slatina pa se umjesto 7 odbor. po skup{tini bira ukupno 12 za op}inu P. Slatina (5 op}ina x 12 = 60 poslanika, ~lan 12 Statuta). U Skup{tinu Srpske oblasti Z. Slavonija (Narodna skup{tina) i u Skup{tinu Republike Srpska Krajina izabrani su: Rado{evi} Savo, Graovac Milan, Koki} Jovan, Vukeli} Veljko, Kuli} Mladen, Mihajlov Vasil, Dobri} Boro, Mutavd`i} Milan, Mi{~evi} Zoran, Perli} Lazo,
39 40
Milan, predsjednik Vlade RSK. Goran, predsjednik RSK od velja~e 1992.
65
Vujasin Du{an iz @iroslavlja i Prodanovi} Mladen iz Koko~ana. Posle podne oti{li smo do Rogulje radi LD i do Peri} Laze i drugih momaka sa na{eg podru~ja. 18. 04. 1992. – subota Dan veoma hladan. Odmah nakon doru~ka krenuli smo za Oku~ane na sjednicu Narodne skup{tine Srpske oblasti Z. Slavonije. Na sjednicu je do{lo 10 odbornika (nisu bili Mi{~evi} i Dobri}). Konstituisana je skup{tina i usvojena akta: Statut, Odluka o provo|enju Statuta, Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a i Odluka o organizaciji oblasnih organa uprave. Izbor organa nije vr{en. Da li nije zbog toga {to nije napravljena kadrovska {ema ili zbog toga {to netko treba stajati iza minulih de{avanja (novac iz trgovine, banaka), egzodus srpskog naroda Z. Slavonije itd. Š...š 23. 04. 1992. – ~etvrtak Pono} je a granate i dalje tutnje. Pucalo se sve do 2,00. Kada se malo sti{alo oti{li smo ponovo spavati. Jo{ uvijek se ~ulo nekoliko eksplozija ne{to dalje od nas. Ipak smo zaspali i probudio sam se u 6,10. Iza mene je odmah ustao Fadil41 – pripremili smo jutarnju kavu i nakon {to je ustao Milan42 zajedno smo pripremili doru~ak obzirom da smo u 9,00 morali biti na sastanku u Omanovcu u KM i Savjeta i komandira jedinica Op}ine Podr. Slatina i Daruvar. Tema problemi popune {tabova i jedinica op{tina Podr. Slatina i Daruvar. Puk. ^ubri}43 je kao komandant Zonskog {taba TO (5. zone) informisao o novom Zakonu o odbrani republike srpske Krajine te podrobnije o nadle`nostima K-di mjesta, savjeta op{tina i sekretarijata za NO, odnosno ljudi u Savjetu zadu`enih za NO, naro~ito o zadacima na planu popune {tabova i jedinica. Daleko je sada jasnije da se na{e mu{ko stanovni{tvo iz Ist. Slavonije, Baranje i Z. Srema mo`e mobilisati u odred TO Podr. Slatina bez one odgovornosti pojedinca, ako je nekog zvao da do|e, {to }e biti ako P. Slatina ne do|e u pod zonu pokri}a. Dakle, mora se biti ovdje prisutan da se brani i odbrani sada{nje slobodno podru~je, ali da se i dokazuje da nas ima solidan broj koji pola`e svoje pravo na na{a vjekovna ognji{ta i oko P. Slatine. Problem je {to ni Zonski {tab (vjerovatno ni komandant TO RSK) nije smislio operativno kako izvesti mobilizaciju i uklju~ivanje boraca u jedinice – dakle kako i gdje prakti~no ljude okupiti, kako prevesti, obu}i, smjestiti itd. Oni nagla{avaju da su veliki zadaci na op}inama, KM i savetima op{tina (sekretarijata tamo gdje ih ima) ali pri tom zaboravljaju da ovi organi nemaju ni najnu`nija sredstva da to obave. Nije dovoljno oti}i avionom za Bgd44 – kako dalje. Š...š 25. 04. 92. – subota Probudio sam se u 3,40. Pjetlovi su uveliko najavljivali zoru. Te{ko sam poslije zaspao. Lete misli po glavi, ali malo {to da smislim, sve je to jo{ uvijek veliki ko{mar. Dan je izuzetno lijep topao. U 9,00 jedna eksplozija u pravcu Pakraca. Rekoh ode jo{ jedna ku}a. Tako je uostalom svaki dan. Eto u Ekspresu pi{e da se na liniji Osijek – \akovo – Sl. Po`ega farbaju kamioni u bijelu boju sa oznakom UN i da {iju odjela plavih beretki kako bi se mogli ubacivati u Baranju i Ist. Slavoniju radi diverzije. Da li }e se Nambijar potruditi da sazna istinu o tome. Iznenada oko 10,30 do{ao je Lovri} \or|e i iz Komande mjesta Daruvar kap. Milan45 da 41
Krupi}. [ar~evi}. 43 Jovan. 44 Beograd. 45 Lon~ar. 42
66
netko iz na{e komande zajedno sa predstavnikom Daruvara (Stevo Ratkovi}, Pakrac, biv{i direktor stambene zadruge) i potpredsjednik Vlade Z. Slavonije (Milenko Mileti}) mora na Ozren (kod Tuzle) jer ho}e na{e izbjeglice koje su tamo smje{teni jo{ od 9. i 10. mjeseca prebaciti za Baranju, konkretno u Erdut. Iz na{e komande odre|en sam ja. Na brzinu sam se obrijao i oprao. Milan mi je pozajmio niske cipele jer smo morali u civilu. Oti{li smo do Oku~ana u Oblasni MUP i tu smo u navedenom sastavu (vozio je Uskokovi} ^edo iz Daruvara) krenuli oko 13,00 sati. Putem je bila kontrola od strane vojne i civilne policije i svagdje je bilo dobro osim u jednom naselju pred Gra~anicom. Tu smo dobro pro{li jer su izgleda bili Alijini.46 Tamo smo do{li ne{to poslije 16,00 sati. Do~ekao nas je narod od op}ine Slatina, Daruvar, Pakrac. Trebalo je do`ivjeti o~i tog naroda, tu sre}u da vide nekog od svog kraja od koga oni bar o~ekuju da }e ne{to i vi{e doznati osim za{tite da ih se ne maltretira selenjem. Od mla|ih je tamo \uri} Milka i djeca \uri} Vlade – imaju doista dvoje lijepe djece, }erka starija i sin (najstarija }erka im se udala). Milanko i ^eda su oti{li tra`iti predsjednika i sekretara op{tine da razgovaramo sa njima oko razloga zbog kojih ovaj na{ narod mora sa Ozrena. Ispostavilo se da nije prvi put me{etarenje oko Z. Slavonije na ra~un Isto~ne. Opet se ispostavilo da ni ovoga puta oko zahtjeva za promjenu smje{taja inicijativa nije potekla od ozrenskog naroda ve} po tko zna koji put poku{aj raznih emisara da se sa narodom iz Zapadne Slavonije trguje. Š...š 28. 04. 1992. – utorak Danas u 9,00 idem u [eovicu, a onda dalje u izvi|anje mjesta gdje }emo smjestiti na{ narod sa Ozrena. Oti{li smo pravo u policiju, a onda u op}inu kod Viteza radi dogovora u koje mjesto }emo i}i u pregled ku}a da li odgovaraju za smje{taj. Vitez je rekao da Gornju Varo{ i Uskoke kod Gradi{ke ~uvaju za neka naselja sa podru~ja Oku~ana pa smo krenuli u Ro`danik, Jazovicu, Vo}aricu i za G. Raji}. Ono {to smo pregledali ravno je N. Varo{i – porazbijano, poru{eno. Ima oko 20 ku}a u kojima bi se mogao izvr{iti smje{taj, ali je tu jo{ vojska. Tek po njihovu odlasku pod uslovom da se ne pokrade moglo bi se smjestiti odre|eni broj porodica. Iza toga smo oti{li u G. Varo{ i Uskoke. U G. Varo{i u`as, sve ispreturano, pobacano – u ku}ama spavale i rovale svinje. Tu ne dolazi u obzir smje{taj bez detaljne sanacije. Š...š 01. 05. 1992. – Petak Jutros sam ustao ranije i u 7,00 krenuo za [eovicu pa dalje sa Vuki}em i Djelajlija Brankom za Oku~ane u vezi smje{taja na{eg naroda sa Ozrena. Iz Oku~ana smo krenuli za Jasenovac preko Raji}a Mlake pa za Jasenovac. Tu smo prolazili preko na{ih prvih linija. U Jasenovcu sam se razo~arao. Gotovo sve popaljeno i pokradeno.47 ^ak i hotel je spaljen.Š...š 10. 05. 1992. – nedjelja Danas je i Skup{tina i parastos, ja moram na Skup{tinu. Skup{tina je po~ela ne{to iza 10 sati. D`akula je podnio izvje{taj48 – ja bi se priklonio onima koji su ocjenili da je to izvje{taj o doga|ajima u Hrvatskoj, vi{e nego o radu Vlade, o materijalno – financijskom poslovanju. Istaknuto je da je Vlada bila zapravo jedna fikcija, evo ni danas nema ni jednog ministra, a Vlada podnosi izvje{taj – dakle Vlada zapravo nije ni postojala – nije djelovala, bilo je 2 ili 3 46
Izetbegovi}, misli na jedinice MUP-a BiH. O paljenju i plja~kanju u Jasenovcu, vidi: Dok. br. 70, 81, 84, 86, 94 i 125. 48 Vidi: Dok. br. 87. 47
67
sljednika D`akule Veljka. Na kraju ove ta~ke je izvje{taj usvojen sa 37 glasova za, 2 protiv, 2 suzdr`ana. Izabran je predsjednik i sekretar Skup{tine. Izabrano je Oblasno vije}e na prijedlog mandatara D`akule. Š...š 18. 05. 1992. – ponedjeljak Ustao sam oko 6,00 sati obrijao se i doru~kovao. Prema domu armije smo krenuli u 8,30. U dvoranu smo u{li u 8,50. Sa~ekali smo po~etak Skup{tine jer je jedna grupa poslanika iz 2 op}ine imala kvar na autobusu pa se kasnilo. Na skup{tinu49 dolazi i Dr. Jovan Ra{kovi} i dr. Milan Babi}. Ka`u pomirenje vode}ih Srba Krajine. Ako je tako dobro je. No usvojen je izvje{taj o bezbednosnoj situaciji, 30 i ne{to zakona, Deklaracija o odnosu RSK i SRJ50. Potaknuo sam raspravu o polo`aju Z. Slavonije, o na{im izbjeglicama, mu{karcima. Tu se bune i osporavaju iz Ist. Slavonije. Svojim tvrdnjama osporavaju i sebe. Mo`da se neki detalji ne smiju iznijeti na Skup{tinu ali se bojim da se ne}e ostvariti pokri}e cijelog prostora Z. Slavonije kako je to tra`eno naknadno da u|e u mirovni plan. Nije uzaludno ovaj general Jovi}u rekao jo{ u prvom mjesecu da Podr. Slatina ne dolazi pod pokri}e. To }e izgleda na nesre}u tako i ostati. Mala je korist sada tra`iti krivca – bolje je ne napraviti gre{ku nego tra`iti krivca. Na{a sudbina je bila u na{im rukama, sada o tome odlu~uju drugi. Š...š 22. 05. 1992. – petak Š...šProblem je nastao kad je javljeno da vojska vi{e ne}e kuvati za izbjeglice. Oti{li smo u Komandu 5. korpusa da razgovaramo sa pukovnikom __________51 radi prehrane. Nije ga bilo, nai{ao je general major Tali}52 – poznaje Mladena53 pa ga pita koga ~ekamo. Mladen objasni a on ~as o politici kao vojnik, a ~as o vojsci kao politi~ar, te za{to smo se udru`ili u Kninsku Krajinu, za{to nismo u Bosansku. Ja mislim lupa gluposti, koje sljepilo. Da ga je bilo pitati prije 3 mj. za prognozu moglo bi biti Jugoslavija jedinstvena, armija jedinstvena, a sada mi Bos. Krajina, vi ste bje`ali, mi vas branimo i tako u nedogled. Ni Vukovi}54 ni Tali} ne}e priznati {to nije napravio, a trebao je, a koje zlo je lo{im vojnim odlukama u~inio Uzelac.55 Valjda je takva sudbina da glupi oficiri odlu~uju samo snagom autoriteta, ~inom a ne pame}u i vojnim umje}em. Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 596.
49
Skup{tina RSK odr`ana je u Kninu. Vidi: Dok. br. 98. 51 U izvorniku ime izostavljeno. 52 Momir, na~elnik {taba (1991.), te zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa 1992. godine. 53 Kuli}. 54 Vladimir, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA 1991. godine. 55 Nikola, zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa JNA 1991. godine. 50
68
19 1992., velja~a 2. Glina Izvje{}e de`urnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata u Bi{}anovu kod Gline
IZVE[TAJ DE@URNIH Za dan 02. 02. 1992. Od 06,00 – 18,00 ~asova U 08,30 ~asova ekipa izi{la na lice mesta u Bi{}anovo na ubistvo Cekovi} Paje, Cekovi} Mare, Cekovi} Jele i Mu`a Jane. Ekipa izvr{ila uvid i po dolasku u SJB sa komunalnim poduze}em dogovoreno o pokopu istih. Slijedi prijava po nepoznatom izvr{iocu. U 16,15 ~asova neispravni u slu`bi po zamjeniku komandira Simi} @eljka su zate~eni Gruborovi} Miodrag i Rebra~a Bogdan te je Rebra~a Bogdan isklju~en iz slu`be zbog alkoholiziranosti. Martinovi} Mirko Od 18,00 – 06,00 sati U navedenom vremenu nije bilo novosti. Samard`ija Jovo Dostaviti: Na~elniku Komandiru Arhiva Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
20 1992., velja~a 2. Beograd Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vancea na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske
SAOP[TENJE SA SJEDNICE PREDSJEDNI[TVA SFRJ B e o g r a d, 02. februara (Tanjug) – Na pro{irenoj sednici Predsedni{tva SFRJ, koja je ve~eras zavr{ena u Beogradu, postignuta je potpuna suglasnost svih u~esnika u prihvatanju koncepcije mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predlo`io li~ni izaslanik generalnog sekretara UN Sajrus Vens. 69
Sa sjednice je izdano saop{tenje koje glasi: “U Beogradu je u palati federacije 31. januara i 1. i 2. februara odr`ana sjednica Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu, predsjedavao potpredsjednik dr. Branko Kosti}. U radu sjednice, pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, u~estvovali su najvi{i predstavnici Organa Federacije, republike Srbije i Crne Gore, predstavnici Republike Bosne i Hercegovine koji saradjuju sa predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici Srpske Krajine, Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skup{tine op}ina Krajine, Like, Banije i Korduna. U radu sjednice u~estvovali su i predstavnici JNA: na~elnik General{taba oru`anih snaga SFRJ,56 Komandant Druge vojne oblasti,57 komandanti biha}kog58 i kninskog korpusa.59 Na sednici su razmatrana aktuelna pitanja u vezi sa anga`ovanjem mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Na sednici je postignuta potpuna suglasnost svih u~esnika o prihvatanju koncepta mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predlo`io li~ni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija gospodin Sajrus Vens. Svi u~esnici koji su predstavljali organe Federacije, Jugoslavensku narodnu armiju, republike Srbiju, Crnu Goru, predstavnike republike Bosne i Hercegovine koji saradjuju sa Predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i SO Zapadna Slavonija izrazili su potpuno jedinstvo za prihvatanje ovog koncepta. Predsjednik Skup{tine Srpske Krajine60 kao najvi{eg organa vlasti koji je – u skladu s Ustavom – zamjenjivao i odsutnog predsjednika Krajine61, dao je punu suglasnost za koncept mirovnih operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. TANJUG – Saop{tenje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ (br. 2.)
56
Blagoje Ad`i}. Milutin Kukanjac. 58 [piro Nikovi}. 59 Ratko Mladi}. 60 Mile Paspalj. 61 Predsjednik RSK Milan Babi} bio je prisutan na konzultacijama u Beogradu, ~ak je 1. velja~e 1992. u Birou Vlade RSK u Beogradu odr`ao 22. sjednicu Vlade RSK kojoj su, pored ~lanova Vlade, prisustvovali: Bogdani} Svetozar, potpredsjednik SO Glina; Medakovi} Nikola, predsjednik SO Pla{ki; Obradovi} Dmitar, predsjednik SO Vrginmost; Maljkovi} Radovan, predsjednik SO Petrinja; Bosni} Mile, predsjednik SO Slunj; Ga}e{a Rade, predsjednik SO Vojni}, @ivkovi} Milo{, predsjednik SO Karlovac – Krnjak; Dmitrovi} Branko, predsjednik SO Kostajnica; Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine RSK, Kati} Jovan i Borivoj Ra{uo, ~lanovi Biroa RSK u Beogradu; Oci} ^aslav, ministar vanjskih poslova SO SBiZS; Vi{ak Milan, predsjednik IS SO Dvor na Uni i Ratko Mladi}, zapovjednik 9. korpusa (kninskog) OS SFRJ. Vlada je donijela zaklju~ke: “...prihvata se vojno i polit. anga`. UN na liniji razgrani~avanja {to onemogu}uje agresiju hrv. oru`anih snaga na RSK. – JNA se ne mo`e povu}i iz RSK dok se ne potpi{e pol. rje{enje JU krize. – zahtjev da se UN anga`uje na prostoru pograni~ne linije. – da se redefinira mirovni plan, da se Krajina ne ozna~ava kao prostor RH i da se demilitarizacija ne mo`e odnositi samo na RSK ve} da se razgovara o recipro~nom odnosu. – da se odnosi rje{avaju mirnim putem i politi~kim pregovorima, a ne vojnom silom. – da je EZ pokazala pristranost te je potrebno da UN preuzme i politi~ko rje{avanje JU krize.” Vidi: HR-DAZD, Vlada Krajine, zapisnik 22. sjednice Vlade RSK, Beograd, 1. velja~e 1992. godine. 57
70
U~esnici u radu sjednice obavje{teni su o sugestijama koje su predstavnici srpskih krajina dali podsekretaru Ujedinjenih nacija gospodinu Maraku Goldingu da se razmotre i u okviru mogu}nosti uzmu u obzir. Na osnovu rezultata dana{nje sjednice Predsjedni{tvo SFRJ }e dati garancije Savjetu bezbednosti da }e se osigurati nesmetan prihvat mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i delotvornu aktivnost i saradnja lokalnih organa vlasti u podru~ju mirovnih operacija ~ime su stvoreni svi uslovi za dono{enje odluke Savjeta bezbednosti o upu}ivanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Jugoslaviju. Nadle`ni savezni organi, zajedno sa organima Srpske Krajine, Slavonije i Zapadnog Srema i Zapadne Slavonije, izvr{it }e neophodne pripreme za uspje{no ostvarivanje koncepta mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Polaze}i od svoje ustavne uloge i imaju}i u vidu ve} izra`enu spremnost naroda kojeg predstavlja Predsjedni{tvo SFRJ, kao vrhovna komanda oru`anih snaga Jugoslavije daje pune garancije u slu~aju da iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage Ujedinjenih nacija pru`iti svu za{titu srpskom narodu u Krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih naoru`anih snaga ili ugro`en na drugi na~in”, ka`e se u saop{tenju. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
21 1992., velja~a 2. Beograd Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem ga obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekuju upu}ivanje mirovnih snaga
Njegova Ekscelencija Butros Gali Generalni sekretar UN Njujork Po{tovani gospodine! @elim da Vas obavestim da je Predsjedni{tvo SFRJ sprovelo obimne konsultacije sa svim relevantnim ~iniocima u zemlji o dolasku i anga`ovanju mirovnih snaga UN u skladu sa konceptom mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predlo`io Va{ li~ni izaslanik gospodin Sajrus Vens. U toku ovih konsultacija, obavljenih 31. januara i 1. i 2. februara, Predsjedni{tvo SFRJ je obezbedilo suglasnost za predlo`eni plan mirovnih operacija i anga`ovanje snaga Ujedinjenih nacija i od strane predstavnika srpskog naroda na ugro`enim podru~jima, koja }e prema ta~ki 9. Plana biti stavljena pod za{titu UN. Prihvataju}i dolazak mirovnih snaga, legitimni predstavnici stanovni{tva ovih podru~ja su izneli odredjene predloge, sa kojima je upoznat i podsekretar UN gospodin Marak Gulding 71
prilikom svoje nedavne posete Jugoslaviji, koje je podr`alo i sa kojima se saglasilo i Predsjedni{tvo SFRJ da bi oni trebalo da budu razmotreni i uzeti u obzir. Medjutim, nezavisno od toga, nadle`ni savezni organi i Predsjedni{tvo SFRJ ovim putem daju punu garanciju Savetu bezbednosti za nesmetan prihvat i delotvornu aktivnost, kao i za saradnju lokalnih organa vlasti u nazna~enim podru~jima, u cilju odr`avanja mira i obezbedjenja uslova za miroljubivo i sveobuhvatno re{avanje jugoslavenske krize. Imaju}i ovo u vidu, Predsjedni{tvo SFRJ o~ekuje puno razumjevanje i podr{ku Saveta bezbednosti za {to hitnije dono{enje odluke o upu}ivanju mirovnih snaga UN u Jugoslaviju. Po{tovani gospodine Generalni sekretaru, primite i ovoga puta izraze na{eg najve}eg uva`avanja. Za POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA SFRJ Dr. Banko Kosti} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
22 1992., velja~a 5. Vrginmost Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP]INE VRGINMOST Broj: 9/1992. Vrginmost, 5. 2. 1992. godine Na zajedni~koj sjednici Predsjedni{tva Skup{tine op{tine Vrginmost, Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine Vrginmost i Poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine koji je odr`an dana 5. 2. 1992. godine razmatrana su pitanja u vezi prihvatanja koncepta mirovnog plana OUN-a pa je zauzet slijede}i: STAV 1. Daje se puna suglasnost dokumentu o prihva}anju koncepta mirovne operacije Organizacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji usvojen na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ od 1. 2. 1992. godine. 2. Pozivamo sve politi~ke subjekte i tijela u Republici Srpskoj Krajini na jedinstvo i slogu. To je osnovni preduslov za o~uvanje instituta vlasti, bezbednosti srpskog naroda i teritorije na{e Republike.
72
Predsjednik Izvr{nog vije}a Vaso Rokni} Š..........š,62 Šv.r.š, M.P.64
Predsjednik Skup{tine op{tine Dmitar Obradovi} Š..........š,63 Šv.r.š M.P.65
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
23 1992., velja~a 5. Glina Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je razmatrana politi~ka situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Hrvatske
SKRA]ENI ZAPISNIK sa devete sjednice Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina koja je odr`ana dana 5. II 1992. godine u prostorijama Izvr{nog vije}a (Vije}nica) s po~etkom rada u 11,00 sati. Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina Jovi} dr. Du{an i konstatovao da istoj prisustvuje: 1. Jovi} dr. Du{an, predsjednik 2. Kora} Milan, ~lan 3. Martinovi} Milan, ~lan 4. Roksandi} Petar, ~lan 5. Balti} \uro, ~lan 6. Todorovi} Ilija, ~lan 7. Davidovi} Du{an, predstavnik I. Brigade “Dragi{a Stefanovi}” 8. Bjelajac Ilija, predstavnik TO – prostorne strukture 9. \uro Turopoljac, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje 10. Vlado Jagli}, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje 11. Todorovi} Milan, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje 12. Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina 13. Bogdani} Svetozar, podpredsjednik Skup{tine op{tine Glina 14. Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina 15. Mom~ilovi} Du{an, na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina 62
Potpis ne~itak. Isto. 64 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost, Izvr{no vije}e. 65 Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost. 63
73
16. Miljevi} Rade, ~lan Komisije za utvrdjivanje prava porodica poginulih boraca 17. Josip Kova~evi}, predstavnik bezbednosti. Jednoglasno i bez rasprave Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tina Glina utvrdilo je slijede}i Dnevni red 1. Upoznavanje s aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje ocjene o potpisivanju suglasnosti na Plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalja, 2. Razno. Ta~ka 1. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Ratnog predsjedni{tva Jovi} dr. Du{ana i provedene rasprave u kojoj su u~estvovali Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tine op{tine, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalj, ~lanovi Ratnog predsjedni{tva \uro Balti}, Milan Martinovi} i Ilija Todorovi}, sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, te pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje \uro Turopoljac, Ilija Bjelajac, predstavnik TO – prostorne strukture i Davidovi} Du{an, predstavnik I Brigade “Dragi{a Stefanovi}”, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo slijede}e Zaklju~ke 1. Podr`ava se i pozdravlja Odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga Ujedinjenih nacija uz dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA. 2. Smatramo da je ovo samo realizacija odluka sa sastanka svih politi~kih i vojnih rukovodstava Okruga Banije i Korduna odr`anog 17. I. 1992. godine u Glini koja je obavezivala i Predsjednika Republike Srpska Krajina i Predsjednika Skup{tine Republike Srpska Krajina po pitanju prihvatanja plana mirovnih snaga UN-a. 3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvjetlije ciljeve Srpskog naroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke, usta{ko-fa{isti~ke i genocidne politike spram Srpskog naroda sa strane Hrvatske. 4. Od prvog momenta otpora narod Republike Srpska Krajina u svojim odlukama, po{tuje Ustav Jugoslavije i njeno Predsjedni{tvo. 5. Bore}i se za Jugoslaviju i Srpski narod u njoj ne mo`emo prihvatiti secesionisti~ko pona{anje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju i njeno Predsjedni{tvo i to kad je u pitanju primjena Mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa. Dosada{nja podr{ka Predsjedniku dr. Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticaja za mogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz “aneks”, a koje ne idu u prilog srpskom narodu. Kako su do sada prakti~no iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljeg politi~kog uticaja na predlo`eni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na ustavne odluke Predsjedni{tva Jugoslavije, a koje u potpunosti podr`avamo. Na to nas obavezuje i Ustav Republike Srpska Krajina. 6. Osudjujemo istupanje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a na press konferenciji u Beogradu od 3. II. 1992. godine.66 66 Babi} je na konferenciji za tisak izjavio da je sjednica Predsjedni{tva ostatka Jugoslavije bila trodnevni pritisak da se “...milom ili silom prihvati mirovni plan, prijetnja vojnim udarom i totalnom blokadom Srbije prema
74
Ovakove izjave i stavove smatramo li~nim stavovima Predsjednika dr. Milana Babi}a, a ne stavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina. 7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, a ponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina Republike Srpska Krajina radi razmatranja novonastale situacije. Predla`emo da se sjednica Skup{tine Krajine odr`i na prostoru Okruga Banije i Korduna. 8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS gospodina dr. Jovana Ra{kovi}a, gospodina dr. Du{ana Zelenbabe, i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe i smatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda u cjelini.67 Na postavljeno pitanje u toku sjednice a vezano za povla~enje pojedinih vojnih obveznika iz Brigade, odgovor je dao Ilija Bjelajac – predstavnik TO – prostorne strukture. Po pitanju bezbednosti odredjenog broja ljudi iz sela Prijeke i ostalih mjesnih zajednica koje su nastanjene ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, nakon provedene rasprave u kojoj su u~estvovali sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ilija Bjelajac, predstavnik [TO – prostorne strukture, Ilija Todorovi}, ~lan, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalj, podpredsjednik Skup{tine op{tine Svetozar Bogdani}, pomo}nik za moralno vaspitanje Vlado Jegli} i na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina Du{an Mom~ilovi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo slijede}i Zaklju~ak o imperativnoj obavezi Stanice javne bezbednosti Glina i [taba TO – prostorne strukture da organiziraju patrole i stra`e 24 ~asa, s tim da se obave`u organi Crvenog krsta i organi Civilne za{tite u funkciji pomaganja pre`ivljavanja Hrvata u 5 mjesnih zajednica, kao i zaklju~ak o jednakoj primjeni zakona na podru~ju Op{tine Glina bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost jer je to jedini uslov da se stvori pravna dr`ava. U tom cilju bilo bi dobro da se izvr{i zamjena milicijskih jedinica na podru~ju Krajine. Na prijedlog Rade Miljevi}a i na~elnika Stanice javne bezbednosti Glina Mom~ilovi} Du{ana, jednoglasno je doneseno slijede}e RJE[ENJE Izdavanje propusnica za slobodno kretanje na teritoriji Op{tine Glina izuzima se iz nadle`nosti Skup{tine op{tine Glina i prenosi se u nadle`nost Stanice javne bezbednosti Glina. II Postoje}e propusnice povla~e se iz opticaja po~ev{i od 10. II. 1992. godine i predaju se Stanici javne bezbednosti koja ima obavezu da u skladu sa va`e}im propisima Republike Srpske Krajine oblikuje izgled nove propusnice.
Krajini...”, vidi: Hronologija 1990.-1995., Dokumentacioni centar Republike Srpske, dostupno na http://www.dcrs.org, str. 62. 67 Dr. Jovan Ra{kovi} najavio je povratak i obnovu rada SDS-a u Zagrebu, Splitu, [ibeniku i drugim hrvatskim gradovima, tvrde}i da je ta stranka sa~uvala mostove prema hrvatskom narodu i da mu pru`a ruku, vidi : http:// www.hic.hr/ZZ-spomenar04.htm.
75
III Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom glasilu Republike Srpska Krajina. Na postavljeno pitanje od strane ~lana Ratnog predsjedni{tva Petra Roksandi}a a vezano za snabdjevanje ogrijevnim drvetom ranjenih boraca i porodica poginulih boraca, odgovor je dao predsjednik Izvr{nog vije}a Milan Kora} na samoj sjednici. Povodom zahtjeva Ratnom predsjedni{tvu upu}enog od strane [taba TO Op{tine Glina a radi utvrdjivanja statusa svakog poginulog borca Op{tine Glina, i provedene rasprave u kojoj su u~estvovali, Rade Miljevi} ~lan Komisije, Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tine op{tine, \uro Turopoljac i Vlado Jagli}, Milan Todorovi}, pomo}nici k-danta za moralno vaspitanje i sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tina op{tine Glina zauzelo je stav da se spisak poginulih boraca vrati Komisiji na doradu s tim da se Komisija popuni sa odgovaraju}im profilom stru~njaka – pravnika radi pravilnog tuma~enja zakonskih propisa. Po{to se vi{e niko nije javio za rije~, rad ove sjednice zaklju~en je u 15,10 sati. Broj: 01-311/92. Glina, 5. II. 1992. godine – RATNO PREDSJEDNI[TVO SKUP[TINE OP[TINE G L I N A Z a p i s n i ~ a r: Ivkovi} Milka, s.r.
P r e d s j e d n i k: Jovi} dr. Du{an
Preslika, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 7.
24 1992., velja~a 5. Petrinja Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojemu je razmatrana politi~ka situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA RATNO PREDSJEDNI[TVO Broj: 1-46/92 Petrinja, 05. 02. 1992.
76
ZAPISNIK sastavljen dana 05. 02. 1992. godine, na sjednici Ratnog predsjedni{tva Skup{tine Op{tine Petrinja u pro{irenom sastavu, odr`anoj u zgradi Op{tine Petrinja, sa po~etkom u 10,00 sati. Prisutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva 1. dr Radovan Maljkovi}, predsjednik 2. Ranko Dodo{, ~lan 3. Nikola Bandur, ~lan 4. Miroslav Srbljanin, ~lan 5. Vojislav ]ori}, ~lan 6. Bo`o Bajlovi}, ~lan 7. Milan Karapand`a, ~lan 8. Nikola Vujanovi}, ~lan 9. puk. Slobodan Tarbuk, ~lan Odsutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva 1. ppuk. ^edo Trajkovi} 2. Ranko Bursa} 3. Milo{ Lon~arevi} 4. Du{an ]orkovi} 5. puk. Rumenko Di{ovi} Ostali prisutni 1. Milan Oblakovi} 2. Drago Pro{i} 3. Ana Ercegovac 4. Jovan @ivkovi} 5. Milan [orak 6. Veljko Jasi} 7. Simeon Ljubojevi} 8. \uro Dedi} 9. Milo{ Cvetkovi} 10. Du{anka Pre~anica U drugom dijelu sjednice su prisustvovali i Marko Bukva, iz vije}a Sindikata Srbije i Milinko Sandi} iz vije}a Saveza Sindikata Krajine. Za sjednicu je predlo`en slijede}i DNEVNI RED 1. Aktuelna politi~ka situacija; 2. Ostala pitanja. Koji je jednoglasno usvojen. Ad 1. Radovan dr. Maljkovi}, predsjednik Ratnog predsjedni{tva u uvodnom izlaganju podnio je kra}i izvje{taj sa sjednice predsjedni{tva SFRJ, odr`ane u Beogradu koja je trajala vi{e dana, a po~ela je 31. 01. 1992. godine. 77
Pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, sjednici su prisustvovali predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Krajine i Vlade Srbije. Tema sjednice je bila prihva}anje plana G. S. Vensa za mirno razrje{enje krize u Jugoslaviji. S jedne strane bio je taj plan, a s druge strane nastojanje predsjednika RSK g. Babi}a68 da se plan mo`e prihvatiti uz odgovaraju}e dopune i izmjene. Dr. Maljkovi} dalje navodi da je tra`io da konzultira borce i narod, ali je odluka o tome da li se plan prihvata ili ne trebala biti donesena u toku sjednice. Nakon {to je iznio glavne crte plana: da }e snage UN garantirati sigurnost narodima na prostoru Krajine; da se vojska povla~i; da oru`je TO ide u skladi{te; da su jedine oru`ane snage na podru~ju Krajine snage UN i civilne milicije, nastavio je da su tra`ene dodatne garancije nakon ~ega su dana uvjeravanja da UN snose potpunu odgovornost, te da }e u slu~aju potrebe JNA i srpski narod, za{titi srpski narod Krajine, odnosno da }e u slu~aju neprihvatanja plana Krajina ratovati sama. Predsjednik RSK Mile Paspalj69 potpisao je odnosno dao suglasnost na ovaj plan u ~emu su ga podr`ali dio predsjednika op{tina Banije i Korduna. Puk. Slobodan Tarbuk u svojoj diskusiji je naglasio da nije mudro gurati ovaj narod u smrt i krvoproli}e, te da u tom smislu podr`ava plan g. S. Vensa. Isti~e da je to {ansa da strategijska prednost pre|e na Jugoslaviju, a realizacijom mira narod }e se mo}i posvetiti svakodnevnim poslovima. Dr. Maljkovi} je dodao da UN nije na liniji razgrani~enja zato {to ne `eli sudjelovati u politi~kom razrje{enju za koje }e se stvoriti uvjeti njihovim dolaskom, pa neka se narod sam na demokratski na~in izjasni kakvo rje{enje `eli. Puk. Begovi}70 je podr`ao izlaganje puk. Tarbuka te dao i svoj glas podr{ke planu. Dodao je da treba razmi{ljati o spremnosti naroda da ako to ne bude trebalo bude sposoban da se brani. Mr. \uro Dedi} je istakao da se primjenom plana g. S. Vensa pronalazi razrje{enje jugoslavenske krize koje bi obuhvatilo i srpsko pitanje. Plan g. S. Vensa je realnost i time nijedan strate{ki cilj srpskog naroda nije poreme}en, i sada se otvara mogu}nost da se postignuto o~uva i sankcioni{e me|unarodnim dokumentima. Ranko Dodo{ je naglasio da je prihvatanje plana g. S. Vensa ipak bolje nego dalje rat. Osnovni cilj je postignut i sada je osnovno da se u ovim uvjetima narodu osigura sigurnost. Simo Ljubojevi} je pored tra`enja rje{enja na politi~kom planu naglasio potrebu stavljanja u prvi plan razrje{enje i problema u privredi, za{to je potrebno povezati se sa Vladom Srbije, Privrednom komorom i strukovnim udru`enjima. Jovo @ivkovi} smatra da se malo kasni sa tuma~enjem plana g. S. Vensa, te da s njim treba upoznati narod, koji se sve vi{e vra}a u Petrinju. Milan Karapand`a u tom smislu je istakao odre|ene poslove koje provodi Stanica Javne bezbednosti, izme|u ostalog je i najavio novu regulaciju prometa. Nikola Vujanovi} se u svojoj diskusiji suglasio sa planom g. S. Vensa. Smatra prioritetnim i potrebnim rje{iti sva de{avanja oko op{tinske vlasti u Petrinji, jer se u ovakvim uvjetima ne mo`e raditi. Kao primjer navodi kra|e, za koje se krivi op{tinska vlast, a vojska ~uva sve vitalne objekte. Tako|er isti~e potrebnim rje{iti pitanje i nastale probleme u [tabu TO, jer je on kao ~lan tog {taba podnio ostavku, `eli podnijeti izvje{taj i na osnovu toga da se donesu ocjene o njegovom radu. Stvari treba ra{~i{}avati i razrje{avati stavljaju}i u prvi plan volju naroda. 68
Milan. Predsjednik Skup{tine RSK. 70 Milan. 69
78
Dr. Maljkovi} je nakon toga istakao da se bojao nejedinstva i nesloge jer u svakodnevnim trenucima nismo zreli kolektivni interes stavili ispred li~nog, a za{to na primjer kra|e, plja~ke i ubistva od kojih se op{tinska vlast ogra|uje. Ne smije se dozvoliti lopovluk pod firmom nacionalne mr`nje. Drago Pro{i} je podr`ao plan g. S. Vensa te kao naredne zadatke isti~e povratak ljudi, pro~i{}avanje i ja~anje vlasti u Krajini te ja~anje i razvijanje privrede. Apelira na prevazila`enje nesloge, poziva na me|usobno uva`avanje i po{tovanje. Nakon toga Ratno predsjedni{tvo Skup{tine Op{tine Petrinja u pro{irenom sastavu donijelo je slijede}e zaklju~ke: 1. Prihva}a se koncept mirovnog plana UN o rje{enju krize u Jugoslaviji. 2. Dajemo podr{ku predsjedniku Skup{tine Republike Srpska Krajina Mili Paspalj koji je u ime Skup{tine potpisao suglasnost predsjedni{tvu SFRJ o primjeni plana g. S. Vensa na teritoriji Republike Srpska Krajina. 3. Smatraju}i ovaj plan me|unarodnom pomo}i srpskom narodu da u miru izrazi svoju istorijsku volju na demokratski na~in za o~ekivati je podr{ku i anga`man svih gra|ana Op{tine Petrinja u sprovo|enju ove mirovine operacije, jer je u interesu svih njih samih. Drugu mogu}u alternativu poznatu kao rat ovo Ratno predsjedni{tvo ne mo`e prihvatiti jer bi narod bio doveden u propast i tu istorijsku odgovornost ne mo`e preuzeti. 4. Predla`e se Skup{tini Op{tine Petrinja da prihvati ove zaklju~ke. –jednoglasno– Na prijedlog Nikole Bandura, a radi razrje{avanja teku}ih i spornih pitanja doneseni su slijede}i zaklju~ci: 1. Zadu`uju se dr. Maljkovi} i M. Karapand`a da u {to skorije vrijeme kontaktiraju sa pukovnikom Tarbukom radi realizacije nekih danas navedenih pitanja. 2. Da se organizira i odr`i zajedni~ka sjednica Ratnog predsjedni{tva i {taba TO. Ad 2. Marko Bukva i Vije}e Saveza sindikata Srbije i Milinko Sandi} iz Vije}a Saveza Sindikata Krajine govorili su o sindikalnom organiziranju u Krajini i zadatku da se formira sindikalno povjereni{tvo u Petrinji. Do izbora i stvaranja uvjeta za njih povjereni{tvo bi trebalo brojati pet ~lanova i njihov zadatak je organiziranje sindikalnih povjerenika u preduze}ima i drugim ustanovama. Zajedno sa op{tinskim organima povjereni{tvu se treba priklju~iti saradnja sa preduze}ima i odgovaraju}im institucijama u op{tinama Srbije zadu`enim za Petrinju. Nakon kra}e diskusije donesena je Odluka da se u Op{tini Petrinja formira sindikalno povjereni{tvo u koje se imenuju: Milan [tekovi}, Dragan Gravorac, Ranko Kova~evi}, Milka Resanovi} i \uro Dedi}. ZAPISNI^AR Du{anka Pre~anica, dipl. prav.
PREDSJEDNIK RATNOG PREDSJENDI[TVA: Radovan dr. Maljkovi}, Šv.r.š M.P.71
Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 2. 71
Okrugli pe~at: RSK, SO Petrinja.
79
25 1992., velja~a 6. Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK sa 23. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane dana 6. 02. 1991. godine, u zgradi op{tine, soba broj 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Vaso Le`ai}, Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi} i Du{an Bad`a. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade predlo`io je slijede}i Dnevni red 1. Dono{enje Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. 2. Dono{enje Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija van njihovog sjedi{ta. 3. Razmatranje zahtjeva za sazivanje sjednice skup{tine Republike Srpske Krajine. 4. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za puteve Republike Srpska Krajina. Rasprava po dnevnom redu Ad.1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi}, te je istakao da je gospodin Golding nakon obavljenih razgovora zatra`io kartu sa ucrtanim op{tinama Krajine. On je po staroj karti svrstao op{tine koje bi bile pod za{titom Ujedinjenih Nacija. Predsjednik Babi} mu je iznio primjedbu da se Krajini pripojila jo{ jedna tre}ina op{tina koje su bile ukinute, a sad su nanovo formirane, te je nabrojio Vrliku, Drni{-Petrovo Polje, Brati{kovci, Medak, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i Oku~ani. Dr. Milan Babi} je zatim istakao da nije formirana op{tina Vrhovine, a u toku je formiranje op{tina Vrlika, Drni{, Brati{kovci i Skradin. Formirane op{tine su: Medak, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i Oku~ani. Te op{tine su izabrale svoje poslanike u Skup{tinu Republike Srpska Krajina i sad je neophodno dono{enje ovog Zakona. Zatim je dr. Milan Babi} pro~itao predlog Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. Du{an Bad`a je istakao primjedbu da se uvrsti op{tina Zemunik Gornji-Smokovi}. Dr. Milan Babi} ka`e da treba uvrstiti Teslingrad i Perjasicu koja je bila u op{tini Duga Resa. Du{an Vje{tica predla`e naziv za op{tinu Medak da bude Isto~ni Gospi}-Medak. Dr. Milan Babi} jo{ predla`e za op{tinu Brati{kovci naziv, po ranijoj op{tini Brati{kovciSkradin. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. 80
Jednoglasno je donesen Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. Isti se prila`e zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio. Ad.2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} te je pro~itao tekst predloga Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovog sjedi{ta. Istakao je predloge na ~lan 6. iste Uredbe da sjedi{te sjeverno-dalmatinskog okruga bude u Kninu, Li~kog u Gra~acu, Kordunskog u Vojni}u i Banijskog u Dvoru. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija van njihovog sjedi{ta. Ista se prila`e zapisniku pod dva i ~ini njegov sastavni dio. Ad.3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade, dr. Milan Babi}, te je istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina du`na donijeti izvje{taj Skup{tini povodom razgovora sa ~lanovima predsjedni{tva Jugoslavije o mirovnoj inicijativi organizacije Ujedinjenih nacija, zbog promjenjenih okolnosti i stavova predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva Srbije prema Republici Srpska Krajina. Na osnovu Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatra`i sazivanje sjednice Skup{tine. Predsjednik Skup{tine je du`an da zaka`e sjednicu Skup{tine na zahtjev Vlade sa ta~no utvr|enim dnevnim redom. Dr. Milan Babi} predla`e da se uputi zahtjev Predsjedniku Skup{tine da zaka`e sjednicu za ponedjeljak 10. 02. 1992. godine u 12 ~asova u Kninu, sa slede}im dnevnim redom: 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika. 2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine. 3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih Nacija. U slu~aju da predsjednik Skup{tine na sazove sjednicu predla`e da se poslanici pozovu navedenog datuma, da saslu{aju izvje{taj i mi{ljenja Vlade te da odlu~e dali }e saslu{ati informaciju ili }e se odr`ati sjednica Skup{tine. Vuka{in Babi} ka`e da Banijska grupa zahtjeva odr`avanje sjednice Skup{tine van Knina. Vaso Le`aji} ka`e da se sjednica Skup{tine saziva u Kninu kao administrativnom centru Republike Srpska Krajina. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je usvojen zahtjev za sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ta~ka tri se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Ad.4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da u na{em sistemu financiranja funkcioni{u zakoni od pro{le godine, {to se ti~e naplate poreza od prodaje i prometa proizvoda i usluga. U Srbiji se radi po novom Zakonu i sve da`bine su preformulisane na ime poreza. Milan Bauk predla`e da se preduze}u za puteve procentualno odredi koliko i koja vrsta benzina mu pripada i predla`e 20% poreza. Jo{ dodaje da je ovo 81
preduze}e po~elo sa radom, ali bez direktora. Dogovoreno je da se za sutra pripreme predlozi i imenuju direktori. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za puteve Republike Srpska Krajina. Ista se prila`e zapisniku pod ~etri i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen. Dr. Vaso Le`aji} je obavjestio predsjednika i ~lanove Vlade da su u Kninu boravili predstavnici Visokog komesarijata za izbjeglice, Unicef-a SIV-a i predsjednik Crvenog krsta Jugoslavije. Apeluju na predstavnike vlasti da im omogu}i rad po humanitarnim principima na nivou Krajine, da bi izdvojili nov~ana sredstva za izbjeglice na podru~ju Republike Srpska Krajina. Sjednica je zavr{ila sa radom. ZAPISNI^AR Borka Lali}
PREDSJEDNIK VLADE Dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
26 1992., velja~a 6. Knin Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranom podru~ju RH
Saop{tenje sa sjednice vlade RSK odr`ane dana 06. 02. 1992. u KNINU. Na dana{njoj sjednici vlada je razmatrala i usvojila na osnovu ~lana 87 pravilnika Skup{tine zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji RSK. Ovim Zakonom utvr|eno je da teritoriju RSK ~ine teritorije slijede}ih op{tina: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Slunj, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor, Kostajnica, Petrinja, Gospi} Istok, Medak, Teslingrad, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac – Krnjak, Sisak – Caprag, Oku~ani, Vrlika, Brati{kovci – Skradin, Zemunik Gornji – Smokovi}, Petrovo Polje-Drni{, Perjasica. Zakonom je tako|er utvr|eno da grupe naselja koja su po ranijoj teritorijalnoj organizaciji ~inila podru~ja op{tine kao {to su: Kistanje, Srb, Udbina, Plitvice, Topusko, Dubica, ili koja druga mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog Zakona u smislu da se i ta podru~ja organizuju kao op{tine. Vlada je na dana{njoj sjednici donijela i Uredbu o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija van njihovog sjedi{ta odnosno Uredbu o okruzima. Ovom Uredbom utvr|ena su 4 okruga: 1. Sjevernodalmatinski sa sjedi{tem u Kninu 82
2. Li~ki sa sjedi{tem u Gra~acu 3. Kordunski sa sjedi{tem u Vojni}u 4. Banijski sa sjedi{tem u Dvoru. U Sjevernodalmatinskom okrugu su op{tine: Knin, Obrovac, Benkovac, Zemunik, Brati{kovci, Petrovo polje i Vrlika, U Li~kom okrugu su op{tine: Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Medak, Teslingrad i Vrhovine. U Kordunskom okrugu su op{tine: Vojni}, Vrginmost, Slunj, Pla{ki, Perjasica, Karlovac i Krnjak. U Banijskom okrugu su op{tine: Dvor, Glina, Petrinja, Kostajnica, Sisak Caprag i Oku~ani. Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu poslovnika Skup{tine zatra`ila sazivanje Skup{tine RSK u ponedjeljak 10. 02. 1992. g. u 12 sati u Kninu ~ija je glavna to~ka dnevnog reda Izvje{taj vlade o razgovorima vo|enim u predsjedni{tvu i izno{enje mi{ljenja Vlade o mirovnoj inicijativi UN. Slu`ba za informisanje 72
M.P. U Vrginmostu, 7. 2. 92.
sekretar Borka Lali}
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
27 1992., velja~a 6. Knin Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSK sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukama Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA REPUBLIKE Broj: 02-1/1-1/92. Knin, 6. 2. 1992. godine POSLANICIMA SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA –SVIMA–
72
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.
83
Obavje{tavaju se poslanici Skup{tine Republike Srpska Krajina, da je Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odr`anoj 6. 2. 1992. godine kojom je predsjedavao predsjednik Republike Srpska Krajina dr. Milan Babi}, na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpska Krajina zatra`ila sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina za ponedjeljak 10. februara 1992. godine u 12 ~asova u op{tinskoj vije}nici u Kninu. Ukoliko bi predsjednik Skup{tine bio sprije~en da sazove sjednicu Skup{tine naprijed navedenog dana, Vlada poziva sve poslanike da prisustvuju sjednici Skup{tine 10. februara 1992. godine u 12 ~asova u Kninu i da saslu{aju izvje{taj Vlade. Za sjednicu se predla`e slijede}i Dnevni red 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika. 2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine i to – Zakon o prekr{ajima, – Krivi~ni zakon, – Zakon o radnim odnosima, – Zakon o li~nom radu, – Zakon o javnim slu`bama, – Zakon o javnim preduze}ima, – Zakon o kolektivnim ugovorima, – Zakon o inspekciji rada, – Zakon o odlu~ivanju skup{tine op{tine u uslovima kada je Skup{tinu napustio odre|eni broj odbornika, – Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. 3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija. PREDSJEDNIK REPUBLIKE dr Milan Babi}, s.r. M.P.73 Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
28 1992., velja~a 7. Knin Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovni plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ
73
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
84
SAOP[TENJE ZA JAVNOST Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odr`anoj 07. 02. 1992. god. u Kninu kojoj je predsjedavao Predsjednik Republike dr Milan Babi} razmatrala je sadr`aj i ishod Pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ74 koja je odr`ana 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja je kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim povodom zauzela slijede}e zaklju~ke: 1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posljedica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda te sjednice treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev, za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ. 2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadr`aj plana Sajrusa Vensa, te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana. U~esnici u radu sjednice stavljeni su u poziciju da odlu~uju o ne~emu s ~ijim sadr`ajem nisu upoznati {to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije. Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je ne u pravcu analiziranja valjanosti stavova iz plana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bez obzira na njegovu sadr`insku neprihvatljivost. 3. Posebnu pa`nju zaslu`uju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisali beskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vre|anja i omalova`avanje onih koji nisu prihvatili politiku svr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni trebalo da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod kojima je trebalo donijesti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog pona{anja a ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu. Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadr`aj, primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi ka diskriminaciji srpskog naroda – okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju – kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne mo`emo prihvatiti. Navedene optu`be po na{oj ocjeni sra~unata je na to da u javnom mijenju izazove otpor prema rukovodstvu i srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno `eljni rata i nasilja, `rtava i smrti. Vlada Republike Srpska Krajina onima koji izri~u te optu`be, u koje ako ih ponove sto puta postoje opasnost da i mi poverujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod u to da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo protiv njegovog jedinstva i da navodno ho}emo da izazovemo gra|anski rat, iako su se u toj optu`bi sjedinili do neprepoznavanja. Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno la`u javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {to je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednosti izri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e va`iti hrvatski zakoni i institucije. To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e va`iti hrvatski zakoni na teritoriji Republike Srpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksi koji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji – teritoriji srpskog naroda biva 74
Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva vidi: Dok. br. 20.
85
primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskog narodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakako zna~ajna. Ta izmjena va`an je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu anga`ovanja mirovnih snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding75 ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekih izmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{em mi{ljenju pravednost plana je presudan faktor za trajnost razultata, koji }e proiste}i iz njegove realizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na osnovu kojeg }e se anga`ovati mirovne snage UN, jeste i u tome {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadr`aj koji ~ini cjelinu – politi~ki sadr`aj koji nama nikada nije prezentiran, – a na toliko smo valjda imali pravo, prestavlja osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno pravni akt kojim }e biti okon~an ovaj rat. Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka ta~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog i legitimnog interesa srpskog naroda, u mirovnom ugovoru izrazila bi se kao norma koja bi se morala po{tovati. Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna ukazuje na to da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju, usmjere na to da se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali na nas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Mile Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamo na to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa “njegovim” opredjeljenjem da to navodno prihvati. Oni koji su ga zloupotrebili rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika Republike u njegovom odsustvu. Me|utim, u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost, te je neosnovana svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike. Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to je obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se, komedije, istu obesna`io svojim demantijem koji je uva`en od Ujedinjenih nacija. Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisati kapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela. Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ili milom, s nama ili bez nas da }e uva`avati bilo {ta, bilo kakav argument – pravni, politi~ki ili mo`da ljudski. Najzad, spada u prvorazredno licimjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisu u~inili iako su pozvani da u~ine), Republiku Srpsku Krajinu – priznaju njen Ustav u ~asu kada im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koji su u~inili za to da svoju la` u~ine ubjedljivom. Njihova neva`e}a i neovla{tena odluka o narodnoj prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa za Republiku Srpska Krajina, opasna je. Posljedice koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutno manifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajina po svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamo javnost, doma}u i svjetsku, da ne mo`emo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {to proistekne iz neovla{}enog i neodgovornog pona{anja drugih.
75
Marrack Goulding, stru~njak za mirovne operacije i podtajnik za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a.
86
Ne bismo `eljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slaba utjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi pre`ivio srpski narod Republike Srpska Krajina i srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim. 4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom, stavu da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesu srpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 91. godine izra`enu volju, da `ivi u zajedni~koj dr`avi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to `ele. Svako naknadno mjenjanje na{eg stava u odnosu na isti – ni u ~emu izmjenjen plan Sajrusa Vensa nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{ta smo dobili i potpunu podr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno. Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uva`ile na{e legitimne, javnosti poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje, od nas }e biti razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izra`enom voljom srpskog naroda Republike Srpska Krajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene. Od prava na samoopredjeljenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija, mi ne mo`emo i nemamo pravo da odustanemo. Od tog svog prava mo`e odustati jedino srpski narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku. 5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko anga`ovanja mirovnih snaga UN-a, odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajina izja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temelji na ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajno opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~no pripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina. Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom Republike Srpska Krajina da zaka`e referendum najkasnije u roku od mjesec dana o anga`ovanju mirovnih snaga UN i politi~koj i dr`avnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina i srpskog naroda koji u njoj `ivi. PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA Dr Milan Babi}, Šv.r.š
M.P. 76
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
29 1992., velja~a 7. Beograd Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija
76
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
87
Zapisnik Sa sjednice Vlade SAO Zap. Slavonija odr`anoj dana 07. 02. 1992. g. u Birou, Beograd. Prisutni: D`akula Veljko, Vukeli} Veljko, Mileti} Milenko, Sa{i} Ilija, Dopu|a Nikola, Bukva Mirko, [ipraga Vladimir, Vuki} Veljko. Dnevni red: 1. Analiza aktivnosti i daljni zadaci Vlade 2. Ostalo D`akula Veljko upoznaje prisutne sa obavljenim razgovorima u Staroj Gradi{ci u komandi Banjalu~kog korpusa. Razgovori su vo|eni na temu organiziranja i uspostavljanja civilne vlasti za podru~je zapadne Slavonije. [to se ti~e tehni~kih detalja iznosi da je za smje{taj Vlade osigurana tzv. vila u Oku~anima. Predla`e da se krene u akciju povratka naroda Zap. Slavonije, i to svaki ~lan Vlade za podru~je op{tine sa koje poti~e. Iznosi detalje za organiziranja i uspostavljanja policije za ~ega su zadu`eni Martinovi} Milanko i [panovi}77 i Zrini} Milenko. [to se ti~e organiziranja i uspostavljanja op{tinskih {tabova TO predla`e da se zadu`i Vuki} Veljko. [to se ti~e plana OUN i njegove provedbe zadu`uje se Sa{i} Ilija, a za organizaciju policije Ga}e{a Drenko. Vukeli} V.: nagla{ava da je krajnje vrijeme da se donese operativni plan daljnjih aktivnosti. Iznosi da je trenutno najbitnije pri}i organizaciji policije i TO i prihvatam prijedlog da se za TO zadu`i Vuki} Veljko. [to se ti~e ostalih predlo`enih ne `eli se izja{njavati jer ih dovoljno poznaje. Iznosi da je u dogovoru sa Goranom Had`i}em osigurano 10 automobila za potrebe Vlade. D`akula V.: {to se ti~e osiguranja povratka vozila od MUP-a i Pokrajinskog SUP-a zadu`uje se Sa{i} Ilija. Postavlja pitanje da li funkcioni{e Savjet Vlade Zap. Slavonije. Sa{i} Ilija upoznaje prisutne sa nekim mogu}im rje{enjima, zapo{ljavanja na{ih ljudi u slu~aju da mirovne snage do|u na na{e podru~je (uslu`ne djelatnosti) jer prakti~no postoji mogu}nost zapo{ljavanja na jednog vojnika jedan radnik, pa i vi{e. [impraga Vladimir isti~e da je slijedom aktivnosti koje nam predstoje premalo, tj. da se moramo hitno kadrovski oja~ati, ne kao Vlada i ~lanovi Vlade, ali {to se ti~e aktivnosti samih, anga`ovati pojedine ljude. Mislim da }e najve}i teret ako do|e do ostvarenja mirovnog plana imati policija i bojim se da Ga}e{a Drenko ne}e mo}i udovoljiti {to se ti~e stru~nosti, a isto tako i u odnosu na tenzije koje postoje prema njemu zbog toga {to nije bio na podru~ju Zap. Slavonije u vrijeme ratnih dejstava. D`akula V.: Krajnje dobronamjerno sam shvatio izlaganje [imprage, a imenovanje Ga}e{e nisam mislio da bude ministar ve} da bude spona izme|u Vlade i stru~nog tima koji radi na organiziranju policije. Ukoliko svi tako smatraju, sla`em se da ga ne postavljamo, a zbog odioznosti posla da ja radim na tim poslovima. Sa{i} Ilija: Kad je rije~ o tenzijama veliko je pitanje prema kome sve one ne postoje, a zbog sveukupne situacije, a pogotovo u Oku~anima mislim da bi ba{ Drenko mogao taj posao obavljati.
77
Rade.
88
Vukeli} Veljko: Isti~e problem nepokrivenosti resora informisanja {to nismo smjeli zapostaviti pa predla`e da se to pokrije sa Milun Karad`i}em, po{to E}imovi} Du{an ne}e to da radi. Zaklju~ak je da se obavi razgovor sa Karad`i}em i da se vidi da li mo`e udovoljiti tim poslovima zbog zdravstvenih razloga. D`akula V.: Predla`e da Sa{i} uputi protest OUN, ambasadi SRNJ, {tampi, u vezi ru{ila~kih aktivnosti usta{a na podru~ju Zap. Slavonije, {to se i prihva}a. Daje na razmi{ljanje prijedlog da se fuzioni{u SAO Isto~na i Zapadna Slavonija. [impraga V.: Predla`em da se formira kordinaciono tijelo, a ne da se ide na fuzioniranje. Nagla{ava problem uspostavljanje socijalnog staranja tj. tijela koje }e to voditi. Sa{i} Ilija predla`e da svi preuzmemo obavezu obila`enja zbjegova. Bukva Mirko upoznaje prisutne da je Savjet Vlade, koje bi trebalo imenovati danas, uzeo je sebi u zadatak da pripremi prijedlog teritorije koja bi sa~injavala Zap. Slavoniju, tako da bi ve}inu ~inilo srpsko stanovni{tvo. Radom Savjeta koordinira Marko Priji}.78 Nagla{ava problem povratka koji je neizostavan uz MUP. U daljem radu dogovoreno je da Savjet pripremi kartu Zap. Slavonije i da se na slijede}oj sjednici dogovori o istom i iza|e u javnost. [impraga Vladimir upoznaje prisutne sa zahtjevom Vlada Srbije za dostavljanje podataka o ljudskim `rtvama i {tetama na podru~ju Zap. Slavonije, {to je dostavljeno SANU. Zaklju~eno je da se slijede}a sjednica odr`i u Oku~anima u slijede}u srijedu. Zavr{eno u 18,30 h. Zapisni~ar: Vukeli} Veljko Izvornik, rukopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
30 1992., velja~a 9. Vojni} Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun predsjedniku SO Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK
Poslano u Vojni} u 10,30 sati79 Predsjedniku op{tine _____________ –hitno–
78 79
O elaboratu kako posti}i srpsku ve}inu na podru~ju zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 51. Dopisano rukom.
89
Molimo Vas da hitno obavijestite Va{e poslanike u Skup{tini Srpska Republika Krajina da }e se sastanak Kluba poslanika za Baniju i Kordun odr`ati u nedjelju 9. 2. 92. u 12,00 sati u prostorijama SUP-a Glina. Predsjednik Kluba poslanika za Baniju i Kordun prim. dr. Spiro Kosti}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
31 1992., velja~a 9. Glina Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj
Glina, 9. 2. 92. 12 h Klub zastupnika Mile Paspalj Mile Marti}: Posljednjih mjeseci Babi}80 je do{ao u koaliciju sa dr. Mi}unovi}em,81 Jovi}em,82 koji nastoje da ru{e srpsko rukovodstvo. – nisam pozvan na sjednicu predsjedni{tva – vr{i se manipulacija sa srpskim narodom – nije ta~no da su Kninjani protiv Vensovog plana, onaj protestni miting je skupljen od |aka i dijela Babi}evih pristalica – pozivam zastupnike da izglasaju nepovjerenje Vladi Krajine, kao i meni. Bosni} Mile Ja sam isto da se plan prihvati ali mislim da smo skup{tinu trebali imati u Kninu kojoj bi trebao prisustvovati Babi} pa da mu ka`emo u lice. Mi nemamo vremena provoditi referendum iako bi to bilo najmjerodavnije. Ja apelujem na sve vas da ovaj plan prihvatimo i da o~uvamo jedinstvo. Dragi~evi}83 – prihvata plan, s tim da se u daljnjim pregovorima ugrade oni nedostaci koji su izostavljeni kao Sisak-Predgra|e, Caprag i drugi za razmje{taj mirovnih snaga. Moli zastupnike da se danas na sjednici prihvati plan, a pitanja vladi da se rasprave na redovnoj sjednici.
80
Milan, predsjednik RSK. Dragoljub, predsjednik Demokratske stranke. 82 Mirko, osniva~ i predsjednik Srpske narodne obnove i paravojne skupine “Du{an silni” koja je na rati{tima u Hrvatskoj djelovala pod zapovjedni{tvom OS SFRJ i Slu`be dr`avne sigurnosti Republike Srbije. 83 Lazar. 81
90
Vu~kovi}84 – zamjera predsjednicima SO-u za{to bar nisu sazvali SO da se odrede prema Vensovom planu. – zahtjeva da se Skup{tina ne opredjeljuje ukoliko ne prisustvuju li~ko-dalmatinske op{tine, a ako ne da se Skup{tina odr`i u Kninu. Paspalj replicira da na ovoj sjednici imaju ve} 3 delegata iz SO Knin a mislim da }e prisustvovati i ostali predstavnici kao i Babi} jer sam ga li~no pozvao. A}imovi}85 delegat iz Oku~ana daje punu podr{ku Paspalju u ime naroda SO.e. Dmitrovi}86 – Kostajnica zahtjeva da se sjednica SO-e obavezno odr`i u Kninu gdje je i sjedi{te Skup{tine i Vlade i da na sjednici prisustvuje i Vlada Krajine i da se stvari dovedu na ~isto. Bjelivuk87 – Vojni} – u potpunosti se sla`e sa Dmitrovi}em. Dobrovoljac zamjera nama svima zbog prepucavanja i nejedinstva gdje se vodi borba za vlast mi smo mnogo puta prevareni a uglavnom zbog nejedinstva. Ne dozvolimo povla~enje oru`ja. Komandant bataljona iz Siska Predgra|a iznosi stav svojih boraca koji ne}e dozvoliti predaju oru`ja. Sisak nije zauzet, ali da je zauzet ne bi se mogao odr`ati. Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
32 1992., velja~a 10. Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK sa 25. sjednice Vlade Republike srpska Krajina, odr`ane dana 10. 2. 1992. godine, u zgradi op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi} i ~lanovi Vlade Du{an Vje{tica, Petar [tikovac, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Du{an Bad`a, Lazar Macura, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda i Borivoj Ra{uo savjetnik u Birou Vlade u Beogradu. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, dr Milan Babi} je predlo`io slijede}i
84
Nikola. Gre{ka, rije~ je o Du{anu E}imovi}u, kasnijem ~lanu Vlade RSK. 86 Branko. 87 Dragan. 85
91
Dnevni red 1. Utvr|ivanje dnevnog reda za sjednicu Skup{tine Republika Srpska Krajina. 2. Rasprava o mirovnom planu Sajrusa Vensa. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} te istakao da na osnovu Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatra`i sazivanje sjednice Skup{tine, a predsjednik Skup{tine je du`an da zaka`e sjednicu na zahtjev Vlade sa ta~no utvr|enim dnevnim redom. Dr Milan Babi} predla`e da Vlada kao predlaga~ skine drugu ta~ku dnevnog reda koja glasi: “Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.” Predla`e da se za dana{nju sjednicu Skup{tine usvoje ta~ka 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika; i ta~ke 3. koje }e biti ta~ka 2. Izvje{taj Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija. Drugih predloga nije bilo, te se ovaj predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je usvojen predlo`eni dnevni red za slede}u sjednicu Skup{tine. Ad. 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i pro~itao tekst plana Sajrusa Vensa. Zatim je dao primjedbe na ovaj plan i istakao da se iz plana treba brisati naziv Hrvatska, jer iz plana proizlazi da je Krajina u Republici Hrvatskoj. Usput je pomenuo da bi ovaj plan bio za nas prihvatljiv kad bi Krajina bila stavljena pod protektorat Ujedinjenih nacija. Funduk Uro{ ka`e da je Krajina Republika i ima svoju vlast. Ka`e da pojedine grupe poku{avaju razbiti sve {to je do sada u~injeno. Nama odgovara status da smo zasebna republika i da nismo u okviru Hrvatske. Borivoje smatra da bi se trebalo pozvati na me|unarodnu konvenciju Ujedinjenih nacija i helsin{ke dokumente iz 1975. godine u kome se izri~ito ka`e da ni jedan narod bez njegove izri~ite izjave volje ne mo`e biti sveden na ni`i status, u konkretnom slu~aju nacionalnu manjinu. Ka`e da je Vensov plan tehni~ko sredstvo Evropske zajednice koje nas svodi na nacionalnu manjinu u Hrvatskoj i time rje{avaju taj dio jugoslovenskog problema. Isti~e da trebamo tra`iti pravo na samoopredjeljenje, kao i pravo da u~estvujemo u svim pregovorima, koji se vode na bilo kom nivou u vezi Krajine. Jednoglasno je data saglasnost da se Vensov plan usvoji uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina, koje je i do sada isticala. Mirovni plan Sajrusa Vensa se prila`e zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom. ZAPISNI^AR Borka Lali} Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
92
PREDSJEDNIK REPUBLIKE dr Milan Babi}
33 1992., velja~a 10. Knin Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj je razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH
ZAPISNIK sa 1. sjednice vanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpska Krajina, odr`ane u Kninu u op{tinskoj vije}nici, dana 10. 02. 1992. godine Sjednicu Skup{tine Republike Srpska Krajina otvorila je Borka Lali}, sekretar Skup{tine, te istakla da je sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republika Srpska Krajina, na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpska Krajina. Sjednici prisustvuju: predsjednik Republike Srpska Krajina dr Milan Babi}, Prvi ministar u Vladi, ~lanovi Vlade i predsjednik Vrhovnog suda Funduk Uro{. Istakla je da sjednici ne prisustvuju predsjednik i potpredsjednik Skup{tine i da na osnovu Poslovnika Skup{tine sjednicu mo`e voditi jedan od poslanika, te predla`e da Lazar Macura vodi ovu sjednicu. Nakon izvr{ene prozivke poslanika, utvr|eno je da je sjednici Sku{tine prisutno 85 poslanika, te da Skup{tina ima potrebnu ve}inu i mo`e donositi pravovaljane odluke. Borka Lali} je zatim obavijestila prisutne da je Vlada na dana{njoj sjednici, kao predlaga~ dnevnog reda, sa ove sjednice Skup{tine skinula 2. ta~ku dnevnog reda koji su poslanici Skup{tine dobili u pismenom obliku. Drugih izmjena dnevnog reda nije bilo, pa je predsjedavaju}i dao dnevni red na usvajanje. Jednoglasno je usvojen slijede}i: D n e v n i r e d: 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika. 2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija. Prije po~etka rasprave predsjedavaju}i Skup{tine Lazar Macura je pro~itao telegram podr{ke od dr Bogdana Magli~a, predsjednika Tesline fondacije i potpredsjednika srpskoameri~kog komiteta iz Los An|elesa. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1 Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika Sekretar Skup{tine Borka Lali}, obavje{tava prisutne da sjednici Skup{tine prvi put prisustvuje poslanik iz novoformiranih op{tina, te je potrebno verifikovati njihove mandate. Predsjedavaju}i Skup{tine moli verikacionu komisiju u sastavu: Bosni} Mile, Dragi~evi} Lazar i Ivani{ Ratomir da izvr{i pregled dokumenata predlo`enih poslanika. Verifikaciona komisija je pregledala dostavljene dokumente, te je predsjednik verifikacione komisije Mile Bosni} istakao da je izbor proveden u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine i podnose}i izvje{taj o verifikaciji predlo`enih poslanika predla`e Skup{tini Republike Srpske Krajine da 93
verifikuje mandate poslanika iz Op{tine Vrlika: Stojanovi} Milan, Zagorac Rade, Stojisavljevi} Du{an, Vin~i} Slobodan, Trivi} Nikola, Arnaut Mirko, Kalini} @eljko; Op{tina Teslingrad: Toma{ Mirko, D`akula Ilija, Bo`i~kovi} Rade, ^ubilo Janko, Novkovi} Mane, Stani} Luka, Sitvuk Radojka; Op{tina Medak – Isto~ni Gospi}: Krajinovi} Milan, \akovi} Du{an, Zagorac \ur|a, ^ubrilo Rade, Kri~kovi} \or|e, Rogovi} Mile, Krnjak ^edomir; Op{tina Petrovo Polje – Drni{: Beader De~an, Vuka{in Nedjeljko, Popac Bo{ko, Lukavac Mom~ilo, Beader Bo{ko, Obradovi} Mirko, Jankovi} Nikola; Op{tina Smokovi} – Zemunik Gornji: Erceg \or|e, Berber Ilija, Prostran Jovan, Graovac Milan, Mari~i} \uro, Parenta Rade, Pucar Sa{a i Op{tina Brati{kovci – Skradin: Kresovi} [piro, [trbac Milan, Pavasovi} Milan, Svitlica @ivko, Baljak Milorad, Lali} Vitomir, Damjani} Slobodan. Predsjedavaju}i Skup{tine Republike Srpske Krajina stavlja predlog verifikacionoj komisiji na usvajanje. Jednoglasno je izvr{ena verifikacija mandata poslanika iz navedenih op{tina. Odluka o verifikaciji mandata poslanika se prila`e zapisniku pod 1. i ~ini njegov sastavni dio. Predsjedavaju}i Skup{tine zatim obavje{tava novoizabrane poslanike da pristupe potpisivanju sve~ane izjave. Sve~ana izjava poslanika Skup{tine Republike Srpska Krajina iz op{tina: Vrlika, Teslingrad, Medak – Isto~ni Gospi}, Petrovo Polje – Drni{, Smokovi}, Zemunik Gornji i Brati{kovci – Skradin potpisana je pred predsjedavaju}im Skup{tine dana 10. 2. 1992. godine. Ista se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade o mirovnoj inicijativi UN Obrazlo`enje po ovoj ta~ci dnevnog reda dao je podpredsjednik Vlade Jovan Kati} te je istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odr`anoj 7. 02. 1992. godine u Kninu kojoj je predsjedavao Predsjednik Republike dr. Milan Babi} razmatrala sadr`aj i ishod Pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ koja je odr`ana 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja je kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim povodom zauzela slijede}e zaklju~ke: 1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posledica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda te sjednica treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ. 2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadr`aj plana Sajrusa Vensa, te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana. U~esnici u radu sadr`ajem nisu upoznati {to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije. Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je u pravcu analiziranja valjanosti stavova iz plana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bez obzira na njegovu sadr`insku neprihvatljivost. 3. Posebnu pa`nju zaslu`uju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisali beskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vo|enje i omalova`avanje onih koji nisu prihvatili politiku savr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni trebalo da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod kojima je trebalo donijeti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog pona{anja a ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu. Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadr`aj, primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome 94
planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi ka diskriminaciji srpskog naroda – okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju – kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne mo`emo prihvatiti. Navedene optu`be po na{oj ocjeni sra~unate su na to da u javnom mijenju izazovu otpor prema rukovodstvu i srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno `eljni rata i nasilja, `rtava i smrti. Vlada Republike Srpske Krajine onim koji izri~u te optu`be, i koje ako ih ponove sto puta postoji opasnost da i mi povjerujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod u to da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo protiv njegovog jedinstva i da izazovemo gra|anski rat kako su se u toj optu`bi sjedinili do neprepoznavanja. Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno la`u javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {to je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednosti izri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e va`iti hrvatski zakoni i institucije. To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e va`iti hrvatski zakoni na teritoriji Republike Srpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksi koji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji – teritoriji srpskog naroda biva primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskog narodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakako zna~ajna. Ta izmjena va`an je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu anga`ovanja mirovnih snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding88 ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekih izmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{em mi{ljenju pravednost ~lana je presudan faktor za trajnost rezultata, koji }e proiste}i iz njegove realizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadr`aj koji ~ini cjelinu – politi~ki sadr`aj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo valjda imali pravo, predstavlja osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno pravni akt kojim }e biti okon~an ovaj rat. Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka to~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog i legitimnog interesa sprskog naroda, u mirovnom ugovoru, izrazila bi se kao norma koja bi se morala po{tovati. Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna, ukazuje na to da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju usmjere na to da se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali na nas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Mile Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamo na to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa “Njegovim” opredjeljenjem da to navodno prihvati. Oni koji su ga zloupotrebljavali rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika Republike u njegovom odsustvu. Me|utim, predsjednik Republike dr Milan Babi} nije bio odsutan i on je u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost, te je neosnovana svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike. Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to je obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se, komedije, istu obesna`io svojim demantijem koji je uva`en od Ujedinjenih nacija. 88
Marrack Goulding.
95
Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisivati kapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela. Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ili milom, s nama ili bez nas da }e uva`avati bilo {ta, bilo kakav argument – pravni, politi~ki ili mo`da ljudski. Najzad, spada u prvorazredno licemjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisu u~inili kako su pozvani da u~ine) Republiku Srpska Krajina – priznaju njen Ustav u ~asu kada im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koje su u~inili za to da svoju la` u~ine ubjedljivom. Njihova neva`e}a i neovla{}ena odluka o navodnoj prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa iz Republike Srpska Krajina, opasna je. Poslednje koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutno manifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajina po svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamo javnost, doma}u i svjetsku, da ne mo`emo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {to proistekne iz neovla{}enog i neodgovornost pona{anja drugih. Ne bismo `eljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slaba utjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi pre`ivio srpski narod Republike Srpska Krajina i srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim. 4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom, stavu da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesu srpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 1991. godine izra`enu volju, da `ivi u zajedni~koj dr`avi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to `ele. Svako naknadno mijenjanje na{eg stava u odnosu na isti – ni u ~emu izmjenjeni plan Sajrusa Vensa nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{to smo dobili i potpunu podr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno. Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uva`ile na{e legitimne, javnosti poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoodredjenje, od nas }e biti razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izra`enom voljom srpskog naroda Republike Srpska Krajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene. Od prava na samoodredjenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija, mi nemo`emo i nemamo pravo da odustanemo. Od toga svog prava mo`e odustati jedino srpski narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku. 5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko anga`ovanja mirovnih snaga UN-a odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajina izja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temelji na ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajno opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~no pripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina. Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom Republike Srpska Krajina da zaka`e referendum najkasnije u roku od mjesec dana o anga`ovanju mirovnih snaga UN i politi~koj i dr`avnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina srpskog naroda koji u njoj `ivi. Predsjedavaju}i Skup{tine zatim otvara raspravu po ovoj ta~ki dnevnog reda. Funduk Uro{ se u svojoj diskusiji ukratko osvrnuo na prava srpskog naroda na ovom prostoru, te je istakao da ni u “`utoj monarhiji” nije bio nacionalna manjina. Imao je svoje }irili~no pismo od 1630. godine, osnovno sudovanje od 1691. godine i mati~ne knjige sve do 96
Paveli}eve89 vlasti kad su ta prava ukinuta i do danas nisu vra}ena. Srbi su stvorili 1918. godine zajedno sa Hrvatima i Slovencima prvu Jugoslaviju kao konstitutivni narod {to je kasnije potvr|eno u svim ustavima. Nova fa{isti~ka vlast u Hrvatskoj svojim Ustavom je proglasila Srbe nacionalnom manjinom i provodi ponovni genocid nad na{im narodom. U cilju zaustavljanja rata ponu|en je Vensov sporazum u ~ijem sklapanju nismo u~estvovali kao subjekt. Helsin{kom i drugim me|unarodnim konvencijama se predvi|a da se ni jedan narod ne mo`e dovesti u ni`i status nego ga je u`ivao, a nama se to nudi ovim sporazumima. Ne tretira se na{ teritorij, ve} teritorij Hrvatske, i mi se tretiramo kao strana koja je zapo~ela rat. Sa ovim konceptom se razoru`ava ne samo na{a strana i predvi|a se da se oru`je preda JNA i ZNG, pod nadzorom UN-a. To je jedan od razloga za{to taj sporazum nije prihvatljiv. Zbog na~ina razmje{taja mirovnih snaga, na~ina razoru`anja kao i statusa kojim se tretiramo u sporazumu, kao takav nije u cjelosti prihvatljiv. Zbog toga smo u razgovorima sa gospodinom Goldingom tra`ili modifikaciju tog sporazuma i to da se izme|u zara}enih strana napravi demilitarizovana zona, zatim da se tretiramo kao strana u sukobu, da JNA ostane u kasarnama, te da umjesto posmatra~a Evropske zajednice koji nisu objektivni do|u posmatra~i UN-a. Predsjedni{tvo Jugoslavije nam podme}e da potpi{emo krnji sporazum u kome se pominju samo lokalni organi vlasti, te Funduk pita {ta je sa na{om Skup{tinom i ka`e da mi imamo svoj Ustav, zakone i republiku, jo{ dodaje da mi nismo za rat, ve} za mir, ali ne mir s kojim gubimo sva prava. Stojanovi} Milan poslanik iz Vrlike za koju isti~e da postoji kao srpska op{tina od 1688. godine, te je sad ponovo formirana. Isti~e da je Vensov sporazum neprihvatljiv za ovaj narod, a nije ga potpisao ni predsjednik Republike. Pita ko tvrdi da djeluje SDS u [ibeniku i Zadru. Ka`e da se od strane vojnih struktura, a mnogi pripadnici JNA ne mogu da se oslobode komunisti~ke dogme, kao ideologije la`ne svjesti. Ka`e da pojedini ministri opstruiraju rad Vlade, a ne sprovode red i zakonitost i da je sjednica u Glini burleska, a Paspalj pion u politi~koj igri. Dodaje da nama treba mir, ali ne takav koji bi garantovao biolo{ki nestanak. Slobodanka Vujatovi} ka`e da su savezna vlada, Predsjedni{tvo i vojni vrh politi~ki diletanti, jer ne vide svoj kraj, te pita ~iji je vazal gospodin Milo{evi}.90 Petar Cvetanovi} ka`e da je Vensov plan jasan svakom ko ima politi~ki instinkt, te da su ~lanovi predsjedni{tva Jugoslavije vrhunski stru~njaci u manipulaciji jer provode ne{to bez prakti~nog potkrepljenja. Isti~e da je Mile Paspalj odgovoran za razjedinjenje srpskog naroda i da je dio poslanika izmanipulisan u vezi odr`avanja skup{tine. Rajko Le`aji} isti~e da je srpskom narodu rat nametnut te ka`e da nas Vensov plan tretira kao pobunjeni etnos koga treba urazumiti. Dodaje da je 7. 02. o. g. u Benkovcu odr`avana pro{irena sjednica SDS-a, s preko sto u~esnika, donijela zaklju~ke da Vensov plan treba usvojiti uz modifikacije koje tra`i Vlada i da Republiku Srpsku Krajinu mogu predstavljati njeni legitimni predstavnici, te ka`e da i on podr`ava te predloge. Dodaje da smo, zbog neprihvatanja Vensovog plana ucjenjeni od Republike Srbije, koja sprovodi ekonomski embargo i ne isporu~uje naftne derivate i druge robe. Mile Rogovi} ka`e da srpski narod ne}e predati oru`je, te da on podr`ava stavove Vlade.
89 90
Ante, poglavnik NDH. Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
97
Milan Ivani} ka`e da srbijansko rukovodstvo radi na razjedinjenju srpskog naroda, jer umjesto da sazove svoju skup{tinu, saziva na{u. Isti~e da je Vensov plan sredstvo za realizaciju koncepta usvojenog od evropske zajednice u Hagu, po kome se Srbi i Republika Srpska Krajina svode na nacionalnu manjinu, bez kolektivnih prava. Prihvatanjem Vensovog plana bi omogu}ili realizaciju usta{ko-prava{ke ideje o ukidanju Srba kao politi~kog naroda. Petar [tikovac – isti~e da se u Vensovom planu Hrvatska pominje kao geografski pojam, a dalje u tekstu kao Republika – {to je dr`avno-pravni pojam. Rade ^ubrilo – ka`e da se velika ve}ina boraca iz njegove op{tine pod utjecajem vojnih starje{ina, u jednoj anketi, izjasnila za Vensov plan bez primjedbi. Isti~e da je on za Vensov plan, ali uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina. \uro Mari~i} apeluje da predstavnici vlasti po|u na polo`aje da podignu moral borcima i razlo`e im Vensov plan i eventualne posljedice koje bi prihva}anjem izazvali. Mile Daki} – tako|er ka`e da ljude treba vi{e upoznavati sa Vensovim planom. Isti~e da kroz Vensov plan provejavaju negativne politi~ke ideje, jer prejudicira politi~ko rje{enje i srpski narod svodi na nacionalnu manjinu. Vensov plan sadr`i ideju politi~ke i oru`ane neravnopravnosti, jer se jedna strana razoru`ava, a skrivena je ideja o kapitulaciji Republike Srpska Krajina, koja po tom planu mora predati oru`je drugoj strani. Zatim pita {ta je sa ljudskim pravima Srba u hrvatskim gradovima. Dalje ka`e da je predsjednik Srbije potpisuju}i Vensov plan preuzeo na sebe odgovornost za moralne posljedice i time priznao da je Srbija ratuju}a strana.91 \or|e Kri~kovi} je govorio o te{koj situaciji u ratom pogo|enoj op{tini Isto~ni Gospi} – Medak. Du{an \akovi} – predla`e da se Vensovom planu dodaju garancije: 1. Za{ti}eno podru~je ne}e biti podrvrgnuto zakonima i institucijama Hrvatske; 2. Priznaje se pravo Srbima unutar Hrvatske na predlo{ku Vensovom sporazumu; 3. Spre~avanje svih sukoba na linijama razgrani~enja i unutar za{ti}ene zone; 4. Referendum. Milan [trbac – je istakao da narod Bukovice i Kosara ne}e dati JNA da se povu~e, da }e zauzeti borbena sredstva i staviti se pod komandu onog kadra koji `eli da se bori za interese svog naroda. Vuka{in Babi} – isti~e da se u zadnje vreme vodi medijska kampanja da je za rat svako ko nije za Vensov plan, me|utim Vlada ima jasan stav da je protiv rata, ali za doradu Vensovog plana. Zatim je govorio o atmosferi na pro{irenoj sjednici predsjedni{tva u Beogradu i ~lanovi Vlade su stekli utisak da moraju prihvatiti Vensov plan, jer je potpisan mnogo prije sazivanja sjednice. Istakao je da na pitanja gdje su zapadne granice Jugoslavije i kako su po Vensovom planu JNA ilegalne, a ZNG legalne oru`ane snage, ~lanovi Predsjedni{tva Jugoslavije nisu znali odgovoriti. Jedini argument koji su imali jeste da imaju pouzdanu informaciju da }e Tu|man92 odbiti plan, te }emo mi prihva}anjem plana dobiti me|unarodnu naklonost. Slobodanka Vujatovi} – predla`e da se smjeni ministar Marti},93 jer kad se jedan ministar ne sla`e sa programom Vlade po{teno je da podnese ostavku. Zatim je rekla da je Mile Paspalj izmanipulisao narod Banije i Korduna.
91
[ire o stavovima Mile Daki}a vidi: Dok. br. 16. Franjo, predsjednik Republike Hrvatske. 93 Milan. 92
98
Mirko Arnaut – ka`e da bi trebalo da se po principu “mastiljavih mrlja” mirovne snage rasporede u Gorski kotar, Istru, Zadar, Split, te isti~e da je Vensov plan ra|en po diktatu onih koji su razdjelili Jugoslaviju. Po{to se niko vi{e nije javio za diskusiju rije~ je uzeo predsjedavaju}i Skup{tine, Lazar Macura, te je istakao da moramo ostati ~vrsti i vi{e se vezati s bosanskom krajinom i da se nada Šdaš niko ne}e dozvoliti tre}i svjetski rat, jer }e dalji sukob eskalirati. Zatim je pozvao poslanike da se izjasne: ko je za to da se prihvati Vensov plan uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina. Poslanici su se jednoglasno izjasnili za ovaj predlog. Na pitanje, ko je za bezuslovno prihva}anje plana, svi poslanici su bili protiv. Predsjedavaju}i zatim konstatuje da su se poslanici Skup{tine jednoglasno izjasnili da se Vensov plan prihvati uz primjedbe Vlade Republika Srpska Krajina. Zatim se poslanicima obratio predsjednik Republike dr Milan Babi}, i istakao da je dobio informaciju sa skupa poslanika u Glini, te sa `aljenjem mora da zaklju~i da me|u poslanicima postoji podjeljeno mi{ljenje o su{tinskom pitanju, koje se ti~e svakog gra|anina i svakog pripadnika srpskog naroda u Republici Srpska Krajina. Zatim ka`e da u novonastaloj situaciji podjeljenog mi{ljenja u institucijama Republike Srpska Krajina jedino mogu}e rje{enje jeste ispitivanje stava svih gra|ana Republike Srpska Krajina, provo|enjem referenduma. Na osnovu svojih ovla{}enja iz ~lana 78. stava 1. ta~ke 4. i 7. Ustava Republike Srpska Krajina, predsjednik Republike je donio odluku o raspisivanju republi~kog referenduma, 22. i 23. februara 1992. godine od 7 do 19 ~asova, sa slijede}im pitanjem: Da li ste za to da se mirovni plan Sajrusa Vensa prihvati: A) uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina i B) u potpunosti i bezuslovno. Za provo|enje referenduma IMENOVANA JE Centralna komisija u sastavu: Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda, za predsjednika komisije i ~lanove: 1. Kresovi} \uro, predsjednik Okru`nog suda Knin, 2. Risto Matkovi}, ministar za upravu i pravosu|e, 3. Borka Lali}, sekretar Skup{tine i 4. Milan Ivani} poslanik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Predsjednik dr Milan Babi} predla`e ovom sastavu Skup{tine da se slo`i s ovom odlukom, bez obzira {to je ona kona~na na osnovu Ustava. Predsjedavaju}i Skup{tine poziva poslanika da glasaju o ovoj odluci. Jednoglasno je donesena odluka o raspisivanju Republi~kog referenduma. Ista se prila`e zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom. Preslika, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A 178-101.
99
34 1992., velja~a 10. Li~ka Kaldrma Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom narodu
Po{tovani gospodine Babi},94 U razgovoru koji smo imali sredinom februara pro{le godine, kao {to znate bilo je re~i, izmedju ostalog, i o potrebi osnivanja Srpske narodne stranke, za ~ije osnivanje Vi niste bili. Se}am se da ste mi rekli: “ako vam treba stranka osnujte je na Hvaru.” Naravno, ja sam to tada shvatio kao {alu, pa sam Vam u pismu od 15. februara 1991. op{irno izlo`io svoje mi{ljenje o potrebi osnivanja SNS, a i srpske selja~ke stranke. Mislio sam to zato {to sam smatrao da treba osnovati ove stranke, ne za to da bi se udovoljilo politi~koj modi, ve} zato da bi se osnivanjem ovih stranaka pokrio nepokriveni politi~ki prostor u Hrvatskoj. Pripreme za osnivanje SNS su bile pri kraju, izmedju ostalog bile su ot{tampane i pristupnice /jedan primerak sam i Vama poslao uz pismo/. Vi mi na pismo niste odgovorili. Kao {to Vam je poznato, SNS je znatno kasnije osnovana u Zagrebu, a iz nastupa ~elnika te stranke Milana Djuki}a, bilo je jasno da je ta tz. SNS bila osnovana i uz pomo} hrvatske strane. Tim povodom poslao sam Vam ~estitku da bi Vas potsetio da u politici postoje i gre{ke koje smo mogli i da izbegnemo. SNS koja je trebala da bude ovde osnovana, prevashodno je imala u vidu celovitost srpskih interesa na administrativnom prostoru Hrvatske. Polaze}i od ~injenice da Hrvati i Srbi ovde vekovima `ive zajedno, ili jedni pokraj drugih, osniva~i stranke su mislili da treba po}i od jednakog statusa Hrvata i Srba, kao ravnopravnih naroda, {to je i istoriska ~injenica koju sankcioni{e i medjunarodno pravo. Naime, stranka bi polazila od stanovi{ta da oba naroda budu i u nazivu dr`ave. Dakle, da se dr`ava zove Hrvatsko-Srpska Republika, da to bude dr`ava gradjana koji u njoj `ive, da se u Saboru uvede ve}e naroda, da se jezik zove hrvatskosrpski, da oba pisma budu ravnopravna, da nacionalni simboli budu zajedni~ki, ili odvojeni i dr. Ovi zahtevi bi se ostvarivali uz zajedni~ke napore oba naroda i zajedni~ke interese, {to je zna~ilo da Srbi ovde svoje probleme treba da re{avaju u dogovoru sa Hrvatima. Put, dakle, ka tome cilju nije trebalo, a niti je smeo da vodi preko valjanja kamenja po cestama i miniranja pruga, ve} razumnim i strpljivim pregovorima, pa ako to ne bi dalo `eljene rezultate, onda pristupiti suptilnijim metodama borbe, gde bi druga strana bila daleko ranjivija. Ovako rezultati politike “ho ruk” su o~iti. Ta politika je nanela ogromne {tete na{em narodu ovde i opet nas vratila na po~etnu poziciju, ali sada sa neusporedivo manjim {ansama na maksimalni uspeh. Politika krajina u Hrvatskoj jeste nerazumna politika i takva politika ne vodi ni~em dobrom po srpski narod ovde. Evo za{to: Ako bi se i ustrojila Republika Krajina i ako bi ona postala ~ak i medjunarodni subjekt, ona bi obuhvatila samo jednu ~etvrtinu srpskog naroda u Hrvatskoj, {to zna~i da bi tri ~etvrtine srpskog naroda ostalo van granica Krajina i bez 94
Milan.
100
ustavnog prava kao naroda, Srbi bi bili izlo`eni nepo{tednoj asimilaciji. Krajina se sastoji iz dva razdvojena geografska dela /kninskog i glinskog regiona/. Izmedju ovih delova nalazi se hrvatska op{tina Slunj. Ova ~etvrtina Srba koja `ivi u Krajini /oko 150 hiljada/ `ivi na ekonomsko nerazvijenom prostoru, bez prirodnih resursa i odvojena je od matice, {to zna~i da ni ekonomski ne mo`e samostalno da opstane. Bosna, sa kojom bi Krajina imala prirodnu granicu u sli~nom je ekonomskom stanju. Pored malog broja stanovni{tva koje bi `ivelo u Krajini uz zabrinjavaju}i nizak nivo nataliteta i uz krajnje nepovoljnu sada{nju starosnu strukturu stanovni{tva, Krajina bi imala i nizak obrazovni nivo stanovni{tva uz nedostatak kadrova svih profila. Druge dvije Krajine po brojnosti srpskog stanovni{tva u njima i nacionalne strukture, jo{ su u nepovoljnijem polo`aju. Naime, na njihovom prostoru je ve}insko stanovni{tvo hrvatsko, a prostor srpskog dela Zapadne Slavonije je potpuno izdvojena enklava. Jasno je {ta to zna~i. Za{to Vam pi{em? Vi se protivite i u ovakvoj konstelaciji odnosa dolasku tz. “plavih {lemova”. Tu se i ja potpuno sa Vama sla`em. I ja sam protiv svake strane vojske u na{oj zemlji, pogotovo sam protiv te vojske na dugi rok, jer takva vojska pa makar bila i prijateljska, sigurno nam donosi vi{e {tete nego koristi. Brojni su razlozi za ovakvo shvatanje. Ali, gospodine Babi}u, Vi ste, ako sebe smatrate politi~arem i na to mnogo ranije morali da mislite. Dakle, prije po~etka valjanja kamenja po cestama i otpo~injanja oru`anih sukoba. I tada je jasno bilo da druga strana ima du`u palicu. Pa sada ako izmedju dva zla treba birati, onda }e razuman ~ovek odabrati ono manje. O, da, da Vam ka`em za{to ovde nije osnovana SNS? Zato {to je to spre~eno grubom silom. Zapravo Va{ sada{nji ministar vera Petar [tikovac o kojem sam Vam pisao 15. februara 1991. se za to izda{no zalo`io. Najpre se po~elo sa pretnjama, pa onda stavljanjem dinamita u auto, pa pucanjem iz vatrenog oru`ja i da Vam ne pi{em {ta sve jo{, jer mislim da ste u to upu}eni. Ali i bez obzira na sve Djuki}eve mane i mane njegove “srpske” stranke, ipak mislim da ni njemu nije trebalo zapaliti ku}u, jer se tu verovatno mislilo ko }e, ako svoj svome ne}e. I najzad, da Vam ka`em gospodine da je, nadajmo se, i vreme “plavih ljubi~ica” pro{lo, a i da je pro{lo i vreme dugih vladanja, bar {to se vlasti u republikama ti~e. Zato mislim da bi {to prije trebalo uprili~iti skup misle}ih Srba ovde i sa ovih prostora i poku{ati prona}i re{enje za sve Srbe ovde. Ovako izdeljeno po “pa{alucima” ima}emo veoma malo {anse da ostanemo za trajnije. Na kraju gospodine, `eleo bih da Vas podsetim i na onu narodnu poslovicu: “bolje se vratiti i sa tri ~etvrtine puta ako je pogre{an, nego sa celog”. P.S. @ivim u nadi da Va{ ministar vera ne}e Objaviti i rat Srbiji. Ne daj Bo`e! S po{tovanjem, Va{ Du{an Bursa}, Šv.r.š Li~ka Kaldrma, 10. februar 1992. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 262.
101
35 1992., velja~a 11. Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske demokratske stranke iz Hrvatske i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana bez referenduma
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KNIN Adresa: n. n. 43, 59300 Knin, Telefoni: (059) 60-214, 60-173, Telefax 60-173, Teku}i ra~un kod SDK Knin 34460-678-30213, Devizni ra~un kod JNK banka Knin 60811-621-58-72711053-1655531 Na{ znak: 6/92________________ Va{ znak:_____________________ Knin, 11.02.1992._____________ Predmet: SAOP[TENJE Srpska demokratska stranka Republike Srpske Krajine u povodu ogla{avanja Srpske demokratske stranke za Hrvatsku, a koja se javila za sredstva javnog informisanja iz kako je navela, sjedi{ta u Kninu, du`na je zbog objektivnog informisanja javnosti navesti sljede}e: Javljanje Srpske demokratske stranke za Hrvatsku sa navedenim sjedi{tem smatramo ne samo neistinom, a {to je javnosti poznato, nego smi{ljenom provokacijom {to nikako nismo o~ekivali jer smo, polaze}i od na{ih opredjeljenja da bi Srpska demokratska stranka za Hrvatsku trebala za{tititi i predstavljati srpsko nacionalno bi}e, odnosno interese srpskog naroda u granicama Republike Hrvatske, izra`avamo negodovanje permanentnim uplitanjem Srpske demokratske stranke za Hrvatsku na podru~ju Republike Srpske Krajine na kome ona ne egzistira ni pravno ni svojom aktivno{}u. To {to pojedini ~elnici ove stranke stanuju na teritoriji Republike Srpske Krajine jo{ uvijek ne zna~i i verifikaciju da njihova djelatnost sa ovog podru~ja, odnosno zloupotrebljava i pro{iruje na podru~je koje im defakto i de jure ne pripada. Srpska demokratska stranka Krajine nije meritorna da presu|uje i da daje ocijene za bilo koju stranku izvan njezinih granica. Ona kao demokratska stranka ne samo da uva`ava strana~ku djelatnost drugih stranaka u Republici Srpskoj Krajini nego svoju demokrati~nost potvr|uje uva`avanjem svih demokratskih kretanja u svijetu. Ali, Srpska demokratska stranka Krajine smatra nedopustivim kori{}enje mjesta stanovanja ili gostovanja ~elnika stranaka na podru~ju Republike Srpske Krajine da ono poslu`i kao poligon za obra~unavanje tu gdje ona nema svoje sjedi{te, a ponajmanje upori{te u ~lanstvu. Istupe Srpske demokratske stranke za Hrvatsku prihvatamo kao relevantne, ali samo izvan granica Republike Srpske Krajine. Zato svako kori{}enje pojedina~nog domicila strana~kih vo|a Srpske demokratske stranke za Hrvatsku i onih gostuju}ih smatramo provokativnim i nedobronamjernim, jer u ime srpskog naroda u Republici Srpska Krajina mogu govoriti samo stranke koje zastupaju interese naroda Republike Srpska Krajina. Svako drugo djelovanje sa strane odbijamo s 102
indignacijom, uz napomenu da je ovakav permanentan vid istupanja ~elnika Srpske demokratske stranke za Hrvatsku sra~unat na negiranje legitimiteta Srpske demokratske stranke Krajine i Republike Srpske Krajine. Vezano za ovu problematiku name}e se i pitanje bezuslovnog podr`avanja Vensovog plana ove stranke. Srpska demokratska stranka Krajine podr`ava stavove iznesene na Skup{tini Republike Srpske Krajine od 10. februara u Kninu i referendumska pitanja predlo`ena od strane predsjednika Republike Srpske Krajine Dr. Milana Babi}a, smatraju}i da je jedino srpski narod u Republici Srpskoj Krajini meritoran i legitiman da odlu~i o sudbinskim pitanjima svoga postojanja i daljnjeg opstanka. PREDSJEDNI[TVO SDS Republike Srpske Krajine M.P.95
P R E D S J E D N I K: Dr. Ljubica [olaja, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 6046.
36 1992., velja~a 14. Glina Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcima predsjednika RSK Milana Babi}a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Skup{tina Republike Srpska Krajina Glina, 14. 02. 1992. godine – Na osnovu ~lana 74. stav 3. Ustava Republike Srpska Krajina, Sazivam Skup{tinu Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati u Glini (Spomen-dom) dana, 16. 02. 1992. godine (nedjelja) s po~etkom rada u 12,00 sati. 96 Za ovu sjednicu predla`e se slijede}i Dnevni red 1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti poslije Odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. 02. 1992. godine u Glini. 2. Razno. 95 96
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin. Vidi: Dok. br. 37.
103
P r e d s j e d n i k: Mile Paspalj, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
37 1992., velja~a 16. Glina Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano o radu Vlade RSK
Zapisnik sa sjednice Skup{tine RSK odr`ane 16. 02. 92. g. u Glini u 12 h PRISUTNI: Dopuzovi} Nikola – Pla{ki Medakovi} Milorad Radunovi} Milan Vu~eti} Milo{ Medakovi} Nikola Paspalj M.97 – imamo pokrivene op{tine dalmatinsko-li~ke, – M.98 Bosni} je inzistirao da njegovi do|u, ali je nagovoren da ne do|u, Kostajnica, Sisak, – ubje|ivao sam ih da je potrebno jedinstvo. – Mo`da je problemati~na i to~ka dnevnog reda, a mo`da i to {to je Skup{tina po~ela ozbiljno raditi. Na{u Skup{tinu prihvatila je i UN-e. Molim Vas shvatite ozbiljnost i da nastavimo u jednom demokratskom duhu po svim pitanjima. – (~ita DR99) Sergej:100 predla`em da druga to~ka bude rad Vlade. Kosti}:101 dali sa novinarima ili bez novinara. Paspalj M: pa predla`em da se svega dotaknemo u prvoj to~ki. @uni}:102 – rasprava o vladi, jer SRK ni nema Vlade, Jednoglasno usvojen DR. 97
Milan. Mile. 99 Dnevni red. 100 Veselinovi}. 101 [piro. 102 Milan. 98
104
To~ka 1. Paspalj M. – (~ita podsjetnik) – ako poslanici zauzmu stav – mo`e po Ustavu da se opozove i predsjednik Vlade i Predsj.103 RSK. – poslije Odluke od 9. 2. 92. sazvana je Skup.104 u Kninu koja nije imala ni kvoruma. – odlu~ili su da se ide na neki referendum, a o tome legalno odlu~uje Skup{tina. Ve}ina op{tina ne `eli da provodi referendum. Pozvao sam predsj. RSK, on je oti{ao u Petrovac, saglasili smo se na referendum nejde. @elim da ova Skup{tina donese Odluku da se nejde na referendum. – Skup{tina je po~ela, ima kvorum ali napominjem nemojmo u toku Skup{tine da do|e do kr{enja Ustava. – referendum – mislim da u ovom trenutku mo`e da se raspravlja, smatram da je to jedna velika podvala narodu, mi taj referendum nismo pripremili. – referendum mo`e raspisati samo Skup{tina Krajine. – da oŠkoš toga netreba diskusije, da se ne prihvati. Knin – nema potrebe diskutovati o referendumu, nego o legitimitetu Skup{. u Kninu. Paspalj: (~ita ~l. 68 Ustava) Martinovi} B. – o tome nemamo {ta raspravljati jer je to bilo na nelegitimnoj skup{tini. – Da su akti doneseni na takvoj. [imujlija \or|e: – bilo je na ju~era{njem sastanku govora o tome, jer popisi su u opticaju i oni idu. Paspalj: Vlada je. Knin – Skup. u Kninu – njene odluke nemaju legitimitet. – nije ustavno, Vladu nismo razrije{ili ona je legalna. – Skup{tina mora odbiti taj referendum. Simo:105 – refer.106 je raspisao Milan Babi}, ali jasno stoji da Skup{t. to mora potvrditi. Paspalj: odbija se zahtjev za referendum kao neustavan i ne}e se provoditi na teritoriji RSK. Paspalj: – na sastanku u Beogradu o Jugoslaviji, je dogovoreno da RSK dade 40 poslanika u Ustavotvornu skup{tinu. Pravni, monetarni i svaki drugi `ivot je vezan za ostatke Jugoslavije (razno) Roksani} Dragan: – u dijelu vezanom za kriterije – broj stanovnika – prema veli~ini op{tine. Rade Mr|enovi}: – do{lo je do izvjesnih raskola u na{oj Republici, nebi o tome trebali voditi raspravu, jer }e se podjeliti narod u Republici SK. Predsjednik RSK je dosta doprinjeo i ima veliki uticaj kod naroda, da se u Kninu nastavi rad. Jovi} dr. D.:107 – mislim sasvim suprotno od svog prethodnog diskutanta obzirom na historijski momenat Odluke o srpskom narodu, da kona~no uobli~imo RSK na prostorima Jugoslavije – pru`a nam se momenat da na jedan miran na~ini rje{imo svoje pitanje. Bitno je da kona~no damo ocjenu svih pona{anja koji su sudbonosni (~itani dio). 103
Predsjednik. Skup{tina. 105 Raj{i}. 106 Referendum. 107 Du{an. 104
105
– ovakove podvale srpski narod je samo dobijao od Tita108, Bakari}a109, Kardelja110 i ... – ovaj Parlament mora na}i izlaz, moramo re}i da vizavi svih `rtava da takav ekzibicionizam ne prihvatimo. D. M.111 Babi} mora prihvatiti Odluku ove Skup{tine. – ovo je zaista historijski trenutak za srpski narod, mislim da u dijelu odnosa se mora voditi ra~una. – ukoliko imamo na vrhu li~nost koja se sukobljava sa Predsjedni{tvom mo`e izazivati velike probleme. Bogdani} Svetozar: – ho}u da vjerujem da ovdje sjede ljudi koji ho}e da artikulirane `elje naroda dovedu do cilja. Nalazimo se na toj raskrsnici, situacija nije bezizlazna, na djelu je sukob izme|u parlamenta i prvog ~ovjeka Republike. Jugoslavija je napadnuta od strane nekih evropskih dr`ava. Neki ljudi iz Vlade su prodale svoju cjenjenu struku, moramo biti pametni da to ne dozvolimo, jer Jugoslavija je jedina na{a dr`ava. Prihvatili smo Vensov plan i obavezali Vladu i Predsj. da to isto u~ine, poslije toga se saziva Skup{. u Kninu s ciljem da se taj plan ne prihvati, da bi do{lo do nekog udara pa bi mi onda ostvarili svoj neki cilj koji mi nije jasan. – Re~eno nam je da nikakve primjedbe ne dolaze u obzir na Vensov plan. Ovaj listi} je la`an i tendenciozan, Plan daje {ansu na{em narodu da se u miru opredjeli i to pravo }emo dobiti, ali ovakvom Vladom }emo to te{ko ostvariti. Uporno se radi na razbijanju ovog naroda, da se ru{i legalna vlast u Srbiji koja nam je mnogo pomogla. Ovaj dio posla je ova Skup{tina trebala ve} uraditi, a danas razgovarati o tome kako }emo {to spremniji do~ekati mirovne snage, jer one su ovdje me|u nama. – ja predla`em da ova Vlada se raspusti, da se odredi mandatar koji }e sastaviti novu Vladu koja }e zastupati interese Krajine. Ovaj sukob je zbog toga {to netko mora da padne, po na{em Ustavu predsjednika bira narod, a ovoga je izabrala Skup{tina. – radi se o tome da }e to iskoristiti protivni~ka strana. Sergej Veselinovi} (Obrovac) – nekoliko puta smo upozoravali na razbija~ku politiku M. Babi}a. – dr. Babi} je sa svojom kninskom frakcijom razbio i SDS.112 – nastojao je da izazove i ratni vihor u BiH. Srbiji je potreban predah, i Babi} ne gleda interese srpskog naroda. – Nekoliko puta smo upozoravali M. Babi}a da je rat vodila JNA i masu mobilisanih ljudi iz Srbije i C. Gore. – privreda u Krajini je slaba i u takvom stanju je potreban jedan predah. Babi} ponovo razbija srpski narod u BiH. Predla`em da ova Skup{tina razrije{i du`nosti M. Babi}a. Mladini}:113 – u na{oj bli`oj istoriji smo vidjeli nekoliko montiranih procesa. Mi trebamo sagledati su{tinu potrebe ovog parlamenta. Ovaj parlament je pametan da odlu~i o sudbini ovog naroda.
108
Josip Broz. Vladimir. 110 Edvard. 111 Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~. 112 Srpska demokratska stranka. 113 Vjerojatno je rije~ o Mandini} Neboj{i, poslaniku u Skup{tini RSK. 109
106
– velikim silama ne odgovara vru} Balkan, ni ovaj Parlament nemo`e promjeniti tok velikih sila. Mi smo ovim Planom uzeli predah, donosimo Odluku o sudbini na{eg naroda. Milan Babi} ima svoje zasluge, me|utim od pobune u Kninu, udru`ena opozicija se javlja kao jedna snaga da ru{i vlast u Srbiji. Srbi su ~udan narod i velike sile su ulo`ile u to da u Srbiji izbije gra|anski rat. Takav odnos }e izazvati nemire koji mogu imati velike posljedice za nas. \uro Dedi}: `elim re}i da je na{em narodu prili~no te{ko, trenutak je u kom politika ima malo {ansi. Vensov plan je povod da se zabavimo o sebi, sve {to razum mo`e obuhvatiti govori da je Vensov plan realnost. Takvi politi~ki potezi vode u stvaranje me|uljudskih sukoba. – Ova Skup{tina treba da ovo razmatra. Tko je ugro`en, a tko ugro`ava, kome svijet da pomogne, tu nam je svijet pomogao, to je realnost. Za opstanak treba izabrati mogu}e. Ujedinjen srpski narod je klju~no pitanje. Moramo umjeti ukrotiti u sebi prkos. Samo ugro`ene {tite UN-e, samo jedno moramo izabrati. Posrnut }e svako nastojanje koje se bori za vlast. Narodi odlu~uju, u ime cjeline `ivot vapi za artikulacijom misli. – ubrzati vlast na cjeloj teritoriji. Vensov plan nije mogu}e staviti kao predlog rasprave, i tim planom nije ugro`ena na{a Krajina. Oru`ani otpor srpskog naroda osigurao je osnovne pretpostavke koje na{ narod `eli. Dalje bi trebali tragati za priznavanje u Jugoslaviji i Evropi. Da bi se oslobodili oklijevanja, ovog ~asa netreba tra`iti vi{e, za{to je protivni~ka strana rekla da, svima je jasno, cjelini srpskog naroda je potrebno vrijeme za preispitivanje. Nametnuti rat je imao jednu iskustvenu poruku i kod nas i dalje. Nije dobro zatvoriti o~i i nesmijemo se dati zbuniti. Postoji mogu}nost da svijet svati da {avovi ne}e pucati po Republikama. Srbija je o~ito stala na vlastite noge. Razbiti jedinstvo srpskog naroda jest mogu}e, ali je i opasno. Svaki dio mora voditi ra~una o jedinstvu. – Ako umijemo prevazi}i tu borbu, nema bojazni da }e nam srpski narod i UN-e okrenuti le|a. – Referendum nema nikakvog smisla. Parlament i Vlada. – Ima trenutaka kada i ~asni ljudi po~nu tumarati. ^i~a:114 – donjeli smo Odluku o potpunom prihva}anju mirovnog plana, o~ekivao sam da }e predsjednik RSK prihvatiti ili podnjeti ostavku, ali od tog ni{ta, pa se trebamo pitati za koga on radi. – da srpski narod bude jedinstven. @uni} – zamoljavam da se dr`imo dnevnog reda, osnovni zadatak je da utvrdimo dali je gosp. Babi} kr{io Ustav ili ne, a na{e me|usobne ~arke idu od nerada Vlade, da se izglasa nepovjerenje Vladi. Bo`ani} B:115 – drago mu je {to se shvatila ozbiljnost rada, dobro je {to ima razli~itih mi{ljenja, mislim da mi netrebamo da strahujemo da je to razdor, to bi trebao biti po~etak novog jedinstva. Knin je historijski simbol srpskog naroda, ali nemora se tamo stalno sastajati. Da glasamo o razre{enju predsj. SRK i Vlade. Vojnovi}:116 – sada smo na deobama, ako ne postignemo jedinstvo bi}e nam i seoba, mi mjesto da se bavimo privrednim stvarima, mi se bavimo drugim problemima. Mislim da smo postigli dosta, dosta je izne{eno o Vladi i to negativnih, da nam nije Armije ni Srbije ko zna gdje bi sada bili. 114
Milo{. Bo{ko. 116 Marko. 115
107
– te{ko mi pada ovo da se na{ predsjednik okre}e opoziciji. Za rad uvjek ima {ansi. Ovaj Ustav mora biti sveto pismo za sve nas, a onaj tko radi protiv mora za to da odgovara. – da trebamo inzistirati da predsj. RSK se javno izjasni oko ovih stvari. – da Vlada podnese inform. za ovu Skup{tinu. – da se za petak ili subotu zaka`e hitna skup. – da ta skup{tina bude u Kninu. Bogdani} S.:117 – u petak zasjeda Savet bezbednosti i oni tra`e jasnu sliku, i mi to moramo rije{iti, nema vremena za ~ekanje, njima se `uri, a nama ne. Bo`ani}: – ~l. 83, 87. Majstorovi}:118 – jutros su me zvali da se hitno javim u Korenicu, neznam za{to, drugi put mi je saop{teno da je u utorak Skup{tina u Kninu, kad sam do{ao u Korenicu saznao sam da je Skup{tina u Glini, kako ja mogu da diskutujem kad sam kasno pozvan. – ja ne}u biti glasa~ka ma{ina. – re~eno je da se sastane Skup{tina u Kninu. – imam utisak da je sada Glina glavni grad, da se ubudu}e Skup{tine zakazuju negdje u sredini. – dali se neko bojao iznijeti svoje mi{ljenje u Kninu. Vidio sam naljepljene plakate za referendum. Bo`ani}: ja se nemogu stim slo`iti, ovo su ratni uvjeti, produ`avanjem toga – radi se o minutama, argumenata ima mnogo. Majstorovi}: – jasno mi je sve, nije mi jasno za{to se to nemo`e re}i to i u Kninu. Oku~ani: Ova Skup{tina je izglasala suglasnost za Vensov plan, ako on ne po{tuje nas za{to bi mi njega. A}imovi}:119 – potreba za Skup{tinom je bila, vrlo sam se ru`no osje}ao kad sam pro~itao tekst koji je M. Babi} poslao Sajrusu Vensu. – 112 ljudi je poginulo u Oku~anima, 250 ranjenih – 60 poginulih, zato nema razmi{ljanja o ratu, Plan je dobra osnova za nas. [to se ti~e izjava Babi}a – prema legalnoj Skup{tini je prevr{ila mjeru. Predla`em da ga razrije{imo i kao predsj. Republike i Vlade, Predsj. Babi}a je izabrala ova Skup{tina. – ~l. 87. – stav 9. Da funkciju predsj. Republike obavlja predsjednik ove Skup{tine. Da se Odluka o referendumu proglasi ni{tavom. N.120 Medakovi}: – predla`e u skladu s Ustavom da Skup{tina prekine rad i formira komisije koje }e pokrenuti opoziv predsjednika. – Komisija za za{titu ustavnog poretka, Komisija za utvrdjivanje ratnih zlo~inaca. Postoji Skup{tina kao politi~ko tjelo i sada predlagati formiranje komisija, je odlaganje rje{enja. Gubimo vrijeme, – sla`em se sa poslanikom da se prekine rad i za 3 dana nastavi u Kninu. Sergej V.: – bilo je ve} dosta re~eno o radu M. Babi}a, – vidjeli ste da on ima ustavno pravo da raspusti Skup{tinu – Formiranje komisija je tipi~an komunisti~ki sistem.
117
Svetozar. Mile. 119 U izvorniku je pogre{no napisano prezime, rije~ je o Du{anu E}imovi}u. 120 Nikola. 118
108
Marti} Milan: – sve {to ka`em su ~injenice, u poslednje vrijeme je na{ predsjednik manipulisao sa ovim narodom. Povezao se sa opozicijom uz obe}anje koje mu je dato da }e biti predsjednik ako sru{i srpsko rukovodstvo. Da Skup{tina razmotri. Plan Sajrusa Vensa je jedini koji garantira mir. Gospodin Funduk121 iskrivljeno prikazuje ~injenice i oda od mjesta do mjesta i manipuli{e sa narodom. Javno je Butros Gali rekao da se primjenjuje zakon Krajine. To je jedna veoma opasna manipulacija. Bjelivuk Dragan: – nebi trebali i}i u {iroku raspravu, ako je ovo stupilo na snagu, onda }emo po njemu raditi, a u njemu sve jasno stoji. Vlade i svaki njen...122 – glasanje o nepovjerenju Vladi – nakon tri dana. Martinovi} Boris: – u Ustavnom Zakonu – ~l. 3 – alineja 5 – Ustavotv. Skup{. RK nastavlja s radom dok se predsj. ne izabere, – na isti na~in na koji se predsjednik bira on se i razrje{ava, to isto vrijedi i za Vladu. Radmanovi} M.:123 – do{lo je do nesporazuma tuma~enja ~lanova. 9. 02. je bilo predloga – 3 dana je pro{lo. Pla{}anska dolina svima je poznata, mi smo bez struje, narod Pla{kog je zvao Babi}a da do|e da vidi gdje mi `ivimo i nije htio do}i. Umjesto da je danas do{ao ovdje, on je oti{ao u Petrovac. Potpredsjednik Skup.: – nemogu da gosp. Bo`ani}a samo upozorim da nije u pravu i mora biti strpljiv, historija }e ocjeniti dali smo u pravu. – Nemo`emo se ni oteti utisku da raskola i nejedinstva ima, treba}e nam puno truda da se to rije{i. Sla`em se sa svima {to upozoravaju da ova na{a Skup{tina mora biti formalno pravno ~ista. Paspalj Mile: – prvi put sam zadovoljan jer imam dojam da svi razmi{ljate svojim mozgom. Na Skup{tini u Kninu koja je imala nadpolovi~nu ve}inu, birala je predsjednika RSK, ~l. 95 Ustava. Mi ovdje imamo 81 poslanika, ja sam molio sve predsjednike da se sastanemo u Topuskom, do{lo je par ljudi. Ustava se moramo dr`ati. Kakvu god Odluku donjeli imaju samo 2 mogu}nosti – ili u Jugoslaviju ili ne. – Re~eno je u Predsjed. SFRJ dali mi prihvatamo Predsj. i Jugoslaviju, mi smo se dva puta izjasnili da smo za Jugoslaviju. – u Baranji i Slavoniji su ljudi prevareni i oni su na to dali primjedbe. – mi moramo po~eti razmi{ljati kao ostatak Jugoslavije, treba promijeniti predsjednika RSK i Vladu koja nepostoji. – ~ita ~lanove Vlade, ustvari mi Vlade nemamo. Svi raskoli u Krajini su od Knina. – ili }emo raspustiti Skup{tinu ili }emo smijeniti M. Babi}a i Vladu. Mi moramo raditi sa vladama Srbije i C. Gore – i treba se izabrati sa cijele teritorije Republike SK. Rep. SK nije pa{aluk od 16 op{tina. @ivkovi}:124 – ju~e sam bio na jednoj ishitrenoj sjednici tra`io sam jedinstvo, odre|eni ljudi – Babi} ne}e promjeniti svoje mi{ljenje. – mi smo na Skup{tini donjeli Odluku da sara|ujemo sa Republikom Srbijom. 121
Uro{. Re~enica u izvorniku nedovr{ena. 123 Milan. 124 Jovan. 122
109
– Zapadna Slavonija – Vlada – to je isto samozvana Vlada. Paspalj: – razmatra}e se na sljede}oj zajedni~koj skup{tini. Paspalj: 1. Razrje{enje predsj. RSK 74 2. Razrje{enje Vlade – 1 protiv Bjelivuk: – nemate petlje da ~ovjeku ka`ete u o~i. Vrlo uporno se vr{i pritisak, vr{en je pritisak i u Beogradu i Glini, ovo nije po Ustavu. Sergej: – u vreme najve}e euforije prije II. svjet. rata, bili su uba~eni ljudi i na jednu i na drugu stranu. Pojedini ~lanovi Vlade Babi}eve su bili ~lanovi Matice Hrvatske. – ima jo{ ~lanova koji su odlazili u Zagreb dok smo mi bili u Srbu. – Cjenim sve poslanike, a isto tako cjenim i Uro{a Funduka, nemate pravo. Marti} M.: ja nisam pri~ao bez argumenata. Vitez Du{an: – Milan Babi} je suspendovao ovu Skup{tinu. Ustavna komisija postoji. To~ka 2. Paspalj: – Podr{ka Radovanu Karad`i}u u jedinstvenoj politici u Bosni – jednoglasno. Sergej Veselinovi}: – obzirom da se nalazimo u ratu – Ministarstvo obrane i unutra{njih poslova mora raditi. Do formiranja nove vlade, stvara red. Predsj. Skup{tine mjenja predsj. Republike. Paspalj: – suglasnost da se sazove jedinstvena SO srpske krajine – to je do{lo i kao inicijativa od Zapadne Slavonije i Srijema. – dogovor za izbore i na toj Skup{tini dati prijedlog za novog mandatara Vlade. – Demonstracije za 9. mart da se osude. – bole me neke rije~i izre~ene na ra~un Knina, mislim da vrlo va`ne Odluke, i ova danas bi bilo bolje da se donese u Kninu. – dio sve{tenstva neradi kao ostalo, stalo je na stranu politike. – predla`em da se srpski narod mora objektivno informirati. – Ukoliko je Lazo Macura imenovan za direktora Srpske teritorije – Knin da se razrije{i. Izvornik, rukopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
38 1992., velja~a 16. Glina Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Skup{tina Glina, 16. II. 1992. godine110
REDAKCIJI TANJUGA ZA JUGOSLAVIJU REDAKCIJI TANJUGA ZA SRBIJU RADIO TELEVIZIJA SRBIJE – TV BEOGRAD RADIO TELEVIZIJA SRBIJE – TV NOVI SAD REDAKCIJA POLITIKE BEOGRAD REDAKCIJA BORBE BEOGRAD REDAKCIJA EKSPRES POLITIKE BEOGRAD SAOP[TENJE ZA JAVNOST Skup{tina Republike Srpske Krajine koja je odr`ana u Glini dana 16. II. 1992. godine na Ustavom propisani na~in donijela je slijede}e Odluke: – Odluku o opozivu dosada{njeg predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana Babi}a, te imenovanje v.d. predsjednika Republike do izbora novog predsjednika, – Odluku o utvr|ivanju podno{enja ostavke Vlade Republike Srpske Krajine, – Odluku o ogla{avanju ni{tavim svih radnji oko provedbe referenduma o izja{njavanju o Planu mirovnih operacija UN-a koji je donio skup u Kninu dana 10. II. 1992. godine, sa obavezom svim op{tinskim organima o obustavljanju vr{enja bilo kakovih daljnjih radnji na provedbi nelegalnog referenduma, te o raspu{tanju centralne komisije za provedbu referenduma. Na skupu je zaklju~eno da se o svim navedenim odlukama obavjesti i Generalni sekretar UN-a gospodin Butros Gali, te nadle`ni Savezni organi. Skup{tina je jednoglasno usvojila zaklju~ak da se u najkra}em roku organizuje zajedni~ka skup{tina Republike Srpske Krajine u njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti uz uklju~enje predstavnika skup{tina Zapadne Slavonije, Isto~ne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje, a na kojoj bi se donijele odluke od `ivotne va`nosti za funkcionisanje cjelokupne Republike Srpske Krajine vezano uz dolazak snaga UN-a, te funkcionisanje organa vlasti na svim nivoima. Na toj Skup{tini predlo`ilo bi se raspisivanje op{tih vi{estrana~kih izbora, te izbor mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske Krajine a u koju bi trebali biti uklju~eni predstavnici svih teritorija koje obuhvata Republika Srpska Krajina. Prijedlog je skup{tine poslanika da se zajedni~ka Skup{tina odr`i u Vukovaru. Skup{tina je jednoglasno uz aklamaciju prihvatila inicijativu o pru`anju podr{ke SDS-u Bosne i Hercegovine i njezinom predsjedniku dr. Radovanu Karad`i}u u borbi za o~uvanje kontinuiteta Jugoslavije i slobodnog izra`avanja volje za `ivljenjem u zajedni~koj zemlji svih onih koji to `ele. Skup{tina je aklamacijom osudila poku{aj organiziranja demonstracija u Beogradu za dan 9. mart 1992. godine, a koje se najavljuju od strane nekih opozicionih stranaka, kao poku{aj nelegalnog ru{enja demokratski izabranih institucija Republike Srbije, te kao poku{aj uno{enja raskola u jedinstvo Srpskog naroda na podru~jima na kojima oni `ive. Skup{tina je posljednji put zauzela jedinstven i nedvosmislen stav da svi mogu}i sazivi sastanaka pod nazivima Skup{tina Srpske Krajine nemaju nikakovog pravnog legitimiteta, te da su njihove odluke u cijelosti ni{tave. Na kraju Skup{tina je pozvala cjelokupno stanovni{tvo Republike Srpske Krajine da pokloni puno povjerenje u rad njihovih legalno izabranih predstavnika u najvi{em organu vlasti Republike Srpske Krajine. Za Skup{tinu Republike Srpske Krajine: Jovi} dr. Du{an, Šv.r.š
111
Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
39 1992., velja~a 17. Glina Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi rada i postupaka predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine 9. velja~e 1992. u Glini
17. II. 1992. Zapisnik sa sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina koja je odr`ana dana 17. 02. 1992. godine u prostorijama Spomen-doma Glina s po~etkom rada u 13,15 sati. Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina i konstatovao da istoj prisustvuje (uzeti od predsjednika SRSK.) Predsjednik – Skup{tina Republike Srpska Krajina – ju~er sam prisustvovao jednom skupu koji je tra`io nekakvo pomirenje pod vodstvom predsjednika SOe Slunj Mile Bosni}a koji je inzistirao da njegovi poslanici svi do|u danas, me|utim, on prvi nije do{ao i nije dozvolio da do|u i njegovi poslanici da otvoreno govore da bi se dalja akcija pro{irila na Kostajnici, zavr{ni udarac je bio Sisak. Zna~i imamo tri op{tine gdje se niko nije pojavio, to su one op{tine kroz koje je ta ekipa pro{la i koje `ele da razbiju parlament Republike Srpske Krajine. Tom razgovoru i sam sam u~estvovao i ubje|ivao da je potrebno jedinstvo i da se Skup{tina mora odr`ati. Mo`da je problemati~no i to da ova Skup{tina po~inje raditi kao prava Skup{tina i da je ona glavna vlast na podru~ju RSK, ali zato je potrebno da svi delegati shvate ozbiljnost trenutka. Pa na{e odluke od 9. II. 1992. prihvatila su i gospoda iz UN-a i pokrenula ma{ineriju za dovo|enje mirovnih snaga, jedino te odluke ne mogu da prihvate pojedinci kojima sputavamo vlast. Zamoljavam vas da shvatite ozbiljnost dana{nje Skup{tine i da je nastavimo u jednom demokratskom tonu koji je prihvatljiv, da razmotrimo sve probleme koji su se nadvili nad Krajinom, po~ev{i od vlasti, od ekonomskih problema, od referenduma koji je raspisan bez odobrenja Skup{tine, od samostalnih i privatnih izjava koje se daju van saznanja Skup{tine. Za ovu sjednicu Skup{tine predlo`en je slijede}i Dnevni red 1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini. 2. Razno. Dr. Spiro Kosti} – pita dali }e ovom sastanku biti prisutni i novinari. 112
Predsjednik – moje je mi{ljenje da svaki rad treba biti javan, te pita prisutne dali su za to da budu prisutna sredstva javnog informisanja nakon ~ega je Skup{tina odlu~ila da mogu prisustvovati, a mogu prisustvovati i gosti koji nemaju pravo odlu~ivanja. Sergej Veselinovi} – predla`e da se u dnevni red uvrsti pod ta~kom a ili b Rad Vlade i to da se izvr{i analiza po ministarstvima. Predsjednik SRSK – u prvoj ta~ci dnevnog reda smatram da bi bilo dosta prostora da se o svemu raspravlja. @uni}:125 – podr`avam prijedlog gosp. Veselinovi}a da se raspravi o radu Vlade, jer mi fakti~ki i nemamo Vladu, RSK nema Vladu. Vladu je imala SAO Krajina. Predsjednik – po{to se vi{e niko nije javio za diskusiju daje prijedlog dnevnog reda na usvajanje i po obavljenom glasanju konstatuje da je Skup{tina Republike Srpska Krajina jednoglasno usvojila slijede}i Dnevni red 1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini. 2. Razno. To~ka 1. Predsjednik ~ita potsjetnik. (Tekst se prila`e uz ovaj zapisnik i ~ini njegov sastavni dio).126 Ako poslanici zauzmu stav, u skladu sa Ustavom poslanici mogu da opozovu i predsjednika Republike i Vladu RSK, (~lan 83 stav 1). Poslije Odluke od 9. II. 1992. godine u Glini o prihvatanju Vensovog plana sazvana je Skup{tina127 u Kninu koja nije imala ni kvorum ni legalno verifikovane mandate poslanika i donijela Odluku o raspisivanju referenduma. Referendum potpisuje Skup{tina, o ratu ili miru odlu~uje Skup{tina. Referendum je raspisan i rasturen bez odobrenja Skup{tine koji nanosi razdor u Republici Srpska Krajina jer ve}ina SOe ili ve}ina op{tina ne `eli da provodi referendum jer su se njihovi poslanici na Skup{tini u Glini od 9. II. izjasnili o prihva}anju Vensovog plana. Na ju~era{njim konsultacijama dogovorili smo se da referendum ne ide gdje je bio prisutan i predsjednik Republike i za dana{nju Skup{tinu pozvao sam Predsjednika Republike {to je smatrao neobavezuju}e, da je prisustvo u Petrovcu daleko korisnije, u prisustvu ovdje pojedinih poslanika usaglasili smo se da referendum ne rade {to je i sam prihvatio. Dana{nja Skup{tina treba da donese Odluku o odbijanju referenduma te da za svaki daljnji postupak oko istog obustavlja. 227. Poslanik iz Vojni}a, Skup{tina je po~ela kako je po~ela, ne sumnjam da nema kvorum, ali ipak napominjem, nemojmo slu~ajno da u toku rasprave kad se radi o nekim pitanjima da kr{imo Ustav jer za takve odluke ne}u glasati jer vi znate da nema takvih pritisaka koji nas na to mogu natjerati. [to se ti~e referenduma, `elim da ka`em nekoliko rije~i. Mislim da u ovom trenutku Skup{tina mo`e da raspravlja i da se donese odluka jer smatram da bi taj referendum bio jedna velika podvala narodu, {to nebi odra`avalo istinsku volju naroda jer svaki referendum mora biti i pripremljen, a mi ga nismo pripremili, to je manje-vi{e produkt na{eg nejedinstva i zato nemojmo manipulisati s narodom i smatram da Skup{tina ni u kom slu~aju nebi trebala
125
Milan. Tekst nije prona|en uz zapisnik. 127 Vidi: Dok. br. 33. 126
113
donijeti odluku o referendumu a znamo da referendum mo`e da raspi{e samo Skup{tina Krajine. Ako bi neko htio da napravi nekakvu anketu, to mo`e i treba re}i da to nije referendum jer referendum je obavezavaju}i, anketa nije. Predla`em da se referendum u ovom trenutku ne provodi i kao takvog danas ga treba odbaciti. Poslanik iz Knina – nema potrebe raspravljati o referendumu, mi diskutujemo o legalitetu Skup{tine i posljedicama takvog rada u Kninu. Zna~i, ako je ova Skup{tina rekla da Skup{tina u Kninu nije legitimna onda je suvi{no raspravljati o referendumu. Predsjednik – ~ita ~lan 68 stav 8 Ustava RSK – Skup{tina RSK raspisuje referendum, a Odluku o raspisivanju referenduma donijela je Vlada. Martinovi} Boris iznosi da je jedino ovla{teno tijelo za raspisivanje referenduma ovaj organ tj. Skup{tina koja je legalna, prema ~lanu 75. Ustava ima i kvorum (nadpolovi~nu ve}inu od ukupnog broja poslanika). Predla`e da Skup{tina zauzme stav da bilo kakav akt donesen suprotno Ustavu i nadle`nostima ove Skup{tine smatraju se ni{tavim kao da nisu ni doneseni. Predsjednik – da nebi stvarali zabunu na terenu iako Skup{tina nije donijela Odluku o referendumu mi moramo iza}i sa jasnim saop{tenjem u javnost. [imulija \or|e – poslanik iz Op{tine Karlovac – na ju~era{njem sastanku dogovoreno je da se provodi anketa na uzorku u svakoj op{tini na 1000 ljudi. Da si ne ma`emo o~i propagandni materijal je na terenu i on ide. Predla`em da se donese odluka da se anketa mo`e provoditi na uzorku u svakoj op{tini na 1000 komada. Predsjednik: Vlada je postavila zahtjev da ne sprovodi referendum i zato predla`em ni{tavnim odluke o sprovo|enju referenduma i mi odbacujemo referendum. Poslanik iz Knina – odluke Vlade nemaju nikakav legitimitet jer nije bila legalna a nije ni razrje{ena Vlada i Vlada je funkcionisala i dalje. Referendum se mo`e shvatiti kao prijedlog Vlade, a neustavno je to {to su oni sa njim krenuli prije odobrenja Skup{tine i usvajanja kona~nog referendumskog pitanja. Zna~i, mi tu Vladu nismo razrje{ili, ona je legalna i zato bi formalno-pravno bilo da mi danas donesemo odluku da to osporimo odnosno da ne prihvatimo prijedlog Vlade o referendumu, ali da formuli{emo da je Skup{tina u Kninu nelegalna i da njene odluke nisu legitimne. Druga stvar je povjerenje Vladi, dali }emo to povjerenje dati ili ne. Predlo`io bih da ovo pitanje shvatimo kao su{tinsko. Po{to Vlada nije razrje{ena ona je legalna i oni mogu tuma~iti da je to bio jedan prijedlog koji ova Skup{tina mo`e prihvatiti, a ako preko toga pre|e pre}utno mo`e se tuma~iti da ne prihvata na mora ga odbiti jer je bila inicijativa na Skup{tini u Kninu nelegitimna i mislim da je tu formalno-pravna su{tina. Simo128 – referndum je raspisao Milan Babi} po svojoj odluci, a u ~lanu 78. to~ka 7. Ustava Republike Srpska Krajina stoji da on to mo`e uraditi ali i ovdje stoji da prvom prilikom sastajanja Skup{tine ona mora tu odluku da razmotri. Zato je sada vrlo bitno ako vi donesete odluku o poni{tenju referenduma, jer vi smatrate da takav referendum nije potreban i na pitanje pod B nikad ne bi odgovorio, svi bi zaokru`ili A a ono upravo ka`e suprotno va{oj odluci o prihvatanju mirovnih snaga.
128
U izvorniku izostavljeno prezime govornika.
114
_________129 da nam se nebi dogodilo da neko sutra ka`e da se poslanici ove Skup{tine boje referenduma i mislim da ovdje trebamo re}i jasno i glasno za{to odbijamo ovu odluku Vlade, a po mom mi{ljenju je da ne postoje uvjeti za provo|enje referenduma. Predsjednik – predla`em da donesemo odluku o odbacivanju referenduma nakon ~ega je Skup{tina Republike Srpska Krajina donijela odluku da je referendum odba~en od strane Skup{tine Republike Srpska Krajina i da se na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e provoditi referendum {to je prihva}eno sa jednim uzdr`anim glasom i nastavlja, na sastanku u Beogradu na konvenciji o Novoj Jugoslaviji dobio zahtjev za Rep. Srp. Krajina imenuje 40 poslanika u Saveznu Skup{tinu, oko tog kriterija moramo se dogovoriti, da u cjelini pokrijemo Rep. Srp. Krajinu (Slavonija, Baranja, Zapadni Srijem i Zapadna Slavonija) i ovog momenta mo`emo samo da se dogovorimo da svaka op{tina dade po jednog poslanika u Saveznu skup{tinu a mo`emo se dogovoriti i kako da nadopunimo razliku do broja 40. Mislim da je i to jedno priznanje u vezivanju Rep. Srp. Krajina u Jugoslaviju i ispunjavanje obaveze koju je narod zahtjevao od Jugoslavije a to je opstanak u Jugoslaviji sa onima koji to `ele. Pravni, ekonomski, monetarni i svaki drugi `ivot vezan nam je za ostatak Jugoslavije tako da bi se danas trebali dogovoriti o kriteriju izbora ovih 40 delegata u Saveznu Skup{tinu. Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina, predla`em da se odluke Vlade proglase ni{tavim, jer poni{tenje i ni{tavost nije isto. Poni{tenje zna~i da je ne{to pravno sa`ivjelo i poslije toga poni{teno a ovdje smo rekli da ne mo`e pravno da sa`ivi. U drugom dijelu vezanom za kriterije izbora poslanika u Saveznu skup{tinu smatram da je jedan od osnovnih kriterija broj stanovnika op{tina. Izvornik, rukopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
40 1992., velja~a 17. Petrinja Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju “Povratak”, pra}enje osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnom podru~ju Hrvatske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA Broj: SP-2/92. Petrinja, 17. 02. 1992.
129
U izvorniku nije naveden govornik.
115
Dosada{njim operativnim pokrivanjem podru~ja, uo~eno je da odre|eni broj gra|ana hrvatske nacionalnosti koji su ostali na oslobo|enom podru~ju odlaze sa tog podru~ja na teritorij koji dr`e snage Hrvatske i vra}aju se nazad. Tako|er i odre|eni broj gra|ana srpske nacionalnosti koji su oti{li sa ovog podru~ja prije, za vrijeme i poslije izbijanja rata vra}a se nazad. Ovakvo slobodno kretanje tih osoba izaziva neraspolo`enje kod velikog broja boraca, {to se direktno reflektira na obrambenu mo} na{ih jedinica. Da bi se to sprije~ilo, kao i odliv informacija i radi {to boljeg operativnog rada na podru~ju op{tine Petrinja a u vezi akcije “Povratnik” sa~injen je plan akcije. PLAN AKCIJE “POVRATNIK” Zadu`enja u sprovo|enju akcije: 1. U akciju uklju~iti sve radnike SJB Petrinja. 2. Za obavljanje informativnih razgovora odre|ujem operativne radnike za krim. obradu i vo|e sektora. 3. Nosilac akcije je operativni radnik za krim. obradu Vladi} Du{an. 4. Kontrolu izvr{enja akcije vr{i komandir SJB. Zadu`enja pojedinih ovla{tenih slu`benih osoba i radnika: 1. Radnici SJB Petrinja vi|enjem osobe koje su se vratile u Petrinju, legitimiranjem nepoznatih osoba, saznanjem od drugih osoba koje su vi|ene, sumnjive, nepoznate ili osobe koje su se vratile nazad odmah obavjestiti operativne radnike koji su zadu`eni za obavljanje razgovora ili privesti takve osobe u SJB Petrinja. Rok izvr{enja: trajan. 2. Ovla{tene slu`bene osobe za obavljanje razgovora – obavljanju razgovora sa povratnicima – sa~injavaju slu`benu zabilje{ku o obavljenom razgovoru i takvu uz radni nalog predaju komandiru SJB. U razgovorima utvrditi podatke vojnog, obavje{tajnog i kontraobavje{tajnog zna~aja npr. motiv odlaska i dolaska, ostale rodbinske veze u Hrvatskoj, odnos hrvatskih vlasti prema njima, odnos vlasti prema Srbima, radnom mjestu ili drugdje, vrste naoru`anja, javno mjenje u odnosu na rat i Srbe, imena i prezimena zatvorenih ili zarobljenih Srba, dali znadu slu~ajeve genocida ili terora nad Srbima, imena vode}ih ekstremista u gradu ili njihovim jedinicama itd. Rok izvr{enja: trajan. 3. Nosilac akcije. – sa~injava plan akcije “Povratnik” – ~ita slu`bene zabilje{ke sa~injene od strane ovl. sl. osoba te iz njih vadi podatke zna~ajne za slu`bu – podatke od vojnog zna~aja dostavlja organima vojne bezbednosti – vodi evidenciju svih povratnika koji su bili na informativnom razgovoru i ostale evidencije koje su sastavni dio ovog plana. Rok izvr{enja: trajan. EVIDENCIJA POVRATNIKA – prezime i ime povratnika 116
– godi{te – nacionalnost – kada je napustio Petrinju – kada je do{ao u Petrinju – kod koga je bio – napomena EVIDENCIJA VI\ENIH LICA U UNIFORMI ZNG-a ILI MUP-a RH – prezime i ime lica – period vi|enja – mjesto vi|enja – aktivnosti koje su poznate EVIDENCIJA HRVATA KOJI SE NALAZE NA PODRU^JU OP[TINE PETRINJA – prezime i ime – adresa – godi{te – napomena Akcija je tajnog i trajnog karaktera. Plan akcije po potrebi mo`e se pro{iriti i dopuniti. Prilog: – evidencije N A ^ E L N I K: Milan Karapand`a, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 267.
41 1992., velja~a 18. Knin Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a u kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA REPUBLIKE Knin, 18. 02. 1992. godine UJEDINJENE NACIJE GENERALNI SEKRETAR DR BUTROS BUTROS GALI – SAVJETU BEZBJEDNOSTI – NJUJORK
117
Skup{tina Republike Srpske Krajine na stalnom zasjedanju u Kninu donijela je slijede}e odluke koje se proslje|uju Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija dr Butros-Butros Galiju i Savjetu bezbjednosti. 1. Skup{tina Republike Srpska Krajina moli Savjet bezbjednosti i gospodina Butrosa Galija da ne donese odluku o anga`ovanju trupa mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Krajini dok se ne provede referendum koji je raspisan za 22. i 23. 02. 1992. godine. 2. Skup{tina Republike Srpske Krajine moli Ujedinjene nacije da obezbjede srpskom narodu Republike Srpske Krajine pravo na samoopredjeljenje na osnovu ta~ke 2. ~lana 1. Povelje Ujedinjenih nacija u kome se ka`e: Da su ciljevi Ujedinjenih nacija “razvijanje me|u nacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na po{tovanju na~ela ravnopravnosti i samoopredjeljenje naroda i preduzimanje drugih odgovaraju}ih mjera radi u~vr{}enja op{teg mira”. 3. Skup{tina Republike Srpska Krajina zala`e se za mirno rje{enje jugoslavenske krize u skladu s Helsin{kim aktom i moli Ujedinjene nacije da na osnovu prava srpskog naroda na samoopredjeljenje – izlo`enog u ta~ki 2. na{e molbe – obezbjedi da Republika Srpska Krajina dobije punopravni status u pregovorima oko politi~kog razrje{enja jugoslavenske dr`avne i politi~ke krize, bilo u okviru Ujedinjenih nacija {to je prihvatljivije rje{enje bilo u okviru Evropske zajednice, {to je zadovoljavaju}a forma. 4. Skup{tina Republike Srpska Krajina odlu~ila je da se ne vr{i razoru`avanje teritorijalne odbrane koja ostaje u funkciji odbrane Republike Srpska Krajina pod njenom komandom. 5. Skup{tina Republike Srpska Krajina odu~ila je da nema potrebe za organizovano suprostavljanje silom odluci Savjeta bezbjednosti. M.P.130
PREDSJEDNIK SKUP[TINE131
Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 6046.
42 1992., velja~a 19. Knin Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK na podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SEKRETARIJAT ZA UP-e Broj: Knin, 19. 02. 1992.
130 131
Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina RSK, Knin. Predsjednik Skup{tine Mile Paspalj nije predsjedao sjednicom Skup{tine, ve} ju je vodio Lazar Macura.
118
I N F O R M A C I JA sastavljena u SUP-u Knin dana 19. 02. 1992. g. povodom slijede}eg: Dana 11. 02. 1992. g. preko prijateljske veze do{ao sam do slijede}ih informacija. Specijalna jedinica milicije za posebne namjene kojoj je komandir Baklai} Predrag u Vrhovinama, a ukazom ministra MUP-a RSK Milana Marti}a rasformirana, i dalje vr{i aktivnosti samostalno kako na {tetu hrvatskog `ivlja u Li~koj regiji tako na {tetu srpskog `ivlja, te su dosad po~inili vi{e vrsta krivi~nih djela. Komandir Posebne jedinice za specijalnu namjenu u Vrhovinama je Baklai} Predrag stanuje kod Gruji} Rade u Vrhovinama (kod benzinske pumpe). Njegov zamjenik do pre mjesec i pol dana je bio Puhar Srboljub koji stanuje u Podumu gdje je i ro|en, trenuta~no se nalazi u mjestu [karama pri JNA, kao izvi|a~. Ostali ~lanovi Specijalne jedinice za posebnu namjenu za mjesto Vrhovinu su Gomirac Tihomir, sa stanom u Dugom Dolu, SO Vrhovine. – Leki} Damir iz mjesta Dugi Dol, SO Vrhovine, – Naran~i} Damir stanuje u centru Vrhovina, – Bruji} Predrag stanuje kod roditelja Bruji} Rade, raspola`e se informacijom da se trenuta~no nalazi u Beogradu, – Jelovac Darko stanuje u Gornjim Vrhovinama, – Vukmirovi} Nikola sa stanom u Gornjim Vrhovinama, – Brakus Nedeljko sa stanom u Vrhovinama (kod Lokve), – Kon~ar Branimir sa stanom u Gornjim Vrhovinama, – [teti} Milorad stalno nastanjen u Gornjim Vrhovinama, raspola`em sa podacima da je sad u Beogradu, – Bruji} Rade stanuje u Vrhovinama kod benzinske pumpe, – Bruji} Rade sin Bruji} Nenada stanuje u obiteljskoj ku}i, Navedena grupa je u mjestu Brlogu tokom 7., 8., 9. i 10. mjeseca 1991. godine ubila jednu stariju `ensku osobu srpske nacionalnosti i vi{e Hrvata. O svemu u~injenom poznato je vi{em inspektoru Prica132 iz Korenice. U mjestu Dabru dok su vo|ene ratne operacije tokom 8. mj. 1991. g. napred navedena grupa je ubila dvojicu Hrvata, od kojih je jedan penzionisani milicioner Bi~ani} Grga, koji je u`ivao poseban ugled u mjestu Dabru kako od srpskih tako i hrvatskih mje{tana. Bi~ani} Grge ku}a je oplja~kana i razorena kao i jo{ neke ku}e mje{tana Dabra hrvatske nacionalnosti. Grupa je u Petrini} Polju o{tetila i oplja~kala dvije hrvatske ku}e (nepoznati vlasnik). Tako|er je u mjestu Lon~ar stradalo 15 hrvatskih obitelji koji su se prisilno iselili i njihova imovina je oplja~kana a ku}e sa pomo}nim zgradama popaljene. U mjestu Glavaci 6 – 7 ku}a prezimenom Paveli}i, hrvatske nacionalnosti su iseljene i njihova imovina pokradena te je oplja~kana a stambeni objekti uni{teni. Navedena grupa je izvr{ila i vi{e kriv. djela prema gra|anima srpske nacionalnosti i to: – Leki} Branku iz Vrhovina, Dugi Dol br. 11, tokom 7. i 8. mj. 1991. mu otu|eno 2.800 DM. Jedan karabin koje je vlasni{tvo njegovog zeta a za koji posjeduje valjanu dozvolu, ne{to novca i o{te}en mu osobni autom. marke “Golf” dizel. 132
Predrag.
119
– Porodici Brankovi} iz Brloga odnjeta pu{ka 2 pi{tolja i 5.000 DM, neutvr|ena koli~ina novca te dve krave i teretno vozilo marke “Zastava” 5 t, crvene boje, osobni automobil marke “Golf” 1600 dizel, kojeg trenuta~no upotrebljava i vozi Brakus Nenad iz Vrhovina. – Pilja Ilija inspektor iz Oto~ca, srpske nacionalnosti koji je izbjegao iz Oto~ca 9. ili 10. mj. 1991. g. navedena grupa mu je oduzela osobni automobil marke “Lada 1500”, automatsku pu{ku proizv. “C. Zastava”, koju je Pilja Ilija prilikom odla`enja iz Oto~ca uspio odnjeti od SUP-a Oto~ac te lova~ku pu{ku neutvr|ene marke i pi{tolj marke “Win~ester” cal. 44, te neutvr|enu koli~inu novca, raspola`e sa podacima da mu je vozilo marke “Lada” uni{teno. – Neutvr|enog dana osobi srpske nacionalnosti lugaru iz Petri} Polja, koji stanuje u Dabru, a sad se trenuta~no nalazi u Vrhovinama, navedena grupa mu je oduzela 2 pu{ke tj. lova~ku pu{ku i karabin, 1 pi{tolj i 1500 DM. Navedene stvari se nalaze kod Brakus Nedeljka. – Neutvr|enog dana i vremena tokom 8., 9. i 10. mj. 1991. u mjestu zv. Drenov Klanac navedena grupa otu|ila vi{e goveda i sitne stoke, koju je prevezla u Beograd preko Gruji} Rade i prodala. Tako|er su u tom mjestu ubili dvije starije `ene od kojih je jedna srpske nacionalnosti. U akcijama u Drenovu Klancu poginuo je jedan gardist tj. srpski dobrovoljac za kojeg se pretpostavlja da ga je ubila navedena grupa. – Neutvr|enog dana i vremena tokom 6. i 7. mj. 1991. g. je uhapsila penzionisanog instruktora zv. “Gene” iz Korenice kojega je dr`ala zatvorenog u lova~kom domu u Vrhovinama a od tada mu se gubi svaki trag te se pretpostavlja da je isti likvidiran. – Tako|er navedena grupa dr`ala je zatvorenog vi{e dana Marijan Du{ana, inspektora iz SJB Korenice u Lova~kom domu u Vrhovinama tokom 8. mj. 1991. g. Š...š133 – Tako|er Ivan~evi} Du{ana, sudca iz Oto~ca, je dr`ala zatvorenog u Lova~kom domu u Vrhovinama gdje su istog pretukli i otu|ili njegovu imovinu. Po{to je grupa raspu{tena od MUP-a RSK od prije mjesec i pol dana ista nema stalno sjedi{te i uglavnom se sastaju po gostionicama u Vrhovinama a pojedinci iz te grupe vr{e samostalne akcije i likvidacije pojedinih osoba kako srpske tako i hrvatske nacionalnosti a njihovu imovinu plja~ka i prodaje u mjestu Korenica i Vrhovine, a skoro svake nedelje neko od ~lanova iz grupe odlazi u Beograd radi prodaje oplja~kanih stvari. Komandir grupe Baklaji} Predrag obmanjuje grupu pri~om da ne primaju osobne dohotke iz razloga toga {to je trenuta~no raskol izme|u Ministarstva UP-a i Vlade Republike SK i da }e se ta situacija ubrzo srediti te da }e osobne dohotke kao i do sada primati. Planer i organizator svih akcija su Bruji} Rade i Baklaji} Predrag a najve}i dio oplja~kanog dobiva Bruji} Rade. Informaciju podnio pripadnik Jedinice za spec. namjene Vrhovine Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 232.
133
Kraj re~enice u izvorniku ne~itak.
120
43 1992., velja~a 21. Beograd Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na sjednici “pro{irenog Predsjedni{tva”, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave
PREDSEDNI[TVO SFRJ Br. sp 20. 21. 02. 1992. god. Beograd
Milan Marti}, ministar unutra{njih poslova Srpske Krajine, Knin
Obave{tavamo Vas da je potpredsednik Predsedni{tva SFRJ dr Branko Kosti}, na osnovu ~lana 328. stav 5. Ustava SFRJ i ~lana 3. stav 2. Poslovnika o radu Predsedni{tva SFRJ, sazvao sednicu Predsedni{tva SFRJ za ~etvrtak, 27. februara 1992. godine. Za sednicu se predla`e slede}i D N E V N I R E D: 1. Informacija o toku i realizaciji plana prihvatanja i anga`ovanja mirovnih snaga UN u Jugoslaviji, 2. Informacija o razmatranju Predloga za dono{enje Zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje, 3. Razmatranje osnove ure|enja i funkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave Na sednicu u pro{irenom sastavu, pored ~lanova Predsedni{tva SFRJ pozvani su i: – dr Slobodan Gligorijevi}, Bogdana Glumac Levakov, Dragomir Raki}, Aleksandar Mitrovi}, Petar Gra~anin, general pukovnik Blagoje Ad`i} i Milivoje Maksi}, – Slobodan Milo{evi}, Aleksandar Bako~evi} i Radoman Bo`ovi}, – dr Nikola Koljevi}, dr Biljana Plav{i}, mr Mom~ilo Kraji{nik i dr Radovan Karad`i}, – Mile Paspalj, Milan Marti}, Veljko Vukeli}, Veljko D`akula, Ilija Kon~arevi} i Goran Had`i}. Za prvu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Vam izve{taj generalnog sekretara UN od 15. februara o.g. sa aneksima i Nacrt rezolucije Saveta bezbednosti od 19. februara 1992. godine.134 Uvodne napomene povodom ove ta~ke dnevnog reda da}e ~lan Predsedni{tva SFRJ i predsednik Dr`avnog komiteta za saradnju sa predstavnicima UN dr Borisav Jovi}. Za drugu ta~ku dnevnog reda dostavljamo “Mi{ljenje i sugestije potpisnika Konvencije o Jugoslaviji povodom Nacrta zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje.” Predvi|eno je da se podnese i kra}e uvodno izlaganje.
134
Navedeni prilozi nisu na|eni uz izvornik.
121
Za tre}u ta~ku dnevnog reda dostavljamo materijal “Osnovi ure|enja i funkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave. Sednica }e se odr`ati u Palati federacije, sala “Beograd”, sa po~etkom u 11 ~asova. GENERALNI SEKRETAR M.P.135 An|elko Masli}, Šv.r.š KONVENCIJA O JUGOSLAVIJI MI[LJENJA I SUGESTIJE POVODOM NACRTA ZAKONA O OSTVARIVANJU PRAVA NARODA NA SAMOOPREDJELJENJE Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji, na sastanku odr`anom 13. februara 1992. godine u Beogradu, razmotrili su Predlog dono{enja zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljnje, sa Nacrtom zakona i predlogom da se donese po hitnom postupku i utvrdili slede}a mi{ljenja i sugestije: I – NA^ELNO MI[LJENJE Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji ocenili su da su u potpunosti prihvatljive intencije predlo`enog Zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje i smatraju da ovaj zakonski projekat pru`a neophodnu zakonsku osnovu za po~etak procesa mirnog, demokratskog i legalnog re{enja dr`avno-politi~ke krize u Jugoslaviji. Zato su podr`ali Nacrt zakona, sa preporukom da se donese po hitnom postupku.1 Š1Samo se jedan u~esnik u raspravi zalo`io da se Zakon donese u redovnoj proceduriš136 Potpisnici Konvencije posebno ocenjuju zna~ajnom nameru zakonodavca da se obezbedi kontinuitet Jugoslavije kao dr`ave i me|unarodno-pravnog subjekta. Pri utvr|ivanju afirmativnog stava prema predlo`enom zakonu, imalo se u vidu da se njim principijelno i sasvim prihvatljivo reguli{u slede}a zna~ajna otvorena pitanja: 1. Postupak za obezbje|ivanje kontinuiteta jugoslovenske dr`avne zajednice za sve one republike i narode koji `ele da nastave `ivot u zajedni~koj dr`avi. U vezi s tim posebno je prihvatljiv predlog, utvr|en i u Konvenciji o Jugoslaviji, koji polazi od toga da je za konstituisanje nove Jugoslavije neophodno formirati ustavotvornu skup{tinu, pri ~emu se predla`u razli~iti modaliteti njenog formiranja – koja bi, pored ustava, donela neophodna akta za demokratsku transformaciju Jugoslavije. 2. Uslovi i postupak pod kojima se mo`e priznati punova`no izra`ena volja naroda o ostvarenju nezavisne, samostalne i suverene dr`ave, pri ~emu se posebno podr`ava zakonska intencija da je bitan uslov za ostvarivanje ovog segmenta prava naroda na samoopredeljenje – obavezno izja{njavanje na referendumu. 3. Osnovna pitanja u vezi sa imovinskim i teritorijalnim razgrani~enjem izme|u onih republika koje }e nastaviti `ivot kao samostalne i suverene dr`ave i onih koji nastavljaju kontinuitet jugoslovenske dr`ave.
135 136
Okrugli pe~at: Predsjedni{tvo SFRJ. Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.
122
4. Utvr|ivanje prelaznog re`ima koji omogu}uje nesmetano funkcionisanje dr`avnih i dru{tvenih (infrastrukturnih) sistema, ~iji je rad neophodan za normalno odvijanje `ivota i demokratsku transformaciju dr`avne zajednice. 5. Utvr|ivanje zakonske mogu}nosti da novonastale dr`avne zajednice mogu u punoj meri ostvariti svoje pravo na ujedinjenje, stvaranje razli~itih oblika integracija, povezivanja i saradnje, na osnovu autenti~nih zajedni~kih interesa. Potpisnici Konvencije podr`avaju ovaj zakonski projekat posebno zato {to stvara uslove za celovito re{enje aktuelne jugoslovenske dr`avno-politi~ke krize. II – KONKRETNE SUGESTIJE 1. U raspravi je izneto pojedina~no zalaganje da se u ~lanu 1. Zakona pojasni pojam “narod”, s obzirom da se u daljem tekstu pominju i “gra|ani”. 2. Vi{e u~esnika u raspravi zalo`ilo se da se u ~lanu 2. Zakona i, konsekventno, u svim drugim ~lanovima gde se pominje re~ “narodi”, dodaju re~i “i gra|ani nacionalno opredjeljeni kao Jugoslaveni”. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da treba omogu}iti da i Romi na|u mesto u Ustavu Jugoslavije, sa svim pravima kao i drugi narodi i narodnosti. 3. Jedan u~esnik u raspravi zalo`io se da se u ~lanu 3. kao i u celom tekstu Zakona bri{u re~i “nezavisne, suverene”, a kao kvalifikativ ostavi jedino re~ “samostalne” dr`ave. 4. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 5. Zakona, iza poslednje re~i “dr`ave” trebalo dodati re~i “ako Republika Srbija sama ili sa drugim republikama `eli da nastavi taj kontinuitet” ~ime bi joj se dalo pravo da, s obzirom da je ona 1918. unela u Jugoslaviju svoj me|unarodno-pravni subjektivitet, nastavi kontinuitet Jugoslavije sama, ili sa drugim koji to `ele. 5. U vezi sa ~lanom 6. Zakona izneto je vi{e sugestija: – da se pravo izja{njavanja na referendumu utvrdi i za gra|ane na privremenom radu i boravku u inostranstvu; – da se u ovom ~lanu, iza poslednje re~i “referendumu”, dodaju re~i: “pod kvalifikovanom kontrolom odgovaraju}ih organa dr`ave i me|unarodnom kontrolom”; – da referendume koji su odr`ani ne treba priznati, jer su falsifikovani (nisu bili izraz volje naroda) i da treba i}i na jugoslovenski referendum. 6. Vi{e u~esnika u raspravi istaklo je da ~lan 7. Zakona, kao i ~lanovi 10. i 11. u kojima se reguli{e pitanje granica, nisu dore~eni, jer se u njima ne utvr|uje na~in izja{njavanja naroda u krajinama (npr. naroda u Slavoniji: Hrvata, Ma|ara, onih iz me{ovitih brakova i dr.). Zato su zahtevali da se u ~lanu 7. decidirano naglasi da pravo na samopredeljenje imaju i narodi u krajinama i oblastima sa srpskim `ivljem koje su oslobo|ene. U raspravi je izneto i vi{e predloga za preciziranje mehanizma referenduma, regulisanog ~lanom 7. Zakona, pre svega, kako bi se izbegla mogu}nost da svaka republika formuli{e referendumska pitanja i druge uslove na na~in koji odgovara garnituri koja je trenutno na vlasti. U tom smislu, predla`e se da se ~lanu 7. dodaju novi stavovi, ili da se u Zakonu formuli{u novi ~lanovi: – “Izja{njavanje putem referenduma vr{i se o pitanju: “Da li ste za ostanak u Jugoslaviji, ili za otcepljenje od Jugoslavije? Odgovor mo`e da glasi: za ostanak u Jugoslaviji, ili za otcepljenje od Jugoslavije”; 123
– “Ako referendum o pitanju da li odre|eni narod `eli da se ujedini sa drugim narodom ili dr`avom” onda pitanje sadr`i ime naroda ili dr`ave sa kojom treba da do|e do ujedinjenja, a odgovor mo`e da bude: za ujedinjenje ili protiv ujedinjenja”; – “Referendum sprovode komisije sastavljene od podjednakog broja predstavnika pokreta i politi~kih organizacija koji su za ostanak u Jugoslaviji i onih koji su za otcepljenje od Jugoslavije”. Izneti su i pojedina~ni predlozi da se u ~lanu 7. stav 2. re~ “kada” zameni re~ju “ako”, kao i da se iza poslednje re~i “Jugoslaviji” dodaju re~i: “ili drugoj republici”. Time bi se omogu}ilo gra|anima srpskih krajina i Bosne i Hercegovine da se, ukoliko ne bude Jugoslavije, priklju~e nekoj drugoj republici, ili, pak, da sami osnuju republiku. 7. Predlo`eno je da se u ~lanu 8. Zakona predvidi 2/3 ve}ina kao uslov za otcepljenje od Jugoslavije. U vezi s tim, predlo`eno je da se ovaj ~lan dopuni slede}im re~ima: “Rezultati izbora su pravosna`ni, ukoliko u vi{enacionalnoj republici, svaki od konstitutivnih naroda dobije dvotre}insku ve}inu ili ukupno dvotre}insku ve}inu”. 8. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da geopoliti~ki i strate{ki kriterijum prilikom teritorijalnog razgrani~enja, a koji su utvr|eni u ~lanu 8. Zakona, ne spadaju u ovu materiju, s obzirom da me|unarodno pravo, kao faktore relevantne za utvr|ivanje granica, poznaje samo etni~ki, istorijski, nacionalno-pravni i me|unarodni. 9. U pogledu na~ina imovinskog razgrani~enja (deobnog bilansa), predlo`enog u ~lanu 12. Zakona, iznete su dve sugestije: – da ovaj ~lan ne bi trebalo prihvatiti u predlo`enoj formulaciji, s obzirom da onaj ko kr{i neki ugovor mora da snosi posledice; shodno tome, republike koje su jednostrano prekr{ile jugoslovenski ugovor (Ustav), moraju u bilansu imovinskog razgrani~enja da snose odre|enje posledice; – da se u ~lanu 12. unese nov stav, kojim bi se, radi pravilnog imovinskog razgrani~enja, nalo`ilo evidentiranje onoga {to je svaka republika doprinela Jugoslaviji, od 1918, odnosno 1945. godine, do danas. Pri tome mora se uzeti u obzir pomo} koju su u ovom periodu dobijale nerazvijene republike, pogodnosti koje su imale druge republike usled dogovorne ekonomije i sl. 10. Predlo`eno je da se u ~lanu 14. Zakona bri{e izraz “materijalna prava” i zameni izrazom “imovinska prava”, s obzirom da je to jedino pravno validno. 11. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 16. Zakona trebalo zadr`ati dosada{nje ustavno iskazivanje dr`avljanstva (dvojno: jugoslovensko i republi~ko). 12. Iznet je pojedina~ni predlog da se u Zakon ugradi stav da }e se svi sporovi u vezi sa teritorijalnim i imovinskim razgrani~enjem, a koji su regulisani u ~lanovima 11, 12, 13, 14, 15. i 27. Zakona, re{avati pre sticanja nezavisnosti onih jugoslovenskih republika koje su se otcepile. Tako|e, to pitanje ne bi trebalo da re{ava nikakva arbitra`na komisija. 13. U vezi sa uslovima za priznavanje, od strane Jugoslavije republika koje su se otcepile, kao nezavisnih, suverenih i samostalnih dr`ava – koji su regulisani u ~lanu 17. Zakona – iznete su ~etiri sugestije: – s obzirom da je re~ o secesiji, koja sama po sebi nije pravna kategorija ve} fakti~ki ~in, te je treba nazvati pravim imenom – pobuna protiv legalnih organa dr`ave, ne mo`e biti re~i ni o kakvom reciprocitetu, jer delovi ne mogu diktirati uslove celini (Jugoslaviji). U tom kontekstu treba preformulisati ovaj ~lan, ali i ceo Zakon; – u ovom ~lanu, posle 2. ta~ke, treba dodati nov tekst, koji glasi: “na principu potpunog reciprociteta”; 124
– ta~ku 4. ovog ~lana dopuniti slede}im re~ima: “kao i garanciju da ne}e na svojoj teritoriji dozvoliti deponovanje nuklearnog otpada”; – ~lan jo{ dopuniti slede}im re~ima: “Garancije iz ta~aka 1, 2, 3. i 4. su u pismenoj formi, a ti potpisi se deponuju kod Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama”. 14. Potpisnici Konvencije su posebno razmotrili argumente za predlo`ena re{enja o ustavotvornoj skup{tini, utvr|ena u ~lanovima 19, 20. i 23. Nacrta zakona i alternativama na njih. Ve}ina u~esnika u raspravi smatra da za re{enja predlo`ena u alternativama na ~lanove 19, 20. i 23. ima mnogo vi{e argumenata nego za predlo`ena osnovna re{enja, pre svega, radi toga {to bi se, polaze}i od postoje}ih dr`avnih struktura, bolje sa~uvao kontinuitet i me|unarodno-pravni subjektivitet Jugoslavije i {to bi se postiglo br`e konstituisanje nove jugoslovenske dr`avne zajednice. Me|utim, skoro svi u~esnici u raspravi zalo`ili su se da se u pogledu sastava ustavotvorne skup{tine izvr{i dopuna predlo`enog alternativnog re{enja. U vezi s tim predlagano je: – da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e na taj na~in {to bi se postoje}a Skup{tina SFRJ dopunila – predstavnicima politi~kih stranaka i pokreta; – da za ustavotvornu skup{tinu treba ravnopravno da glasaju i svoje predstavnike u nju upute i gra|ani srpskih krajina, radi ~ega u Zakon treba uneti odgovaraju}u formulaciju. Jer, ukoliko oni ne u|u u ustavotvornu skup{tinu, bar kao posmatra~i, bi}e uzaludan referendum o formiranju Republike Srpska Krajina i o njenom ostanku u Jugoslaviji; – da se omogu}i svim narodima koji to `ele da u|u u ustavotvornu skup{tinu; da u nju u|u gra|ani koji su se nacionalno izjasnili kao Jugosloveni; da se ustavotvorna skup{tina bira sa podru~ja koja su navedena u prilo`enoj mapi; da opozicione partije u Bosni i Hercegovini predlo`e 50 Muslimana u ustavotvornu skup{tinu i sl.; – da se u Zakonu doda nov ~lan kojim bi se predvidela formalno-pravna savetodavna uloga Konvencije o Jugoslaviji u ustavotvornoj skup{tini, tj. da u nju u|u predstavnici stranaka – potpisnika Konvencije; – da se prihvati alternativa na ~lanove 19-20., tako da glasi: “Radi preure|ivanja jugoslovenske dr`ave na demokratskim osnovama, Skup{tina SFRJ reogranizova}e se u ustavotvornu skup{tinu Jugoslavije, koju }e sa~injavati delegati Saveznog ve}a i Ve}a naroda onih republika i pokrajina ~iji se narodi nisu izjasnili za stvaranje nezavisne, suverene i samostalne dr`ave u smislu ~lana 6. ovog zakona, kao i po 40 predstavnika naroda koji su se u smislu ~lana 7. ovog zakona izjasnili da `ele da `ive u Jugoslaviji”; – da se u poslednjem redu, iza re~i “Jugoslavije” dodaju slede}e re~i: “U broju od 40 predstavnika naroda moraju biti zastupljene politi~ke stranke koje imaju poslanike u skup{tini republike i organizacije koje predstavljaju gra|ane nacionalno opredeljenje kao Jugosloveni”. Iznet je predlog da ~lanove 19. i 20. treba preurediti tako da je jasno da se oni narodi koji ostaju u Jugoslaviji ne moraju izja{njavati na referendumu. Predlo`eno je, tako|e, da sada{nja Skup{tina SFRJ, pre nego {to se pretvori u ustavotvornu, posebnom odlukom “skine sa spiska” sve delegate secesioniste i petokolona{e. Posebnu pa`nju i podr{ku potpisnika Konvencije izazvao je predlog da se u Predlog zakona, pre nego {to bude usvojen, doda Alternativa 2. u kojoj bi se predvidelo da skup{tine pojedinih republika sa~ine nacrt novog ustava i dostave ga Skup{tini SFRJ, koja bi ga usvojila i na osnovu njega raspisala vi{estrana~ke izbore. Ovakvo re{enje je posebno zna~ajno, s obzirom na aktuelni dogovor republika Srbije i Crne Gore da se pristupi obrazovanju zajedni~ke dr`ave, a i ina~e, to pravo imaju republi~ke skup{tine po ~lanu 399. Ustava SFRJ. 125
Nekoliko u~esnika u raspravi zalo`ilo se da se zadr`i osnovno re{enje ~lanova 19, 20. i 23. Nacrta zakona. 15. Vi{e u~esnika u raspravi zalo`ilo se da se, u vezi sa materijom regulisanom ~lanom 22. u Zakon ugradi stav da se “narodi koji su odr`ali kontinuitet Jugoslavije plebiscitarno izja{njavaju o prijemu novih naroda u Jugoslaviju”. Predlo`eno je, tako|e, da se novoj vi{estrana~koj skup{tini prepusti da propi{e stroge kriterijume o tome ko mo`e ponovo da u|e u Jugoslaviju. Iznet je i predlog da se ~lan 22. bri{e. Nasuprot ovim mi{ljenjima, jedan broj u~esnika u raspravi zalo`io se za sada{nju formulaciju ~lana 22. tj. da Jugoslavija ostane otvorena za one narode koji su “prevareni”. 16. Predlo`eno je da ~lan 23. glasi: “Ustavotvorna skup{tina nastavlja sa radom do konstituisanja Skup{tine Jugoslavije na vi{estrana~kim osnovama”. 17. Iznet je pojedina~ni predlog da se ~lan 24. Nacrta zameni slede}im tekstom: “Do dono{enja novog ustava, ustavotvorna skup{tina imenuje privremenu vladu i privremeno predsedni{tvo Jugoslavije, koji rade do vi{estrana~kih izbora i uspostavljanja vi{estrana~ke skup{tine Jugoslavije”. 18. Izneti su i predlozi da se ~lan 26. Nacrta zakona dopuni zahtevom da se Jugoslovenska narodna armija transformi{e u “saveznu armiju”, kao i da se u JNA zakonom zabrani i strana~ko organizovanje. 19. Predlo`eno je, da se u ~lanu 27 Nacrta zakona izostavi re{enje prema kome sporove oko privatne svojine, slu~aju otcepljenja pojedinih republika, re{ava arbitra`a, ve} da to pitanje treba re{iti deobnim bilansom. Preporu~eno je da se pri formulisanju ovog ~lana konsultuju stru~njaci za me|unarodno privatno pravo. 20. predlo`eno je da se u Zakon unese za{titna odredba koja bi glasila: Ukoliko primena ovog zakona proizvede nacionalne sukobe, obustavlja se (odla`e se) za {est meseci (godinu dana)”. * ** Potpisnici Konvencije odlu~ili su, na predlog Koordinacionog tela Konvencije, da od Skup{tine SFRJ zatra`e da Zakon o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje usvoji po hitnom postupku do kraja februara 1992. godine, a da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e u roku od 30 dana. Potpisnici Konvencije ocenili su da je neophodno, pored izri~ite podr{ke predlo`enom zakonu, da u~esnici – potpisnici Konvencije o Jugoslaviji nastave svoju politi~ku aktivnost i saradnju, kako u procesu obrazovanja ustavotvorne skup{tine i njegog rada, tako i u postupku konstituisanja jugoslovenske dr`avne zajednice koja }e se transformisati na demokratskim osnovama. Beograd, 17. II. 1992. god. OSNOVE URE\ENJA I FUNKCIONISANJA JUGOSLAVIJE KAO ZAJEDNI^KE DR@AVE Zajedni~ka dr`ava obezbe|uje kontinuitet Jugoslavije i ima svoje simbole (zastavu – jugoslovensku trobojku, himnu – “Hej Sloveni”, grb – koji bi se utvrdio ustavnim zakonom). 126
Zajedni~ka dr`ava i njene ~lanice su republike. Glavni grad zajedni~ke dr`ave je Beograd. I NA^ELA ZAJEDNI^KE DR@AVE 1. Ravnopravnost republika i ravnopravnost gra|ana. 2. Dobrovoljnost statusa ~lanice zajedni~ke dr`ave, zasnovane na pravu na samoopredjeljenje. 3. Otvorenost za pristupanje drugih republika i uklju~ivanje u {ire asocijacije i zajednice. 4. Teritorijalni integritet zajedni~ke dr`ave i republika. 5. Garancije univerzalnih prava i sloboda, usvojenih me|unarodnim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama. 6. Vladavina prava, podela vlasti i vi{estrana~ka parlamentarna demokratija. 7. Jedinstveno tr`i{te (samostalnost privrednih subjekata, slobodno kretanje roba, rada, ljudi, informacija, usluga i kapitala). 8. Samostalnost organizacije vlasti u republikama. II NADLE@NOST ZAJEDNI^KE DR@AVE 1. Ljudske slobode i prava koja se ti~u ravnopravnosti gra|ana u zajedni~koj dr`avi (za{tita prava nacionalnih i etni~kih grupa je u nadle`nosti republika). 2. Monetarni, bankarski, devizni, spoljnotrgovinski i carinski sistem; sistem ekonomskih odnosa sa inostranstvom; osnove poreskog sistema; funkcionisanje i razvoj tehni~kotehnolo{kih sistema; osnove socijalnog i radnog zakonodavstva i osnova ekolo{ke za{tite. 3. Spoljna politika, me|unarodni odnosi, me|unarodno predstavljanje u okviru nadle`nosti zajedni~ke dr`ave. (Republika ~lanica ima prava u spoljnoj politici, me|unarodnim odnosima, me|unarodnom predstavljanju u granicama svojih nadle`nosti). 4. Odbrana zemlje i sistem bezbednosti. III ORGANI ZAJEDNI^KE DR@AVE 1. Skup{tina Zakonodavno telo ~ine dva doma: – Ve}e republika sastavljeno od jednakog broja poslanika izabranih u svakoj republici odlukom skup{tine republike. – Ve}e gra|ana sastavljeno od poslanika izabranih na neposrednim izborima u republikama po principu jedan poslanik na 65 hiljada bira~a, s tim {to iz jedne republike ne mo`e biti manje od 30 poslanika. Zakonodavno telo odlu~uje ve}inom glasova u svakom domu. Nadle`nosti ve}a odre|uju se u skladu sa ostvarivanjem na~ela ravnopravnosti republika i ravnopravnosti gra|ana. Ve}e republika odlu~uje o pitanjima koja se odnose na ravnopravnost republika. Ono mo`e raspravljati o svakom pitanju koje oceni zna~ajnim sa stanovi{ta ravnopravnosti republika. Ve}e gra|ana odlu~uje o pitanjima koja se odnose na jedinstvene interese zajedni~ke dr`ave. O dono{enju novog Ustava i promjeni Ustava, Skup{tina odlu~uje dvodomno uz saglasnost skup{tina republika. 127
2. Predsednik republike Predsednik republike predstavlja zajedni~ku dr`avu. Predsednika bira Skup{tina na predlog republike, po utvr|enom redosledu republika. 3. Vlada Izvr{na vlast i vo|enje politike pripadaju vladi. Mandatara predla`e predsednik republike, a ~lanove Vlade mandatar (predsednik republike i predsednik vlade ne mogu biti iz iste republike). Mandatara i ~lanove vlade bira i razre{ava Skup{tina. 4. Ustavni sud Ustavni sud {titi ustavnosti i zakonitost zajedni~ke dr`ave. 5. Savezni sud Sudsku vlast, kao drugostepenu, u pitanjima koja se odre|uju zakonima, propisima i drugim aktima zajedni~ke dr`ave vr{i Savezni sud. Predsednik Skup{tine Republike Crne Gore i predsednik Narodne skup{tine Republike Srbije dostavi}e ove Osnove ustavnim komisijama Skup{tine Republike Crne Gore i Narodne skup{tine Republike Srbije koje }e, imaju}i u vidu da su Skup{tina Republike Crne Gore i Narodna skup{tina Republike Srbije usvojile Beogradsku inicijativu i Osnove za ure|enje odnosa u Jugoslaviji, pristupiti izradi nacrta Ustava zajedni~ke dr`ave, koji }e biti podnet na usvajanje Skup{tini Republike Crne Gore i narodnoj skup{tini Republike Srbije, i upu}en na dalju proceduru. U tim aktivnostima bi}e nastavljene politi~ke konsultacije dveju delegacija. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 229.
44 1992., velja~a 21. Udbina Izvje{}e Stanice milicija Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanju preostalih Hrvata u Podlapa~i
Republika Srpska Krajina Ministarstvo unutra{njih poslova Krajine Stanica javne bezbednosti Korenica Odelenje stanice milicije Udbina Udbina 21. 02. 1992. godine IZVJE[TAJ Dana 21. 02. 1992. g. u 15,00 sati prijavljeno je od strane Vojne Policije ovoj stanici milicije za prisilno oduzimanje 600 DM od strane nepoznatih osoba. 128
Dolaskom na lice mjesta ustanovljeno je da je predmetnom Paun Josi sin Grge ro|. 16. 05. 1938. u Podlapa~i gdje i stanuje Podlapa~a br. 18, prisilno od strane 3 nepoznate osobe oduzeto 600 DM. Prema izjavi navedenog Paun Jose oduzimanje su izvr{ile 3 nepoznate osobe (dana 16. 02. 1992. oko 16,00 sati). Prema opisu dvije osobe su mla|ih godina dok je jedna osoba starija negdje oko 50-60 godina. Isti su bili drski, a prethodno su od predmetnog oduzeli traktor koji su vratili nakon {to je isti dao 600 DM. Izvje{taj se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja. Izvje{taj podnio: Milicionar Sedlan Nenad, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 285.
45 1992., velja~a 24. Knin Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK sa 27. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 24. 2. 1992. godine u zgradi op{tine, soba br. 51 Sjednici su prisustvovali Prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi Vlade Vaso Le`aji}, Drago Jaramaz, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Petar [tikovac, Slavko O`egovi} i na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i Rajko Le`aji}. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, Prvi ministar je predlo`io dopunu dnevnog reda koji su ~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, te predla`e kao prvu ta~ku Informaciju o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta novih ~injenica. Jednoglasno je usvojen slijede}i Dnevni red 1. Informacija o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta novih ~injenica. 2. Razmatranje predloga Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima. 3. Razmatranje predloga Zakona o pe~atu dr`avnih i drugih organa. 4. Razmatranje predloga Zakona o socijalnoj za{titi i obezbe|ivanju socijalne sigurnosti gra|ana. 129
5. Razmatranje predloga Zakona o prevozu u putnom saobra}aju. 6. Razmatranje predloga Zakona o dr`avljanstvu. 7. Razmatranje predloga Zakona o li~noj karti. 8. Razmatranje predloga Zakona o politi~kim organizacijama. 9. Razmatranje predloga Zakona o lokalnoj samoupravi. 10. Razmatranje predloga Zakona o izboru poslanika u Skup{tini Republike Srpska Krajina. 11. Razmatranje predloga Zakona o izbornim jedinicama. 12. Razmatranje predloga Zakona o elektroprivredi. 13. Razmatranje predloga Zakona o osnivanju Javnog preduze}a “Krajina – petrol”. 14. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a “Krajinapetrol”. 15. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991. godini. 16. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima. 17. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja. 18. Dono{enje Odluke o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija. 19. Dono{enje Odluke o naknadama i nagradama sudija porotnika. 20. Dono{enje Uredbe o kancelarijskom poslovanju. 21. Dono{enje Uredbe o stalnim sudskim tuma~ima. 22. Dono{enje Uredbe o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim subjektima na teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima. 23. Zaklju~ivanje op{teg kolektivnog ugovora. 24. Dono{enje rje{enja o imenovanju Upravnog odbora fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina. 25. Dono{enje rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. 26. Davanje ovla{}enja za potpisivanje ugovora za adaptaciju potkrovlja zgrade Op{tinskog suda u Kninu. 27. Dono{enje Odluke o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti od naknade za ministre. Risto Matkovi} ukratko je informisao Vladu o sastanku sa ministrom financija gdje je konstatovano da su neke op{tine obustavile upla}ivanje u Bud`et Krajine i koji se sada svodi na Bud`et op{tine Knin i Dvor na Uni, a tra`e novac za potrebe pravosu|a, {kolstva, zdravstva itd. Predla`e da se ovlasti ministar financija da obavijesti op{tine o tome da je Vlada zauzela stav, te da }e obustaviti isplate za dru{tvene djelatnosti, koje se financiraju iz Bud`eta Krajine, onim op{tinama koje ne upla}uju sredstva u bud`et. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU: Ad. 1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je dobio kopiju pisma koje je Vlada Republike Hrvatske 21. 2. 1992. godine uputila Ujedinjenim nacijama. Tekst tog pisma sadr`i konkretizaciju provo|enja mirovnog plana i Vlada Republike Hrvatske, prihva}aju}i u cjelini plan mirovne operacije, konstatuje da su 130
me|unarodnim priznanjem Republike Hrvatske bitno izmijenjene okolnosti, u kojima se priprema slanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Republiku Hrvatsku. Iz pisma je evidentno da Vlada Republike Hrvatske tra`i zaklju~enje specijalnog sporazuma izme|u predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske koji }e precizno odrediti odnos snaga izme|u jedinica mirovnih snaga i vlasti Republike Hrvatske. Radi koordiniranja i pra}enja aktivnosti vezanih za mirovnu operaciju Vlada Republike Hrvatske osnovala je me|uresorsku grupu Vlade i ured Vlade za mirovne operacije. Risto Matkovi} isti~e da je ovo pismo razmatrano u sastavu primjene Vensovog plana, i dodaje da su usvojeni zahtjevi na{e Vlade, jer se prema zadnjoj rezoluciji Ujedinjenih nacija za{ti}ena podru~ja spominju kao dijelovi Jugoslavije. Zatim se vi{e ne spominju mirovne snage ve} snage za{tite, to zna~i da se sada Republika Srpska Krajina vi{e ne tretira kao agresor ve} se tretira Republika Hrvatska, jer su snage za{tite na tim podru~jima. Dalje, ka`e da o eventualnom produ`enju boravka mirovnih snaga ne}e odlu~ivati strane na ~ijem su teritoriju te jedinice raspore|ene, ve} }e odlu~iti Savjet bezbjednosti. Zatim je Risto Matkovi} predlo`io da se komentar na ovo pismo pro~ita na radiju, koje glasi: “Vensov plan Hrvatska usvaja bez rezerve kao i polazne osnove o primjeni tog plana, {to se vidi u postupku razmje{taja mirovnih snaga, te Hrvatska vlada planira slijede}e: 1. Hrvatska je me|unarodno priznata u avnojevskim granicama. Akcija mirovnih snaga shvata se kao prelazni period do uspostavljanja pravnog poretka Republike Hrvatske. 2. Republika Hrvatska se poziva na avnojevske granice i mi{ljenje arbitra`ne komisije Evropske zajednice prema kome se te granice smatraju dr`avnim po me|unarodnom pravu, a srpski narod ostaje trajno nacionalna manjina. Denominacija Jugoslavije i razgrani~enje me|unarodnih prava i obaveza, a provodi se zaklju~enje specijalnog ugovora izme|u predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske kojim }e se urediti njihov me|usobni odnos. U tom cilju osnovana je resorska grupa Vlade Hrvatske. Razmje{taje snaga Ujedinjenih nacija, policijskih i vojnih, u skladu je sa na~elom jedinstva teritorije i vlasti. Upravna, sudska, policijska i monetarna vlast uspostavljaju se u skladu s propisima Hrvatske. Potpunu demilitarizaciju i povratak raseljenih lica kao i granice za{ti}enih podru~ja, zajedno sa mirovnim snagama, utvr|uje Republika Hrvatska. Zatim je Risto Matkovi} istakao da stavovi Hrvatske Vlade mogu na}i upori{te u Vensovom planu, po onoj verziji koja nam je nametana da je bezuslovno prihvatimo. Nedostatak ove verzije Vensovog plana jeste {to sadr`i niz uop{tenih i vi{ezna~nih konstatacija koje se mogu tuma~iti kako kome odgovara, a prevlada}e tuma~enje onoga ko bude imao ja~e polazne pozicije. Stoga je za~u|uju}e za{to se od Vlade Krajine zahtijevalo da ne tra`i konkretizaciju spornih odredbi i garancije vitalnih interesa naroda Krajine. Sad je svakome jasno da nije bilo nikakvih alternativa za mir ili rat i da je forsiranje te alternative bitno utjecalo da Hrvatska ja~a pozicije, u razradi svoje strategije, {to je i u~inila. A Vlada Republike Srpske Krajine napada se svim sredstvima samo zato {to je tra`ila dodatne garancije koje bi omogu}ile da srpski narod ne izgubi ono {to je pravednom borbom stekao. Energi~no i uporno smo isticali da spominjanje Krajine kao dijela Hrvatske u Vensovom planu otvara {irom vrata uspostavljanju hrvatskog pravnog poretka na podru~ju Krajine. U tom smo, na`alost, imali vi{e razumijevanja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija nego od strane nekih jugoslovenskih ili srpskih politi~ara. To {to smo isklju~ivo naporima Republike Srpska Krajina uspjeli da dobijemo dodatne garancije dokaz je ispravnosti na{eg stava. To je dokaz da nismo bili za podjele, niti smo se borili za vlast, nego smo ispunjavali obaveze prema srpskom narodu u Krajini. Zatim dalje navodi da }e o du`ini trajanja 131
anga`ovanja mirovnih snaga odlu~iti isklju~ivo Savjet bezbjednosti ~ime je isklju~ena Hrvatska kao mogu}i faktor ograni~avanja njihovog anga`ovanja, te je zna~ajna garancija da }emo uspjeti da ostvarimo na{e legalne i legitimne interese, legalno i legitimno pravo za samoopredjeljenje srpskog naroda. Vlada Republike Srpska Krajina }e se u tom cilju i dalje maksimalo anga`ovati na razradi prakti~nih poteza kojima }e se to ostvariti sa krajnjim ciljem da se rukovodstvo, organi i institucije Krajine na|u u ulozi punopravnih pregovara~a ma u kom se okviru rje{avala politi~ka kriza Jugoslavije. A oni koji su toliko energije utro{ili na napade na Vladu Krajine i na rukovodstvo, tu energiju mogli su bolje iskoristiti u korist srpskog naroda. Vlada Republike Srpske Krajine }e i dalje istrajati u borbi za Krajinu, na jedinstvu srpskog naroda, na prevazila`enju nesuglasica i sukoba koji nam sada mogu samo na{koditi, uz napomenu, da se ba{ u ovom politi~kom trenutku potvrdilo staro pravilo da se sve istine mogu jasno opaziti, ali ih ne mogu opaziti svi, zbog predrasuda. Slavko O`egovi} predla`e da se konkretno i jasno istakne {ta je dobiveno ne prihva}anjem Vensovog plana. Risto Matkovi} ka`e da bi to trebalo objasniti u razgovoru na radiju. Jednoglasno je dogovoreno da se komentar na ovo pismo pro~ita u sredstvima javnog informisanja. Ta~ka 1. prila`e se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.137 Ad. 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon ima nekih specifi~nosti, a cilj je da se izbjegnu neke gre{ke iz sistema samoupravljanja. Sadr`i platne razrede sa koeficijentima od 1 do 15. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima u dr`avnim organima. Isti se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj zakon predvi|a sadr`aj pe~ata dr`avnih i drugih organa. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o pe~atu dr`avnih i drugih organa. Isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bo{ko Popac, pomo}nik ministra zdravlja i socijalne za{tite i istakao da je ovaj zakon adekvatan zakonu Republike Srbije. Jedini je u ~lanu 11. ovog zakona izmjenjen u odnosu na zakon Republike Srbije, a odnosi se na visinu ostvarivanja materijalne pomo}i korisnicima socijalne za{tite. Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o socijalnoj za{titi i obezbje|ivanju socijalne sigurnosti gra|ana. Isti se prila`e zapisniku pod 4 / i ~ini njegov sastavni dio.
137
Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.
132
Ad. 5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovaj zakon ra|en po uzoru na zakon Republike Srbije, a prihva}a sistem prijave i omogu}ava slobodnu konkurenciju za privatnike. Za diskusiju se nije niko javio te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o prevozu u putnom saobra}aju. Isti se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da po ovom zakonu gra|ani Republike Srpska Krajina zadr`avaju dr`avljanstvo Jugoslavije. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o dr`avljanstvu. Isti se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/7. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istako da }e se u praksi pojaviti brojni tehni~ki problemi, jer predstoji realizacija izrade novih li~nih karata. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o li~noj karti. Isti se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 8. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon reguli{e osnivanje, registraciju i rad politi~kih stranaka. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o politi~kim organizacijama. Isti se prila`e zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/9. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} istakao da je ovim Zakonom centralizovan rad organa uprave, a predvi|a se i na~in izbora odbornika u skup{tine op{tina. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o lokalnoj samoupravi. Isti se prila`e zapisniku pod 9/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/10. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim Zakonom prihva}en predsjedni~ki sistem, gdje se odlu~uje o svakom ~ovjeku pojedina~no. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izboru poslanika u Skup{tinu Republike Srpska Krajina. Isti se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/11. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovim Zakonom odre|uju naselja koja obuhvataju pojedine izborne jedinice. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. 133
Jednoglasno je donesen Zakon o izbornim jedinicama. Isti se prila`e zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 12. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da je ovaj Zakon ra|en po uzoru na Zakon o elektroprivredi Republike Srbije. Predla`e da se izbri{e u ~lanu 68. stav 2., jer se ne uklapa u na{u djelatnost, te je to jedina izmjena koju predla`e. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o elektroprivredi. Isti se prila`e zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/13. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}, te ka`e da zbog postoje}ih benzinskih stanica na prostoru Republike Srpska Krajina, koje su poslovale u sastavu biv{e IN-e ima uslova za osnivanje ovog javnog preduze}a. Zatim predla`e izmjenu ~lana 6. ovog Zakona, u tom smislu da Vlada imenuje pet ~lanova, i izmjenu ~lana 8. da Upravni odbor bira i razrje{ava svog predsjednika. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona u tekstu kako je predlo`en stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a “Krajina-petrol”. Isti se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/14. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze`a “Krajina-petrol”. Predla`e dva kandidata Slobodana Ron~evi}a direktora P.Z. “\evrske” i Veljka Popovi}a podpredsjednika Izvr{nog vije}a SO Knin. Vuka{in Babi} predla`e imenovanje Veljka Popovi}a. Drugih predloga nije bilo te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Veljka Popovi}a za v.d. direktora Javnog preduze}a “Krajina-petrol”. Isto se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 15. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991. godini. Isti se prila`e zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad// 16. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima. Isti se prila`e zapisniku pod 16/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/17. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je predvi|eno da Republi~ki fond ima dvije podru~ne slu`be. Jednu u Dvoru i jednu u Kninu, a svaka op{tina bi imala ispostave. 134
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja. Ista se prila`e zapisniku pod 17/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/18. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se radi o specifi~nom vidu posla a naknade su predvi|ene i od ranije. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija. Ista se prila`e zapisniku pod 18/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/19. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovom odlukom predvi|ene minimalne naknade za sudije porotnike. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i nagradama sudija porotnika. Ista se prila`e zapisniku pod 19/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/20. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ova Uredba sadr`i tehni~ke propise o kancelarijskom poslovanju. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o kancelarijskom poslovanju. Ista se prila`e zapisniku pod 20/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/21. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je tako|er Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o stalnim sudskim tuma~ima. Ista se prila`e zapisniku pod 21/ i ~ini njegov sastavni dio Ad/22. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da se ovom Uredbom mo`e odrediti da se radi, u ratnim uslovima, preko 48 sati u sedmici prema potrebi. Vuka{in Babi} ka`e da }e u praksi vjerovatno biti prigovora od strane radnika jer su mnogi na frontu. Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena uredba o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim subjektima na teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima. Ista se prila`e zapisniku pod 22/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/23. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da }e se praznine u regulisanju radnih odnosa regulisati op{tim kolektivnim ugovorom. Predla`e da Vlada pristupi akciji potpisivanja kolektivnog ugovora, s tim da se preduzmu aktivnosti na osnivanju privredne komore i sindikata Krajine. 135
Za diskusiju se nije nitko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se zaklju~i op{ti kolektivni ugovor. Isti se prila`e zapisniku pod 23/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/24. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se u Upravni odbor Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja, iz reda osiguranika imenuju: Popac Bo{ko, Bjedov Drago iz Knina, Vignjevi} \uro iz Obrovca, [kori} Branko iz Benkovca, Ra{eta Gavre iz Donjeg Lapca, Orlovi} \uro iz Korenice, Bili} Pajo iz Gline, Cari} Simo iz Dvora, Kosti} dr [piro iz Petrinje, i Marjanovi} dr Milorad iz Slunja; a iz reda zdravstvenih radnika Koroloja Slavka Knin, Jejina Goran Knin, Miljevi} dr Milutin – Glina, D`akula \uro – Vrginmost, Ugarkovi} dr Tomislav – Gra~ac, Vojvodi} dr Emilija – Benkovac i Ka~ar dr Savo – Kostajnica. Primjedbi ni drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina. Isto se prila`e zapisniku pod 24/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 25/ Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se u Upravni odbor Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a imenuju: Kesi} Nikola, Savi} Tode, Popac Bo{ko, [egan Gojko i Vukmirovi} Rajko. Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a. Isto se prila`e zapisniku pod 25/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 26/ Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Predlo`eno je da se ovla{}enje za potpisivanje ugovora dade ministru za upravu i pravosu|e, Risti Matkovi}u. Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se dade ovla{}enje za potpisivanje ugovora za adaptaciju potkrovlja zgrade op{tinskog suda u Kninu Risti Matkovi}u. Isto se prila`e zapisniku pod 26/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad. 27/ Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i predla`e dono{enje ove Odluke. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti od naknade za ministre. Ista se prila`e zapisniku pod 27/ i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom. ZAPISNI^AR Borka Lali}
136
PRVI MINISTAR VLADE Risto Matkovi}
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
46 1992., velja~a 26. Borovo Selo Izlaganje Mile Paspalja na sjednici Skup{tine RSK u Borovu Selu
BOROVO SELO 26. februara 1992. I Z L A G A N J E138 na sednici Skup{tine Republike Srpske Krajine139 Po{tovani poslanici, Skup{tina Republike Srpska Krajina koju sa~injavaju poslanici tri skup{tine na{ih autonomnih oblasti zapo~inje svoj dana{nji rad najzna~ajnijim zadatkom koji u ovom trenutku stoji pred njom i narodom koji nas je birao za svoje predstavnike – utvr|ivanjem obaveza svih organa i institucija u Republici na realizaciji Plana Mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Samo pre nekoliko dana u skup{tinama na{ih oblasti raspravljali smo o prihvatanju mirovnog plana, davali mu podr{ku, uz odre|ene sumnje u to da li }e ga Savet bezbednosti usvojiti. Dilema vi{e nema. Mirovna operacija u Jugoslaviji prakti~no je otpo~ela. Savet bezbednosti UN, 21. februara ove godine jednoglasno je doneo Odluku da se u na{u zemlju uputi vojni kontigent od oko 14.000 ljudi radi o~uvanja primirja i za{tite srpskog naroda na podru~jima na kojima se do ju~e vodio rat. Gra|ani Republike primili su ovu odluku s velikim odobravanjem, sa uverenjem da }e se na ovim prostorima obustaviti rat, nove ljudske `rtve i materijalna razaranja. To je u ovim danima najve}i doprinos svetske organizacije u~vr{}enju mira u Jugoslaviji i stvaranju uslova da se u miru politi~kim sredstvima iznadje izlaz iz jugoslovenske krize. Verujem da izra`avam uverenje i ose}anja svih prisutnih ako sa ovog mesta izrazim du`nu zahvalnost zemljama ~lanicama Saveta bezbednosti, Generalnom sekretaru OUN, gospodinu Butrosu Galiju i njegovom prethodniku, gospodinu Peresu de Kueljaru, li~nom izaslaniku Generalnog sekretara gospodinu Sajrusu Vensu, podsekretaru UN gospodinu Marku Guldingu, i svim drugim funkcionerima svetske organizacije na razumevanju na{e situacije i doprinosu koji su dali da se ovakva odluka donese.
138
Izlaganje je odr`ao M. Paspalj, predsjednik Skup{tine RSK, vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 835. 139 Op{irnijeo radu Skup{tini vidi: Ilija Petrovi}, Slavonija Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP “Cvetnik”, Novi Sad, 1996., (prvo izdanje), str. 290 – 299.
137
Ova Skup{tina izra`ava dobrodo{licu pripadnicima mirovnih snaga UN. Skupa sa na{im gra|anima u~ini}emo {to je u na{oj mo}i da ova misija mira u svim na{im krajevima nai|e na topao prijem i saradnju. Skup{tina pru`a garancije da }e svi organi i institucije u Republici Srpska Krajina u~initi sve da ova – kako u Ujedinjenim nacijama ka`u, jedna od najte`ih i najkomplikovanijih mirovnih operacija u istoriji svetske organizacije – u potpunosti uspije. Pri dono{enju najnovije rezolucije, Savet bezbednosti sa razlogom je po{ao od toga da je situacija u Jugoslaviji vrlo delikatna, da se primirje odr`ava uz ogromne te{ko}e i da bi odlaganje sa dono{enjem odluke o upu}ivanju mirovnih snaga imalo vrlo te{ke posledice, ne samo po mir u Jugoslaviji nego i po me|unarodni mir i bezbednost. Upravo imaju}i to u vidu, mi smo pre vi{e meseci iskazivali neophodnost da mirovne snage do|u {to pre u Jugoslaviju. Dono{enjem rezolucije, Savet bezbednosti uva`io je zahtev Predsedni{tva SFRJ od 8. novembra pro{le godine, da se u pojas izme|u zara}enih strana upute snage UN, kao i zalaganje rukovodstva Republike Srbije i cele svetske progresivne javnosti da se na miroljubiv na~in re{i jugoslovenska kriza. Poznato je da se Jugoslavija, kao jedna od osniva~a UN i najaktivnijih boraca za mir u svetu, uvek zalagala za dobrobit svih zemalja i da je sa svojim snagama direktno u~estvovala u mirovnim operacijma UN. Zbog svega toga, bili smo uvereni da }e Ujedinjene nacije i Savet bezbednosti pru`iti pomo} Jugoslaviji i svojim anga`ovanjem obezbediti da se prekinu oru`ani sukobi i odr`i mir na kriznim podru~jima. I Istorijski koreni borbe srpskog naroda za `ivot i slobodu su veoma daleki. Oni se`u i pre 1941. godine. Ove generacije su, me|utim, do`ivele da se u epohi savremene civilizacije, razvijene demokratije i ja~anja sloboda i prava ~oveka, na prostoru avnojske Hrvatske pojave snage a potom i re`im koji se obru{io na slobode i prava srpskog naroda. Mora se dati ocjena kako je do ovoga do{lo i ko sve stoji iza ovakvog re`ima, i u zemlji i u svetu. Ve} u izbornoj kampanji, a posebno na op}em Saboru HDZ, februara 1990. godine, na kojem su bili i usta{ki zlo~inci kojima je zbog po~injenih zlo~ina u pro{lom ratu bio zabranjen povratak u zemlju. Pod firmom “Mlade demokracije” po~ela je javna rehabilitacija i restauracija usta{tva i biv{e NDH, sa svim onim {to su zna~ili, uklju~uju}i i ponavljanje genocida nad srpskim narodom. Od tada se Srbi ponovo ne smatraju narodom nego se za njih koristi termin “srpsko pu~anstvo, ~etnici, odmetnici” i sli~no. Dolaskom na vlast, maja 1990. godine, HDZ je po~ela dosledno realizovati predizborni program o progonu Srba. Utvr|en je i ustavni osnov za to. Naime, u novim odredbama Ustava Republike Hrvatske Srbi prvi put na ovim prostorima nisu narod. U obrazlo`enjima je, pred licem Jugoslavije i Evrope, cini~no tvr|eno da nova vlast garantuje “sva nacionalna, kulturna i sva druga gra|anska prava svim manjinama koje `ive u Hrvatskoj: Srbima, Jevrejima, Ma|arima, Italijanima i svim drugim”. Sa novim Ustavom do{li su novi hrvatski zakoni i dr`avni simboli pod kojima je u pro{losti nad srpskim narodom vr{en genocid. Uporedo sa novim normativnim potezima, nova vlast je pokrenula mehanizme za eliminaciju Srba iz javnog `ivota Hrvatske, a kasnije i za fizi~ku likvidaciju. Po~elo je sa prete}im porukama, paljevinom dobara, pucnjavama, odbijanjem bilo kakvog dijaloga, politi~kom i drugom diskriminacijom Srba, otpu{tanjem sa posla itd. Srbe je strpljenje po~elo da izdaje kada je mehanizam policijske dr`ave po~eo tako enormno da raste i sistematski deluje, bez ikakvog neposrednog povoda, kada je po~elo stvaranje odmetni~kih i paravojnih 138
vojnih sastava, uklju~uju}i i tipi~no usta{ke. Istovremeno je teklo ilegalno naoru`avanje i formiranje ove tipi~no strana~ke, HDZ vojske. Uzaludni su bili poku{aji i saveznih organa, konkretno Predsedni{tva SFRJ, da se spre~i eskalacija genocida. Uz doslednu strana~ku politiku HDZ, ~iji je direktni produkt bio i genocid nad srpskim narodom, do rata je moralo do}i. Sada je svima jasno, mada su pa`ljivi analiti~ari do takvog zaklju~ka do{li mnogo ranije, da je progon Srba bio u stvari deo scenarija za oru`anu pobunu protiv Ustavom SFRJ utvr|enog poretka. Oru`anim napadima na Srbe u martu i aprilu 1991. u Pakracu, na Plitvicama i Korenici, maja 1991. godine u Borovu Selu, zatim i na druga srpska naselja, neobjavljeni rat je i stvarno po~eo. Srbi su morali da se brane od ponovnog progona. Oni su nato bili prisiljeni, jer ako postoji neko ljudsko prvo pravo, to je pravo na `ivot, a Srbima je to pravo Hrvatska po~ela uskra}ivati. Napadi na Srbe i sve ono {to je srpsko dobili su na intenzitetu sa eskalacijom neobjavljenog rata u Sloveniji, kao i neobjavljenog rata Jugoslovenskoj narodnoj armiji na koju se kidisalo odazivanjem otvorenim pozivima hrvatskog vrhovnika Tu|mana i HDZ-ovskih vo|a u gradovima, selima i zaseocima. Srbi u Republici Srpska Krajina i Srbi na prostorima Jugoslavije u celini imaju puno razloga da stalo`eno i mirno analiziraju sve ono {to im se dogodilo i {to se doga|a posle dolaska Franje Tu|mana i njegove klape na vlast. Oni }e, bez obzira na svoje pomaga~e, morati da polo`e ra~une pred slobodoljubivim svetom u koje, to smo do sada bezbroj puta pokazivali, spada i srpski narod. Dr`avna kriza u Jugoslaviji je u prvoj polovini 1991. godine izazvala opravdanu zabrinutost me|unarodnih faktora, posebno u Evropi. Naj~e{}e dobronamerna, ta zabrinutost je prerastala u ponude za pomo} da se na|e mirno re{enje krize. Tako je nu|ena, ~esto i napadno nametana, ponuda Evropske zajednice da se na principima konsenzusa i dobrovoljnog prihvatanja, njeni organi i instrumenti uklju~e u re{avanje problema. Na toj osnovi izabran je i predsednik Predsedni{tva SFRJ. Ta ponuda je prihva}ena od odgovaraju}ih politi~kih subjekata u Jugoslaviji. Kada je ocenjeno da je Evropska zajednica iza{la iz mandata pru`anja “dobrih usluga” i poku{ala da preuzme ulogu arbitra u odnosima izme|u jugoslovenskih republika, sa jednostranim i pristrasnim pristupom pojedinim opcijama pod uticajem nekih njenih ~lanica, Predsedni{tvo SFRJ se obratilo Savetu bezbednosti UN za anga`ovanje mirovnih snaga na kriznim podru~jima. Poslednjeg dana pro{le godine Predsedni{tvo SFRJ donelo je odluku o prihvatanju Plana Sajrusa Vensa i dalo garancije da }e se on realizovati na teritorijama pod kontrolom oru`anih snaga SFRJ. Su{tina toga plana je u tome da se srpski narod stavlja pod za{titu mirovnih snaga UN od fizi~kog uni{tenja od hrvatskih vlasti i njihovih oru`anih formacija, da se teritorije na kojima je srpski narod u ve}ini ili u znatnoj manjini stavljaju pod posebnu za{titu UN i demilitarizuju (to se odnosi i na delove teritorije u Hrvatskoj koje nisu pod kontrolom Oru`anih snaga Jugoslavije u kojima prete`no `ive Srbi), da u Krajinama ostaje status quo u pogledu vlasti, {to zna~i da se u njima ne mogu primenjivati propisi niti protezati vlast Republike Hrvatske. Plan predvi|a i osiguravanje uslova da se u svoje domove vrati srpski `ivalj koji je izbegao u toku ratnih sukoba. Na ovom sudbinskom pitanju za Srbe u Republici Srpska Krajina podele, na`alost, jo{ nisu potpuno prevladane, a Krajina i dr Milan Babi}, u krugovima Ujedinjenih nacija i u svetu, prakti~no su do 9. februara ozna~avani kao jedna od glavnih prepreka dolasku “plavih {lemova”. 139
Poznato je da je na pro{irenoj trodnevnoj sednici Predsedni{tva SFRJ gospodin dr Milan Babi} uporno odbijao mirovni Plan Ujedinjenih nacija, ne uva`avaju}i jasne argumente i uveravanja o anga`ovanju mirovnih snaga. On i ~lanovi Vlade koje je doveo na ovu sednicu nisu prihvatali ni garancije date od strane Predsedni{tva SFRJ kao Vrhovne komande koje se odnose na za{titu srpskog naroda. Mirovne snage UN su pozvane od dr`ave Jugoslavije da zapo~nu mirovnu operaciju. Svi organi te dr`ave, a pre svega Predsedni{tvo SFRJ, ~inili su krajnje napore da ta operacija otpo~ne {to pre, kako ne bi do{lo do ponovne eskalacije hrvatskih napada. Dr`ava Jugoslavija se time opredelila za mir, {to zna~i da se i Krajina, opredeljena za Jugoslaviju, tako|e opredelila za mir. Hrvatska nije imala takvu opciju, mada je na kraju i ona bila na nju primorana. U sklopu takvih okolnosti, pojedini predstavnici na{eg naroda odlu~uju da se suprotstavljaju dogovorenim aran`manima, ~ime su objektivno pomogli na{em protivniku, a nama svima naneli {tetu. U te{koj politi~ko-bezbednosnoj situaciji, a imaju}i u vidu da jedino Skup{tina odlu~uje o ratu i miru, na tra`enje jedne tre}ine poslanika – {to je u skladu sa Ustavom Republike Srpske Krajine – odr`ana je vanredna sednica Skup{tine Krajine 9. februara u Glini. Za mesto odr`avanja sednice Skup{tine odabrali smo Glinu, mesto blizu linije fronta i Spomen-dom sagra|en na mestu gde je nekad bila, po stravi~noj tragediji poznata glinska crkva u kojoj su usta{ki zlikovci zaklali nekoliko hiljada ljudi, `ena i dece. Svojom punova`nom odlukom Skup{tina je, kao najvi{i organ vlasti, bezuslovno i definitivno prihvatila koncept mirovne operacije Ujedinjenih nacija i obavezala sve lokalne organe vlasti da pru`e punu podr{ku mirovnim snagama u realizaciji njihove misije. Ona je tako|e izrazila punu podr{ku i poverenje Predsedni{tvu SFRJ i Dr`avnom komitetu za saradnju sa predstavnicima Ujedinjenih nacija. To smo morali ras~istiti i to smo legitimno uradili odlukama u Glini. Danas se definitivno mora staviti ta~ka na raskole u rukovodstvu Krajine po tom pitanju. U osnovi svih na{ih primedbi na koncept Sajrusa Vensa bio je opravdan strah srpskog naroda da }e se nad njim ponoviti genocid. Zato smo tra`ili dodatna poja{njenja i garancije za obezbe|enje mira i sigurnosti Srba u Krajinama i u Hrvatskoj. Na{e primedbe, kao {to je poznato, odnosile su se na predvi|eni razme{taj mirovnih snaga, demilitarizaciju Krajina, na izvesnu neodre|enost mandata ovih snaga, a naro~ito na povla~enje JNA sa prostora koje dr`i pod svojom kontrolom. Jer, ogromno je nepoverenje srpskog naroda u hrvatske vlasti, u usta{ki re`im, a u poslednje vreme naraslo je i nepoverenje u Evropsku zajednicu koja je u dobroj meri bila pristrasna u odnosu na separatisti~ke vlasti i orijentaciju u na{oj zemlji. Najnovijom rezolucijom Saveta bezbednosti dat je za nas prihvatljiv odgovor na ~esto ponavljano pitanje – {ta }e biti ako posle {est meseci ne bude produ`ena mirovna misija UN u Jugoslaviji. Utvr|eno je, kona~no i definitivno, da je po~etni mandat mirovne misije 12 meseci sa mogu}no{}u njegovog obnavljanja, te da je jedino Savet bezbednosti ovla{}en da odlu~uje o du`ini njihovog ostanka i o eventualnom povla~enju kada cilj mirovne misije bude ostvaren. Dakle, u tom pogledu obezbe|eni smo od eventualnih samovoljnih poteza hrvatskog vrhovni{tva. Me|utim, iz na{eg iskustva s Tu|manovim ~elnicima i bojovnicima, kao i iz iskustava iz nekih drugih mirovnih operacija, znamo da dolazak “plavih {lemova” ne}e sam po sebi otkloniti opasnost od sukoba, toliko pre {to i u ovim uslovima, raznim provokacijama, oru`anim napadima, ubacivanjem diverzantskih grupa, kao i raznim vidovima specijalnog 140
rata, hrvatska strana naru{ava primirje i preti stvaranjem novog hrvatskog etni~ki ~istog prostora. S tim u vezi, podsetio bih na garancije koje je na pomenutoj trodnevnoj sednici, prvih dana februara, dalo Predsedni{tvo SFRJ u svojstvu Vrhovne komande, da }e u slu~aju da to iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage UN, pru`iti svu za{titu srpskom narodu u krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih oru`anih snaga ili bude ugro`en na bilo koji drugi na~in. Garancija je i sam na{ narod koji }e znati da brani ono {to je svojom krvlju i ogromnim `rtvama stekao. Ova skup{tina mo`e da poru~i da }e srpski narod sa svih prostora zemlje u}i odlu~no u rat ako mu ga hrvatska strana nametne izigravanjem Plana mirovne operacije UN ili na neki drugi na~in. Kad je re~ o stalnim Tu|manovim pretnjama da }e se na podru~jima pod za{titom UN primenjivati zakoni i druge pravne institucije Republike Hrvatske, odnosno da }e se upravna, sudska, policijska i monetarna vlast ostvarivati u skladu sa propisima Hrvatske, moramo podsetiti na jasan stav Saveta bezbednosti da do sveobuhvatnog politi~kog re{enja – koje ova operacija ne prejudicira – na ovim podru~jima ne}e va`iti propisi Hrvatske ve} }e se po{tovati status quo, dakle stanje zate~eno na terenu. Podse}am tako|e da rezolucija Saveta bezbednosti zahteva od svih zainteresovanih strana da striktno po{tuju i sprovode u delo sporazume iz @eneve i Sarajeva, kao i da u potpunosti i bezuslovno doprinose sprovo|enju mirovnog Plana UN. II Kao najvi{i organ vlasti, Skup{tina Republike Srpska Krajina, koja prvi put zaseda u Borovu Selu, du`na je da razmotri sve relevantne politi~ke i bezbednosne aspekte i da, kao legitiman organ, zajedno sa drugim subjektima, omogu}i uspe{no zapo~injanje i dalje trajanje mirovne operacije u Jugoslaviji. U interesu srpskog naroda, u interesu mira i Jugoslavije, tome cilju moramo podrediti sve druge ciljeve. Nije ni{ta novo kada se ka`e da je stanje na na{im podru~jima veoma te{ko, jer je to podru~je gde se vodio rat, a i sada ima, makar posrednih elemenata rata. Me|utim, globalnu politi~ku situaciju nepotrebno komplikuju na{e unutra{nje politi~ke razmirice, neslaganja i neka pojedina~na odbijanja da se prihvati koncept za razme{taj mirovnih snaga UN. Upravo to odbijanje, o kojem smo ve} raspravljali u Skup{tini Krajine, uslovilo je da Franjo Tu|man iza|e iz me|unarodnog }orsokaka. Istina o su{tini na{e borbe kona~no se po~ela probijati u svetu. Svet po~inje da shvata razloge na{eg otpora kao i su{tinu jugoslovenske krize u ~ijem sredi{tu smo sada upravo mi. Na`alost, mi ne znamo sve svoje `rtve, sve mrtve i nestale, ne znamo broj dece koja su ostala bez jednog ili oba roditelja, ne znamo razmere genocida koji je, evo, i po tre}i put u ovom vijeku po~injen i jo{ uvijek se ~ini nad na{im narodom. Nesporna je ~injenica da su hrvatske vlasti sistematski i organizovano vr{ile pritisak na pripadnike srpskog naroda ~itavim nizom mera koje je prof. Svetozar Livada nazvao “ili pod zemljom ili iz zemlje”. Ako se u ne~emu mo`emo slo`iti sa ekstremnim usta{om Paragom,140 onda je to da Tu|man la`e da zlo~ine nad Srbima ~ine samo pripadnici HOS-a. Sama Tu|manova vlast je postavljena tako da fakti~ki deluje kao zlo~ina~ka ma{inerija za uni{tavanje svega onoga {to nije veliko hrvatsko ili hrvatsko.
140
Dobroslav.
141
Obim informacija o zverstvima nad civilnim srpskim stanovni{tvom u svetu je sve ve}i. Svet je obave{ten o skrnavljenju Jasenovca, o masakru u Gospi}u, o pokolju na mostu na Korani, o Vukovaru, o spaljenim selima iz Zapadne Slavonije, o zlo~inima na Kri`u kod Zadra, u Dalmaciji, Baniji, na Papuku i Bilogori, u Grubi{nom Polju, da pomenem one najsve`ije i najtragi~nije primere, mada nam svaka na{a `rtva ~ak i o imenima zlikovaca te{ko pada. Svet se osloba|a naslaga la`i hrvatske propagandne ma{inerije i obave{tava sve potpunije i izvornije o ru{enju spomenika kulture, biblioteka, crkava i drugih trajnih vrednosti srpskog naroda i uvi|a ko ~ini ta nedela. Isto tako sve je vidljivija ogromna materijalna {teta na podru~ju Krajine, gde se palilo, plja~kalo, kralo, uzurpiralo ili uni{tavalo na bilo koji na~in. U tom smislu, savezni dr`avni organi, preduzeli su postupak za utvr|ivanje ratnih zlo~ina uklju~uju}i i zlo~in genocida nad srpskim narodom, kao i pitanje procene i naknade ratne {tete. Politi~ka situacija je kod nas manje vi{e poznata, mada nije na svim prostorima ista. Zbog onoga {to sledi i zbog onoga zbog ~ega smo ovde, `elim da istaknem jednu okolnost koja nam nije nepoznata. Tokom na{eg otpora usta{tvu, od Plitvica i Borova Sela, ili ~ak od op}eg Sabora HDZ februara ’90, na{i politi~ki ~inioci ~esto su delovali nesinhronizovano, ~ak su se i me|usobno suprostavljali. Poku{aji da svako vodi “svoj” oslobodila~ki rat ili “svoju” revoluciju, imali su ne samo politi~ke nego i direktne vojne posledice. Na{a nesloga i nejedinstvo koristili su samo na{im protivnicima. Me|utim, svi smo shvatili, ko pre ko kasnije, da samo zajedno mo`emo uspeti, a ~injenica da dr`imo ovakvu skup{tinu, sa ovakvim dnevnim redom, ve} je zna~ajan dokaz na{e politi~ke zrelosti i na{e spremnosti da se stabilizuje politi~ka situacija. Nas dosta ko{ta na{a neorganizovanost, brojne su slabosti organa vlasti tamo gde postoje, a naro~ito se ose}a {teta tamo gde oni jo{ nisu do kraja preuzeli svoju funkciju. Naravno da su vojno-politi~ke i materijalne mogu}nosti razli~ite, ali moraju se u~initi napori da se {to pre oforme oni organi koji moraju egzistirati, a oni koji postoje da profunkcioni{u. Bezbednosno stanje u Republici Srpska Krajina prakti~no je jo{ ratno, posebno u Zapadnoj Slavoniji. Na ovom prostoru danas nema ni JNA niti pripadnika TO i dobrovoljaca da ~uvaju na{e teritorije,141 a {to je najte`e, srpsko stanovni{tvo je prore|eno. Na delu Banije, Korduna i Zapadne Slavonije, a od hrvatske strane brojni su primeri kr{enja Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 2. januara o.g. u Sarajevu, a u poslednje vreme i ubacivanja hrvatskih diverzantsko-teroristi~kih grupa u Baranju. Stalne provokacije, pa i ozbiljni napadi, upozoravaju nas da usta{ke formacije nisu odustale od rata i da se ne mire ni sa mirovnim konceptom Ujedinjenih nacija. Neko ih stalno hu{ka da se sporne teritorije njihove i da tamo treba da se vrate. To tra`i da se jo{ bolje organizujemo, jer njima ne treba verovati, njima se ne mo`e verovati. Od septembra meseca pro{le godine do danas, brojni su primeri terora od strane hrvatskih oru`nika, na{ih doju~era{njih kom{ija, prijatelja, a ~esto i od stranih pla}enika. Naoru`ani do zuba, klali su Srbe, palili i plja~kali, sistematski, sve {to im se na{lo na putu osvajanja. Nave{}u samo neke primere: – Na podru~ju sela Trojanci, u Baranji, 30. novembra 1991. godine uba~ena je ve}a diverzantsko-teroristi~ka grupa, koja je masakrirala devet me{tana.
141
O jedinicama JNA i TO iz BiH koje su se nalazile na tom prostoru vidi: Slobodan Praljak, Agresija Bosne i Hercegovine na Republiku Hrvatsku, Zagreb, 2007., str. 40-47, 50, 57, 58, 60, 63.
142
– U selu Divo{, kod Osijeka, prilikom povla~enja hrvatski oru`nici su ubili 24 stanovnika srpske nacionalnosti, od kojih su {estorica masakrirani. U selu je prona|ena i loma~a za spaljivanje uhva}enih pripadnika JNA i teritorijalne odbrane. – U Petrinji, 19. decembra 1991. godine, pripadnici hrvatskih paravojnih formacija su na ku}nom pragu `ivu spalili 70-godi{nju Ankicu Konjuh, biv{u zato~enicu logora Jasenovac. – Krajem decembra pro{le i po~etkom januara ove godine, u selu [iroka Kula i u blizini Peru{i}a prona|eni su le{evi 24 nestala Srbina, koji su ubijeni na najsvirepiji na~in, pucanjem u potiljak ili le|a, klanjem i na druge na~ine, {to su potvrdili i stru~njaci za sudsku patologiju VMA.142 – U Karlovcu je 21. septembra 1991. godine, po{to su im prethodno pucali u noge, zaklano, a potom masakrirano 13 pripadnika rezervnog sastava JNA, i to nakon njihove predaje pripadnicima Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske.143 – Me|u 20 pravoslavnih sve{tenika, koji su uhap{eni 30. oktobra pro{le godine, bio je i vladika slavonski, gospodin Lukijan. – Brojne su izjave gra|ana koji svedo~e o ubistvima pojedinaca, porodica, trudnica, dece, otpu{tanja sa posla, pretnjama i zbegu kao jedinoj nadi da pre`ive strahote koje sprovodi hrvatska vlast preko svojih oru`anih formacija, posebno ~lanova Hrvatske stranke prava koji nose oznake HOS. Na ovom prostoru su se pored pojedina~nih i grupnih iseljavanja stanovni{tva, dogodila i dva masovna zbega u novembru i decembru mesecu pro{le godine. Po~etkom novembra 1991. godine, organi vlasti i oru`ani sastavi hrvatske vojske proterali su sa podru~ja Psunja, Papuka i Bilogore, preko 25.000 staraca, `ene i dece144. Ovom bezumnom ~inu prethodila je naredba tzv. Kriznog {taba hrvatske vlasti iz Slavonske Po`ege od 29. oktobra 1991. godine, da se 24 srpska sela isele u roku od 48 sati. Tom prilikom potpuno je uni{teno i spaljeno 17 srpskih sela.145 Predsedni{tvo SFRJ je, povodom ovog egzodusa srpskog naroda, 4. novembra uputilo pismo ministrima inostranih poslova EZ, SAD i SSSR-a, kao i predsedavaju}em Konferencije o Jugoslaviji Lordu Karingtonu.146 Mada su posmatra~i iz Evropske zajednice bili u prilici da se uvere u to koliko je nedu`nih ljudi na ovim prostorima ubijeno, poklano i masakrirano i koliko je domova oplja~kano i uni{teno, sve to nije imalo odjeka, a pritisci, napadi i genocid se nastavlja.
142 U listopadu 1991. pripadnici srpskih paravojnih postrojbi – “pripadnici stanice milicije Teslingrad” – ubili su u [irokoj Kuli srpsku obitelj Raki} i zajedno s jo{ 40-ak le{eva ubijenih gra|ana hrvatske nacionalnosti bacili ih u jamu “Golubnja~a” u Svra~kovu Selu. Nije poznato je li u svom govoru M. Paspalj mislio i na te `rtve. Vidi: HRHMDCDR, kut. 435. – Izvje{}e Okru`nog suda u Kninu ministru unutra{njih poslova RSK od 9. studenog 1992. 143 @upanijski sud u Karlovcu donio je 28. o`ujka 2007. u slu~aju “Koranski most” nepravomo}nu presudu da su pripadnici JNA stradali u postupku nu`ne obrane. 144 U izvje{}u Narodnoj skup{tini Veljko D`akula, predsjednik OV SO ZS, o iseljavanju stanovni{tva navodi: “Postoji, ka`u, naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} ŠJovan, komandant [taba TO ZSš dobio o povla~enju naroda iz 5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napuste ta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve.” Vidi: Dok. br. 87. 145 Rije~ je o po~etku niza povezanih oslobodila~kih akcija Hrvatske vojske u kojima je do kraja 1991. oslobo|eno preko 2200 km2 okupiranog teritorija na podru~ju zapadne Slavonije. 146 Peter Carrington.
143
Od 286 naselja na podru~ju Zapadne Slavonije 80 odsto je iseljeno, a 108 sela je spaljeno. Prema vestima od 23. ovog meseca, bilo je spaljivanja srpskih sela u okolini Podravske Slatine, Virovitice i Donjeg Miholjca. Sve ovo pokazuje nastojanje hrvatskih vlasti da se Srbima zatre nada u povratak na svoja ognji{ta. Ovo i zbog toga {to je Mirovnim planom Sajrusa Vensa predvi|eno da se izbegla lica vra}aju u napu{tene domove. Ina~e, samo iz Zapadne Slavonije iseljeno je oko 60 hiljada lica srpske nacionalnosti. Hrvatske paravojne i odmetni~ke formacije su u oru`anim sukobima tokom 1991. godine uni{tile brojne kulturne, duhovne i verske objekte Srba. Na ovaj na~in je izvr{en smi{ljen poku{aj da se uni{ti nacionalni identitet Srba, da se fizi~ki uni{ti ili protera stanovni{tvo i zatru vekovna ognji{ta. Uni{tenje verskih i kulturnih dobara predstavlja zlo~in i prema srpskom narodu, ali i prema civilizaciji uop{te, jer brojni uni{teni, razoreni ili oskrnavljeni objekti predstavljaju op{te civilizacijske vrednosti: – Oskrnavljen je Spomen-kompleks Jasenovac koji obuhvata prostor nekada{njeg usta{kog logora sa obe strane reke Save, u okviru kojeg se nalazi Memorijalni muzej i niz spomen obele`ja.147 – Do kraja oktobra 1991., uni{tena je ili te`e o{te}ena 41 pravoslavna crkva, i to u Eparhiji Slavonskoj 27 i Sremskoj 14. – Hrvatske paravojne formacije razorile su barokni kompleks dvorske rezidencije Pakra~kih episkopa, sagra|en 1732. godine, dok su Pakra~ku bogosloviju zapalili. U Sabornom hramu spalili su ikonostas i brojne ikone, 5.500 knjiga i 120 knjiga neprocenjive kulturno-istorijske vrednosti. Uni{ten je i jedinstven primerak Sabornika iz 16. veka. O zverstvima i genocidu nad srpskim stanovni{tvom u Republici Krajini, u svetu se sve vi{e zna. Put do istine osvetljuju i nadle`ni organi u federaciji i Republici Srbiji. Tu istinu mora saop{tavati svaki po{teni gra|anin na{e Krajine. Vlada Jugoslavije je 21. januara ove godine objavila Memorandum o zlo~inu genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju Spomen podru~ja Jasenovac. On sadr`i samo onaj deo informacija kojima raspola`u organi federacije. Memorandum je upu}en Organizaciji ujedinjenih nacija, me|unarodnim organizacijama, institucijama i udru`enjima, eminentnim nau~nicima, kulturnim i javnim radnicima i svetskoj javnosti. Nedavno su vladine i nevladine me|unarodne organizacije, ~ak i “Helsinki vo~” javno uputile upozorenje Tu|manu na zlo~ine koje njegova vlast ~ini nad civilnim srpskim stanovni{tvom. Ostaje jo{ samo da Gen{er148 preporu~i Kolu149 ono {to je nekad Glez von Horstenau150 uputio Hitleru.151 Tada je taj general Vermahta tra`io od Hitlera da zbog stravi~nih zlo~ina neutrali{e Paveli}a152 i njegovu usta{iju. I mnogi doma}i lideri morali bi da postave sebi pitanje s kim su se uhvatili u kolo, jer narod lijepo ka`e “s kim si onakav si”. ^injenica je da su Hrvatske oru`ane snage zauzele deo Zapadne Slavonije nakon prihvatanja Mirovnog plana Ujedinjenih nacija. Me|utim, po{to je Planom ovo podru~je 147
Spomen-podru~je Jasenovac devastirali su pripadnici JNA i TO iz BiH prilikom okupacije tog podru~ja u rujnu 1991. godine. Arhivsko gradivo i muzejski eksponati oplja~kani su i odneseni u BiH. 148 Hans Dietrich Genscher, njema~ki ministar vanjskih poslova. 149 Helmut Kohl, njema~ki kancelar. 150 Edmund Glaise von Horstenau, zapovjednik njema~ke vojske u NDH za vrijeme II. svjetskog rata. 151 Adolf. 152 Ante, poglavnik NDH.
144
pod neposrednom i posebnom za{titom mirovnih snaga UN; hrvatski oru`nici mora}e se otud povu}i. Na{u bezbednosnu situaciju komplikuje i stanje u privredi, odnos prema sredstvima rada, pa i neki oblici najte`eg kriminala. Neretki su slu~ajevi kra|e, ubistva i drugih ne~asnih dela. To zahteva da se bezbednosni i pravosudni mehanizam aktivira do maksimuma, kako zbog sigurnosti na{ih gra|ana i njihove imovine, tako i zbog snaga UN. Jer, posmatra~i Ujedinjenih nacija }e pratiti primenu svih propisa, kao i delovanje policijskih snaga a nadle`ne slu`be mora}e krajnje stru~no obavljati poslove oko nastalih problema iz te oblasti. Mi i na ovom planu o~ekujemo stru~nu pa i materijalnu pomo} od saveznih organa. III Pojedina podru~ja Republike Srpske Krajine bila su i pre izbijanja oru`anih sukoba privredno nedovoljno razvijena. Stepen njihove razvijenosti, meren dohotkom po stanovniku, bio je za oko 30% ni`i od proseka Hrvatske, za oko 8% od proseka Jugoslavije i za 3-4% od proseka teritorije Srbije van teritorija autonomnih pokrajina. Ni`i stepen razvijenosti privrede nije pru`ao adekvatnu osnovu za razvoj drugih delatnosti, tako da su i zdravstvo, {kolstvo, kultura i ostali vidovi nadgradnje bili tako|e nedovoljno razvijeni. Sve ovo dobrim delom je rezultat i odnosa republi~kih vlasti Hrvatske koje nisu posve}ivale odgovaraju}u pa`nju razvoju ovih podru~ja. Oru`ani sukobi, ljudske `rtve i velika materijalna razaranja dalje su zao{trili ekonomske i socijalne probleme. Stambeni fond je pretrpeo ogromna razaranja, posebno u Vukovaru, u dvadesetak sela u Zapadnoj Slavoniji i jo{ u nekim krajevima. Velika su o{te}enja na saobra}ajnicama, proizvodnim i uslu`nim kapacitetima. Sto~ni fond je bitno smanjen, deo jesenjih plodova ostao je neobran, a jesenja setva na zna~ajnim povr{inama nije obavljena. Pokidane su poslovne i reprodukcione veze, tako da se i privredni kapaciteti koji nisu o{te}eni, ili su obnovljeni, vrlo slabo koriste. Sve to `ivot stanovni{tva na ovim podru~jima ~ini veoma te{kim. Na mnogim stranama nedostaju i osnovni uslovi za `ivot kao {to su sme{taj, hrana, ogrev, voda, struja i sl. Veliki broj stanovnika ovih podru~ja izbegao je u druge republike, a deo izbeglica iz Zapadne Slavonije privremeno je sme{ten u Zapadnom Sremu i Baranji.153 Smirivanjem oru`anih sukoba i stvaranjem kakvih-takvih uslova za `ivot, jedan deo izbeglica po~eo je da se vra}a svojim ku}ama, ili onome {to je od njih ostalo. Uporedo s tim, javlja se sve vi{e izbeglica Srba iz drugih krajeva Hrvatske, posebno iz ve}ih gradskih centara. Te{ka socijalna situacija na ovom podru~ju opredeljena je niskom privrednom aktivno{}u, malim brojem zaposlenih i niskim dohotkom i li~nim dohocima. Znatan broj stanovnika ovih podru~ja bio je zaposlen u ve}im privrednim centrima, a sada je bez posla. U posebno te{kom materijalnom polo`aju su penzioneri kojima Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja Hrvatske od po~etka oru`anih sukoba ne ispla}uje penzije. Zbog poreme}enog platnog prometa ote`ana je i isplata penzija penzionerima koji su to pravo ostvarili u drugim republikama. Ratna situacija i izbegli{tvo najte`e poga|a pred{kolsku i {kolsku decu i starije osobe. Organizovana za{tita i posebna pomo} ovim kategorijama gotovo da ne postoji. Izrazit je nedostatak {kolskog prostora, {kole su neopremljene sredstvima za izvo|enje nastave, ~esto su 153
O manipulaciji izbjeglicama iz zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 18.
145
udaljene, a jedan broj dece i ne poha|a nastavu zbog ratnih dejstava ili drugih razloga. U nekim krajevima ima i problema sa ishranom, pa i pojave gladi kod {kolske dece. Veliki problem predstavlja i zdravstvena za{tita. Nedostaju lekovi, medicinska oprema, sanitetska vozila itd. Moderni bolni~ki centri na koje su se ovi krajevi ranije oslanjali sada su nedostupni stanovnicima ovih podru~ja. Stanovni{tvu ovih podru~ja i izbeglicama sa tih podru~ja koji su na{li uto~i{te u drugim krajevima pru`ena je odre|ena pomo} iz zemlje i inostranstva. U pru`anju te pomo}i u~estvovala je federacija, republike i pokrajine, posebno Srbija i Vojvodina, op{tine, gradovi, mesne zajednice, humanitarne organizacije, verske zajednice, na{i gra|ani na privremenom radu u inostranstvu itd. Veliki deo tereta podnela su doma}instva kod kojih su sme{tena raseljena lica. Pomo} je stigla i iz inostranstva, od Visokog komesarijata UN za izbeglice, UNICEF-a, Svetske zdravstvene organizacije, Crvenog krsta, Vlada nekih zemalja i drugih subjekata. Koristim ovu priliku da svima koji su stanovni{tvu ovih podru~ja pritekli u pomo} najiskrenije zahvalim. Neke slabosti koje su do{le do izra`aja u neodgovaraju}oj raspodeli do sada pristigle pomo}i na pojedina podru~ja u narednom periodu ne bi se smele ponoviti. Svesni smo da }e nam u obezbe|ivanju osnovnih uslova za `ivot, kao i u obnavljanju privredne aktivnosti na ovim podru~jima i dalje biti potrebna pomo}. Verujemo da }e dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija biti stvoreni uslovi da ta pomo} bude obimnija i da njeni efekti budu ve}i nego do sada. Sada u prvom planu mora biti zadovoljavanje egzistencijalnih potreba stanovni{tva, u prvom redu sme{taj, ishrana, zdravstvena za{tita itd. Istovremeno, moraju se ubrzati aktivnosti na sanaciji i obnovi stambenih i privrednih objekata i neophodne infrastrukture. Time se stvaraju pretpostavke za aktivno uklju~ivanje unutra{njih snaga ovih podru~ja u procese o`ivljavanja i stvaranja mogu}nosti da se u dogledno vreme mo`e `iveti od sopstvenog rada. Osnovni preduslov za re{avanje aktuelnih ekonomskih i socijalnih problema ovih podru~ja je obezbe|enje stabilnog mira i uspostavljanje pravnog poretka koji }e garantovati li~nu i imovinsku sigurnost gra|ana. Time }e se stvoriti uslovi da se bar najve}i deo izbeglica vrati na svoja ognji{ta. Za otklanjanje posledica oru`anih sukoba, obezbe|enje uslova za normalizaciju `ivota i privre|ivanja i stvaranje uslova za trajan stabilan razvoj ovih podru~ja neophodna su velika sredstva. Izra`avaju}i spremnost za maksimalno anga`ovanje sopstvenih snaga i sredstava, mi istovremeno o~ekujemo i materijalnu, kadrovsku i drugu pomo} jugoslovenske zajednice. U tom cilju, obavili smo i odre|ene konsultacije sa nadle`nim saveznim organima i dobili uveravanja da }e ova podru~ja imati tretman privredno nedovoljno razvijenih. Verujemo da se dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija stvaraju neophodne pretpostavke i za anga`ovanje sredstava me|unarodnih financijskih organizacija za obnovu ovih podru~ja. S obzirom na to da su ranije privredne veze ovih podru~ja, koje su uglavnom bile usmerene prema ve}im privrednim centrima Hrvatske, pokidane, u obnavljanju privredne aktivnosti moramo se osloniti na uspostavljanje novih poslovnih veza sa onim krajevima koji su opredjeljeni za nastavljanje zajedni~kog `ivota u Jugoslaviji. Dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, pored obezbe|enja uslova za miran `ivot i rad stanovnika ovih podru~ja, predstavlja}e i podsticaj privrednoj aktivnosti u vidu anga`ovanja lokalnih kapaciteta u pru`anju odre|enih uslova za potrebe tih snaga, kao {to su izgradnja pojedinih objekata, isporuka odre|enih prehrambenih i drugih proizvoda, zapo{ljavanje lokalne radne snage i sli~no. 146
Po{tovani poslanici, Pred nama stoje neodlo`ni krupni zadaci u pripremama za prihvat mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Danas moramo usvojiti jedinstvenu politi~ku platformu zajedni~kog delovanja svih organa vlasti i institucija u Republici Srpska Krajina u vezi s dolaskom i anga`ovanjem “plavih {lemova”. Mnoga pitanja }emo morati hitno re{avati – na pravnom, ekonomskom, institucionalnom i organizacionom planu, da bismo stvorili uslove za uspeh ove misije do koje je stalo svakom na{em slobodoljubivom ~ovjeku. Mirovne snage }e garantovati primenu va`e}ih propisa u Krajini, {to nas dodatno obavezuje da u potpunosti jedinstveno uredimo stanje na podru~ju regulative u svim na{im oblastima. Na na{im podru~jima va`e Ustav Jugoslavije i savezni zakoni. Tra`imo da to javno iska`u i nadle`ni savezni organi – Skup{tina SFRJ i Predsedni{tvo SFRJ. Jugoslavija je na{a dr`ava i tra`imo da nas za{titi i pru`i svekoliku pomo} postradaloj Krajini, a ova }e uvek biti spremna da Jugoslaviju brani. Veliki su na{i zadaci u organizaciji i osposobljavanju institucija vlasti. Ne mo`emo spremno do~ekati mirovne snage i sara|ivati s njima ukoliko ne funkcioni{u organi vlasti, ukoliko se na svakom mestu ne ose}a delovanje pravne dr`ave. Nije dovoljno {to postoje op{tine, ukoliko one nemaju bar minimalni institucionalni, upravni i kadrovski mehanizam. Op{tine ne mogu postojati samo na papiru, one moraju re{avati `ivotna pitanja ljudi. Re{avanje ovih problema povezano je sa obezbe|ivanjem neophodnih financijskih sredstava za rad Kraji{kih organa vlasti – sudstva, tu`ila{tva, slu`be bezbednosti i ostalih. Mora se obezbediti minimum sredstava iz bud`eta federacije, po sistemu dotacija, pri ~emu se od nas zahteva maksimalna racionalnost u postavljanju organizacije i maksimalno oslanjanje na sopstvene mogu}nosti. Posebno je aktuelan problem funkcionisanja organa unutra{njih poslova u krajinama, uklju~uju}i izbor i obuku kadrova. Ovi organi se moraju osposobiti za za{titu javnog reda i mira, suzbijanja svih vidova kriminala, za izvr{avanje brojnih klasi~nih funkcija unutra{njih poslova, izdavanje paso{a, li~nih karata, saobra}ajnih dozvola itd. Nu`no je da {to pre sagledamo i uspostavimo racionalnu organizacionu {emu unutra{njih poslova, koja }e omogu}iti njihovo efikasno delovanje. Slu`bu bezbednosti moramo bitno oja~ati i adekvatno opremiti kako bi bila sposobna da za{titi mir i imovinu gra|ana, uklju~uju}i maksimalnu bezbednost pripadnicima mirovnih snaga UN, kao i da spre~i eventualne iznenadne napade hrvatskih oru`nika i upade njihovih diverzantskih i teroristi~kih grupa na prostore koji }e biti pod neposrednom za{titom “plavih {lemova”. Svaki takav napad na stanovni{tvo Krajine i svaki poku{aj naru{avanja mira mora se kvalifikovati i kao napad na snage UN. Visokim funkcionerima svetske organizacije ukazivano je na na{a iskustva sa fa{isti~kim grupama, te ne isklju~ujemo mogu}nost da one i u novim uslovima po~ine neko zlo na{im gra|anima, kao i dr`avljanima zemalja koji }e biti u sastavu mirovnih snaga. Upozoravali smo da je bilo neophodno razoru`ati razne paravojne formacije spremne na terorizam svake vrste, po{to su u njih regrutovani i pripadnici najekstremnije usta{ke emigracije, oprobani diverzanti i najgore ubice. Plan mirovne operacije sadr`i i odredbu po kojoj sastav postoje}ih policijskih snaga treba da odra`ava nacionalni sastav stanovni{tva koje je `ivelo na ovim podru~jima pre izbijanja oru`anih sukoba. Me|utim, sasvim je razumljivo da ne}emo i ne mo`emo dozvoliti da se u redovima policije na|u oni koji su izvr{ili zlo~ine ili su pomagali u tome. Ne mogu se u 147
redovima policije na}i ni pripadnici srpskog naroda koji su iz osvete ili drugih pobuda izvr{ili te{ka krivi~na dela. Ni jedno ni drugo ne mo`e sebi dozvoliti iole civilizovana zemlja. Razumljivo je da na na{oj Skup{tini ne mo`emo o ovim pitanjima {ire raspravljati, ali je zadatak Ministarstva unutra{njih poslova da izvr{i detaljnu procenu bezbednosnog stanja i da je prezentira Vladi, koja }e svoje ocene i predloge mera dostaviti i nadle`nim saveznim organima. Jugoslovenska narodna armija ostaje na{a vojska bez obzira na to {to }e se privremeno, dok mirovna operacija UN traje, povu}i iz Krajine. Rezervni sastav na{e Armije, a to je njegova ogromna ve}ina, ostaje na na{oj teritoriji, vra}a se mirnodopskim poslovima i obavezama. Svi smo sigurni da je on spreman, ako zatreba, da uvek brani srpski narod i teritoriju Republike Srpske Krajine. ^vrstu povezanost sa na{om JNA nastavi}emo i dalje. To }emo najbolje pokazati i dokazati slanjem na{ih mladi}a na odslu`enje vojnog roka u jedinice JNA bez obzira {to su one izvan ovog podru~ja. U toj {koli oni }e se kaliti i u~iti kako se brani rodni kraj i bi}e nam dobro do{li na mirnodopskim zadacima, a ako ustreba i na ratnim. Na ovoj Skup{tini, s po~etkom mira, moraju se dati smernice za {to br`u obnovu privrednih i dru{tvenih delatnosti i za otklanjanje posledica ratnih razaranja i pusto{enja. O~ekujemo da }e mirovna operacija UN doprineti o`ivljavanju nekih grana privrede i uslu`nih delatnosti, kao i normalizaciju svih vrsta saobra}aja. O~ekujemo tako|e da }e Jugoslavija, iako u veoma te{kim ekonomskim prilikama, na}i na~ina i mogu}nosti da pomogne obnovu i razvoj Republike Srpska Krajina i ubla`iti nevi|ena razaranja ovih prostora prema kojima se tako postupalo samo zato {to su srpski. Svijet }e se u to, siguran sam, uvjeriti. Istina o nama i na{oj tragediji kr~i}e put. Najve}u pa`nju ova Skup{tina i drugi organi Republike Srpska Krajina posveti}e planskom vra}anju lica izbeglih iz svojih domova i sa vekovnih ognji{ta. I mirovni plan UN predvi|a odre|ene mere na ovom planu. To je, me|utim, veoma te{ko kada se zna da se oko 40 odsto izbeglica prakti~no nema gde ni na {ta vratiti. Pri svemu ovome, moramo polaziti od toga da izgra|ujemo demokratsko dru{tvo i da na demokratskoj osnovi moramo obezbediti da se svi koji `ele, vrate u svoje domove, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Ne}e, naravno, biti amnestirani oni koji su okrvavili ruke, `arili i palili na podru~jima zahva}enim ratnim sukobima. Preduzima}emo energi~ne mere prema svima onima koji bi se svetili nedu`nim gra|anima – jednako prema Srbima i Hrvatima i pripadnicima drugih nacionalnosti. Uz ovo bih dodao i jednu, naoko manje va`nu ~injenicu. Izbeglice }e se br`e vra}ati u sredine koje su napustili, ukoliko se i svi ~lanovi rukovodstva, svi mi, sa svojim porodicama, tamo {to pre vratimo i delimo dobro i zlo sa onima koje u ovom Domu predstavljamo. Nedavno je Savezno ve}e Skup{tine SFRJ formiralo Dr`avnu komisiju za utvr|ivanje ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida koji su po~injeni nad stanovni{tvom srpske i drugih nacionalnosti. I u Republici Srpska Krajina obrazovana je sli~na komisija. Smatramo da i u na{im op{tinama treba da postoje odgovaraju}a tela koja bi se bavila identifikovanjem i dokumentovanjem ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida. To }e biti konkretan doprinos utvr|ivanju istine. Ne mo`emo dozvoliti da nam nestaju dokazi, da zlikovci ostaju neka`njeni, da na{i prijatelji i najdra`i ostaju u masovnim grobnicama u koje ih je trpala usta{ka vlast. Skup{tina i Vlada treba da razrade odgovaraju}i mehanizam za utvr|ivanje i procenu materijalnih {teta u toku oru`anih sukoba na na{em podru~ju i za otklanjanje nastalih 148
posledica. Sredstva potrebna za rad odgovaraju}e komisije ili drugog tela koje bi se bavilo ovim pitanjima mora}emo zatra`iti od nadle`nih saveznih organa. Na{ prioritetni zadatak u ovom trenutku je da u~inimo sve {to mo`emo da se preduzmu i zna~ajne organizacione mere za {to bolji prihvat mirovnih snaga UN. To zahteva da svaka op{tina, grad i selo budu za to pripremljeni. Kao {to je to u~injeno pri Dr`avnom komitetu Jugoslavije, tako se i u na{oj Republici, na nivou oblasti i op{tina moraju {to pre formirati operativni {tabovi za prihvat i saradnju sa mirovnim snagama UN. U njihov sastav moraju u}i na{i ljudi koji su i srcem i du{om za mir, oni koji su to pokazali i dokazali na delu. U narednom periodu posebnu pa`nju moramo posvetiti pitanjima informisanja. Informisanje gra|ana o odlukama organa vlasti i informisanje jugoslovenske javnosti o rezultatima rada na normalizaciji `ivota jedna su od klju~nih pretpostavki za povratak izbeglog naroda na svoja ognji{ta. Od izuzetnog je zna~aja informisanje naroda o su{tini i ciljevima mirovne operacije Ujedinjenih nacija. U tom smislu, racionalno moramo koristiti sva tehni~ka i informativna sredstva kojima raspola`emo. Uvjeren sam da }emo u~initi sve da pripadnike mirovnih snaga UN prihvatimo kao na{e vojnike, kao ljude u misiji mira i za{tite od svih vrsta terora i nasilja kojem smo bili izlo`eni samo zato {to smo Srbi. Kao {to su na{i vojnici i oficiri bili primljeni u sli~nim misijama, isto tako, s poverenjem i dobrodo{licom bi}e primani i uva`avani pripadnici mirovnih snaga UN koje dolaze u na{u Krajinu. XX X Srpski narod na ovim prostorima bio je i ostao srcem i du{om za slobodan i miran `ivot. To je branio i odbranio od povampirenog usta{tva. Dobro nam do{li borci za mir! Hap{enja, paljenja domova, mu~enja i ubijanja srpskog naroda i svih drugih koji nisu bili usta{ki istomi{ljenici, nisu slomili niti mogu slomiti na{ narod. Mnogi `ivoti su ugra|eni u slobodu svih na{ih krajeva, mnogi domovi i doma}instva su uni{teni, a sam grad Vukovar gotovo u potpunosti razru{en i s pravom je nazvan “srpskom Hiro{imom”. I pored svih `rtava i stradanja, narod Republike Srpske Krajine }e dokazati da mu ni{ta nije svetije i pre~e od `elje za `ivotom u miru i slobodi. U~inimo sve da se `ivot vrati na spaljene i razru{ene prostore Srpske Republike Krajina. Branimo sve na{e prostore pre svega mirom, a ako bude potrebno i – oru`jem. Neka to bude na{ najpre~i zadatak. Poka`imo delom da to znamo i umemo.154 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 3., kut. 2.
154 Istog dana, 26. velja~e odr`ana je Skup{tina RSK u Kninu koju je sazvao Milan Babi}, o tome vidi: Ilija Petrovi}, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP “Cvetnik”, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 298.
149
47 1992., velja~a 26. Borovo Selo Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na Ustav Republike Srpske Krajine
3. Skup{tina Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 121. stav 3. Ustava Republike Srpske Krajine, donijela je ODLUKU O PROGLA[ENJU AMANDMANA I DO VI NA USTAV REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Progla{avaju se Amandmani na Ustav Republike Srpske Krajine koje je usvojila Skup{tina Republike Srpske Krajine na sjednici od 26. februara 1992. godine. Skup{tina Republike Srpske Krajine Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine Mile Paspalj, s. r. Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izra`enom voljom srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Autonomne Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, potvr|ene na referendumu, kao i vjekovne borbe srpskog naroda za slobodu njegove slobodarske demokratske i dr`avne tradicije, rije{en da stvori demokratsku dr`avu srpskog naroda na ovom istorijskom i etni~kom prostoru u kojoj se ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava, dr`avu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, dr`avu zasnovanu na vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, srpski narod Republike Srpske Krajine, preko svojih poslanika u Skup{tini Republike donosi AMANDMANE NA USTAV REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE AMANDMAN I 1. Teritoriju Republike Srpske Krajine ~ine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja, Zapadni Srem i Zapadna Slavonija. Granice Republike Srpske Krajine odre|uju se zakonom. 2. Ovim Amandmanom zamjenjuje se ~lan 3. i prva re~enica stava 1. ~lana 5. Ustava Republike Srpske Krajine.
150
AMANDMAN II 1. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava predsjednika Republike i obavlja kontrolu nad njegovim radom. 2. Skup{tina Republike Srpske Krajine ima dvadeset poslanika. 3. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira predsjednika Skup{tine i dva potpredsjednika Skup{tine iz redova poslanika na ~etiri godine. Predsjednik i potpredsjednik Skup{tine ne mogu biti iz iste autonomne oblasti. 4. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 68. Ustava Republike Srpske Krajine, ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 69, a ta~kom 3. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 73. Ustava Republike Srpske Krajine. AMANDMAN III 1. Predsjednik Republike Srpske Krajine predla`e Skup{tini Republike kandidata za prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine, po{to saslu{a mi{ljenje ve}ine u Skup{tini. 2. Predsjednika Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava Skup{tina Republike Srpske Krajine, na prijedlog najmanje trideset poslanika Skup{tine. Predsjednik Republike Srpske Krajine smatra se izabranim ako je za njega glasalo najmanje dve tre}ine od ukupnog broja poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine. 3. Ta~kom 1. ovog Amandmana zamjenjuje se ta~ka 1. ~lan 78. Ustava Republike Srpske Krajine, a ta~kom 2. ovog Amandmana, zamjenjuje se stav i ~lan 81. Ustava Republike Srpske Krajine. U ~lanu 82. Ustava Republike Srpske Krajine re~ “opoziv” zamjenjuje se re~ju “razrje{enje” u odgovaraju}em pade`u. Ukidaju se ~l. 79. i 83. Ustava Republike Srpske Krajine. AMANDMAN IV 1. Prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine bira Skup{tina Republike na prijedlog predsjednika Republike Srpske Krajine. ^lanove Vlade Republike Srpske Krajine bira Skup{tina Republike na prijedlog kandidata za prvog ministra. 2. Vlada Republike Srpske Krajine i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju Skup{tini Republike Srpske Krajine. 3. Predsjednik Republike Srpske Krajine mo`e predlo`iti Skup{tini Republike razrje{enje prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine. Ostavka ili razrje{enje prvog ministra povla~i razrje{enje cijele Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku, ili iz drugih razloga prestane da vr{i svoju funkciju, ostaje na du`nosti, do izbora nove Vlade. 4. Ministarstva izvr{avaju savezne zakone i druge propise i op{te akte, zakone i druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e upravni nadzor u obavljaju druge upravne poslove utvr|ene zakonom. 5. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 86. Ustava Republike Srpske Krajine. Ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 87. Ustava Republike Srpske Krajine. Ta~kom 3. ovog Amandmana zamjenjuju se st. 6., 9. i 10. ~lana 87. Ustava Republike Srpske Krajine. Ta~kom 4. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 2. ~lana 88. Ustava Republike Srpske Krajine. 151
AMANDMAN V 1. Ustav Republike Srpske Krajine ne mo`e biti u suprotnosti sa Ustavom SFRJ, a zakoni i drugi op{ti akti Republike Srpske Krajine moraju biti u saglasnosti sa Ustavom SFRJ i ne mogu biti u suprotnosti sa saveznim zakonom. 2. Ovim Amandmanom dopunjuje se ~lan 107. Ustava Republike Srpske Krajine. AMANDMAN VI 1. Skup{tina Republike Srpske Krajine usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}inskom ve}inom od ukupnog broja poslanika. 2. Ovim Amandmanom zamjenjuju se st. 1. i 2. ~lana 121. Ustava Republike Srpske Krajine. AMANDMAN VII Za sprovo|enje Amandmana I do VI na Ustav Republike Srpske Krajine done}e se Ustavni zakon. Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 2., 27. velja~e 1992., Knin, str. 13,14.
48 1992., velja~a 26. Borovo Selo Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 1. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine na Prvoj sednici Prvog redovnog zasedanja, odr`anoj 26. februara 1992. godine, donela je ODLUKU O IZBORU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I Za predsednika Republike Srpske Krajine bira se Goran Had`i}. II Ovu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. Broj: 01-2-4/1-92 Borovo Selo, 26. februara 1992. godine
Predsednik, Mile Paspalj, s. r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
152
49 1992., velja~a 26. Borovo Selo Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sednici Prvog redovnog zasedanja odr`anoj 26. februara 1992. godine, donela je ODLUKU O IZBORU PREDSEDNIKA SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I Za predsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine bira se poslanik Mile Paspalj. II Ovu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. Broj: 01-2-2/1-92 Borovo Selo, 26. februara 1992. godine
Predsedavaju}i, Ilija Kon~arevi}, s.r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
50 1992., velja~a 26. Borovo Selo Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sednici Prvog redovnog zasedanja odr`anoj 26. februara 1992. godine, donela je ODLUKU O IZBORU POTPREDSEDNIKA SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I Za potpredsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine biraju se poslanici Ilija Kon~arevi} i Veljko Vukeli}.
153
II Ovu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. Broj: 01-2-3/2-92 Borovo Selo, 26. februara 1992. godine
Predsednik, Mile Paspalj, s. r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
51 1992., velja~a 26. Beograd Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog ustroja op}ina na podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim stanovni{tvom srpske nacionalnosti
Beograd, 26. februar 1992. godine OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE Oblast Zapadne Slavonije sa~injavaju teritorije op{tina Pakrac, Oku~ani, Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina. Op{tina Pakrac U sastav Op{tine Pakrac spadaju slede}a mesta: grad Pakrac, Antunovac, Badljevina, Batinjani Pakra~ki, Bjelajci, Bjelanovac, Brane{ci, Brekinjska, Brezine Kukunjeva~ki, Brusnik, Bu~je, Bujavica, Bukov~ani, Cicvare, Cikote, Dobrovac, Donja Obre`, Donja Subotska, Donja [umetica, Donji ^agli}, Dragovi}, Filipovac, Gaj, Glavica Zabrdska, Gornja Obre`, Gornja Subotska, Gornja [umetlica, Gornji ^agli}, Jagma, Jakovci, Japaga, Kapetanovo Polje, Klisa Pakra~ka, Korita, Koturi}, Kova~evac ^agli~ki, Kraguj, Kri~ke Zabrdske, Kukunjevac, Kusonje, Lipik, Lipovac Kusonjski, Liva|ani, Mali Banovac, Mali Budu}i, Marino Selo, Novi Majur, Novo Selo, Omanovac, O`egovci, Plo{tine, Poljana Pakra~ka, Popovac Zabrdski, Prekopakra, Prgomelje Zabrdske, Rogulje Zabrdske, Skenderovci ^agli}ki, Stari Majur, Stri`i}evac, [eovica, Tisovac Zabrdski, Toranj, Veliki Banovac i Veliki Budi}i. U sastav Op{tine Pakrac ulaze i sela koja se po sada{njoj administrativno teritorijalnoj podeli u sastavu op{tine Slavonska Po`ega, Nova Gradi{ka i Novska. Iz Op{tine Nova Gradi{ka u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [umetlica ^erni~ka, Golobrdac, Sinlije i Opr{inac. Iz sastava Op{tine Slavonska Po`ega u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [njegavi}, Jeminovac, Ru{evac, Vu~jak ^e~ava}ki, Oblakovac, Busnovi, Gu~ani, ^e~avac, Rasna, Koprivna, Pasikovci, Slobo{tina, \igerovci, Br|ani, Po`e{ki Milanovac, Nje`i}, Ozdakovci, Poljanska, Kantrovci, Gornji Vrhovci, Zve~evo, Vu~jak Kamenski, [u{njari, Kru{evo, Bogda{i}, Amatovci, [eovci, Mija~i, Kamenska, Sa`ije, Strije`ivica, Mihajlije, Mrkoplje, Podsre}e, Klisa i Smoljanovci. 154
Iz Op{tine Novska u Op{tinu Pakrac priklju~uju se sela Novi Grabovac, Lovska, Bajir, Popovac, Brezovac i Kri~ke. Na podru~ju Op{tine Pakrac ima ukupno 32.752 stanovnika, od ~ega je 14.061 ili 42,93% Srba, 9.217 ili 28,14% Hrvata, 2.868 ili 8,76% ostalog stanovni{tva i 6.606 ili 20,17 Jugoslovena. Op{tina Oku~ani Op{tina Oku~ani je novostvorena op{tina od sela koja su do sada ulazila u sastav op{tina Novska i Nova Gradi{ka. U sastav Op{tine Oku~ani sa podru~ja Op{tine Nova Gradi{ka priklju~uje se mesto Oku~ani, zatim sela: Ma{i}, Medari, Trnava, Smrti}, Poljane, Dragali}, Gorice, Donji Bogi}evci, Gornji Bogi}evci, Nova Varo{, Dubovac, Ratkovac, Cage, Benkovac, Ma{i}ka [agovina, [irinci, ^aprginci, Bobare, Rogolji, Bijela Stena, Trnakovac, Stara Gradi{ka, Donja Varo{, Gre|ani, ^ovac, Vrbovljani, Klenik, Kosovac, Pivare, Uskoci, La|evac i Bodegraj. Sa podru~ja Op{tine Novska u novostvorenu Op{tinu Oku~ani, priklju~uju se sela: Mlaka, Ko{utarica, U{tica, Jasenovac, Ro`danik, Paklenica i Stari Grabovac. Na podru~ju Op{tine Oku~ani ima ukupno 21.063 stanovnika, od ~ega je 10.809 ili 51,32% Srba, 6.802 ili 32,29% Hrvata, 478 ili 2,27% ostalog stanovni{tva i 2.974 ili 14,12% Jugoslovena. Op{tina Daruvar U sastav Op{tine Daruvar spadaju slede}a mesta: Grad Daruvar, zatim sela: Barica, Batinjani, Bijela, Blagorodovac, Bori{, Borova Kosa, Br|ani Bastajski, Brestovac Daruvarski, Brestova~ka Brda, De`anovac, Dio{, Dobra Ku}a, Doljani, Donja Vrijeska, Donje Cepidlake, Donji Borci, Donji Daruvar, Donji Sre|ani, Drle`, Duhovi, Golubinja, Gornja Vrijeska, Gornje Cepidlake, Gornji Borci, Gornji Daruvar, Gornji Sre|ani, Gornji Uljanik, Gove|e Polje, Imsovac, Ivanovo Polje, Ka{tel De`anova~ki, Katinac, Kip, Kon~anica, Koreni~ani, Kravljak Kli{ki, Kre{telovac, Krivaja Naseobina, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Mala Babina Gora, Mala Klisa, Mala Maslenja~a, Mali Bastaji, Mali Miletinac, Markovac, Miljanovac, Miokovi}evo, Nova Krivaja, Otkopi, Pakrani, Poto~ani, Puklica, Removac, Rijeka Batinjska, Sira~, Sokolovac, Srednji Borci, Stara Krivaja, [ibovac, [kodinovac, [uplja Lipa, Trojeglava, Uljani~ki Breg, Uljanik, Velika Babina Gora, Velika Maslenja~a, Veliki Bastaji, Veliki Miletinac, Vrbovac, Vukovje, Zaile i Velika Klisa. Op{tini Daruvar priklju~uje se odre|eni broj sela sa podru~ja op{tina Virovitice i Pakraca. Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Daruvar priklju~uju se sela: Pivnica, P~eli}, Grozdanska, Borova i Pepelane. Sa podru~ja Op{tine Pakrac, Op{tini Daruvar priklju~uju se sela Grahovljani i Dereza. Na podru~ju Op{tine Daruvar ima ukupno 34.311 stanovnika, od ~ega je 10.987 ili 32,02% Srba, 9.885 ili 28,8% Hrvata, ostalog stanovni{tva 7.283 ili 21,23% i 6,156 ili 17,94% Jugoslovena. Op{tina Grubi{no Polje U sastav Op{tine Grubi{no Polje pripadaju slede}a mesta: Grad Grubi{no Polje, Br|ani Dap~evski, ^remu{ina, \akovac, Donja Ra{enica, Dra`ica, Gornja Ra{enica, Grbavac, Ivanovo Selo, Lon~arica, Mala Barna, Mala Dap~evica, Mala Jasenova~a, Mala Peratovica, Mala Dalmacija, Mali Gr|evac, Mali Zdenci, Munije, Orlovac Zdena~ki, Poljani, Rastovac, Sibenik, Topolovica, Treglava, Tur~evi} Polje, Velika Pisanica, Velika Barna, Velika Dap~evica, Velika Jasenova~a, Velika Peratovica, Veliki Gr|evac, Veliki Zdenci i Zrinjska. 155
U sastav Op{tine Grubi{no Polje, pripadaju i sela sa podru~ja Bjelovara i Virovitice. Sa podru~ja Bjelovara Op{tini Grubi{no Polje, priklju~uju se sela: Ka{ljevac, Pupelica, Rame{, Lasovac, Ribnja~ka, Bedeni~ka, Ba}kovica, ^a|avac, Babinac i Polum. Sa podru~ja Op{tine Virovitice Op{tini Grubi{no Polje priklju~uje se selo Jasena{. Na podru~ju Op{tine Grubi{no Polje ima ukupno 17.292 stanovnika, od ~ega je 5.508 ili 31,85% Srba, 6.027 ili 34,85% Hrvata, ostalog stanovni{tva 3.087 ili 17,85 % 2.670 ili 15,44% Jugoslovena. Op{tina Podravska Slatina U sastav Op{tine Podravska Slatina spadaju slede}a mesta: Grad Podravska Slatina, zatim sela Aleksandrovac, Baki}, Balinci, Bistrica, Bjelakovac, Bokane, Brezik, Ciganka, ^eralije, ^etekovac, ^ojlug, ^omborije, Dobri Meljani, \uri~i}, Golemi}, Gornje Kusonje, Gornje Prijedrijevo, Gornje Viljevo, Gornje Meljane, Gornji Miholjac, Grabi}, Hum, Humski Varo{, Ilmin Dvor, Ivanbrijeg, Kapinci, Kometnik, Jorgi}i, Kometnik-Zubi}i, Kozice, Kuzma, Lisi~ine, Lukavac, Macute, Ma~kovac, Medinci, Mikleu{, Miljevci, Noskova~ka Dubrova, Noskovci, Nova Bukovica, Novaki, Novi Senkovac, Novo Kusonje, Pecka, Petrovac, Popovac, Radosavci, Rijenci, Sekulinci, Sladojeva}ki Lug, Sladojevci, Slana Voda, Sopljanska Greda, Smude, Sopje, Starin, [a{evo, [panat, Va{ak, Vi{njica, Vo}in, Vrane{evci. U sastav Op{tine Podravska Slatina priklju~uju se i sela sa podru~ja op{tina Orahovice, Virovitice i Donjeg Miholjca. Op{tini Podravska Slatina sa podru~ja Op{tine Orahovice, priklju~uju se sela i to: Duzluk, Kra{kovi}, Pi{tana, Gornja Krajina, Donja Krajina, Koko}ak, Slatinski Drenovac, Prekora~ani, Pu{ina, Humljani, Slavonske Bare, Obradovi}i, Pau{inci, Brezovljani, Raino Polje, Krivaja, Suha Mlaka, @abnja~a i Kr~enik. Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se slede}a sela: Katinka, Ada, Djelka, Majkovac Podravski, Lebina, Novi Gradac, Dedkovac, Brezovica, Mitrovica Gradinska, Miljani}evo, Novo Obili}evo, Ga}i{te, Ore{ac, Naudovac, @iroslavlje, Cabuna, Nova Cabuna, Ov~ara, @ubrica, Trnava Cabunska, Budanica, Bukova, Trapinjska i Levinovac. Sa podru~ja Op{tine Donji Miholjac Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se sela: Martinci Miholja~ki, Cret Viljevski, Kapelna, Glo`dje, Krunoslavlje, Novo Selo i Ku}anci. Na podru~ju Op{tine Podravska Slatina ima ukupno 42.659 stanovnika, od ~ega je 17.854 ili 41,82% Srba, 40,90% Hrvata, 1.352 ili 3,16% ostalog stanovni{tva i 6.031 ili 14,12% Jugoslovena. Dakle, na podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije, koja je odre|ena popisom napred navedenih op{tina i mesta, ima ukupno 148.122 stanovnika, od ~ega je 59.219 ili 39,98% Srba, 49.698 ili 33,55% Hrvata, 14.768 ili 9,97% ostalog stanovni{tva i 24.437 ili 16,50% Jugoslovena. Broj pripadnika srpske nacionalnosti i gra|ana koji su se izjasnili kao Jugosloveni iznosi 83.656 ili 56,48%. Gornje podatke trebalo bi dostaviti odre|enim naslovima na podru~ju Republike Krajine, Republike Srbije i saveznim organima. O tome, kojim }e naslovima biti dostavljen ovaj materijal prepu{tamo na odluku Vladi Zapadne Slavonije. ZA SAVET PRI VLADI ZAPADNE SLAVONIJE Marko Priji}, Šv.r.š 156
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
52 1992., velja~a 27. Vrhovine Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju petorice Hrvata iz sela ^orci od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI KORENICA – Odjeljenje milicije VRHOVINE – Vrhovine, 27. februara 1992. godine SLU@BENA BILJE[KA SASTAVLJENA DANA 27. 02. 1992. G. A U VEZI DOGA\AJA ZA DAN 4. i 5. 10. 1992.155 GOD. Dana 04. 10. 1991. godine u 19,20 ~asova u ovu SM,156 odnosno Odjeljenje milicije SPECIJALNI VOD ZA SPECIJALNE NAMJENE sa njihovim komandirom BAKLAJI] PREDRAGOM priveo je u ove prostorije pet Hrvata iz sela ^orci u Vrhovinama, nakon privo|enja isti su izjavili da nema nikakvih problema, da su dobili nare|enje da ih sutra voze u Knin na obradu, te da li mogu kod nas da budu do sutra jer nemaju ih gdje zadr`ati, na{to smo mi pristali. Privedeni su bili sljede}i Hrvati: ^orak Vlade (Brico), ^orak Kata, ^orak Marko, ^orak Stipe i ^orak Mate. Isti su preno}ili u Odjeljenju milicije u pritvoru. Dana 05. 10. 1991. godine u 08,30 ~asova lova~ku pu{ku odnio je BRUJI] PREDRAG, a lova~ki karabin odnio je PRICA PREDRAG iz Korenice, radnik DB-a. Dana 05. 10. 1991. godine u 13,15 ~asova BAKLAJI] PREDRAG zajedno sa nekim svojim ljudima je do{ao po zatvorenike te izjavio da ih vozi za Knin na obradu, te su ih stavili u maricu i odvezli u pravcu Korenice.157
155
Pogre{no, rije~ je o 1991. godini. Stanica milicije. 157 ^orci (Vrhovine). Dne 4. listopada 1991. spaljen je hrvatski zaselak od 19 ku}a s tridesetak `itelja, ~iji su svi `itelji nosili prezime ^orak, a bili su uglavnom starice i starci. Krajem rujna i po~etkom listopada 1991. ubijeno je, spaljeno u vlastitoj ku}i ili odvedeno 9 ^oraka. U svibnju 2002. radnici NP Plitvi~ka jezera prona{li su 156
157
P.S.: Oru`je, odnosno karabin i lova~ka pu{ka bili su vlasni{tvo zarobljenih Hrvata. Bilje{ka se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja. KOMANDIR OM VRHOVINE Pupavac Milan, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR, Vojnosigurnosna agencija MO RH.
53 Š1992., velja~aš Glina Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti na Banovini i Kordunu, u kojem osu|uju “razbija~ku politiku” Milana Babi}a i prihva}aju odluke Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga
SAOP[TENJE ZA JAVNOST Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbednosti sa podru~ja Banije i Korduna putem sredstava javnog informisanja `ele obavijestiti javnost o slijede}em. Za svoj rad odgovaraju isklju~ivo ministru unutra{njih poslova Mili Marti}u i srpskom narodu. Ni~ije drugo rukovodjenje ne priznaju do izbora novog ministra na Skup{tini u Vukovaru 26. i 27. ovog mjeseca. Priznaju jedino legitimnu skup{tinu odr`anu u Glini i njene zaklju~ke i stavove po pitanju Vensova plana i opoziva predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Babi}a i njegove vlade. Razbija~ka politika jedinstva srpskog naroda od strane predsjednika Skup{tine op{tine Knin dr Milana Babi}a nije dobro do{la na podru~ju Banije i Korduna. Svaki akter takove politike bit }e stavljen pod tretman Zakona Republike Srpske Krajine. Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbjednosti za Baniju i Kordun stoje ~vrsto na o~uvanju jedinstva srpskog naroda i dat }e pun doprinos bezbednosti svakog gradjanina na podru~ju Republike Srpska Krajina. U vezi sa dolaskom mirovnih snaga UN pozivaju gradjane na punu suradnju u realizaciji Plana i podizanja civilne vlasti na vi{i nivo. Samo tako obezbedit }e se bezbednost svih gradjana i neophodan civilizacijski nivo `ivota i rada pred o~ima Svjetske javnosti. SEKRETAR I NA^ELNICI STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI
posmrtne ostatke {estoro mje{tana sela ^orci: Kate, Mate, Stjepan, Marko, Vlado i Slavka. Pokop je obavljen na mjesnom groblju u Sincu. Vidi: Svije}a kona~no upaljena i na o~evu grobu, Novi list, 8. 12. 2002. (on line izdanje), Rubrika: Li~ki list. O zlo~inima specijalne jedinice MUP-a RSK u Vrhovinama vidi: Dok. br. 42.
158
ZA BANIJU I KORDUN ........158, Šv.r.š M.P.159 Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SUP Glina, kut. 2.
54 1992., o`ujak 6. Knin Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFRJ JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska Krajina Broj: 01-01/6-92 Knin, 06. marta 1992. god. Sazivam drugu sjednicu Vlade Republike Srpske Krajina koja }e se odr`ati dana 07. marta 1992. godine u 11,00 sati u Golubi}u.160 Za sjednicu predla`em ovaj DNEVNI RED 1. Dono{enje odluke o nazivu i nadle`nosti (funkciji) SRTV Krajina. 2. Dono{enje odluke o uvo|enju privremenih mjera u Radio televiziji Republike Srpska Krajina Knin. 3. Dono{enju odluke o imenovanju Upravnog odbora RTV RSK Knin. 4. Zahtev za ustupanje radio relejnih centara MUP RSK (Promina, ]elavac, Plje{evica, Petrova Gora i Papuk). 5. Zahtjev Vlade RSK II Armijskoj oblasti za ustupanje nezavr{enog stambenog objekta u Kninu za potrebe RSK i MUP. 6. Odluka o Zabrani povratka svih lica koja su se u toku rata na bilo koji na~in ogre{ila po pitanju suvereniteta i integriteta RSK. 7. Dono{enje odluke o otvaranju Biroa RSK u Beogradu i imenovanje rukovodioca Biroa. 8. Dono{enje odluke o uspostavljanju Carinarnice i grani~nih prelaza na teritorij RSK.
158
Potpis ne~itak. Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Glina. 160 Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i. 159
159
9. Prijedlog mjera za o`ivljavanje privrede, a posebno u velikim sistemima (Gavrilovi}, Plitvice, TVIK i dr.) 10. Problem isplate osobnih dohodaka i penzija. 11. Stav Vlade RSK povodom mitinga opozicije u Beogradu zakazanog za dan 09. mart i saop{tenje Vlade povodom tog doga|aja. 12. Protest Vlade RSK Vladi Republike Hrvatske i oficirima za vezu OUN zbog kr{enja ugovora o primirju i zlostavljanju srpskog stanovni{tva. 13. Problematika snabdjevanja tr`i{ta deficitarnim artiklima. PREDSJEDNIK VLADE Mr. Ze~evi} Zdravko s.r. M.P.161 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., 01-01/6-92.
55 1992., o`ujak 7. Knin Dnevni red 3. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska Krajina Broj: 01-01/7-92. Knin, 07. marta 1992. Sazivam tre}u sjednicu Vlade Republika Srpka Krajina koja }e se odr`ati dana 09. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.162 Za sjednicu predla`em ovaj DNEVNI RED 1. Problematika snabdjevenosti tr`i{ta deficitarnim artiklima, te poduzimanje potrebnih mjera za njihovo eliminisanje. 2. Razmatranje teritorijalne organizacije RSK s mogu}im prijedlogom promjena. 3. Zahtjev Vlade RSK predsjedni{tvu SFRJ radi ustupanja jednog broja automobila za potrebe RSK.
161 162
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin. Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
160
4. Problem isplate li~nih dohodaka radnika u dru{tvenim djelatnostima i penzija te prijedlog rje{enja za izjedna~avanje kriterija za isplate istih. 5. Dono{enje odluke o li~nim dohocima funkcionara i ~lanova Vlade RSK. 6. Utvr|ivanje krajnjeg roka do kojeg se Vlada treba konstituisati (imenovati ministre, pomo}nike ministra, radna tjela, sudove, privrednu komoru i dr.) 7. Imenovanje sekretara Vlade M.P.163
PREDSJEDNIK VLADE Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., 01-01/7-92.
56 1992., o`ujak 11. Glina Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju zapovjedni vojni kadar koji se do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA Ratno predsjedni{tvo Broj: 01-8/1. Glina, 11. III. 1992. godine
POVJERLJIVO
– POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA SFRJ n.r. dr. Branku Kosti}u – GENERAL[TAB ORU@ANIH SNAGA SFRJ n.r. komandantu Blagoju Ad`i}u – SSNO, MINISTARSTVO NO REPUBLIKE SRBIJE n.r. gen. majoru Negovanovi} Marku – VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA – MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA n.r. ministru Milanu Marti}u PREDMET: Popuna sa rukovode}im komandnim kadrom –zahtjev–
163
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.
161
Neslu`beno smo saznali da se pripremaju odredjene kadrovske promjene u komandnom kadru, i kadru neophodnom u sistemu bezbednosti na podru~ju Banije. U vezi sa tim konstatujemo da je tokom ovog prljavog rata veliki broj oficira pro{ao kroz svojevrstan test sposobnosti komandovanja, pouzdanosti, privr`enosti stvaranju Republike Srpske Krajine. Nosioci vlasti Op{tine Glina imali su priliku da neposredno saradjuju sa svima njima kako u dobru tako i u zlu, pa i u najte`im trenutcima. Svi su oni ostavili odredjeni pe~at u borbi srpskog naroda protiv usta{a, ali odredjena grupa patriota i oficira svojim komandovanjem, hrabro{}u, znanjem i mudro{}u, pa ako ho}ete i profesionalno{}u odska~e od ostalih. Prema njima ovaj srpski narod i Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina ima poseban osje}aj povjerenja koje je nastalo dugotrajnim dru`enjem. U cilju sprovodjenja Vensovog plana, {to spremnijeg do~eka snaga UN-a, za{tite stanovni{tva a u cilju {to boljeg funkcionisanja sistema vlasti, bezbednosti, tra`imo da se ustupe i po{alju na ovo podru~je slijede}i oficiri: 1. pukovnik D`ombi} Bo{ko 2. pukovnik Leti} Mile 3. pukovnik Begovi} Milan 4. pukovnik Bori} Gruica 5. p. pukovnik Bogdani} Milan 6. p. pukovnik Marti} Zdravko Pukovnik D`ombi} Bo{ko, pukovnik Leti} Mile, pukovnik Begovi} Milan i pukovnik Bori} Gruica su svojim znanjem, profesionalno{}u, hrabro{}u ostavili kod nas neizbrisiv trag, i njihovim dolaskom u [tab zone za Baniju dobilo bi se na sigurnosti i bezbednosti koja je najvi{e potrebna u ovom trenutku neizvjesnosti. Po pitanju bezbednosti i sigurnosti naroda i postoje}e legitimne vlasti najvi{e bi mogli da pru`e p. pukovnik Bogdani} Milan kao provjereni kadar koji je usko saradjivao sa ovim strukturama vlasti i srpskim narodom ove op{tine. Uz njega bi p. pukovnik Marti} Zdravko mogao pru`iti najvi{e u poslovima bezbednosti. O~ekujemo pozitivno rje{enje ovog zahtjeva. P r e d s j e d n i k: Dr. Du{an Jovi}, Šv.r.š M.P.164 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
57 1992., o`ujak 12. Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine165 164
Okrugli pe~at: RSK, SO Glina. Vlada RSK s predsjednikom Milanom Babi}em smjenjena je na Skup{tini RSK u Glini, 16. velja~e 1992., a na Skup{tini RSK u Borovu Selu, 26. velja~e 1992. izabrana je nova Vlada na ~elu sa Zdravkom Ze~evi}em. S
165
162
ZAPISNIK sa 28. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 12. 03. 1992. godine u zgradi op{tine, soba broj 51. Sjednici su prisustvovali prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi vlade Vaso Le`aji}, Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Du{an Bad`a, Drago Jaramaz, [tikavac Petar, Mi}o Jeli} Griovi} i na~elnici Sjeverno-dalmatinskog i Li~kog okruga Rajko Le`aji} i Du{an Vje{tica. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, prvi ministar je predlo`io slijede}i Dnevni red 1. Predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim Nacijama i Evropskoj zajednici. 2. Dono{enje Zakona o sudskim taksama. 3. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine. 4. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a “Elektroprivrede” Krajina. 5. Dono{enje Odluke o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu. 6. Dono{enje Zakona o izdavanju publikacija. 7. Dono{enje Zakona o tr`i{noj inspekciji. 8. Dono{enje Zakona o javnom informisanju. 9. Dono{enje Zakona o kinematografiji. 10. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa, prodaje naftnih derivata Javnog preduze}a za puteve Krajine Knin. 11. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Zavod za za{titu zdravlja Republike Srpska Krajina. 12. Dono{enje Odluke o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na rekonstrukciji centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu. 13. Dono{enje op{tih uslova isporuke elektri~ne energije. 14. Dono{enje Tarifnog sistema za prodaju elektri~ne energije. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad/1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se srpski narod ne `eli odre}i prava na samoopredjeljenje, ve} `eli samo da skrene pa`nju svjetske javnosti na postojanje Srba kao naroda. Zatim je Risto Matkovi} pro~itao predlog Vlade koji bi se uputio kao pismo Ujedinjenim nacijama i Evropskoj zajednici. Du{an Vje{tica predla`e da se pove}aju aktivnosti van zemlje, u informativnom smislu. Du{an Bad`a predla`e odlazak ministra informisanja po tom pitanju, u inostranstvo. Vuka{in Babi} tako|er smatra da treba jasnije prikazati na{ status u Jugoslaviji. Zaklju~eno je da zasad nema uslova za takve aktivnosti. Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Vlade stavlja na glasanje. obzirom na to da politi~ke prista{e Milana Babi}a nisu priznavali legitimitet Skup{tini u Borovu Selu, smjenjena Vlada nastavila je i dalje djelovati, pa je RSK do 10. travnja 1992. imala dvije vlade. U tom razdoblju “Babi}eva vlada” odr`ala je ~etiri sjednice (26-29.). O smjeni “Babi}eve vlade” vidi: Dok. br. 38.
163
Jednoglasno je prihva}en predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim nacijama i Evropskoj zajednici. Pismo se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio166. Ad/2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je nu`no dono{enje ovog zakona da bi sudovi mogli raditi. Zakon Vlada donosi na osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine i podnije}e se na verifikaciju na slijede}oj sjednici Skup{tine. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen zakon o sudskim taksama. Isti se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da prema Poslovniku Vlade i Skup{tine Vlada daje saglasnost na Statut javnih preduze}a. Svoje mi{ljenje o tome daje i ministar uprave i pravosu|a, te isti ka`e da je statut u skladu sa zakonom o javnim preduze}ima. Risto Matkovi} predla`e dono{enje ovog statuta. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine. Isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Risto Matkovi} Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a “Elektroprivreda” Krajine. Isti se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se za {efa Biroa Vlade u Beogradu imenuje dr ^aslav Oci}. Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu. Ista se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6., 7., 8., 9. Obrazlo`enja za ove ta~ke dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se ovi zakoni usvoje i verifikuju na slijede}oj sjednici Skup{tine. Za Zakon o kinematografiji ka`e da ga je potrebno donijeti, {to prije, zbog velike mogu}nosti {verca i zloupotrebe u video klubovima. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju publikacija, Zakon o tr`i{noj inspekciji, Zakon o javnom informisanju i Zakon o kinematografiji. Isti se prila`u zapisniku pod 6., 7., 8., 9./ i ~ine njegov sastavni dio. Ad/ 10. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}, te predla`e da se izmjeni stopa u odluci koja je pogre{no prora~unata na 20%. Predla`e dono{enje ove odluke. 166
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
164
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o visini sredstava iz prometa prodaje naftnih derivata Javnog preduze}a za puteve Krajine. Ista se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/11. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Vaso Le`aji}, i predla`e dono{enje ovog rje{enja. Za predsjednika Upravnog odbora je predlo`en dr Vaso Le`aji}, a za ~lanove dr Vukota Veselin, dr Emilija Vojvodi}, Dr Du{anka Paji} i dr Milan Kne`evi}. Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja Republike Srpska Krajina. Rje{enje se prila`e zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/12. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda je Risto Matkovi}, te predla`e dono{enje ove odluke i da osnovnoj {koli “Narodni heroji” isplati 400.000 dinara. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na rekonstrukciji centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu. Ista se prila`e zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 13. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}. Istakao je da su se do sada primjenjivali op{ti akti Republike Hrvatske, te predla`e dono{enje Op{tih uslova isporuke elektri~ne energije. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno su doneseni Op{ti uslovi isporuke elektri~ne energije. Isti se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 14. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Tarifni sistem za prodaju elektri~ne energije. Isti se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom. Zapisni~ar Borka Lali}
Prvi ministar Vlade Risto Matkovi}
Preslika, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
165
58 1992., o`ujak 12. Knin Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u kojem iznose stavove o na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE Broj: 03-69/1-92. Knin, 12. 03. 1992. godine UJEDINJENI NARODI Generalnom sekretaru Butrosu Galiju EVROPSKOJ ZAJEDNICI Predsjedavaju}em Lordu Piteru Karingtonu Vlada Republike Srpske Krajine na sjednici odr`anoj 12. 03. 1992. godine, u Kninu povodom najnovijih opredjeljenja i odluka Evropske zajednice kao i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava iskazanih i sadr`anih u Deklaraciji povodom rje{avanja jugoslovenske politi~ke i dr`avne krize donijela je slijede}e zaklju~ke: 1. Vlada Republike Srpske Krajine zaklju~uje da svako rje{enje jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize, ma na kom nivou ono bilo verifikovano, koje ne bude uva`avalo i pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje nosi sa sobom veliki rizik i mogu}nost da prouzrokuje nove nesporazume pa i sukobe na ovim prostorima, do kojih nadamo se nikome od nas nije stalo. I pored svih dosada{njih odluka koje su done{ene u rje{avanju jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize, a koje su, to se sada jasno vidi na {tetu srpskog naroda, o~ekujemo od Evropske zajednice, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, kao i ~itave me|unarodne zajednice oli~ene u Organizaciji ujedinjenih nacija da ne}e dozvoliti da legitimno pravo bilo kojeg aktera jugoslovenske dr`avne krize bude zanemareno i na nedemokratski na~in poni{teno. To na{e o~ekivanje proizlazi otuda {to su upravo Evropska zajednica, Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, kao i ve}ina ostalog svijeta sazdane na demokratskim na~elima i svoju uspje{nost kao i dobre me|usobne odnose imaju upravo zahvaljuju}i tom i takvom na~elu. Svako rje{enje koje u svom kona~nom ishodu bude rezultat zaobila`enja pravednog srpskog interesa i Republici Srpske Krajine, koja se iz bilo kojeg razloga onima koji ga donose mo`e ~initi trenutno oportunim, efikasnim i “pravednim”, na du`i rok, pokazat }e se kao neodr`ivo. Rje{enje koje bi, dakle, iz bilo kojih razloga izostavilo interes srpskog naroda Republike Srpska Krajina po na{oj ocjeni bilo bi i bi}e izvor nestabilnosti na ovim prostorima. Samo pravedno rje{enje koje uklju~uje legitimne interese svih aktera jugoslovenske dr`avne i politi~ke krize bi}e ujedno i trajno rje{enje. 2. Vlada Republike Srpska Krajina u svom dosada{njem radu i politi~kom istupanju zalagala se isklju~ivo za politi~ka rje{avanja svih spornih pitanja. Vodila je i vodi politiku mira, 166
a ne rata. U tom opredjeljenju Vlada Republike Srpska Krajina istrajavat }e i dalje i osta}e dosljedna tom principu. Vlada Republike Srpska Krajina ne pronalazi i ne vidi ni jedan razlog koji bi trebalo da bude povod sukobima pogotovo ne ratnim, naprotiv, smatramo da svaki novi sukob odga|a i komplikuje politi~ko rje{enje do kojeg, u krajnjem, moramo do}i. Vlada Republike Srpska Krajina kao osnovu, za svoj rad uzima dva osnovna principa da se sva sporna pitanja rje{avaju mirnim putem i kroz politi~ke pregovore, i drugo, zastupanje legitimnog interesa srpskog naroda Republike Srpska Krajina koji joj je ukazao povjerenje i dao mandat taj interes iskazuje i brani do njegovog punog ostvarenja. Za djelovanje po prvom principu odgovornost snosimo i pred svijetom i pred sopstvenim narodom, dok za djelovanje, po drugom principu, isklju~ivo smo odgovorni srpskom narodu Republika Srpska Krajina i ostalim gra|anima Republika Srpska Krajina. Interes srpskog naroda, u najkra}em, izra`en kao slobodno opredjeljenje srpskog naroda u koju i kakvu dr`avu }e ugraditi svoj suverenitet, po~iva na demokratskom pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje. Od tog prava srpski narod ne mo`e, a vjerujemo da svjetska zajednica od toga istog plana, u na{em i drugim slu~ajevima, ne smije odustati. 3. Vlada Republike Srpska Krajina ima razumjevanja za nastojanja Evropske zajednice kao i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava da uti~u na to da se svijet ure|uje po mjeri gra|anskog prava, po modelu gra|anskog, a ne nacionalnog suvereniteta. Me|utim, u konkretnom slu~aju rje{avanje jugoslovenske dr`avne krize taj model se, na`alost, ne primjenjuje univerzalno i dosljedno. Po na{oj ocjeni radi se o dva kriterijuma, koji se namjerno mjenjaju u rje{avanju jugoslovenske dr`avne krize. Jednom se primjenjuje kriterijum nacionalnog, a drugi put gra|anskog suvereniteta. Razli~ito primjenjivanje ta dva kriterijuma, u odnosu na razli~ite aktere jugoslovenske dr`avne krize od srpskog naroda do`ivljava se kao pristrasnost. Tako da odluke koje se donose, na takvom principu i praksa koja iz nje proishodi, idu direktno na {tetu srpskog naroda Republika Srpska Krajina, kao i na {tetu srpskog naroda u cjelini. Ishod te prakse, kojom se poni{tava na{e legitimno pravo prinu|ava nas da onima, koji inauguri{u takvu praksu, skrenemo pa`nju na svoju nesaglasnost s takvom praksom. Ovim svojim obra}anjem svjetskoj javnosti prije svih, a potom i svima koji su na neki od mogu}ih na~ina uklju~eni u rje{avanje jugoslovenske dr`avne krize, to i ~inimo. 4. Na~ela gra|anskog suvereniteta za nas }e biti prihvatljiva u konkretnoj politi~koj praksi rje{avanja jugoslovenske dr`avne krize, na~elo prihvatljivosti tog principa za nas nije sporna, koju bude odlikovala principjelno va`enje i univerzalno primjenjivanje, a ne mogu biti prihvatljiva u situaciji kada ona, za jedne, predstavlja mogu}nost stvaranja novih dr`ava na koncu dvadesetog vijeka, na prostorima Balkana, dok se drugima takva mogu}nost osporava. Svijet valjda ne}e dozvoliti da jednim akterima jugoslovenske dr`avne krize omogu}i stvaranje nacionalnih dr`ava, po modelu osamnaestog vijeka, dok istovremeno druge narode bez ikakvog osnova – i protiv me|unarodnog prava, svodi na nacionalne manjine, navodno ravnopravne gra|ane, a u osnovi gra|ane drugog reda. Evropska zajednica, pa i Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave taj “previd” mogu napraviti, mi me|utim, s obzirom na na{u istorijsku i prakti~nu politi~ku ulogu i odgovornost, tako ne{to ne smijemo u~initi. Onima koji odlu~uju o nama, bez davanja na{eg mandata za to, mo`da je i dopu{teno da iz nekih razloga naprave gre{ku, mi ovim na{im upozorenjem poma`emo im da ne u~ine takav presedan, presedan koji ukoliko postane pravilo nosi sa sobom velike rizike. 167
Najpogre{niji mogu}i zaklju~ak, koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti, jeste taj da mi podu~avamo svijet, jo{ manje bi bilo ta~no da se mi suprostavljamo ~itavom svijetu – odli~no poznajemo na{e mogu}nosti, uostalom, kao {to znamo i na{a prava – zato ovo na{e obra}anje treba shvatiti naprosto kao skretanje pa`nje svijetu na nas, na na{e postojanje kao naroda i podsje}anje tog istog svijeta na njegove principe, koji su i na{i. PREDSJEDNIK M.P.167 Dr. Milan Babi} Šv.r.š Izvornik, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A 161/1.
59 1992., o`ujak 16. Korenica Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne sigurnosti Gra~ac o provalama i kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI KORENICA Broj: 01-105/92. Korenica, 16. 03. 1992. STANICA JAVNE SIGURNOSTI GRA^AC Gra~ac PREDMET: Operativna informacija.Operativnim radom na terenu do{li smo do saznanja da se na podru~ju Teslingrada168 vr{e provale i kra|e u stanove u kojima `ive Srbi, te da se iz istih otu|uje bijela tehnika, namje{taj i drugo, a da se navedena roba prevozi osobnim automobilima do Gra~aca i onda kamionima dalje. Prema saznanjima navedena krivi~na djela vr{e MATI] STANKO, `ivio u Gospi}u, otac mu radio u SUP-u Gospi}, Slavkova `ena Senka, odnosno Seka, radila u “Borovu” Gospi}, ku}a mu bila u Gospi}u kod `eljezni~ke stanice. Posjeduje stojadina zelene boje. PETRI] ^EDO, radio u komercijali u MOL-u, Teslingrad. Onda KEKI] DRAGAN, star oko 35-40 godina, nosi nao~are, min|u{u, brkove, du`u kosu, mr{av u licu, ime oca Gojko, dolazi kao
167 168
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin. Li~ki Osik.
168
dobrovoljac, MI]O KEKI], radio u TO Gospi}, sad radi u TO Gra~ac. Stan ima u Teslingradu, i tu ostavljaju stvari. Prema istoj informciji u jednom danu da su gore imenovani odvezli 8 televizora, traktor od ALARA i dva namje{taja, vjerovatno sobe. Mnogo detaljnija informacija vezana za gore navedene osobe mo`e se dobiti od `ene po imenu Milica, a koja stanuje u Li~kim krovovima u Gra~acu, a ista je iselila iz Gospi}a. Prednjim Vas izvje{tavamo znanja radi. NA^ELNIK Veselinovi} Drago, Šv.r.š M.P.169 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 285.
60 1992., o`ujak 17. Knin Dnevni red 4. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska Krajina Broj: 01-01/11-92 Knin, 17. marta 1992. god. Sazivam ~etvrtu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati dana 17. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.170 Za sjednicu predla`em ovaj DNEVNI RED 1. Predlog i imenovanje sekretara Vlade; 2. Predlog nacrta Zakona; 3. Predlog i usvajanje Odluke o li~nim dohocima izabranih i imenovanih lica u dr`avnim organima i lica zaposlenih u dr`avnim organima; 4. Informacija sa sastanka u Vladi Republike Srbije; 5. Informacija o zatvaranju biroa Vlade RSK u Beogradu; 6. Problematika oko preuzimanja Srpskog radio Knina; 169 170
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Korenica. Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
169
7. Informacija sa sastanka u Donjem Lapcu; 8. Predlog za izbor i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija; 9. Odluka o podmirenju tro{kova vazduhoplovne jedinice MUP na Aerodromu Udbina; 10. Odluka o podmirenju tro{kova za smje{taj i obezbe|enje Predsjednika Republike Gorana Had`i}a; 11. Ustupanje prostorija Doma 6. Li~ke na Plitvicama MUP-u Krajine. PREDSJEDNIK VLADE Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., 01-01/11-92.
61 1992., o`ujak 18. Mirkovci Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinice milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM O.[.T.O. Mirkovci Broj: 8/92. Mirkovci, 18. 03. 1992. – Svim mesnim {tabovima T.O. Op{tine Mirkovci Na osnovu Odluke Vlade Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, komanda Oblasnog {taba Teritorijalne odbrane donela je Naredbu da se formiraju posebne jedinice milicije sa osnovnim i glavnim zadatkom obezbe|enja grani~nog pojasa sa Republikom Hrvatskom. Jedinice koje se formiraju na teritoriji Op{tine Mirkovci obezbe|uju grani~ni pojas Mirkovci-Ceri}-Jankovci-Sr.Laze. Te jedinice formiraju se u bataljon milicije posebne namene. Bataljon ima tri ~ete i samostalne vodove, od kojih je jedna ~eta na du`nosti, jedna u rezervi i jedna je slobodna. U ove jedinice mogu se dobrovoljno prijaviti sposoboni vojni obveznici do 37. godine `ivota. Svaki vojni obveznik-pripadnik milicije, zasniva radni odnos i ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, {to podrazumeva zagarantovana mese~na primanja, zdravstvenu za{titu za sebe i ~lanove porodice, socijalno osiguranje, benificirani radni sta`, obezbe|enje besplatne uniforme. Stvaranjem uslova za zasnivanje radnog odnosa u privredi, pripadnik milicije koji `eli da pre|e u radni odnos u privredi, du`an je da na vreme obavesti svoga stare{inu, {to }e biti regulisano u ta~kama dogovora. 170
Na osnovu dosada{njeg u~e{}a u borbi, kao i funkcije koje je obavljao u jedinicama T.O., u posebnim jedinicama milicije bit }e unapre|eni u odgovaraju}a zvanja u rangu ~inova. Prioritet imaju borci i ostala lica koja su se dokazala u dosada{njim borbama i akcijama odbrane na{e Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Komanda O.[.T.O.: Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 276.
62 1992., o`ujak 19. Knin Dnevni red 5. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska Krajina Broj: 01-01/12-92. Knin, 19. marta 1992. Sazivam petu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati dana 20. marta 1992. godine u 09,00 sati u Domu armije Knin. Za sjednicu predla`em ovaj DNEVNI RED 1. Pripreme za odr`avanje Skup{tine RSK; 2. Predlog nacrta Zakona; 3. Razno.171 PREDSJEDNIK VLADE Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., 01-01/12-92.
171
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
171
63 1992., o`ujak 19. Dalj Obavijest Oblasnog javnog tu`ila{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova i ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OBLASNO JAVNO TU@ILA[TVO VUKOVAR S privremenim sjedi{tem u Dalju Broj: KTR-33/92. Dalj, 19. marta 1992. PREDMET: Dostava kriv. prijava za kriv. delo protiv javnog reda i pravnog saobra}aja – samovla{}a iz ~l. 225 KZ RS Vladi Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Izvr{nim savetima Skup{tina: Vukovar Beli Manastir Dalj Tenja Mirkovci Ve}a grupa gra|ana obavestila je ovo tu`ila{tvo da su pojedina lica uzurpirala dva-tri i vi{e stanova i ve}e povr{ine obradive zemlje. Stoga zahtevamo da ukoliko do|ete do takovih saznanja da HITNO podnesete kriv. prijave protiv po~inilaca. Tako|er zahtevamo, a za na{e potrebe da nam HITNO dostavite spiskove lica koja su izvr{ila uzurpaciju stanova i zemlji{ta, ukoliko sa takovim spiskovima raspola`ete. OBLASNI JAVNI TU@ILAC Milorad Tro{i} s.r. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
172
64 1992., o`ujak 21. Knin Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka
Na osnovu ~lana 78. ta~ka 3. Ustava Republike Srpske Krajine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PROGLA[ENJU JUNAKA Progla{ava se Zakon o progla{enju junaka, koji je donela Skup{tina Republike Srpske Krajine na sednici od 21. marta 1992. godine. PR broj 45 u Kninu, 21. marta 1992. godine
Predsednik Republike, Goran Had`i}, s. r. ZAKON O PROGLA[ENJU JUNAKA
^lan 1. Skup{tina Republike Srpske Krajine dodeljuje zvanje Junaka, kao najve}e priznanje za borce Republike Srpske Krajine koji se svojim juna{tvom, hrabro{}u i neustra{ivo{}u isti~u u borbi srpskog naroda za oslobo|enje i ostvarivanje svojih istorijskih i nacionalnih prava. Zvanje Junaka dodeljuje se i drugim pojedincima koji u izuzetno opasnim situacijama, spa{avaju}i ljudske `ivote ili materijalna dobra, ispolje izvanrednu li~nu hrabrost i po`rtvovanje. ^lan 2. Zvanje Junaka mo`e dodeliti i posmrtno. ^lan 3. Progla{enje Junaka vr{i Skup{tina Republike Srpske Krajine na predlog Republi~ke Vlade. ^lan 4. Licima progla{enim za Junake dodeljuje se medalja za juna{tvo. ^lan 5. Oblik i izgled medalje, na~in predlaganja, pobli`e kriterijume za dodelu, kao i druga pitanja utvr|uje svojom Uredbom Republi~ka Vlada. ^lan 6. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 4., 23. o`ujak 1992., Knin, str. 166. 173
65 1992., o`ujak 23. Knin Dnevni red 7. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Vlada Republike Srpska Krajina Broj: 01414-92. Knin, 23. 03. 1992. god. Sazivam sedmu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati u petak 27. marta 1992. godine u 10.00 sati u prostorijama Izvr{nog Ve}a SAO Slavonije, Baranja i zapadnog Srijema u Erdutu. Za sjednicu predla`em DNEVNI RED 1. Dono{enje Odluke o progla{enju aerodroma Udbina Javnim preduze}em Aerodrom Udbina. 2. Imenovanje direktora Javnog preduze}a aerodrom Udbina. 3. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a aerodrom Udbina. 4. Dono{enje Odluke o otkupu ku}e u Strmici u kojoj je boravio Kralj Petar I oslobodilac. 5. Imenovanje Radne grupe za pripremu otkupa ku}e i izradu projektne dokumentacije. 6. Dono{enje Odluke o imenovanju direktora SDK RSK. 7. Dono{enje Odluke o imenovanju savjetnika ministra za financije. 8. Informacija sa sastanka odr`anog u Beogradu u Privrednoj komori Jugoslavije. 9. R a z n o.172 M.P.173 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., 01414-92.
172 173
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i. Okrugli pe~at: RSK, Vlada III, Knin.
174
PREDSJEDNIK VLADE: (Mr. Zdravko Ze~evi})
66 1992., o`ujak 24. Knin Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega te priop}enja Informativne slu`be kninskog korpusa
IZJAVA POVODOM POKU[AJA ATENTATA I REAGOVANJE NA SAOP[TENJE O TOME OD STRANE INFORMATIVNE SLU@BE KNINSKOG KORPUSA 23. 03. 1992. godine oko 21,00 sati u moj stan u{ao je starje{ina JNA u uniformi i sa pu{kom u ruci. Poznavao sam ga pod nadimkom “@vajo” koji je i ranije u dva navrata sa jo{ nekim poznanicima navra}ao kod mene, ali mi je bilo ~udno da je do{ao u to vrijeme i naoru`an. Na moje pitanje: “[ta }e mu pu{ka” i kako je obezbje|enje dozvolilo da je unese, odgovorio je da je to “Vin~ester” sa 10 metaka i da }e pobiti obezbje|enje na ulazu u zgradu, kao {to im je i zaprijetio pri ulazu. Pokazao je “dum-dum” metak i stavio ga u cijev okrenutu u mene. Pored mene su sjedili gosti: Ljubica [olaja, njen suprug Milan i Branko Mirkovi}. U drugom dijelu prostorije nalazila se moja supruga sa sinom. Na moje upozorenje da skloni pu{ku od mene, neznatno ju je pomjerio, povukao okida~ i metak se zario u plafon. Nakon toga iz stana je iza{ao bez rije~i. ^itavo njegovo pona{anje nije mi li~ilo na slu~ajnost. Po{to mi je poznato da pripada jedinici koja je bila pod komandom potpukovnika [panovi}a,174 a sada pukovnika \uki}a,175 o ~itavom doga|aju obavijestio sam na~elnika slu`be bezbjednosti Kninskog korpusa, majora ]osi}a,176 koji mi je obe}ao da }e provesti istragu. Me|utim, 24. 03. 1992. godine u 20,30 sati slijedi saop{tenje Informativne slu`be kninskog korpusa u kome se daje potpuna politi~ka kvalifikacija doga|aja o nedostatku bilo kakvog krivi~nog djela. Kvalifikacija nedostatka krivi~nog djela ne daje se na osnovu ni jedne istra`ne radnje. Umjesto da postupak nastave, pravosudni organi pa da oni ocijene doga|aj, Informativna slu`ba Korpusa apsolutno prejudicira ishod istrage. Sada se sa pravnog aspekta name}u pitanja: – za{to se saop{tenjem Informativne slu`be korpusa isklju~uje svaka daljnja istraga, – ko osim pravosudnog organa ima pravo da isklju~i svaku mogu}nost postojanja krivi~nog djela, – i na kraju, ~emu tolika pristrasnost Korpusa u korist osumlji~enog i izvo|enje zaklju~aka na osnovu vlastitog mi{ljenja, a ne na osnovu ~injenica koje u ovom slu~aju mogu da utvrde samo istra`ni pravosudni organi. Sve ukazuje na to da je saop{tenje Korpusa imalo za cilj da unese zabunu u cijeli slu~aj i onemogu}i istragu a ne da utvrdi istinu. U Kninu, 24. 03. 1992. godine
PREDSJEDNIK M.P.177
dr Milan Babi}, Šv.r.š
174
Stojan. Ilija. 176 Marko, pomo}nik komandanta 4. mtb, 180 mtbr. za obavje{tajno-bezbjednosne poslove. 177 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin. 175
175
Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4048.
67 1992., o`ujak 25. Knin Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na predsjednika SO Knin Milana Babi}a
SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN Knin, 25. marta 1992. g. SAOP[TENJE Ovaj Sekretarijat je iz sredstava javnog informisanja 24. marta 1992. godine do{ao do saznanja za navodni poku{aj atentata na dr. Milana Babi}a – predsjednika SO Knin. Iako na{oj slu`bi ni{ta nije prijavljeno poduzeli smo operativne radnje i utvrdili da se ne radi ni o kakvom poku{aju ubojstva, ve} o slu~ajnom opaljenju metka iz pu{ke marke “Win~ester 357 – Magnum”, rezervnog potporu~nika JNA Zdravka Vranje{a, ina~e poznanika i ku}nog prijatelja dr. Babi}a, koji se dogodio u njegovom stanu 23. marta 1992. godine oko 21,00 ~as. Provedenim operativnim radnjama do{lo se do vi{e saznanja koja potvr|uju da se zaista ne radi ni o kakvom poku{aju atentata na predsjednika Skup{tine op}ine Knin dr. Milana Babi}a, ve} o slu~ajnom opalenju metka Babi}evog ku}nog prijatelja. ZA SEKRETARIJAT Š..........š,178 Šv.r.š Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4048.
68 1992., o`ujak 31. Oku~ani Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u Oku~anima za prijem u radni odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. o`ujka 1991.
178
Potpis ne~itak.
176
Ostoji} Bogdan Naselje Stara Gradi{ka 1 stan 1 Radulovi} Vlado Oblasni centar Bezbednosti Oku~ani Predmet: Molba za prijem u radni odnos Molim naslov da me primi u sastav rezervne policije. Ro|en 4. III. 1953. zavr{io za RTV mehani~ara. Radnog sta`a do sada 20 god na radnom mjestu automati~ara u tvornici za preradu plasti~ni masa Brezine voza~ki ispit B kategorije polo`en 1974. do sada nisam sudski ka`njavan. Molim naslov da me primi u radni odnos unapred se zahvaljujem Ostoji} Bogdan 31. III. 1992. Stara Gradi{ka Biografija Ro|en sam 4. III. 1953. u Bujavici sa stalnim boravkom u Bujavici 35 43543 P. Poljana. Zavr{io sam osnovnu {kolu u Lipiku poslije toga srednju {kolu u Daruvaru za radio TV mehani~ara. Vojne obaveze oslobo|en u mirnodobsko vrijeme. Zaposlio se 13. III. 1972. u Brezinama. Tvornici za preradu plasti~ni masa. Pri samom formiranju HDZ uklju~io sam se u SDS gdje sam bio i predsjednik SDS. 27. II. 1991. u 18 h do{ao je kurir po mene na radno mjesto da do|em u Pakrac sa svojim momcima u Pakrac. Tu smo obavje{teni da do|emo sutra 28. II. 1991. u [eovicu u 8 h. U [eovici nam je obja{njeno da }emo dobiti oru`je gdje smo ga i dobili i poslije toga raspore|eni po Prakcu dok su drugi oti{li u stanicu milicije. To u stvari bilo je da nedamo skinuti policije anblem sa {apki zvijezdu da im postave {ahovnicu za anblem. Pred samu no} dobili smo seljani iz Bujavice da idemo u svoje selo da postavimo barikade {to smo i uradili. Poslije te sve gu`ve oko 15. III. 1991. u Poduze}u obavjestio me direktor da vi{e ne dolazim na posao da me ne}e odjaviti jer ~uo je pri~u od Hrvata za mene. Poslije nekog izvjesnog vremena dolazio je isti ~ovjek koji je djelio oru`je u [eovici da ga moramo vratiti u Pakrac u MUP {to sam odbio i zadr`ao. Krajem 7. mjeseca pozvan sam u Kukunjevac u lova~ku ku}u gdje sam dobio oru`je za cijelo selo i podjelio ga i predao svim ljudima u ~emu je stvar da }e do}i do oru`anog sukoba sa Tu|manovom vlasti. 11. 4. 1991. dobio sam propusnicu da idem obi}i porodicu `enu, }erku i roditelje. Preko {tampe i Tv informacija pada kompletnog trokutskog kraja i dolaskom ostalih dobrovoljaca nisam se imao gdje vratiti. 23. 1. 1992. dolazim sa Popom Draganom Jeremi} u Vrboljane u centar za dobrovoljce i skra}enu obuku rukovanja eksplozivni i artiljerijski oru|a. Odlazim na Ivanovac, 18 km ispod psunjskog repetitora gdje uzimam propusnicu na teritoriju rati{ta da idem praviti ovu molbu. Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2451. 177
69 1992., o`ujak Oku~ani Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim pitanjima utvr|ivanja granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u zapadnoj Slavoniji
REPUBLIKASRPSKAKRAJINA VLADESRPSKEOBLASTI ZAPADNESLAVONIJE OTVORENA PITANJA UTVR\IVANJA GRANICA ZONE POD ZA[TITOM UJEDINJENIH NACIJA I OSTVARIVANJA MIROVNIH PLANA U ZAPADNOJ SLAVONIJI Oku~ani, mart 1992. godine Utvr|ivanje zona u Zapadnoj Slavoniji koje treba da budu pod za{titom Ujedinjenih nacija jedno je od najslo`enijih pitanja. Ovo pitanje je bilo predmet delikatnih i opse`nih rasprava jo{ u vreme priprema za izradu i prihvatanje koncepcije mirovne operacije UN u Jugoslaviji, poznate pod nazivom “Plan Sajrusa Vensa” (u daljem tekstu: Plan). Dolaskom prethodnice mirovnih snaga i zapo~injanjem njenog rada na terenu otvorena su brojna pitanja i nesporazumi u vezi sa utvr|ivanjem granica zona na ovom podru~ju koje }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija. Nagla{ava se da to mo`e izazvati dalekose`ne posledice po sudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i ozbiljno dovesti u pitanje ostvarivanje mirovne operacije Ujedinjenih nacija. Su{tina problema je u tome {to se fakti~no stanje, odnosno granice oslobo|enih podru~ja sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom bitno razlikuju od granica za{ti}enih zona predvi|enih Planom. Formalno prihvatanje Plana u vezi s tim zna~ilo bi negaciju njegove su{tine, odnosno osnovnog smisla anga`ovanja mirovnih snaga – za{tite srpskog naroda od agresije. U ta~ki 8. Plana navodi se da }e za{ti}ena podru~ja biti one “oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti nedavno dovele do oru`anog sukoba. S tim u vezi, u ta~ki 9. Plana nabrajaju se op{tine ili delovi op{tina u kojima bi bile razme{tene mirovne snage, a zatim konstatuje: “Pre po~etka raspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujedinjenih nacija, u konsultaciji sa mesnim vlastima, utvrdila bi ta~ne granice zona pod za{titom Ujedinjenih nacija.” U Izve{taju Generalnog sekretara UN od 15. februara 1992. navodi se “da }e ta~ne granice podru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija utvrditi jedna prethodnica snaga Ujedinjenih nacija posle konsultacija sa lokalnim liderima”. U zahtevu Generalnog sekretara UN od 6. marta 1992. godine, da se u dnevni red 46. zasedanja Generalne skup{tine UN uklju~i dodatna ta~ka, ka`e se da }e “Odluku o ta~nim koordinatama na kojima }e vojni posmatra~i operisati doneti prethodnica UNPROFOR-a, po{to obavi konsultacije sa lokalnim organima”. Iz navedenih stavova, nagla{enih u dokumentu Ujedinjenih nacija, mo`e se zaklju~iti da su ispunjeni osnovni uslovi da se, osim op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac i delova op{tina Novska i Nova Gradi{ka, u zonu pokri}a mirovnih snaga uklju~e op{tina Podravska 178
Slatina, isto~ni deo op{tine Virovitica, jugozapadni deo op{tine Donji Miholjac, zapadni deo op{tine Orahovica i zapadni deo op{tine Slavonska Po`ega. Do izbijanja oru`anih sukoba, srpsko stanovni{tvo na ovom prostoru bilo je u apsolutnoj ve}ini. Tu su, tako|e, vo|ene oru`ane borbe, o ~emu svedo~i i ~injenica da je na tom podru~ju bilo vi{e {tabova Teritorijalne odbrane, da su, od avgusta do decembra 1991. godine, postojali masovni zbegovi srpskog naroda na Psunju i Papuku, o ~ijem zbrinjavanju se starao i Me|unarodni crveni krst, i sl. Sa podru~ja zone koja nije obuhva}ena Planom oko 25.000 Srba je izbeglo, a najve}i deo njihove imovine je uni{ten. Jedini na~in da se srpsko stanovni{tvo vrati svojim ku}ama i da mu se obezbedi elementarna bezbednost je prisustvo mirovnih snaga, {to je i jedan od prioritetnih uslova mirovne operacije. Vlada Zapadne Slavonije (u daljem tekstu: Vlada), opredeljena za mirno re{enje krize, prihvataju}i Plan, uporno je insistirala na njegovoj korekciji u pogledu razme{taja “plavih beretki” na tom prostoru. Njeni predstavnici su na pro{irenim sednicama Predsedni{tva, odr`anim 9. i 12. decembra 1991. godine, upozorili na ove manjkavosti Plana i zahtevali da se zone pokri}a pro{ire na op{tine ili delove op{tina u Zapadnoj Slavoniji u kojima srpsko stanovni{tvo ~ini 70% ukupne populacije. Predsedni{tvo je podr`alo ove zahteve i sugerisalo da se pripreme etni~ke karte ovog prostora, koje bi poslu`ile za dalje razgovore o prihvatanju i realizaciji Plana. Predstavnici Vlade izneli su pomenute zahteve i probleme podsekretaru OUN za mirovne operacije Maraku Guldingu u razgovoru odr`anom 20. januara ove godine.179 Gulding je istakao svoju saglasnost sa iznetim zahtevima i preporu~io da se etni~ka karta Zapadne Slavonije dostavi Vojnom uredu oficira za vezu UN u Beogradu, {to je u~injeno prilikom susreta predstavnika Vlade sa vi{im vojnim oficirom za vezu pukovnikom Vilsonom,180 koji je ovaj zahtev prosledio odgovaraju}im slu`bama Ujedinjenih nacija. Po~etkom februara ove godine Vlada je uputila pismo Generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju, u kome ga je obavestila o genocidu nad srpskim narodom, uni{tavanju imovine, spaljivanju sela, masovnom iseljavanju i dr, nagla{avaju}i zna~aj {to br`eg dolaska mirovnih snaga i njihovog raspore|ivanja u zone sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom. U razgovoru s najvi{im funkcionerima UN (Butrosom Galijem, Marakom Guldingom i Sajrusom Vensom), prvih dana marta ove godine u Njujorku, delegacija Dr`avnog komiteta za saradnju sa predstavnicima UN, sa dr Borisavom Jovi}em na ~elu, ukazala je na svu ozbiljnost problema u vezi sa utvr|ivanjem zona u Zapadnoj Slavoniji koje }e biti pod za{titom UN. U svim kontaktima je dobila uveravanja da }e to pitanje sagledavati i re{avati prethodnica mirovnih snaga zajedno sa Dr`avnim komitetom i lokalnim vlastima. Na sednici Dr`avnog komiteta za saradnju sa UN, odr`anoj 20. marta ove godine, zaklju~eno je da se problem u vezi sa utvr|ivanjem granica tzv. za{ti}enih zona u celini posebno i svestrano razmotri na osnovu podrobnijih analiza, uvida u etni~ke karte i predloga organa Krajine i predstavnika JNA. Radi toga je i pripremljen ovaj materijal, u kome se daje osnovna argumentacija za pravedno i objektivno utvr|ivanje granica zona u Zapadnoj Slavoniji koje }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija. [ta je to Zapadna Slavonija u geopoliti~kom smislu? 179 180
Vidi: Dok. br. 11. John Wilson.
179
Slavonija kao geopoliti~ki i dr`avnopravni pojam postoji vekovima. U vreme Austrougarske Monarhije geopoliti~ki pojam ove teritorije sasvim je samostalno odre|en prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Ova teritorija je imala odre|enu samostalnost i u dr`avnom i u politi~kom smislu, a kao deo Vojne krajine slu`ila je i kao za{tita Be~a i Pe{te od nadiranja Otomanskog carstva prema centralnoj Evropi. Zavr{etkom prvog svetskog rata i stvaranjem Jugoslavije Slavonija po~inje da gubi svoju dr`avnopravnu samostalnost. Pojam Slavonija od tada se sve vi{e svodi na geografski prostor, koji je sa severa ome|en rekom Dravom, sa juga rekom Savom, sa istoka linijom Osijek – Vinkovci – @upanja i sa zapada rekom Ilovom. Tendencija zatiranja dr`avnopravne specifi~nosti Slavonije, a naro~ito nacionalnog identiteta, posebno je intenzivna u novijoj dr`avnopravnoj teoriji i praksi Republike Hrvatske. Slavonija se, iako u politi~kom smislu jedinstvena, u geografskom smislu deli na dva dela – Isto~nu Slavoniju i Zapadnu Slavoniju. Na ovakvu podelu usticala je i uti~e i koncentracija srpskog stanovni{tva na celom podru~ju teritorije Slavonije, s tim {to je srpsko stanovni{tvo prete`no koncentrisano u krajnjem isto~nom i krajnjem zapadnom delu Slavonije. Ova dva dela povezana su tzv. srpskom grudom, tako|e nastanjenom prete`no srpskim stanovni{tvom. Zapadna Slavonija obuhvata prostore op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Donji Miholjac, Slavonska Po`ega, Nova Gradi{ka, Novska, Pakrac, Daruvar i Grubi{no Polje i manje delove susednih op{tina. Srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj Slavoniji prete`no je koncentrisano u navedenim op{tinama. Zapadna Slavonija predstavlja homogenu srpsku celinu, zbog ~ega se nekad i nazivala Mala Vla{ka. Ovaj prostor predstavlja jedinstvenu celinu u geografskom, nacionalnom, kulturnom i verskom smislu. Me|utim, u procesu zatiranja nacionalnog identiteta srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj Slavoniji je administrativno ve{to deljeno po op{tinama, tako da je bilo u manjini u svim op{tinama izuzev u op{tini Pakrac. Jedan broj srpskih sela op{tine Grubi{no polje pripojen je op{tini Bjelovar. Srpska sela na podru~ju Podravske Slatine pripojena su op{tinama Virovitica, Donji Miholjac i Orahovica, a deo srpskih sela op{tine Pakrac – op{tini Slavonska Po`ega. Tako su srpski etni~ki prostori postali manjinski u op{tinama kojima su pripojeni. Ovaj proces dovr{en je 1968. godine ukidanjem izrazito srpske op{tine Oku~ani, koja je podeljena izme|u op{tina Novska i Nova Gradi{ka. Na taj na~in su Srbi iz op{tine Oku~ani ostali u manjini u op{tinama kojima su pripojeni. Cilj ovih i drugih manipulacija srpskim stanovni{tvom je postepeno i potpuno razbijanje nacionalnog identiteta srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji. [ta ~ini podru~je Zapadne Slavonije danas? Prema izra`enoj volji ve}inskog srpskog stanovni{tva u Srpskoj Oblasti Zapadne Slavonije, koja je u sastavu Republike Srpske Krajine, teritoriju Srpske Oblasti Zapadne Slavonije obuhvataju op{tina Pakrac, kojoj su pripojena i ranije odvojena srpska sela sa podru~ja op{tina Slavonska Po`ega i Nova Gradi{ka, zatim op{tina Daruvar, op{tina Grubi{no polje sa pripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tine Bjelovar, op{tina Podravska Slatina sa pripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tina Orahovica, Donji Miholjac i Virovitica i op{tina Oku~ani, koju ~ine srpski etni~ki prostori zapadnog dela sada{nje op{tine Nova Gradi{ka i isto~ni deo op{tine Novska. U sastavu ove op{tine je i naseljeno mesto Jasenovac, gde je podignut monumentalni spomenik `rtvama masovnog genocida nad Srbima, Jevrejima i drugim narodima, koji su po~inile usta{e u periodu od 1941. do 1945. godine. 180
Radi pregleda etni~kog sastava Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, navodimo podatke o broju stanovnika i njihov nacionalni sastav po op{tinama. Pri tome, treba imati u vidu da nacionalnu grupu “Jugosloveni” najve}im delom ~ine Srbi. Broj Naziv op{tine stanovnika Oku~ani
21.063
Pakrac
32.752
Daruvar Grubi{no Polje Podravska Slatina
34.311 17.292
Ukupno
148.122
42.695
Srbi
Nacionalni sastav stanovni{tva Hrvati Jugosloveni Ostali
10.809 (51,32%) 14.061 (42,93%) 10.987 (32,02%) 5.508 (31,85%) 17.854 (41,82%) 59.219
6.802 (32,29%) 9.217 (28,14%) 9.885 (28,80%) 6.027 (34,85%) 17.458 (40,90%) 49.698
2.974 (14,12%) 6.156 (17,94%) 6.156 (17,94%) 2.670 (15,49) 6.031 (14,12%) 24.437
478 (2,27%) 2.864 (8,76%) 7.283 (21,23%) 3.087 (17,85%) 1.352 (3,16%) 14.768
(39,98%)
(33,33%)
(16,50%)
(9,97%)
Navedeni nacionalni sastav stanovni{tva dat je prema zvani~nim statisti~kim podacima iz popisa stanovni{tva koji je obavljen 31. marta 1981. godine pod nadle`no{}u hrvatskih organa. GENOCID Demografska slika srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji danas bi bila apsolutno druk~ija da nad njim nisu izvr{ena tragi~na zlodela, posebno masovni genocid koji je na tom prostoru izvr{en u Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj za vreme drugog svetskog rata (1941 – 1945). Demografska slika menjana je ne samo fizi~kim uni{tenjem, nego i pokr{tavanjem srpskog stanovni{tva u katoli~ku veru i proterivanjem sa ovih prostora, pre svega u Srbiju. Istovremeno, vr{ena je kolonizacija hrvatskog stanovni{tva u ona naselja Zapadne Slavonije iz kojih je srpsko stanovni{tvo isterano ili fizi~ki uni{teno. Podru~je Zapadne Slavonije je nakon drugog svetskog rata smi{ljeno i sistematski odr`avano na niskom stepenu ekonomskog razvoja. Hrvatski nacionalizam 1971. godine, poznat kao “maspok”, bio je vrlo izra`en i ekstreman na podru~ju Zapadne Slavonije, {to je, tako|e, uticalo na iseljavanje srpskog stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije na podru~je Srbije. U logoru Jasenovac i Nova Gradi{ka, koji su se nalazili na podru~ju Zapadne Slavonije, pobijeno je oko 600.000 Srba.181 Na podru~ju Zapadne Slavonije u periodu od 1941. do 1945. godine fizi~ki je likvidirano srpsko stanovni{tvo u slede}im mestima: Slobo{tina (1.368 `rtava), Le{tat (330 `rtava), Vo}in (320 `rtava), Kusonje (420 `rtava), Kukunjevac (800 `rtava) i Dereza (400 `rtava), kao i u drugim mestima. Mnogi Srbi ovog kraja stradali su u logorima Jadovno na Velebitu, Danica kod Koprivnice i mnogim drugim.
181 Prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije ukupan broj `rtava u Jasenovcu i Staroj Gradi{ki iznosio je 59 000, vidi: Jasenovac, `rtve rata prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije, Bo{nja~ki institut, Zürich – Sarajevo, 1998.
181
Pored fizi~ke likvidacije srpskog stanovni{tva za vreme drugog svetskog rata, sistematski je uni{tavana i njihova imovina – plja~kom i paljenjem ~itavih srpskih naselja. Izuzetan doprinos srpskog naroda Zapadne Slavonije borbi protiv fa{izma. Upravo u~e{}em u drugom svetskom ratu i borbom protiv fa{izma, srpski narod u Hrvatskoj izborio je punu ravnopravnost kao konstitutivni narod hrvatske dr`ave. PONOVLJENI GENOCID Dolaskom na vlast stranke Hrvatske demokratske zajednice, a naro~ito dono{enjem Ustava Republike Hrvatske krajem 1990. godine, srpski narod u Hrvatskoj sveden je na polo`aj nacionalne manjine, {to je stvorilo pretpostavku za njegovu politi~ku, nacionalnu, ekonomsku, kulturnu i versku diskriminaciju u svim delovima Hrvatske, pa i tamo gde su predstavljali etni~ku ve}inu. U prvoj fazi, nova hrvatska vlast naturala je srpskom stanovni{tvu dr`avne i nacionalne simbole iz vremena fa{isti~ke Nezavisne Dr`ave Hrvatske, stvorene za vreme drugog svetskog rata. Time su vre|ani najdublji ose}aji srpskog naroda, jer ponovo prihva}eni fa{isti~ki simboli za srpski narod nisu predstavljali politi~ko pitanje, ve} pitanje bi}a srpskog naroda, s obzirom na njegovo masovno uni{tavanje pod tim istim simbolima. U slede}oj fazi do{lo je do masovnog naoru`avanja pripadnika vladaju}e stranke i do etni~kog ~i{}enja dr`avnih organa, posebno policije. Gra|ani srpske nacionalnosti, bez ikakvog povoda, masovno su pozivani u policiju na saslu{avanje, otpu{tani su sa radnih mesta (vidi prilog 12) itd. Posebno uvredljivo i demokratskim dru{tvima strano i neprihvatljivo bilo je zahtevanje da Srbi potpisuju takozvane izjave lojalnosti novim hrvatskim vlastima. Hrvatski re`im posebno se okomio na Pakrac, kao centar duhovnosti srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji. Pre svega, nasilno je promenjen nacionalni i personalni sastav policije u tom mestu, {to je 2. marta 1991. godine izazvalo direktan sukob gra|ana srpske nacionalnosti i policijskih snaga Hrvatske.182 Nakon ovog doga|aja po~eli su masovni fizi~ki i politi~ki progoni srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji, a posebno istaknutijih pojedinaca. OTPOR SRPSKOG NARODA Zbog nepristajanja srpskog naroda Zapadne Slavonije na dr`avni teror Hrvatske i zbog otpora uni{tenju nacionalnog i svakog drugog identiteta srpskog naroda, do{lo je do masovnog oru`anog napada hrvatskih paravojnih oru`anih sastava na Oku~ane 15. avgusta 1991. godine. S obzirom da su nai{le na neo~ekivan otpor, hrvatske oru`ane snage zapo~ele su oru`ane napade na srpska naselja i na podru~ju Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja, Podravske Slatine, Orahovice i Slavonske Po`ege.183
182 Sukob je uzrokovala politika SDS-a koja je op}inu Pakrac htjela pripojiti Kninu, kao sredi{tu oru`ane pobune Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti, a povod sukobu bilo je razoru`avanje policajaca nesrpske narodnosti 1. o`ujka u policijskoj postaji Pakrac, odnosno preuzimanje te policijske postaje od strane srpskih ekstremista. Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 1., Oru`ana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oru`anih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku, Dok. br. 38-40; Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995., Dokumenti, knjiga 2, Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj, Dok. br. 57, 59, 60, 63, 65. 183 Uz pomo} JNA, pobunjeni Srbi napali su spomenute hrvatske gradove, ~ime je zapo~eo otvoreni rat na tom podru~ju. Npr., napad na policijsku postaju u Slatini desio se 4. kolovoza 1991. godine oko 23 sata, kada je JNA iz vojarne 50 metara udaljene od postaje, iz te{kog naoru`anja, iz dva oklopna BOV vozila, otvorila vatru na
182
Ovakav razvoj doga|aja izazvao je spontan otpor srpskog naroda Zapadne Slavonije i za kratko vreme, po~etkom septembra 1991. godine, stvorena je Teritorijalna odbrana koja je u svom sastavu imala 7.800 boraca. Od kraja avgusta 1991. do kraja decembra 1991. godine vo|ene su `estoke borbe na podru~jima Oku~ana, Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja, Podravske Slatine, Orahovice i Slavonske Po`ege. Za vreme trajanja borbi, jedinice JNA bile su anga`ovane do Pakraca, a na celom preostalom podru~ju rati{ta protiv hrvatskih paravojnih oru`anih sastava borile su se isklju~ivo jedinice Teritorijalne odbrane. Teritorijalna odbrana na podru~ju Zapadne Slavonije formirala je svoje op{tinske {tabove u Oku~anima, Pakracu, Daruvaru, Grubi{nom Polju, Podravskoj Slatini, Orahovici i Slavonskoj Po`egi i Glavni {tab TO za Zapadnu Slavoniju sa sedi{tem u Zve~evu. U prvoj fazi borbe, zbog nepripremljenosti srpskog naroda i brutalnosti hrvatskih vlasti i njihovih vojnih formacija, do{lo je do stvaranja velikih zbegova srpskog naroda po {umama Papuka i Psunja, koji su se na tim prostorima zadr`ali sve do osloba|anja puta Oku~ani – Bosanska Gradi{ka, kada su zbegovi preba~eni u Bosnu, a najve}im delom u Srbiju. Za vreme trajanja oru`anih borbi na ovim prostorima poginulo je 276 pripadnika Teritorijalne odbrane. Do{lo je do velikog uni{tavanja imovine na podru~jima gde su vo|ene borbe, kao i do stradanja civilnog stanovni{tva u srpskim naseljima koja su bila izvan kontrole jedinica Teritorijalne odbrane. Karakteristi~no je da su hrvatski paravojni oru`ani sastavi svoje oru`ane aktivnosti posebno poja~avali nakon potpisanih primirja. Zbog kr{enja sklopljenog primirja na podru~ju Grubi{nog Polja od strane hrvatskih paravojnih oru`anih sastava, koji su imali neuporedivo ja~e snage, po~etkom novembra 1991. godine do{lo je do povla~enja stanovni{tva i pripadnika Teritorijalne odbrane sa podru~ja Grubi{nog Polja. Stradanje srpskog naroda Grubi{nog Polja pru`alo je dramati~nu i tragi~nu sliku. Nikada do sada srpski narod sa tog podru~ja nije bio prinu|en da napusti svoja ognji{ta. Nakon primirja potpisanog u @enevi 23. novembra 1991. godine, do{lo je do vrlo sna`ne i {iroke ofanzive hrvatskih paravojnih oru`anih sastava na prostorima pod kontrolom Teritorijalne odbrane Zapadne Slavonije. Hrvatski oru`ani paravojni sastavi preduzeli su ofanzivu na svim linijama fronta, koriste}i neuporedivo nadmo}nije snage i tehniku. Radi izbegavanja velikih `rtava i masovnog uni{tenja civilnog stanovni{tva, kao i zbog spleta drugih okolnosti, do{lo je do povla~enja jedinica Teritorijalne odbrane i civilnog stanovni{tva sa podru~ja op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Daruvar, Pakrac i Slavonska Po`ega. Severna linija fronta odbrane postavljena je kod Pakraca. Sa ovog podru~ja izbeglo je ukupno oko 70.000 gra|ana srpske nacionalnosti. Zbegovi srpskog naroda kretali su se {umskim putevima Papuka i Psunja pod izuzetno te{kim vremenskim uslovima. Zbog velike hladno}e i veoma te{kih uslova, sredinom decembra, u zbegu je umrlo vi{e starijih lica. Hrvatski paravojni oru`ani sastavi bombardovali
policijsku postaju, i to na prostorije u kojima je vr{ena primopredaja du`nosti. Me|utim, te ve~eri je primopredaja izvr{ena ne{to ranije i tako je izbjegnuta katastrofa, jer bi bilo vi{e desetaka mrtvih policajaca da se primopredaja obavljala u to vrijeme. Policijsku postaju u Vo}inu pobunjeni Srbi zauzeli su 19. kolovoza. Pripadnici specijalnog voda “Papu~kog odreda” pobunjenih Srba 4. rujna 1991. izvr{ili su masakr u tri slatinska sela: ^ojlugu, ^etekovcu i Balincima. Tom prilikom ubijena su 22 civila i 2 policajca. U selima nije bilo nikakvih vojnih postrojbi RH. Vidi: Iskaz svjedoka \ure Matovine na su|enju Slobodanu Milo{evi}u 7. listopada 2002., HR-HMDCDR, Zbirka digitalnih dokumenata, inv. br. 66.
183
su i kolone izbeglica. Tom prilikom nekoliko gra|ana je poginulo, a vi{e ih je te{ko ili lak{e povre|eno. Podse}amo na poznatu ~injenicu da srpski narod na podru~ju Zapadne Slavonije `ivi vi{e od 400 godina i da je prvi put od dolaska Srba na ovo podru~je ova teritorija najve}im delom postala etni~ki ~isto hrvatska. Nakon povla~enja srpskog stanovni{tva sa podru~ja na kojima su vo|ene oru`ane borbe, do{lo je i do njegovog masovnog odlaska iz naselja u blizini rati{ta gde nisu vo|ene oru`ane borbe. Naime, dok su jedinice Teritorijalne odbrane dr`ale polo`aje, hrvatski paravojni sastavi se nisu usu|ivali da vr{e masovna zlodela prema Srbima na tim podru~jima, procenjuju}i da bi, u slu~aju da po~ine zlodela, jedinice Teritorijalne odbrane mogle zauzeti i ta podru~ja. Posebno je karakteristi~no da do masovnog uni{tenja napu{tenih srpskih sela i plja~kanja njihove imovine dolazi nakon potpisivanja poslednjeg tzv. Sarajevskog primirja od 2. januara 1992. godine. Tada dolazi i do uni{tenja srpske imovine u ravni~arskom tzv. podravskom delu op{tina Virovitica, Podravska Slatina i Donji Miholjac. Prema informacijama kojima Vlada raspola`e, plja~ka i uni{tavanje srpske imovine na podru~ju Zapadne Slavonije imaju do sada nezabele`ene razmere. Potpun uvid mo}i }e se ste}i tek po{to se narodu toga kraja omogu}i povratak ku}ama (vidi priloge 5 – 11 i 13 – 16). U sklopu mera za etni~ko ~i{}enje Zapadne Slavonije, posebno je karakteristi~na naredba Kriznog {taba u Slavonskoj Po`egi kojim je nare|eno raseljavanje 24 srpska sela u severozapadnom delu op{tine Slavonska Po`ega (vidi prilog 2 i 4). Obrazlo`enje da se to ~ini radi za{tite stanovni{tva od eventualnog napada ~etnika je i vi{e nego sarkasti~no. Prema podacima kojima Vlada raspola`e, hrvatski paravojni oru`ani sastavi su uni{tili najve}i deo svetovnih i crkvenih spomenika srpskog naroda, posebno onih koji su podignuti u znak se}anja na borbu protiv fa{izma. Drasti~an primer njihovog vandalizma je uni{tavanje Vladi~inog dvora u Pakracu i njegove biblioteke, koji su imali neprocenjivu istorijsku vrednost. MERE KOJE JE NEOPHODNO PREDUZETI ZA USPE[NO SPROVO\ENJE MIROVNE OPERACIJE Poznato je da se Vlada, od samog iniciranja mirovnog procesa u Jugoslaviji, zalagala za mirno re{enje krize. Pri tom su predstavnici Vlade isticali da mirovne snage treba rasporediti na podru~ja na kojima su vo|ene oru`ane borbe i sa kojih je srpsko stanovni{tvo izbeglo. Samo bi tako bio omogu}en mir, povratak izbeglog stanovni{tva svojim ku}ama i kona~no politi~ko re{enje mirnim putem. Me|utim, Nacrtom sporazuma predvi|eno je da u zonu pokri}a u|u administrativne teritorije op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac, te isto~ni deo op{tine Novska i zapadni deo op{tine Nova Gradi{ka. Ovakvo re{enje ima nedostataka zbog kojih se dovodi u opasnost realizacija celokupnog koncepta mirovnih operacija na podru~ju Zapadne Slavonije. U predvi|enu zonu pokri}a nisu uvr{tene op{tina Podravska Slatina, isto~ni deo op{tine Virovitica, jugozapani deo op{tina Donji Miholjac, zapadni deo op{tine Orahovica i zapadni deo op{tine Slavonska Po`ega. Ukazujemo na ~injenicu da je na ovom prostoru ve}insko srpsko stanovni{tvo, od koga je izbeglo oko 80%, odnosno oko 25.000 lica, i da je pokretna i nepokretna imovina gra|ana srpske nacionalnosti najve}im delom oplja~kana ili uni{tena. Ako bi u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u{le samo teritorije nazna~ene Planom, isto~na granica te zone i{la bi kroz {umske predele Papuka i Psunja. Iza te granice tzv. zone nalazi se preko 60 potpuno ~istih srpskih naselja. Zbog 184
konfiguracije terena bilo bi nemogu}e kontrolisati i spre~avati srpsko stanovni{tvo iz rubnih naselja, tj. naselja sa granice tzv. za{ti}ene zone da dolaze do svojih naselja, {to bi svakako izazvalo brojne incidente, pa i oru`ane sukobe {irih razmera. U prilog zahtevu da u zonu koja }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija u|u i op{tina Podravska Slatina i delovi op{tina Virovitica, Donji Miholjac, Orahovica i Slavonska Po`ega, svakako ide i ~injenica da je srpskom stanovni{tvu nemogu}e obezbediti povratak i elementarnu bezbednost ako i ovo podru~je nije za{ti}eno mirovnim snagama. Nije potrebno posebno nagla{avati koje bi tragi~ne posledice ekonomske, porodi~ne, socijalne, politi~ke i druge prirode izazvala nemogu}nost povratka izbeglog srpskog naroda svojim ku}ama. Nagla{avamo da su se, upravo, na ovom prostoru nalazili {tabovi Teritorijalne odbrane, i to: Glavni {tab za Zapadnu Slavoniju (u Zve~evu), Op{tinski {tab Podravska Slatina (u Vo}inu), Op{tinski {tab Orahovica (u Slatinskom Drenovcu) i Op{tinski {tab Slavonska Po`ega (u Kamenskoj). U istoriji je Podravska Slatina bila severni bastion odbrane srpstva u Zapadnoj Slavoniji. Odre|eni zna~aj svakako ima i ~injenica da se upravo na ovom podru~ju nalaze rodna mesta patrijarha SPC gospodina Pavla (Ku}anci) i mitropolita zagreba~ko-ljubljanskog gospodina Jovana (Medinci). Ako ovo podru~je ne u|e u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, bi}e to po~etak nestajanja srpskog etni~kog prostora u Zapadnoj Slavoniji. Analiza svih doga|aja na podru~ju Zapadne Slavonije u poslednjih nekoliko godina, a posebno od po~etka oru`anih borbi, kao i svih ~injenica u vezi sa polo`ajem srpskog naroda i njegovom sudbinom, name}u nekoliko potpuno izvesnih zaklju~aka: 1. Ako ceo srpski etni~ki prostor Zapadne Slavonije ne u|e u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, bi}e to po~etak nestajanja Zapadne Slavonije kao srpskog etni~kog prostora, {to bi, ne samo na ovom prostoru, izazvalo tragi~ne posledice za taj narod, i to dugoro~nog karaktera. 2. Pod tom pretpostavkom, gotovo je nemogu}e realizovati programe o povratku izbeglog srpskog stanovni{tva svojim ku}ama, {to bi stvorilo nepremostive te{ko}e u re{avanju njegovog statusa. 3. Poptuno je izvesno da na celom prostoru Zapadne Slavonije ne bi bilo mogu}e uspostaviti mir i dr`ati ga pod kontrolom. 4. Ako mirovne snage ne bi {titile ovo podru~je, potpuno je izvesno da bi srpsko stanovni{tvo koje je ostalo na podru~ju Zapadne Slavonije bilo izlo`eno nevi|enom progonu i prisiljeno da napusti svoja ognji{ta. * * * Kao jedinstven, name}e se i zaklju~ak: ako mirovne snage ne za{tite predlo`eno podru~je, minimalne su mogu}nosti da se ostvari osnovni, odnosno kona~ni cilj – iznala`enje politi~kog re{enja krize mirnim putem. POPIS PRILOGA 1. Kartografski pregled popaljenih sela na podru~ju op{tina Grubi{no Polje, Pakrac i delom op{tine Novska 2. Kartografski pregled prisilno raseljenih sela na podru~ju op{tine Slavonska Po`ega, kao i svih popaljenih sela Kamenskog kraja 185
3. Popis lica sa podru~ja op{tine Slavonska Po`ega osumnji~enih da su stala pod ~etni~ki barjak 4. Fotokopija ~lanka objavljenog u “Politici” 28. 11. 1991. 5. Spisak miniranih i sru{enih srpskih ku}a i privrednih objekata u Daruvaru 6. Spisak napu{tenih srpskih sela sa podru~ja op{tine Daruvar 7. Spisak miniranih i razru{enih srpskih ku}a u Slavonskoj Po`egi 8. Spisak popaljenih srpskih sela na podru~ju Oku~ana 9. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Orahovica 10. Spisak razru{enih i spaljenih srpskih sela na podru~ju op{tine Podravska Slatina 11. Spisak lica izbeglih iz Slavonske Po`ege ~ije su stanove oduzeli hrvatski organi 12. Spisak lica sa podru~ja Slavonske Po`ege koja su dobila bezrazlo`ni otkaz 13. Spisak lica ~ije su ku}e popaljene u selu Slobo{tina 14. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selu Po`e{ki Markovac 15. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selima Oljasi, Klisa, Nje`i} i Milivojevci 16. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Slavonska Po`ega184 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
70 1992., travanj 3. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju stambenih i gospodarskih objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA OBLASNI CENTAR BEZBJEDNOSTI PAKRAC STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: 14/92. Jasenovac, 03. 04. 1992. DNEVNI IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA DAN 02/03. 04. 1992. GODINE U VREMENU OD 07 DO 07 SATI. 1. U 13,30 sati u S-M – su do{li vojni policajci Popovi} Dragoljub i Balaban Milo{ iz V.P. 6797 te prijavili da su uhvatili civila Vlaisavljevi} Lazar iz U{tice br. 109 gdje na improviziranim kolicima preko `eljeznog mosta vozi zaklanu svinju te{ku oko 120 kg iz pravca Jasenovca i oti{ao je ku}i. O tome podne{ena slu`bena zabilje{ka. 184
Prilozi su izostavljeni.
186
2. U 13,50 sati do{ao je u ovu stanicu milicioner S.M. Oku~ani Dedi} Nedeljko sa {umskim in`injerom De{i} Miloradom te izjavili da su do{li do saznanja da se iz sela Bistrica krade oblovina drvo te ~amcima prevozi preko rijeke Save na Bosansku stranu. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. 3. U ovu stanicu u 17,20 sati do{ao je sam Milo{evi} Stevan iz Jasenovca Preradovi}eva br.1 te prijavio da u Preradovi}evoj ulici gore 2 ku}e. Po patrolama milicije utvrdito da su izgorele ku}e i to: 1. Ku}a od Janju{i} @eljka, Preradovi}eva br. 22. 2. ku}a od Juri} Antun, [trosmajerova br. 12. 3. ku}a od \ilas Luke, Ul. `rtava fa{izma br. 7. 4. ku}a od Segonji} Ljeposave, Ul. `rtava fa{izma br. 9. 5. ku}a od Kotur Dragana, Savska br. 5. koju smo uspjeli ugasiti. Jo{ je izgorila ku}a u Preradovi}evoj ulici br. 37 gdje nismo mogli utvrditi vlasnika, kao i ku}u u ulici Vladimira Nazora bb. Tako|e je izgorila jedna {tala u ulici 22. travnja br. 45, gdje isto nije utvr|en vlasnik. Navedeni po`ari su nastupili nakon povla~enja 6. Partizanske Brigade. Kontaktiranjem sa tamo{njim stanarima do{li smo do saznanja da su isti bili svjedoci prilikom odno{enja raznih stvari iz ku}a ali zbog straha da nebi bili spaljeni nisu reagirali. 4. Oko 13,00 sati na punktu skela na Savi prilikom vr{enja kontrole u putni~kom vozilu reg. broj KO 851. oznaka crvenog krsta, a koji je vozio voza~ ]urguz Dragan iz V.P. 6797/6 prona|en je jedan televizor narke EI NI[ i poni biciklo. Voza~ ]urguz izjavio da stvari vozi kapetanu [ipra i da stvari njemu pripadaju. Od voza~a ]urguz Dragana uz odgovaraju}u potvrdu o privremenom oduzimanju stvari oduzete a voza~ ]urguz odbio da primi potvrdu. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. Drugih novosti tokom slu`be nije bilo. Jasenovac, 03. 04. 1992. godine. M.P.185
DE@URNI OPERATIVNI Stojani} Dragomir, Šv.r.š
Nadopuna: U 17,20 sati putem telefona obavje{tena komanda 11. Partizanske Brigade da je do{lo d o po`ara gdje gori vi{e ku}a te da po{alju cisternu sa vodom. Obavijest primio zastavnik Banjac. U 19,50 i 21,50 sati ponovo kontaktirano sa zastavnikom Banjcem u vezi tra`ene pomo}i, a koja nije stigla ni 03. 04. do 07,00 sati. Po`ar poku{ali gasiti radnici SM uz pomo} nekoliko pripadnika TO B. Dubica. O svemu }e biti obavje{ten Oblasni Centar Bezbjednosti Pakrac. M.P.186
185 186
DE@URNI OPERATIVNI Stojani} Dragomir, Šv.r.š
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac. Isto.
187
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2289.
71 1992., travanj 4. Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
Na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine” br. 3/92.) Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na sednici od 4. aprila 1992. godine, donela je ODLUKU O PROGLA[ENJU STATUTA SRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA Progla{ava se Statut Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji je donela Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. aprila 1992. godine. Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. aprila 1992. godine
Predsednik Velike Narodne Skup{tine Ilija Kon~arevi}, s. r.
Polaze}i od istorijskih, kulturnih, privrednih i drugih svojstava podru~ja srpskih oblasti, posebno njihove teritorijalne nepovezanosti u okviru Republike Srpske Krajine, a u interesu zajedni~kog `ivota srpskog naroda i drugih gra|ana, i u tom cilju lak{eg funkcionisanja republi~kih organa kao oblika teritorijalne organizacije, Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, broj 3/92), donosi STATUT SRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA 1. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je teritorijalna jedinica u Republici Srpskoj Krajini (u daljem tekstu: Srpska Oblast).
188
Gra|ani u Srpskoj Oblasti ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom i zakonom. ^lan 2. Gra|ani u Srpskoj Oblasti odlu~uju o poslovima iz nadle`nosti Srpske Oblasti referendumom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika. ^lan 3. U vr{enju poslova u nadle`nosti Srpske Oblasti svi gra|ani u Srpskoj Oblasti jednaki su u pravima i du`nostima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, veroispovest, politi~ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje li~no svojstvo. ^lan 4. Organi Srpske Oblasti su: Velika Narodna Skup{tina, Oblasno ve}e i organi uprave. ^lan 5. Teritoriju Srpske Oblasti ~ine teritorije op{tine utvr|ene zakonom. ^lan 6. Rad organa Srpske Oblasti je dostupan javnosti. ^lan 7. Sedi{te organa Srpske Oblasti je u Vukovaru. II NADLE@NOST SRPSKE OBLASTI ^lan 8. Srpska Oblast preko svojih organa: 1. donosi statut Srpske Oblasti: 2. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Srpske Krajine i utvr|uje mere za njegovo sprovo|enje; 3.donosi odluke i op{te akte, u skladu sa Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedina pitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj Oblasti: kulture, obrazovanja, javnog obave{tavanja, zdravstvene za{tite i socijalne za{tite, dru{tvene brige o deci, za{tite i unapre|ivanja `ivotne sredine, urbanizama i u drugim oblastima utvr|enim zakonom; 4. donosi bud`et i zavr{ni ra~un; 5. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom; 6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije je izvr{avanje povereno organima Srpske Oblasti i donosi propise za njihovo izvr{avanje kada je to zakonom predvi|eno, obezbe|uje izvr{avanje odluka i op{tih akata Srpske Oblasti; 7. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Oblasti i ure|uje njihovu organizaciju i rad uz saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine; 8. ostvaruje saradnju i koordinaciju sa organima op{tine, u skladu sa zakonom; 9. obezbe|uje saglasnost op{tih akata Srpske Oblasti sa Statutom Srpske Oblasti; 10. stara se o preduzimanju mera za kori{}enje i za{titu zemlji{ta, {uma i voda, u skladu sa zakonom; 189
11. preduzima mere za organizovanje i funkcionisanje delatnosti od op{teg interesa, u skladu sa zakonom; 12. obavlja druge poslove utvr|ene Ustavom, zakonom, kao i Statutom Srpske Oblasti. ^lan 9. Poslovi Srpske Oblasti finansiraju se iz prihoda utvr|enih zakonom i na osnovu zakona. ^lan 10. Srpska Oblast preko svojih organa vr{i poslove koje joj poveri Republika Srpska Krajina. III. ORGANI SRPSKE OBLASTI Velika Narodna Skup{tina ^lan 11. Velika Narodna Skup{tina; 1. donosi Statut Srpske Oblasti; 2. donosi odluke i druge op{te akte, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom; 3. donosi propise za izvr{avanje zakona, propisa i drugih op{tih akata Republike Srpske Krajine, ~ije je izvr{avanje povereno Velikoj Narodnoj Skup{tini; 4. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Srpske Krajine i utvr|uje mere za njihovo sprovo|enje; 5. donosi bud`et i zavr{ni ra~un Srpske Oblasti; 6. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom; 7. obrazuje oblasne organe uprave, oblasne organizacije i slu`be i ure|uje njihovu organizaciju i rad uz saglasnost Republike Srpske Krajine; 8. odlu~uje o saglasnosti odluka i drugih op{tih akata sa Statutom; 9. bira i razre{ava predsednika i potpredsednika Velike Narodne Skup{tine, predsednika, ~lanove radnih tela i sekretara Velike Narodne Skup{tine; 10. bira i rezre{ava predsednika, potpredsednika i ~lanove Oblasnog ve}a uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine; 11. bira i razre{ava funkcionere koji rukovode oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijma i slu`bama uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine; 12. raspisuje oblasni referendum; 13. obavlja druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine. ^lan 12. Velika Narodna Skup{tina ima 60 poslanika. Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. ^lan 13. Poslanici se biraju na ~etiri godine. Izbori za poslanike moraju se odr`ati najkasnije 30 dana pre isteka mandata poslanika kojima mandat isti~e. Danom konstituisanja Velike Narodne Skup{tine prestaje funkcija poslanika ~iji mandat isti~e.
190
^lan 14. Velika Narodna Skup{tina mo`e, u slu~aju progla{enja neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, odlu~iti da se mandat poslanika produ`i dok takvo stanje traje, odnosno dok ne budu stvoreni uslovi za izbor novih poslanika. ^lan 15. Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran. ^lan 16. Poslanik za izra`eno mi{ljenje ili davanje glasa u Velikoj Narodnoj Skup{tini ne mo`e biti pozvan na odgovornost. ^lan 17. Velika Narodna Skup{tina ima predsednika i potpredsednika koje bira iz reda poslanika, na ~etiri godine. Predsednik predstavlja Veliku Narodnu Skup{tinu, raspisuje izbore za poslanike, predsedava i rukovodi sednicama Velike Narodne Skup{tine i vr{i druge poslove predvi|ene Statutom i Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine. Potpredsednik poma`e predsedniku Velike Narodne Skup{tine u vr{enju njegove funkcije, zamenjuje predsednika u slu~aju njegove spre~enosti i obavlja druge poslove utvr|ene Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine. Na~in i postupak predlaganja i izbor predsednika i potpredsednika Velike Narodne Skup{tine ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine. ^lan 18. Veliku Narodnu Skup{tinu saziva predsednik Velike Narodne Skup{tine po sopstvenoj inicijativi, odnosno na predlog Oblasnog ve}a ili najmanje jedne petine poslanika. Velika Narodna Skup{tina se sastaje po potrebi, a najmanje dva puta godi{nje. ^lan 19. Velika Narodna Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sednici kojoj prisustvuje ve}ina od ukupnog broja poslanika, ukoliko statutom nije predvi|ena posebna ve}ina. ^lan 20. Pravo predlaganja odluka i drugih op{tih akata koji donosi Velika Narodna Skup{tina imaju Oblasno ve}e, svaki poslanik i skup{tina op{tine. ^lan 21. Velika Narodna Skup{tina mo`e odlu~iti da o pojedinim pitanjima u njenoj nadle`nosti odluku donose gra|ani oblasnim referendumom. Odluku donetu na referendumu progla{ava Velika Narodna Skup{tina. ^lan 22. Organizacija i na~in rada Velike Narodne Skup{tine i ostvarivanje prava i du`nosti poslanika ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine. Oblasno ve}e ^lan 23. 1. izvr{ava zakone, propise i druge op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije izvr{avanje je povereno Oblasnom ve}u i donosi propise za njihovo izvr{avanje kad je za to ovla{}eno; 191
2. izvr{ava odluke i druge op{te akte Velike Narodne Skup{tine i donosi akte za njihovo izvr{avanje; 3. donosi akte iz svoje nadle`nosti; 4. predla`e program razvoja, bud`et i zavr{ni ra~un Srpske oblasti i preduzima mere za njihovo sprovo|enje; 5. predla`e odluke i druge op{te akte; 6. daje mi{ljenje na predlog odluke ili drugog op{teg akta koji je Velikoj Narodnoj Skup{tini podneo drugi predlaga~; 7. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova u svom delokrugu; 8. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i odlukom. ^lan 24. Oblasno ve}e sa~injavaju: predsednik, potpredsednik, ~lanovi i funkcioneri koji rukovode oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijama i slu`bama (u daljem tekstu: ~lanovi Oblasnog ve}a). Ako su ~lanovi Oblasnog ve}a izabrani iz reda poslanika, zadr`avaju mandat poslanika. ^lan 25. ^lanovi Oblasnog ve}a u`ivaju isti imunitet kao poslanici. ^lan 26. Predsednika Oblasnog ve}a bira Velika Narodna Skup{tina na predlog predsednika Velike Narodne Skup{tine. Predsednik Oblasnog ve}a predla`e ostale ~lanove Oblasnog ve}a. ^lan 27. Posle konstituisanja novoizabrane Velike Narodne Skup{tine bira se Oblasno ve}e. ^lan 28. Oblasno ve}e i svaki njegov ~lan odgovorni su Velikoj Narodnoj Skup{tini za svoj rad. Predsednik Oblasnog ve}a mo`e predlo`iti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje pojedinog ~lana Oblasnog ve}a. Vlada Republike Srpske Krajine mo`e predlo`iti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje predsednika, potpredsednika i ~lanova Oblasnog ve}a. O predlogu za razre{enje otvara se rasprava. Odluka o razre{enju Oblasnog ve}a, predsednika, potpredsednika i ~lana Oblasnog ve}a smatra se usvojenom ako je za nju glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika. Oblasno ve}e i svaki ~lan Oblasnog ve}a mogu podneti ostavku. Oblasno ve}e koje je razre{eno ili podnelo ostavku nastavlja rad do izbora novog Oblasnog ve}a. ^lan 29. Organizacija i na~in rada Oblasnog ve}a ure|uju se Odlukom Velike Narodne Skup{tine i Poslovnikom Oblasnog ve}a. Oblasni organi uprave ^lan 30. Poslove oblasne uprave obavljaju oblasni sekretarijati i drugi organi uprave. 192
^lan 31. Oblasni sekretarijati i drugi organi uprave izvr{avaju zakone, druge propise i druge op{te akte Republike Srpske Krajine za koje su ovla{}eni; primenjuju odluke i op{te akte Velike Narodne Skup{tine i akte Oblasnog ve}a i obavljaju druge poslove utvr|ene Odlukom Velike Narodne Skup{tine. ^lan 32. Odlukom Velike Narodne Skup{tine ure{uju se organizacija, delokrug i ovla{}enja oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi uz saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine. IV. ODLUKE I OP[TI AKTI ^lan 33. Odluke i drugi op{ti akti Velike Narodne Skup{tine moraju biti u saglasnosti sa statutom. Akti Oblasnog ve}a moraju biti saglasni sa Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom Velike Narodne Skup{tine. Akti oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi moraju biti saglasni sa Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom Velike Narodne Skup{tine i aktima Oblasnog ve}a. ^lan 34. Odluka i drugi op{ti akt stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz naro~ito opravdanih razloga nije predvi|eno da ranije stupe na snagu. ^lan 35. Statut, Odluka i drugi op{ti akt Velike Narodne Skup{tine objavljuju se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. V. PROMENA STATUTA ^lan 36. Predlog za promenu Statuta mogu doneti Vlada, Oblasno ve}e i jedna tre}ina od ukupnog broja poslanika. O predlogu za promenu Statuta odlu~uje Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog broja poslanika. VI. ZAVR[NE ODREDBE ^lan 37. Za sprovo|enje Statuta done}e se odluka. Odluku o sprovo|enju statuta donosi Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog broja poslanika. U Kninu 4. aprila 1992. godine
Predsednik Velike Narodne Skup{tine, Ilija Kon~arevi}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, broj 10., 20. svibanj 1992., str. 561-563. 193
72 1992., travanj 6. Petrinja Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti Petrinja i Komandi garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata izbjeglih Hrvata
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA IZVR[NO VIJE]E Broj: 2-187/92. Petrinja, 06. 04. 1992. godine 1. – STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI PETRINJA 2. – KOMANDI GARNIZONA JNA PETRINJA PREDMET: Zahtjev za poduzimanje mjera za spre~avanje paljevina, dostavlja se.Svjedoci smo pojave, koja sve vi{e ima maha, da svakodnevno na podru~ju op{tine Petrinja, gore ku}e ili drugi objekti. Ovu problematiku razmatralo je Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Petrinja, na sjednici odr`anoj 06. 04. 1992. godine, te zauzelo stav da se paljenje ku}a i drugih objekata mora spre~iti. Molimo Vas da u tom smislu, poduzmete sve potrebne mjere koje su mogu}e u postoje}oj situaciji kako bi se ovoj pojavi stalo na kraj, a kada za to postoji osnovana sumnja, da se u~ini sve da se po~inioci otkriju i protiv njih poduzmu odgovaraju}e mjere i postupci. S po{tovanjem. DOSTAVITI: 1. Stanica jav. bez. Petrinja 2. Kom. garnizona Petrinja 3. Arhiva.-
PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A Nikola Bandur, dipl. ing., Šv.r.š M.P.187
Preslika, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.
187
Okrugli pe~at: RSK, Izvr{no vije}e SO Petrinja.
194
73 1992., travanj 7. Knin Zapisnik 8. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK od 07. 04. 1992. g. sa 8. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u sali za konferencije JNA. PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, D`akula Veljko, Bo`ani} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, [panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kne`evi} Mila, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobroslav. ODSUTNI: Grabund`ija Savan, Starevi} Du{an. NA POZIV PRISUTNI: Prlji} Slavko, Paspalj Mile, Devetak Vitomir, Marjanovi} Branko, Duki}, Korolija Veljko, @ivanovi} Boro i Ajdukovi} Jovo. Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Predsjednik Ze~evi} do 13,00 sati, a u nastavku do kraja sjednice potpredsjednik Kablar Jovo. Za sjednicu je utvr|en ovaj Dnevni red 1. Dono{enje odluke o osnivanju stru~nog konsultativnog Savjeta Vlade RSK. 2. a) Dono{enje Odluke o progla{enju Aerodroma Udbine javnim preduze}em. b) Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a Aerodroma Udbina. 3. Utvr|ivanje prijedloga Zakona iz oblasti trgovine i turizma: a) Zakona o trgovini, b) Zakona o ugostiteljstvu i turizmu, c) Zakona o robnim rezervama i d) Zakona o tr`i{noj inspekciji. 4. Utvr|ivanje prijedloga: a) Zakona o {umama, b) Zakona o lovstvu. 5. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o elektroprivredi. 6. Utvr|ivanje prijedloga: a) Zakona o zdravstvu, b) Zakona o zdravstvenom osiguranju. 7. Usvajanje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja. 8. Usvajanje Uredbe: a) o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, b) o slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava prinude. 9. Dono{enje Odluke o osnivanju Javnog preduze}a Elektroprivreda RSK-a. 10. Informacija o aktivnostima elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i osiguranju plasmana energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdjevanju. 195
11. Informacija o statutu oblasnih vije}a. 12. Imenovanje pomo}nika Ministra za financije. 13. Informacija ministara: a) unutra{njih poslova, b) narodne odbrane i c) vanjskih poslova. 14. Ostale informacije: a) direktora RTV Krajine, b) rukovodioca predstavni{tva Vlade u Beogradu, c) predsjednika Izvr{nog savjeta Beli Manastir, d) informacija ministra financija, e) dogovor u vezi rada Vlade. Prije prelaska na rad po dnevnom redu, na prijedlog Ministra za financije donesena je slijede}a ODLUKA 1. ^lanovima Vlade i funkcionerima RSK-a na ime naknade za materijalne tro{kove odobrava se nov~ani iznos od 60.000,00 dinara. 2. Zaposlenim u organima RSK-a izvr{it }e se obra~un li~nih dohodaka. Isplata li~nih dohodaka izvr{it }e se odmah po osiguranju nov~anih sredstava. Ad-1) U uvodnom dijelu po ovoj ta~ki dnevnog reda, konstatirana je potreba da se pri Vladi RSKa osnuje savjet za strate{ka pitanja ~iji bi ~lanovi bili poznati nau~ni i javni radnici, a koji bi po potrebi zasjedao i kao politi~ko tijelo, davao savjete Vladi i tijelima Vlade. U vezi navedenog, a nakon provedene diskusije, donesena je slijede}a ODLUKA 1. Osniva se stru~no-konsultativni savjet Vlade RSK-a u sastavu: 1. Dr. Du{an Kanazir, akademik, 2. Dr. Ljubo Tadi}, akademik, 3. Dr. Smilja Avramov, 4. Dr. Gavro Perazi}, 5. Dr. Slobodan Komozec, 6. Dr. Vujo Vukmirica, 7. Dr. ^ubra Nikola, gener. 8. Dr. Bulaji} Milan, 9. Dr. \or|e Jovi}, 10. Dr. Petar Opa~i}, 11. Mitropolit Jovan Pavlovi}, 12. Mr. Draga{ Branko, financijer, 13. Marjanovi} Ilija, financijer, 14. Brane Crn~evi}, knji`. public. 15. Krste Crn~evi}, privrednik, 16. Dragan Tomi}, privrednik, 17. Dr. Stanko Kora}, knji`evnik, 196
18. Helen Bentli-Deli}, 19. Lukijan Vladika Slavonski, 20. Nikolaj Vladika Dalmatinski, 21. Dr. Lenko Mandi}, 22. Had`i} Goran, 23. Paspalj Mile, 24. Ze~evi} Zdravko. 2. Lista ~lanova stru~no-konsultativnog Savjeta dostavi}e se svim ~lanovima s pozivom da dadu svoj pristanak na ~lanstvo u ovom Savjetu. Ad-2) a) Aerodromi Udbina i Zemunik, koji su sada u nadle`nosti JNA nakon njenog preselenja iz RSK-a trebali bi pre}i u nadle`nost civilnim vlastima. U vezi s tim donesena je slijede}a ODLUKA 1. Aerodrom Udbina i Aerodrom Zemunik progla{avaju se jedinstvenim Javnim preduze}em. 2. Naziv preduze}a je jedinstveno Javno preduze}e “Aerodrom Udbina”. 3. Sredstva, prava, obaveze i radnike – gra|anska lica dosada{njeg aerodroma preuzima novoosnovano preduze}e “Aerodrom Udbina”. 4. Vlada RSK-a preuzima obavezu o zakupu hotela za smje{taj leta~kog osoblja. 5. Imenuje se Komisija u sastavu: 1. D`odan Milan, 2. Grambund`ija Savan, 3. Dopu|a Ratko, 4. Vojvodi} Ljubo, 5. Todorovi} Du{an, 6. Kalember Milan i 7. Tankosi} Milan, da izvr{i popis i primopredaju aerodroma od vojnih vlasti. 6. Do izbora direktora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” potrebno je imenovati vr{ioca du`nosti. Na prijedlog dr. Bo`ani}a, doneseno je slijede}e RJE[ENJE 1. Za v.d. direktora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” imenuje se D`odan Milan, dipl. ing. 2. Za zamjenika direktora imenuje se Vojvodi} Ljubo, dipl. oecc. 3. Za tehni~kog direktora imenuje se Dopu|a Ratko, 4. Prvi let aviona iz Udbine za Beograd u funkciji javnog preduze}a kre}e u srijedu, 15. 04. 1992. godine. ^lanovi Vlade RSK-a po mogu}nosti bi}e prisutni na promociji tog prvog civilnog leta. Ad-3) Nacrte Zakona iz oblasti trgovine i ugostiteljstva prezentirali su Vladi Ministar Vin~i} i njegov pomo}nik Devetak. 197
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trgovini. 2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o ugostiteljstvu i turizmu. 3. Utvr|uje se prijedlog Zakona o robnim rezervama. 4. Utvr|uje se prijedlog Zakona o tr`i{noj inspekciji. Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tini na usvajanje. Ad-4) Iz oblasti gazdovanja sa {umama potrebno je donijeti zakone iz podru~ja {uma i lovstva. U vezi s tim, a na prijedlog potpredsjednika D`akule koji je dao obrazlo`enje uz prijedlog, donesena je slijede}a ODLUKA 1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o {umama. 2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o lovstvu. Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tini na usvajanje. Ad-5) Nacrt Zakona o elektroprivredi obrazlo`io je Ministar Bjegovi}. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Utvr|uje se prijedlog Zakona o elektroprivredi. Prijedlog navedenog Zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini na usvajanje. Ad-6) Nacrt Zakona iz podru~ja zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazlo`io je Ministar Jovi}, nakon ~ega je donesena slijede}a ODLUKA 1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvu. 2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju. Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini na usvajanje. Ad-7) Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja obrazlo`io je Ministar Jovi}. Nakon obrazlo`enja Ministra provedena je rasprava, a zatim je donesena slijede}a ODLUKA Usvaja se Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja. Ad-8) Uvodno izlaganje i obrazlo`enje Uredbe o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, kao i Uredbe o slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava prinude, podnio je Ministar Marti}. 198
Nakon datog obrazlo`enja i provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, usvojena je slijede}a ODLUKA Usvajaju se Uredbe: a) Uredba o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, b) Uredba o na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava prinude. Ad-9) Potrebu za osnivanjem Javnog preduze}a Elektroprivrede RSK-a obrazlo`io je Ministar Bjegovi}. Nakon obrazlo`enja donesena je slijede}a ODLUKA 1. Osniva se Javno preduze}e Elektroprivreda Krajine. 2. Naziv preduze}a je “Elektroprivreda Krajina”. 3. Sjedi{te preduze}a je u Kninu. Ad-10) Informaciju o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta nastalih uslijed elementarnih i ratnih razaranja, kao i plasmanu energije u podru~ju Republike koja su deficitarna u snabdjevanju, podnio je Ministar Bjegovi}. Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se podnesena informacija o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i plasmanu energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdijevanju. Ad-11) Informaciju o Statutu oblasnih vije}a i njihovu primjenu obrazlo`io je Ministar Su{a. Prema odredbama Statuta u oblastima ubudu}e ne}e postojati Vlade nego Sekretarijati oblasnih vije}a koja pored predsjednika i potpredsjednika imaju {est sekretarijata. Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se podnesena informacija o Statutu oblasnih vije}a, kao i njegovoj primjeni i promjenama koje su nastale u politi~ko-izvr{nim tijelima oblasti. Ad-12) Ministar za financije Peura~a podnio je prijedlog za pomo}nika Ministra. Osoba koju predla`e ne bi se bavila profesionalnim radom u Ministarstvu, ve} bi taj posao obavila u sklopu svog radnog zadatka, uz naknadu koja bi se kasnije dogovorila. Nakon provedene rasprave i uvodnog izlaganja ministra, doneseno je ovo RJE[ENJE 1. Za pomo}nika Ministra za financije imenuje se Mandi} \uro, dipl. oecc. 2. Naknadu za obavljeni posao u Ministarstvu usvoji}e Vlada na prijedlog Ministra na jednoj od narednih sjednica.
199
Ad-13) Informaciju o aktuelnoj situaciji podnijeli su resorni ministri i to: Unutra{njih poslova, Vanjskih poslova i Narodne odbrane. Nakon podnesenih informacija i provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Prihva}a se informacija koju su podnijeli ministri unutra{njih poslova, Vanjskih poslova i Narodne odbrane. Ad-14) a) Informaciju o problematici informiranja, a posebno Radio-televizije, podnio je v.d. direktor Marjanovi} Branko. Posebno je ukazano na problematiku oko izvje{tavanja i informiranja koje se emituje putem Radio Knina koji je jo{ u nadle`nosti ljudi iz biv{e Vlade. Problem se javlja i kod nastavka radova na zavr{etku TV Centra Krajine, koji se radi u Kninu. ^lanovi Vlade su upoznati da postoje dva komada antenskih TV ure|aja koji su demontirani, a mogli bi se korisno upotrebiti. Nakon podnesene informacije donesena je ODLUKA 1. Prihva}a se podnesena informacija. 2. Za narednu sjednicu Vlade v.d. direktor RTV-a sa svojim saradnicima primi}e i podnijeti informaciju o stanju u informiranju, kao i prijedlog mjera da se pote{ko}e prevazi|u. b) Rukovodioc predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Slavko Prlji} informirao je Vladu o aktivnostima koje se provode putem predstavni{tva, kao i na te{ko}e na koje nailazi prilikom svog rada. Tako na primjer mnogi privrednici javljaju se u predstavni{tvo, nude svoju pomo}, tra`e saradnju, pitaju kome da se obrate za pojedina pitanja i sli~no. S obzirom da Vlada nema svoje prostorije te{ko ih je uputiti gdje da se obrate. Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a ODLUKA 1. Prihva}a se podnesena informacija. 2. Zadu`uje se rukovodilac predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Prlji} da organizira sastanak u Beogradu s predstavnicima organizacija koje nude pomo} i `ele da se privredno anga`iraju na ovom podru~ju. Na navedenom sastanku potrebno je da bude prisutan predsjednik Vlade ili njegov zamjenik, te resorni ministri. c) Predsjednik Izvr{nog savjeta Op{tine Beli Manastir Boro @ivanovi} informirao je Vladu o situaciji u Baranji i rekao izme|u ostalog: – da na terenu nemaju informacija o radu i aktivnostima Vlade, pa se stvara kriva slika i sti~e lo{ dojam o tome kako i {ta Vlada radi, – sa predstavnicima JNA imaju odre|enih problema, a saradnja im je lo{a. Sa snagama OUN tako|er kontakti nisu na visini, jer to uzurpiraju predstavnici JNA. Predlo`io je da se ukinu komande mjesta jer, kako re~e @ivanovi}, JNA sebe smatra kao da su zakonodavna i izvr{na vlast, – @ivanovi} je informirao i o pote{ko}ama oko financiranja TO, koja je na bud`etu Op{tine, – o problemima izbjeglica navodi da ih ima oko 10.000 na podru~ju Baranje, 200
– zatim da je oko 5.500 penzionera, a to sve uslo`ava situaciju u kojoj se nalazi Op{tina Beli Manastir, – nedavni napadi neprijateljskih snaga na Baranju, navodi @ivanovi}, izvedeni su iz Ma|arske i Hrvatske, te tra`i da se ma|arskim vlastima uputi protest, {to je prihva}eno, – predlo`io je da se za ~lana Izvr{nog saveta imenuje Stojan Petrovi}. Prijedlog je prihva}en. – Mitra Brnovi}a predla`e ispred Baranje za Ministra poljoprivrede. Predsjednik Vlade razmotri}e prijedlog. – i na kraju predsjednik @ivanovi} zahtijeva da se lokalnoj TV Baranji omogu}i ulazak u TV Beograd. d) Ministar financija podnio je informaciju iz podru~ja financijske politike. Govorio je o pote{ko}ama oko sastavljanja bud`eta i kontakata sa predstavnicima SIV-a kod kojih nije nai{ao na potrebna razumijevanja u pogledu namirivanja bud`etskih potreba. U nastavku diskusije predlo`io je da bi bilo potrebno organizirati zajedni~ki sastanak s predstavnicima Srbije, Crne Gore i JNA, vezano za stavku u bud`etu – za financiranje TO i Milicije. Radi pote{ko}a i nerazumijevanja bud`et nije bilo mogu}e uskladiti, a {to je potrebno u~initi u {to kra}em roku. Poseban problem predstavljaju penzije penzionera na{e Republike, koji su te penzije stekli rade}i u Hrvatskoj. U vezi s navedenim donesena je slijede}a ODLUKA 1. Prihva}a se podnesena informacija. 2. Zadu`uje se Ministar Peura~a da uputi zahtjev Vladi Republike Hrvatske u vezi isplate penzija radnicima koji su te penzije zaradili u Hrvatskoj. 3. Zadu`uje se predsjednik Vlade da organizira sastanak s predstavnicima Srbije, Crne Gore i JNA. Na navedenom sastanku s na{e strane potrebno je da budu prisutni predsjednici: Republike, Skup{tine i Vlade, te ministri Marti}, Peura~a, [panovi} i Su{a. e) U vezi dosada{njeg rada Vlade i njenim aktivnostima rekao je predsjednik Paspalj, ne mo`emo biti zadovoljni. Zbog pomanjkanja prostora ~lanovi Vlade nisu na okupu. Kako se problemi koje treba rje{avati nagomilavaju, neophodno je da budemo stalno na jednom mjestu. Nakon izlaganja predsjednika Paspalja i rasprave, donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Ispitati mogu}nost smje{taja Vlade u Plitvi~kim Jezerima, neophodno je da se osiguraju prostorije za rad i spavanje. Zadu`uje se dr. Bo`ani} da ispita mogu}nost osposobljavanja hotela za rad i smje{taj Vlade, a Bjegovi} za osiguranje elektri~ne energije. 2. Zadu`uje se [panovi} da ispita mogu}nost ustupanja prostora u Domu JNA od strane vojnih vlasti. 3. Zadu`uje se Kablar da ispita mogu}nost smje{taja Vlade u druge prostore u Kninu, ra~unaju}i i objekat stare Bolnice. 4. Zadu`uje se Paspalj i Veizovi} da zatra`e prostore u Palati Federacije od SIV-a i Predsjedni{tva za potrebe Vlade. 5. O realizaciji zadu`enja pod ovim zaklju~kom informirati ~lanove Vlade na narednoj sjednici.
201
Sjednica je zavr{ila s radom u 18,00 sati. PREDSJEDNIK VLADE Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
74 1992., travanj 10. Knin Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK sa 29. sjednice Vlade Republika Srpska Krajina, odr`ane 10. 4. 1992. godine, u zgradi Op{tine, soba br. 51. Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Prvi ministar Vlade Risto Matkovi}, te ~lanovi Vlade: Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Jovan Kati}, Vaso Le`aji} i Du{an Bad`a, te na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i Rajko Le`aji}. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike je predlo`io dnevni red. Jednoglasno je usvojen slijede}i dnevni red 1. Dono{enje Uredbe o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministarstva unutra{njih poslova. 2. Dono{enje Uredbe o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa Unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina. 3. Dono{enje Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina. 4. Razmatranje zahtjeva Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektrokrajine” za pove}anje cijene elektri~ne energije za 182% od 1. 4. 1992. godine. 5. Dono{enje Odluke o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost. 6. Razmatranje zahtjeva Savjeta Skup{tine op{tine Pakrac za dodjelu nov~anih sredstava u svrhu funkcionisanja Savjeta. 7. Dono{enje Zaklju~ka povodom zahtjeva Javnog preduze}a “[ume-Krajine” za povrat vozila i ostalih poslovnih sredstava, te mogu}nost nabave goriva za potrebe proizvodnje tog preduze}a. 8. Razmatranje informacije Ministarstva za zdravlje, rad i socijalnu politiku. 9. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvenu djelatnost Skup{tine op{tine Knin, u vezi prevoza u~enika. 202
10. Razmatranje zahtjeva SIV-a za pripremu podataka o direktnim i indirektnim {tetama, nastalim usljed ratnih sukoba, na vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima. 11. Razmatranje zahtjeva porodice pok. Mi{ina Nikole za dodjelu nov~anih sredstava u vidu socijalne pomo}i. 12. Razmatranje inicijative Inicijativnog odbora Op{tine Kistanje za dopunu Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina. 13. Dono{enje Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a “PTT Krajina”. 14. Dono{enje Odluke o razrje{enju ministra unutra{njih poslova. 15. Dono{enje Zakona o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava Crvenog krsta Srpska Krajina. RASPRAVA PO DNEVNOM REDU Ad.1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da je Zakonom o unutra{njim poslovima predvi|eno da Vlada donosi Uredbu o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica MUP-a. Ovaj predlog Uredbe se razlikuje od predloga Uredbe MUPa, a su{tina Uredbe je da se postavljaju tri resora: resor nacionalne bezbjednosti, resor javne bezbjednosti i resor jedinica za posebne namjene. Ovom Uredbom su{tina organizacije je u tome da se organizuje MUP i poslovi iz djelokruga unutra{njih poslova u okviru Ministarstva i op{tinskih sekretarijata za unutra{nje poslove. Dr Milan Babi} predla`e da resor jedinica za posebne namjene nosi naziv Srpska nacionalna garda, kao resor u okviru MUP-a. Predvi|eno je da organizaciju tog resora propisuje predsjednik Republike, a isti rukovodi tim jedinicama. Po odredbama Vensovog plana postoji lokalna i regionalna policija. Za lokalnu su nadle`ne skup{tine op{tina, a za regionalnu, po ovoj Uredbi, nadle`an je ovaj resor. Risto Matkovi} dodaje da }e se o radu ovih jedinica donijeti poseban akt. Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministarstva unutra{njih poslova. Isti se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 2. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovim aktom propisana zvanja kao i u Republici Srbiji za radnike milicije i posebni uslovi za sticanje tih znanja. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Uredba o zvanjima i ovla{}enjima slu`benih lica organa unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina. Ista se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 3. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo klasi~ni pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, kao i u Zakonu o radnim odnosima. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Pravilnik o disciplinskoj materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina. 203
Isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/4. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da se ne mo`e poslovati s postoje}im cijenama elektri~ne energije. Ka`e da je osnova za pove}anje elektri~ne energije usporedba sa cijenama u Republici Srbiji, te dodaje da zahtjev djeluje velik, jer nisu redovno podnosili zahtjev za pove}anje elektri~ne energije. Predla`e pove}anje cijena elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine, i tako|er da se automatski pove}a cijena kako se bude pove}avala u Republici Srbiji. Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je usvojen zahtjev Javnog preduze}a “Elektro-Krajina” za pove}anje cijena elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine. Isti se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/5. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Skup{tina op{tine Vrginmost predla`e Vladi da se imenuje ponovo za sudiju za prekr{aje Nada [o{ki}, po{to joj je istakao mandat. Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost. Ista se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/6. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Savjet op{tine Pakrac obratio Vladi sa zahtjevom za dodjelu nov~anih sredstava, u svrhu funkcionisanja Isti~e da je zahtjev neargumentovan, te predla`e odbijanje istog, jer je trenutno nesre|eno stanje u Bud`etu Krajine. Dalje predla`e da se taj zahtjev razmatra kad se ta situacija sredi na nekoj od narednih sjednica. Za diskusiju se nije niko javio, te se zahtjev stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se isti odbije i razmotri na nekoj narednoj sjednici. Ad/7. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e dono{enje zaklju~ka kojim se zahtjeva u ime Vlade od nadle`nih da se vozila vrate a da se benzinskim stanicama da preporuka da se Javnom preduze}u “[ume Krajine” da gorivo radi omogu}avanja normalnih poslova. Du{an Vje{tica je istakao primjedbu na rad direktora tog preduze}a. Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen zaklju~ak o vra}anju vozila Javnom preduze}u “[ume Krajine”. Isti se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/8. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovdje radi o sredstvima korisnika bora~ko-invalidske za{tite, a to je jedna od najugro`enijih kategorija stanovni{tva. Predla`e da se iz bud`etskih sredstava interveni{e jednokratnom pomo}i u visini najmanjeg primanja za mjesec dana. Me|utim, isti~e da je SDK-a Republike Srbije protivzakonito 204
onemogu}ila Vladi Republike Srpska Krajina, te predla`e da se Slu`bi dru{tvenog knjigovodstva Republike Srbije, na osnovu toga, uputi o{tar protest. Za diskusije se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je odlu~eno da se SDK-a Republike Srbije uputi protest zbog nezakonitog onemogu}avanja raspolaganja sredstvima bud`eta Republike Srpska Krajina. Ad/9. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da su se dugovi prema preduze}u “Jadrantrans” nagomilali, te odbijaju prevoz u~enika i tra`e 5 miliona dinara kao interventnu sumu da bi nastavili sa radom. Zatim isti~e da se ovo pitanje ne mo`e rje{iti dok se na rje{i pitanje raspolaganja bud`etom Krajine. Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se o ovom pitanju raspravi na nekoj od slijede}ih sjednica, zbog navedenih razloga. Ad/10. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da SIV tra`i od Vlade podatke o direktinim i indirektnim {tetama, nastalim uslijed ratnih sukoba, na vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima. Predla`e da se zadu`i Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove u Kninu da zajedno sa Fondom za stambeno-komunalne poslove prikupi podatke za cijelu Krajinu. Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se zadu`i Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove u Kninu da pripremi podatke, o direktnim i indirektnim {tetama nastalim uslijed ratnih sukoba na vodosnabdijeva~kim i kanalizacionim objektima. Ad/11. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Okru`ni zatvor iz Knina obratio Ministarstvu za pravosu|e i upravu sa zahtjevom da se dodijeli jednokratna nov~ana pomo} roditeljima njihovog radnika Mi{ina Nikole, koji je izgubio `ivot 7. 01. 92. godine. Zatim predla`e da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu s preporukom da se roditeljima pok. Mi{ina Nikole dodijeli jednokratna nov~ana pomo}. Primjedbi nije bilo, pa se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu. Ad/ 12. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ova inicijativa pokrenuta za osnivanje op{tine Kistanje. S obzirom na ratne okolnosti predla`e da se Ministarstvo za pravosu|e i upravu zadr`i da prou~i ovu inicijativu i na jednoj od narednih sjednica predlo`i rje{enje. Dr Milan Babi} isti~e da je ova inicijativa u skladu sa ~lanom 7. Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina, koji navodi da grupe naselja koje su po nekoj ranijoj teritorijalnoj organizaciji ~inile podru~je op{tine, kao {to su: Kistanje, Srb, Udbina, Plitvice, Topusko, Dubice i Smilj~i} mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog zakona u smislu da se i ta podru~ja organizuju u op{tine. Zatim ka`e da je nerje{eno i politi~ko stanje unutar Krajine, kao da je i neodre|ena zona teritorije Krajine, te smatra da ovu inicijativu treba prihvatiti, a realizovati se kad se uspostavi jasna teritorijalna cjelovitost i status Krajine. 205
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je dogovoreno da se ova inicijativa razmotri na jednoj od narednih sjednica. Ad/ 13. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je potrebno imenovati predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine. Za predsjednika je predlo`en Lazar Macura, a za ~lanove Mu`dalo Milica, Milinkovi} \uro, Dobrivojevi} Mirko, Le`aji} Rajko, Vitas Bo{ko i Popac Bo{ko, jer Upravni odbor ima predsjednika i 6 ~lanova. Primjedbe nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine. Isto se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 14. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da, koriste}i ustavno ovla{}enje, predla`e da se Slavko O`egovi} razrje{i funkcije ministra unutra{njih poslova, a da taj resor popunjava prvi ministar Vlade do izbora novog ministra. Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesena Odluka o razrje{enju ministra unutra{njih poslova. Ista se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio. Ad/ 15. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}. Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje. Jednoglasno je donesen Zakon o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava Crvenog krsta Srpska Krajina. Isti se prila`e zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio. Na sjednici ja tako|er doneseno saop{tenje za javnost, koje se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio. Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom. Zapisni~ar Branka @e`elj
PREDSJEDNIK REPUBLIKE dr Milan Babi} SAOP[TENJE SA 29. SJEDNICE VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine odr`anoj dana 10. 04. 1992. godine, u Kninu, pod predsjedavanjem Predsjednika Republike Dr. Milana Babi}a usvojeno je vi{e podzakonskih akata i razmatrana teku}a problematika iz djelovanja resornih ministara i Vlade u cjelini. Izme|u ostalog usvojena je Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministarstva unutra{njih poslova, a u skladu ~lana 6. stav 2. Zakona o unutra{njim poslovima Republike Srpske Krajine. 206
Usvojena je tako|er Uredba o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine, kao i Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine. Odlukom Vlade usvojen je zahtjev Javnog preduze}a za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektrokrajina” Knin za pove}anje cijena elektri~ne energije. Od 01. 04. cijene elektri~ne energije na podru~ju Republike Srpske Krajine, pove}avaju se za 182 %. Na svojoj sjednici Vlada je konstatovala da je Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva Republike Srbije protivzakonito onemogu}ila Vladi Republike Srpske Krajine raspolaganje sredstvima bud`eta Republike Srpske Krajine, pa }e se pomenutoj slu`bi uputiti energi~an protest. Vlada je tako|er zauzela energi~an stav da niko osim legalno i legitimno izabrane Vlade Republike Srpske Krajine, predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana Babi}a i legalne Skup{tine Republike Srpske Krajine, ne mo`e pregovarati niti imenovati predstavnike za pregovore ni u jednom pitanju koje je od zna~aja za Republiku Srpsku Krajinu i njen narod. Sve izjave nepozvanih i neovla{tenih lica u vezi nekakve rezmjene teritorija i pregovora sa Republikom Hrvatskom, koje su se mogle pro~itati i ~uti u sredstvima informisanja odnedavno samo su izjave neovla{tenih pojedinaca i usmjerene su protiv interesa Republike Srpske Krajine i njenog naroda. PRVI MINISTAR VLADE Risto Matkovi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAZD, Vlada RSK
75 1992., travanj 12. Beograd Otvoreno pismo zahvale Udru`enja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u, zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu
UDRU@ENJE SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U SRBIJI 1000 BEOGRAD Terazije 3 Tel: 325-192 323-389 Telefaks: 323-192 Otvoreno pismo generalu – majoru Ratku Mladi}u Knin
broj: 121/92 Datum, 12. 04. 1992. g.
207
Dragi generale! U ime svih ~lanova Udru`enja i dru{tva “Ju`na Krajina” izra`avamo Vam najdublju zahvalnost za spas srpskog naroda u Kupresu. Vi, stare{ine i vojnici Kninskog korpusa spre~ili ste nastavak genocida nad na{im narodom, koji je zapo~eo 1941. godine, a koji je danas, po zamislima usta{a, trebalo da bude potpuno zavr{en. Sjajnim dejstvima Va{ih vojnika na Kupre{koj visoravni Vi ste onemogu}ili stradanje srpskog naroda u Bugojnu i Livnu. Time ste po{tedeli od uni{tavanja i hrvatski i muslimanski narod u Ju`noj Krajini. Dragi generale, primite izraze na{e neizmerne zahvalnosti i po{tovanja. Za Udru`enje dr Nikola B. Popovi}, Šv.r.š
Za dru{tvo “Ju`na Krajina” dr Stanislav Niki}, Šv.r.š M.P.188
Pro~itano na radio Knin 12. 04. 1992. g. u 14.10 ~asova189 Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4048.
76 1992., travanj 14. Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK
ZAPISNIK od 14. 04. 1992. g. sa IX. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u Sali za konferencije JNA. PRISUTNI: Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabund`ija Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav. ODSTUNI: Ze~evi} Zdravko, D`akula Veljko, [panovi} Stojan. NA POZIV PRISUTNI: Had`i} Goran, Paspalj Mile, Dr. Biokovi}190, Milanovi}191, Devetak Vitomir, Ivanovi} Ljubi{a, Bukarica Petar i Marjanovi} Branko.
188
Okrugli pe~at: Udru`enje Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji, Krajina. Dopisano rukom. 190 Nikola. 191 Ile, pomo}nik komandanta G[ SVK za pozadinu. 189
208
GOSTI SJEDNICE: Koviljko Lovre, potpredsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine Vojvodine. Sjednica je po~ela s radom u 9 ~asova. Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Kablar Jovo. Za sjednicu je utvr|en slijede}i: D n e v n i r e d: 1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Vlade. 2. Usvajanje Odluke o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i najamnina za puteve. 3. Usvajanje Odluke o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih vozila. 4. Problematika snabdjevenosti tr`i{ta strate{kim artiklima. 5. Razmatranje zahtjeva predstavnika Evropske zajednice za prisutnost u Krajini. 6. Usvajanje Odluke o progla{enju ratnih zlo~inaca. 7. Usvajanje Uredbe o mjerama za{tite od po`ara pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja. 8. Davanje suglasnosti na: a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a, b) Pravilnik o unutra{noj organizaciji MUP-a 9. Razmatranje Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma. 10. Imenovanje Upravnog odbora: a) Zavoda za za{titu zdravlja, b) za zdravstvo i zdravstveno osiguranje. 11. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina”. 12. Imenovanje Upravnog odbora Elektroprivrede. 13. Problematika informisanja. 14. Dogovor u vezi rada Vlade RSK-a. 15. Razmatranje mogu}nosti odr`avanja zajedni~ke sjednice Vlade RSK sa SIV, General{tabom, Vladom Republike Srbije i Crne Gore. 16. Informacija: a) o aktivnostima ~lanova Vlade izme|u prethodne i ove sjednice, b) o formiranju Srpske vojske u Kninskom Kosovu, c) o problematici raseljavanja lica i stvaranja uslova za njihov povratak, d) razmatranje Ekolo{kog dru{tva Srbije za u~e{}e u radu okruglog stola o izbjeglicama, e) o stanju u op{tini Sisak Caprag, f ) o inicijativi da se Topusko proglasi Republi~kim centrom, g) o prioritetu ulaganja u Elektroprivredu. Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio Ministar za prosvjetu, koji je prenio pozdrave Vladi RSK-a predsjednika Odbora za Srbe pri Skup{tini Srbije gospodina Radmila Bogdanovi}a. Vlada je sa zadovoljstvom primila pozdrave i preko ministra Kne`evi}a uputila poziv uz molbu gospodinu Bogdanovi}u da prisustvuje sjednici Vlade RSK-a u utorak 21. 04. 1992. godine. Ukoliko bude sprije~en da navedenog dana do|e u Knin, poziv ostaje otvoren za jednu od narednih sjednica. 209
Ad-1) Zapisnik s prethodne sjednice, odr`ane dana 07. 04. 1992. godine, komentirao je potpredsjednik Vlade Jovo Kablar. Nakon {to je podpredsjednik prokomentirao zapisnik, na isti su utvr|ene slijede}e: PRIMJEDBE 1. U svim donesenim odlukama umjesto: “Utvr|uje se prijedlog Zakona” treba da stoji: “Utvr|uje se prijedlog nacrta Zakona”, a rije~i “Nakon provedene potrebne procedure” potrebno je brisati. 2. Pod Ad-12), ta~ka 1. Rje{enja, treba da glasi: Za pomo}nika ministra za financije za resor porezne politike za podru~je Kordun, Banije, Lika i Dalmacija imenuje se Mandi} \uro, dipl. oecc. 3. Navedene primjedbe unijet }e se u zapisnik od 07. 04. o.g., kao ispravke i ~ine njegov sastavni dio. Ad-2) Odluku o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i najamnina za puteve obrazlo`io je Ministar Grabund`ija. Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se predlo`ena Odluka o visini sredstava prometa i prodaje naftnih derivata u RSK-a. Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika. Ad-3) Odluku o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih vozila prokomentirao je i obrazlo`io Ministar saobra}aja i veza g. Grabund`ija, nakon ~ega je usvojena. Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika. ODLUKA o visini godi{nje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priklju~na vozila. Ad-4) O snabdjevenosti tr`i{ta strate{kim artiklima i problematici u vezi s tim obrazlo`io je pomo}nik ministra za trgovinu i turizam Petar Bukarica. Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, usvojena je ova ODLUKA Stavlja se embargo na izvoz strate{ke robe iz RSK-a. Embargo se ne odnosi na Srbiju, Crnu Goru i Srpsku Bosnu i Hercegovinu. Pored navedene odluke donesen je i slijede}i ZAKLJU^AK 1. Za nosioca snabdjevanja pojedinih podru~ja Republike, Ministarstvo }e odrediti ja~e trgova~ke ku}e na podru~ju RSK-a. 2. Neophodno je osnovati odre|ene republi~ke institucije koje prate ovu problematiku (Republi~ka direkcija materijalnih rezervi i Privredna komora RSK-a). 3. Vlada }e, u najskorije vrijeme, osnovati komisiju za transformaciju vlasni{tva. 210
4. U slu~aju daljnjeg poreme}aja saobra}ajnih tokova organizirat }e se prevoz robe sa konvojima koje treba da prate i snage OUN. Ad-5) Evropska zajednica, preko svojih predstavnika iz Splita i Zagreba, uputila je zahtjev da u Kninu ima svoje posmatra~ke timove. Njihove zahtjeve obrazlo`io je Ministar Veizovi}, koji je prenio dio razgovora s njihovim predstavnicima koji je vo|en 13. 04. u Kninu u prisutnosti podpredsjednika Kablara. Nakon provedene rasprave donesena je ova ODLUKA 1. Odbija se zahtjev predstavnika Evropske zajednice zbog njihovog pona{anja na podru~ju Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, koji je i{ao na {tetu srpskog naroda. 2. Odre|uju se punktovi Knin, Glina i Erdut u kojima mogu boraviti i obavljati razgovore predstavnici Evropske zajednice. 3. Kretanje predstavnika Evropske zajednice do navedenih punktova mogu}e je samo uz pratnju organa RSK-a. 4. Gospodinu Butrosu Galiju, Generalnom sekretaru OUN-a, uputiti protestno pismo zbog toga {to je RSK-a stavio u nadle`nost Evropske zajednice. U prilogu ovog zapisnika dostavlja se obavijest Ministra inostranih poslova. Ad-6) U pogledu progla{enja ratnih zlo~inaca i usvajanja odluke u vezi s tim, obrazlo`io je Ministar Marti}. Nakon provedene rasprave i uvodnog obrazlo`enja, donesen je slijede}i ZAKLJU^AK Za jednu od narednih sjednica pripremiti odluku o progla{enju ratnih zlo~inaca. Ad-7) Ministar Marti} dao je uvodno obrazlo`enje Uredbe o mjerama za{tite od po`ara pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja. Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se Uredba o mjerama za{tite od po`ara pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja. Ad-8) a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a obrazlo`io je Ministar Marti}, nakon ~ega je donesena ova ODLUKA Daje se saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a. b) Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a obrazlo`io je ministar Marti}, a potom je donesena ova ODLUKA Daje se saglasnost na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a. 211
Ad-9) Nacrte Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma obrazlo`io je Ministar Su{a. Nakon {to je provedena rasprava, donesena je slijede}a ODLUKA 1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma i to: a) Zakon o gra|evinskom zemlji{tu, b) Zakon o planiranju i ure|enju prostora, c) Zakon o komunalnim poslovima, d) Zakon o izgradnji objekata. 2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-10) Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja i ~lanova Upravnog odbora za zdravstveno osiguranje, predlo`io je Ministar za zdravstvo i zdravstveno osiguranje dr. Jovi}. Nakon provedene rasprave, donesena je ova ODLUKA 1. Za ~lanove Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja imenuju se: 1. Dr. Branka Paji} Glina 2. Dr. Sanja ^oko-]elebi}anin Knin 3. Dr. Mladen Jovi} Vukovar 4. Dr. Du{anka Milo{ Knin 5. Dipl.oecc Ankica Kati} Knin 2. Za ~lanove Upravnog odbora Zavod za zdravstveno osiguranje imenuju se: 1. Dr. Du{an Babi} Knin 2. Dr. [piro Mili} Knin 3. Dipl.oecc Nade`da Gali} Glina 4. Dipl.prav. Vera Barbir Vrginmost 5. Dipl.prav. Velimir Marjanovi} Knin 6. Mr. Rada Obradovi} Glina 7. Dr. Spasoje Toma{evi} Vukovar Ad-11) Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” podnio je podpredsjednik Bo`ani}. Nakon provedene rasprave usvojena je slijede}a ODLUKA Za ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a “Aerodrom Udbina” imenuju se: 1. Bogi} Stevo 2. Grabund`ija Savan 3. Bo`ani} Bo{ko 4. Studen Uro{ 5. Kupre{anin Radomir 6. Vranjevac Desimir 7. Tepavac Jasminka 212
8. Mihovilovi} \or|e 9. Kalember Milan. Ad-12) Ministar Bjegovi} podsjetio je ~lanove Vlade na dogovorene kriterije za izbor ~lanova Upravnog odbora Elektroprivrede po kojem Vlada daje ~etiri ~lana, a preduze}e tri. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Za ~lanove Upravnog odbora imenuje se, ispred Vlade: 1. Bjegovi} \or|e 2. Golubovi} Petar 3. Mrkalj Mitar. 2. Ostali ~lanovi imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica, kada se pripremi prijedlog. Ad-13) O stanju o informisanju govorio je generalni direktor RTV Krajina Branko Marjanovi}. [to se ti~e stanja i perspektive RTV Srpska Krajina Marjanovi} je rekao da je sada{nje stanje, s obzirom na kadrovske, tehni~ke, materijalne, prostorne i ostale uslove, vrlo nepovoljno. [to se ti~e Srpskog radio Knina stanje ne zadovoljava, jer su i tamo potrebne kadrovske promjene i materijalna sredstva. [to se televizije Krajine ti~e i tamo je potrebno izna}i mogu}nosti i tehni~ko rje{enje za pokrivanje kompletnog podru~ja signalima za prijem. Marjanovi} je, nadalje, govorio o saradnji sa RTV Beograd i zadacima koje je potrebno poduzeti da se stanje sanira. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Prihva}a se podnesena informacija o stanju i perspektivi Radio-televizije Srpska Krajina. 2. Imenuje se Komisija u sastavu: 1. Bogi} Stevo, 2. E}imovi} Du{an, 3. Peura~a Vojin, sa zadatkom da odmah izvr{e uvi|aj u Radio Knin, te izvr{e popis sredstava i inventara u svrhu primopredaje i preuzimanja Srpskog Radio Knina u nadle`nost Republike Srpska Krajina. Ad-14) S obzirom na ote`ane uslove rada Vlada posebno s aspekta nedostatka prostora informirao je Kablar i predlo`io privremeno rje{enje dok se ne na|e adekvatno rje{enje. Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a ODLUKA Zadu`uje se podpredsjednik Bo`ani} da za narednu sjednicu Vlade pripremi informaciju o mogu}nosti privremenog smje{taja Vlade u prostorije Hotela Plitvi~ka jezera. Ad-15) Osje}a se potreba za odr`avanjem zajedni~kih sjednica Vlade Republike Srpska Krajina sa Vladom Srbije i Crne Gore, te General{tabom i SIV-om. 213
U vezi s tim donesena je slijede}a ODLUKA 1. Zadu`uje se predsjednik Vlade da organizira navedene sastanke u {to kra}em roku. 2. O postignutom sporazumu u jednoj od narednih sjednica Predsjednik }e informirati Vladu. Ad-16) a) Ministar Kne`evi} informirao je Vladu o dijelu svoje aktivnosti izme|u dvije sjednice. Upoznao je prisutne o nekim problemima u prosvjeti i rekao da je bio na sastanku sa direktorima {kole sa Kninskog, Benkova~kog, Obrova~kog i Gra~a~kog podru~ja. Na tom sastanku ~ulo se puno problema. Pored najve}e pote{ko}e – pitanja financiranja, ~uli su se i problemi oko ud`benika, upisa studenata, nepodesnih profesora i nastavnika koji nisu na na{oj strani, zatim otvaranje odjeljenja vi{ih i visokih {kola na kninskom podru~ju. Spominjao se i “Ristin” fond.192 Tko je uz Ristu dobi}e i pla}u, ina~e pla}e nema. Nakon izlaganja ministra Kne`evi}a, donesen je ovaj ZAKLJU^AK Prihva}a se podnesena informacija. b) Informaciju o osnivanju Puka Srpske garde u Kosovu podnio je ministar Marti}. Govore}i o skupu u Kosovu Marti} isti~e da je na njemu bilo nekoliko stotina gra|ana – posmatra~a, da je u stroju bilo nekoliko desetina {aroliko obu~enih i naoru`anih lica, {to zna~i da nema ni govora o nekakvom puku, da su pred crkvenim sve{tenim licima polo`ili zakletvu. Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a ODLUKA 1. Usvaja se podnesena informacija o formiranju Srpskog dobrovolja~kog puka Petar Mrkonji}. 2. Vlada }e izdati saop{tenje za javnost, kojim se ogra|uje od navedenog skupa i osu|uje takav postupak. 3. Vlada nala`e MUP-u da pokrene postupak protiv svih vinovnika i povede istragu, te utvrdi njihovu odgovornost. 4. Da se patrijarhu Pavlu uputi protest zbog mije{anja crkve u politiku. Za upu}ivanje pisma njegovom preosve{tenstvu gosp. Pavlu zadu`uje se Mr. Vojin [u{a. c) Odbor za ljudska prava i slobode organizira skup u Skup{tini SFRJ dana 16. 04. o.g. u 9,30 ~asova. Na skupu }e, u ime Vlade, biti prisutan Pu{kar Sini{a, pomo}nik ministra za pravosu|e i upravu. Informaciju je podnio ministar Su{a, a ista je prihva}ena. d) Etnolo{ko dru{tvo Srbije organizira okrugli stol na temu izbjeglica i problemima u vezi s tim. Organizatori su uputili zahtjev Vladi RSK da po{alje svoje predstavnike koji }e biti prisutni na navedenom skupu.
192
Risto Matkovi}, prvi ministar u Vladi RSK koju je vodio Milan Babi}.
214
ZAKLJU^AK Na skupu Okruglog stola o izbjeglicama kojeg organizira Etnolo{ko dru{tvo Srbije dana 16. 04. 1992. godine, ispred Vlade RSK prisustvova}e ministar Veizovi} i sekretar CK193 Opa~i}.194 e) General Dr. Biokovi} informirao je o stanju u Op{tini Sisak – Caprag. Nakon provedene rasprave, donesen je ovaj ZAKLJU^AK 1. Op{tina Sisak Caprag u budu}e }e se zvati Caprag. 2. Iz Op{tine Kostajnica vrati}e se 13 srpskih sela u Op{tinu Caprag. 1. Crkveni Bok 8. Papi}i 2. ^apljani 9. Pobr|ani 3. Donji Hrastovac 10. Slovinci 4. Ivanjski Bok 11. Strmen 5. Jasenov~ani 12. [a{ 6. Kostre{i [a{ki 13. Timarci 7. Novoselci 3. Potrebnu proceduru provesti u Op{tini Caprag. f ) General dr. Biokovi} je predlo`io da mjesto Topusko u budu}nosti bude kulturni, privredni i politi~ki centar Republike Srpska Krajina. Ako se prijedlog prihvati, dr. Biokovi} nudi pomo} oko narud`be projektne dokumentacije. Nakon provedene rasprave, doneseni su slijede}i ZAKLJU^CI 1. Prihva}a se inicijativa Dr. Biokovi}a da Topusko u perspektivi konkurira za Centar RSK s obzirom da je to geografsko sredi{te, kao i zbog toga {to ima prirodne uvjete. 2. U budu}nosti, kad se stvore uslovi za to, provesti potrebnu proceduru za realizaciju ta~ke jedan ovog zaklju~ka. g) Informaciju o prioritetu ulaganja u elektroprivredne objekte podnio je ministar Bjegovi}. Nakon podnesene informacije donesena je slijede}a ODLUKA 1. Zapo~eti izgradnju DV 110 kV Donji Lapac – Udbina na osnovu dobivenih sredstava SIV-a. 2. Zapo~eti pripremne radove (istra`ne i projektantne) na DV 110 kV Sombor – Beli Manastir. 3. Sa~initi listu prioriteta elektroenergetskih objekata za period 4.-12. 1992. god. Radi operativnosti, a i radi sufinanciranja od strane Elektro-istoka Beograd, sklopiti Ugovor sa SIV-om i sredstva ustupiti Elektroprivredi Srbije. Preostala potrebna sredstva iskazati kroz investicioni program i ista osigurati zajedno s Elektroprivredom Srbije. 4. Za realizaciju ove Odluke zadu`uje se ministarstvo za energetiku i rudarstvo s rokom – h i t n o, a najdalje do 25. 04. 1992. godine. 193 194
Crvenog kri`a. Jovan.
215
Sjednica je zavr{ila u 17 ~asova. PODPREDSJEDNIK VLADE: (Jovo Kablar) Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
77 1992., travanj 18. Petrinja Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
ZAPISNIK sa sjednice Narodne Skup{tine Zapadne Slavonije odr`ane dana 18. 04. 1992. sa po~etkom u 10 sati u Dvorani bioskopa u Oku~anima. Prisutni: spisak u prilogu Dnevni red: 1. Utvr|ivanje liste poslanika Narodne Skup{tine 2. Izmjene i dopune Poslovnika o radu Narodne Skup{tine 3. Usvajanje pravnih akata Srpske oblasti Zapadna Slavonija: a) – Statut Srpske oblasti Zapadna Slavonija, b) – Odluka o sprovo|enju Statuta, c) – Odluke o organizaciji oblasnih organa uprave Zapadne Slavonije, d) – Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Zapadne Slavonije, 4. i 5. to~. dn. reda treba jo{ pripremiti pa se izbacuje 4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji, 5. Poslani~ka pitanja i prijedlozi. Damjanovi}:195 predla`e da se Ad 4 dopuni razmatranjem teritorija org. i definiranja podru~ja Zap. Slavonije. Dnevni red usvojen. Ad 1) Vukeli}:196 informira o problemima dosada{njeg rada Skup{tine zbog egzodusa na pojedinim podru~jima (problem kvoruma i kvalitete rada). Zbog toga dana inicijativa da se izvr{i reorg. Skup{tine kako bi se moglo normalno raditi. Komande mjesta i izvr{ni savjeti dali su prijedlog novih poslanika za Skup{tinu (5 op{tina x 12 poslanika = 60 poslanika).
195 196
\or|e. Veljko.
216
Na ovaj na~in nadamo se da }e biti omogu}en normalan rad Skup{tine i da se njen rad osjeti u `ivotu na terenu. Predsjednik ~ita prijedlog liste poslanika i predla`e da nakon toga se ide na utvr|ivanje same liste (u prilogu). Rasprava – Baji}:197 primjedba vezano za broj delegata sa podru~ja Novske kao i zastupljenost delegata sa prostora Trokuta (Novska-Raji}), a koji su prisutni na prvoj liniji. Novska kao grad nema niti jednog delegata, a ima oko 50% Srba. Vukeli}: Smatram da je bitno da je ova regija pokrivena globalno, a ne regionalno. Radakovi}:198 Obrazla`e na~in prijedloga za Pakra~ke poslanike i smatra da se to mo`e u kasnijim raspravama nadopuniti. Rado{evi}:199 Ovo su ujedno i delegati za Skup{tinu Republike Srpska Krajina. Pojavljuju se ljudi na listi za poslanike koji se nisu ni prije rata, ni u ratu ni sada dokazali i smatram da o tome treba voditi ra~una. Vukeli}: predla`em da se, ukoliko predstavnici Novske smatraju da prijedlozi nisu u redu da se to kasnije dogovori. Baji}: da se Radulovi} Stevo izostavi i da nam se ostavi prostor da naknadno dostavimo ime delegata da mo`emo izvr{iti konsultacije, da bude predstavnik iz Centra – Novska. Lista poslanika jednoglasno usvojena sa otvorenim 1 mjestom na osnovu primjedbe Baji}a. Ad 2) Poslovnik o radu donesen ranije, a promjene se odnose na dijelove koji se odnose na dio Autonomije jer su ujedinjene autonomne oblasti u jedinstvenu Republiku (promjene samo vezane sa uskla|enjem sa ja~im op{tim aktima). Jednoglasno usvojene izmjene i dopune Poslovnika o radu. Ad 3) a) Statut Srpske oblasti Zap. Slavonije uskla|en je sa Statutima ostalih oblasti da bi imali jednoobrazne dokumente. – ~lan 11 ta~. 9 glasanje nadpolovi~nom ve}inom – ~l. 26 – pred. Oblasnog vije}a predla`e pred. Skup{t. – predsjednik predla`e Skup{tini ~lanove Oblasnog vije}a, a Skup{tina usvaja nadpolovi~nom ve}inom glasova. _______ predla`e da se razmotri mogu}nost uskla|ivanja Statuta i Odluke o org. oblasnih organa uprave vezano za ~l. 3. Jednoglasno usvojen amandman na Statut i Statut oblasti Zap. Slavonija. b) Jednoglasno prihva}ena Odluka o sprovo|enju Statuta. c) Jednoglasno prihva}ena Odluka o org. oblasnih organa uprave. d) Rado{evi}: Odbornici Pod. Slatine imaju prijedlog da se ~l. 3 pro{iri – da predsjednici Savjeta Op{tina po funkciji budu ~lanovi Oblasnog vije}a. E}imovi}:200 smatram da je nelogi~no da predsjed. budu ~lanovi Oblasnog vije}a, predla`em da po funkciji budu prisutni sjednicama Oblasnog vije}a. Rado{evi}: ostajem kod prijedloga ({ire obrazla`e svoj prijedlog).
197
Mi{o. Milan. 199 Savo. 200 Du{an. 198
217
Vlada Rep. Srpske Krajine imenuje Oblasno vije}e. Stevo:201 prijedlog je vezan za vertikalnu povezanost Vlade i Oblasnog vije}a – smatram da je protok informacija obezbje|en poslanicima koji su u Komandi mjesta i u izvr{nim savjetima i smatram da bi se do{lo do centralizacije vlasti ukoliko bi i{li po funkciji u sastav Oblasnog vije}a. Bosanac:202 smatram da je nespojivo i kontra svih propisa da pred. IS idu u Oblasno vije}e. Amandman nije usvojen. Uz 3 glasa protiv i 1 uzdr`ani Odluka je prihva}ena. Ad 4) D`akula:203 Analiza {to je to Zapadna Slavonija i {to nam je zadatak i cilj. (kratko o historijatu sada{nje situacije od dolaska HDZ na vlast i u~e{}a Srba u toj vlasti kao i plebiscit prema Pakracu kao teritorijalnoj organiziranosti) – u posjeti UN u New Yorku namjerno se nije govorilo o granicama zbog polo`aja Srba u zna~ajnoj manjini – – slo`ili smo se u osnovnom da snage UN moraju najzad za mjesec dana zaposjesti teritorije i da rat prestane. Sada je veliki pritisak na Srbiju da utje~e da se na ovim prostorima priznaju i hrvatski zakoni, a ne samo zakoni Federacije i SRK. Predvi|a se rasplet doga|aja u Bosni i Srbiji za 10-tak dana. Osnovno je da Vensov204 plan predvi|a povratak izbjeglica, miran `ivot i financ. pomo} za izgradnju poru{enog. Jo{ uvijek prisutna tendencija raseljavanja stanovni{tva Zap. Slavonije na druga podru~ja. Tome smo se `estoko suprotstavili na Skup{tini SRK. Smatram da i Vi kao poslanici trebate utjecati na na{e zemljake da se vrate na svoja ognji{ta i da zadr`imo prostor Zap. Slavonije. I Jovi}205 je shvatio zna~aj Zap. Slavonije i strahovito smo se kod UN zalagali za istu. Suprotna strana je isto shvatila zna~aj Zap. Slavonije i sada nastoji svim silama (pritiskom na Srbiju) da povrati iste prostore. Slijede}e nedjelje dolaze predstavnici UN u Beograd da se definiraju granice i linije razgrani~enja. Grui~i}:206 o~ekivao sam da bi danas taj narod trebao da sazna da se danas ne{to doga|a u Zap. Slavoniji, a ne ovako incognito; trebalo je pozvati i prijatelje iz Bos. Grad., Korpusa i drugih koji su zadu`eni za rad sa civilnim strukturama. Ja bih volio da ova Vlada radi na ovim prostorima da i narod vidi da ima {ansu i razlog povratka. Smatram da nam je informiranost ispod dopustivog nivoa, a medijski rat je izuzetno prisutan kod drugih. Koristim priliku da zamolim za pomo} oko davanja imena za razmjenu na{ih zarobljenih i ubijenih. Vukeli}: prijatelje iz Bos. Gradi{ke smo trebali i poku{ali zvati, a iz korpusa se nisu odazvali. Predla`em da Odluku o teritorij. org. prihvatimo s tim da }e ostalo biti zakonski regulirano. D`akula: Va`na ~injenica koju sam zaboravio su ljudi u Bgd. koji su napravili vrlo va`nu publikaciju o stradanjima na na{im podru~jima koja je vrlo op{irno i detaljno napravljena i provedena i dostavljena UN i Evrop. zajednici. Govorim to zbog toga {to smo od Guldinga207 tra`ili da se formira grupa koja }e obi}i sve op}ine i sela da se vidi kolika su stradanja ljudska i materijalna. 201
Cvjetkovi}. Branko. 203 Veljko. 204 Cyrus Vance. 205 Borislav, predsjednik Dr`avnog komiteta SFRJ za odnose s UN-om. 206 Milutin. 207 Marrack. 202
218
Ra|enovi} Milan – pred. UZ Raji} – primjedbe na izlaganje – kako dovu}i na{e ljude nazad kada jo{ ne smijemo re}i da li }e dio grada Novska i brdskih sela da li }e smjeti da se tamo vrati. To nam do sada jo{ nitko iz Vlade nije rekao. Molio bih, u ime 2500, Vladu da se zauzme da te dijelove Novske vrate koje smo mi 3 puta zauzimali. Ukoliko to ne bude rije{eno polit. putem mi }emo to kao borci ratnim putem vratiti. Sada mirujemo samo zbog primirja. @elimo da do|ete u na{u sredinu i da se borcima objasni i garantira da }e se mo}i vratiti na svoja ognji{ta. I kod razmjena – ako se putuje s na{e strane mi moramo znati tko dolazi da ne bude poslije otkrivenih polo`aja i ljuti {to se doga|alo. Vukeli}: pitanje granica nije sporno samo kod nas, ~injenica je da Vlada treba voditi ra~una o svakom selu. Vitez:208 Koliko sam shvatio na slijede}oj Skup{tini }e biti izabrana Vlada, a do tada apeliram sada{nji sastav da se uklju~i u prikupljanje svih podataka o stradanjima na na{im podru~jima, a ne da to radi Op{tina. E}imovi}: {to se ti~e medijske blokade – neshvatljivo je da kamere TVB nisu bile u Kninu mjesec dana. ^injenica je da je inform. blokada prisutna. Osnovna intencija Vensovog plana je da se svatko vrati na svoje ognji{te. Novska }e biti demilitarizovana zona, ali tamo }e vrijediti hrvatski zakoni, kako }e ti ljudi tamo `ivjeti i koliko }e biti sigurni to je drugo pitanje. U komunikaciji sa UN mora se biti jako precizan jer oni to tra`e. [to se ti~e pravosudnih instit. samo su Oku~ani pokriveni, ali to je preduvjet za funkc. pravne dr`ave, a Vlada se u tome vrlo inertno odnosila. Zbog toga sam predlo`io da Okru`ni pravosudni organi budu u Oku~anima da bi mogli funkcionirati. Intencije prema B. Luci u smislu privrednog, informativnog, kulturnog i svakog drugog centra. Budu}i je Oku~anima osposobljen prostor za Oblasno izvr{no vije}e predla`em da Vlada tu po~ne djelovati, a ne da se mora vezati u ovakim uvjetima, a posao pred nama je vrlo ozbiljan i konkretan i op{iran. Lon~ar Ilija: smatram da trebamo biti veoma obazrivi kod izbora klju~nih ljudi da to budu kompetentni ljudi. Vukadinovi}:209 postavlja pitanje zbog ~ega je Vlada radila vi{e u izbjegli{tvu nego ovdje, a ne zna za{to. Damjanovi}: kod ljudi je prisutna velika nedoumica kod povratka na isto~ne dijelove Zap. Slavonije jer se ne zna kakvo }e biti polit. rje{enje. Apeliram na Vladu da bude prisutna u ovim prostorima. Radi},210 pred. SO B. Luka: Konstituiranjem ove Oblasne skup{tine dogodilo se ne{to {to je bilo za o~ekivati. Sada tek predstoji borba za Zap. Slavoniju jer su pojedini njeni dijelovi ispra`njeni (Grubi{no Polje, Slatina). Informacija mora biti brza i potpuna u medijskom ratu. Organizovali smo se u B.211 Luci sa tehnikom da mo`emo prenositi, Bgd212 i svijetu {to se stvarno doga|a na ovim prostorima. Apeliram na jedinstvo, a ne da se sada sva|amo kada nam to mo`e jako nauditi.
208
Du{an. Dragoslav. 210 Predrag. 211 Banja. 212 Beograd. 209
219
Vuki}:213 (pred. SDS BK. Bos. Krajina) Vukeli} stavlja na glasanje Odluku o teritorijal. org.214 Jednoglasno usvojena. Ad 5) Vukeli}: Vlada }e izraditi materijal vezan za pre|eni put i ono {to nas ~eka za slijede}u skup{tinu. Da se sada dogovorimo koji je to termin. Slijede}a Skup{tina – oko 27. 04. 92. – bit }e utvr|eno. Zagorac:215 predla`em da zauzmemo stav u vezi povratka na{ih ljudi – prvenstveno iz Baranje. Ti na{i ljudi imaju problem sa izlaskom iz Baranje i potrebno je da na{a vlada ne{to s tim u vezi uradi sa oblasnom vladom Slavonije, Baranje i zap. Srema. D`akula: odmah u utorak na sjednici Vlade }emo poduzeti potrebne korake. Kuli}:216 mislim da nije primjereno odga|anje termina Skup{tine zbog posla koji nas ~eka i predla`em da se zaka`e Skup{tina. Vukeli}: Glavni orijentir je dolazak UN i mogu}nost obavljanja razgovora s njima. Molim da iz Komandi mjesta i izvr{nih Savjeta, gdje to nije ura|eno, pripremi se imena ljudi za funkc. Pred. IS da se to u Vladi mo`e usvojiti. Grui~i}: 90% penzionera nije nigdje uklju~eno i molim Vas da se to pitanje isplate penzija {to prije stavi na dnevni red. Radi}: Srbija pla}a penzije i ispostavlja fakture Hrvatskoj. Stoga se mora obuhvatiti i ovo podru~je. Bosanac: konkretno pitanje da se za slijede}u skup{tinu pripremi – da li postoji program Vlade za povratak izbjeglica i konkretna pomo} istima. Vukeli}: radi se konkretan program povratka izbjeglica. Basta{i}:217 molim i Skup{tinu i Vladu iz ove oblasti i cijele RSK da se ka`e da }e biti povratak u Zap. Slavoniju – prvo obezbjediti da se vrati vojno-sposobni izbjeglice i da se omogu}i siguran povratak i za njih nema problema. Narod treba vra}ati kada se sve smiri i sredi. Smatram nu`nim da se zahtjeva da se vojne strukture odgovornije odnose prema komandama mjesta u izvr{avanju tra`enja. ZAVR[ENO u 1310 Zapisni~ar: Z.218 Novakovi} Izvornik, rukopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 2.
213
Radislav. Organizaciji. 215 @ivko. 216 Mladen. 217 Dr. Milan. 218 Zdenka. 214
220
Pred. Skup{tine:
78 1992., travanj 20. Glina Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku
Izvje{taj Obilazak, pregled i obavljanje razgovora sa mje{tanima Jo{evice i Prijeke gdje je 19/20. 04. 92. u no}nim satima zapaljeno 5 + 5 (10) objekata koji su izgorjeli a dva objekta ku}a i {tala je uga{ena po na{em dolasku. U toku iste no}i minirana je ku}a i potpuno uni{tena od “Dogana” u akciji. O svemu upoznat Sekretar i Na~elnik radi planiranja pokrivanja odre|enih sela. S@,219 Šv.r.š Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 288.
79 1992., travanj 21. Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK
ZAPISNIK od 21. 04. 1992. god. sa X. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u sali za konferencije Doma JNA. PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, BO@ANI] Bo{ko, Bogi} Stevo, D`akula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabund`ija Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi} Stojan i Veizovi} Dobrosav. NA POZIV PRISUTNI: Priji} Slavko, Opa~i} Jovo, Ajdukovi} Jovo, Bukarica Petar, @ivkovi} Milo{, Bosni},220 Matijevi},221 Dudakovi},222 Peki},223 Krni}224 i Marjanovi}.225 219
@eljko Simi}. Mile, predsjednik Ratnog predsjedni{tva SO Slunj. 221 Milovan, predsjednik Izvr{nog savjeta Privremene skup{tine op}ine Slunj. 222 Milo{, na~elnik bezbjednosti Ra[TO Veljun. 223 Predrag, komandant Ra[TO Utinja. 224 Simo. 225 Branko, direktor Srpske RTV Krajine. 220
221
Sjednica je po~ela sa radom u 9 ~asova. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Ze~evi} Zdravko. Za sjednicu je utvr|en ovaj D N E V N I R E D: 1. Verifikacija zapisnika sa predhodne sjednice Vlade. 2. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tina (Drni{, Slunj, Vojni}, Krajak, Caprag i dr.) 3. Izvje{taj sa sastanka predsjednika Vlade i predsjednika dr`avnog komiteta dr. Jovi}a226 sa predsjednicima UN. 4. Dono{enje Odluke o osnivanju Vlade komisije za transformaciju vlasni{tva. 5. Na~ini rada Vlade u Beogradu, te izvje{taj o dosada{njim aktivnostima. 6. Dono{enje Odluke za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje kancelarije Vlade. 7. Odobrenje elemenata Ugovora o prenosu prava kori{tenja radnog prostora. 8. Davanje saglasnosti na prijedlog za predsjednika i planove Izvr{nog saveta u op{tinama gdje ne funkcioni{e Skup{tina op{tine. 9. Dono{enje Uredbe o osnovama, merilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u odgovaraju}e kategorije ugro`enosti od po`ara. 10. Dono{enje Odluke o postupku povratku izbjeglica. 11. Dono{enje Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja u posebnim carinskim prodavnicama. 12. Dono{enje Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borbe. 13. Dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne tro{kove. 14. Razmatranje prijedloga za imenovanje resornih ministara i njihovih pomo}nika. 15. Informacija sa okruglog stola o pitanju izbjeglica. 16. Dono{enje Odluke o nadle`nosti Okru`nog suda Knin nad zatvorskom stra`arskom jedinicom. 17. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o izdavanju publikacije. 18. Dono{enje Odluka o upu}ivanju zahtijeva Vladi Srbije za otkup deviza. 19. Imenovanje Vladine komisije za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK-a. 20. Problem financiranja rada u vaspitanju i obrazovanju. 21. Razno. 1. Prije po~etka rada Vlade po dnevnom radu Predsjednik Mr. Ze~evi} Zdravko je predlo`io da se ispred Vlade uputi telegram sau~e{}a ~lanu predsjedni{tva gosp. Sejdi Bajramovi}u povodom tragi~ne pogibije njegovog sina. Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en. 2. Ministar Vojin Peura~a je predlo`io da Vlada uputi telegram Vladama Republike Srbije i Crne Gore u kojem }e predlo`iti da se u dnevni red Skup{tine Republika i Pokrajina uvrsti Zakon
226
Borisav.
222
o obezbe|enju dopunskih sredstava te da se iznos za RSK pove}a u skladu ranijeg dogovora. Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en. Ad-1) Zapisnik sa predhodne sjednice odr`ane dana 21. 04. komentirao je podpredsjednik Vlade Jovo Kablar i napomenuo da zapisnik nije umno`en u dovoljnom broju primjeraka zbog toga {to nije bilo papira za umno`avanje. Na zapisnik nije data primjedba pa je donesena ODLUKA Usvaja se zapisnik sa sjednice Vlade odr`ane dana 21. 04. 1992. godine. Ad-2) [to se teritorijalnog razgrani~enja ti~e dogovoreno je da se na ovoj sjednici obradi samo Op{tina Slunj jer su na sjednici Vlade prisutni najodgovorniji funkcioneri navedene Op{tine. Predsjednik SO Bosni}, daju}i genezu te op{tine rekao je da je prije rata bilo u ovoj op{tini 60% stanovnika srpske narodnosti, da je tokom rata poginulo vi{e od 10.000 stanovnika, da je izgradnjom vojnog poligona iseljeno oko 4.500 stanovnika ponovo prete`no srpski `ivalj, da je u predhodnom periodu ra|eno smi{ljeno da se Slunj broj~ano oja~a stanovni{tvom hrvatske narodnosti i da to bude hrvatska op{tina. Dolaskom na vlast HDZ situacija se pogor{ava. Oficir bezbednosti u brigadi Krni} isti~e neminovnost i opravdanost opstanka op{tine Slunj. On je na vojno-geografskoj karti predo~io teritorijalnu rasprostranjenost op{tine. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Op{tina Slunj }e i dalje egzistirati u sada{njim granicama. 2. Ako se u me|uvremenu uka`e potreba donijeti }e se definitivna Odluka o budu}oj organizaciji oblika i veli~ini op{tine. 3. U radu op{tinskih organa u budu}e forsirati Izvr{ni savet. 4. Za navedenu sjednicu pripremiti problematiku op{tine Krnjak. Ad-3) Predsjednik Vlade, podpredsjednik D`akula i ministar odbrane podnjeli su izvje{taj sa puta iz Njujorka i razgovora sa Markom Guldingom. Razgovori su se prvenstveno odnosili na teritorijalnu razgrani~enost i razmje{taj mirovnih snaga UN. Nakon podnesenog izvje{taja i rasprave usvojen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Prihvata se podneseni Izvje{taj sa puta u Njujork i razgovora vo|enih sa Markom Guldingom. 2. Ubudu}e na sli~ne sastanke pozivati i ministra spoljnih poslova. Ad-4) Na predhodnoj sjednici Vlade istaknuta je potreba da se imenuje Komisija za transformaciju vlasni{tva. U tom smislu izneseno je nekoliko prijedloga, a ministar [u{a isti~e da je pri Oblasnom vije}u Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema imenovana takva komisija koja na tome radi, te da bi bilo od koristi da se u Vladinu komisiju uklju~i i ta radna grupa koja na tome radi. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i
223
ZAKLJU^AK 1. Imenovanje Vladine komisije za transformaciju vlasni{tva odla`e se za jednu od narednih sjednica. 2. Zadu`uje se Predsjednik Vlade a) da stupi u vezu sa predstavnicima Vlade Srbije radi eventualnog kori{tenja njihovog iskustva, b) da predlo`i komisiju na jednoj od narednih sjednica Vlade. Ad-5) O na~inu rada Vlade, posebno {to se ti~e njene aktivnosti preko predstavni{tva u Beogradu informirao je Priji}. On isti~e da ima mnogo problema koje treba rije{iti da bi ta aktivnost i djelovanje bilo bezprjekorno. Rad Vlade se uglavnom odvija preko sjednica, a to nije dovoljno, potrebno je da se ministarstva popune, a ministri vi{e anga`iraju u me|upauzama – izme|u dvije sjednice. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Ministri i ostali ~lanovi Vlade koji putuju za Beograd ili obratno potrebno je da to prijave najmanje 24 sata prije polaska na put na telefon 325-602 (Ministarstvo za pravosu|e i upravu). 2. Da Priji} za jednu od narednih sjednica pripremi program rada predstavni{tva Vlade u Beogradu, te da ga prezentuje Vladi na verifikaciju. 3. Da se izdaju rje{enja za sva imenovanja koja je Vlada donijela. 4. Da se sjednica Vlade ubudu}e odr`ava ponedjeljkom u 17 ~asova, te nastavi s radom utorkom i zavr{i do 13 sati kako bi ~lanovi Vlade mogli da putuju utorkom poslije podne. 5. Vlada odobrava vanredne letove avionom i to: iz Beograda: ponedjeljkom u 10 ~asova subotom u 10 ~asova sa Udbine: utorak u 17 ~asova subotom u 11 ~asova 6. Naziv predstavni{tva u Beogradu je PREDSTAVNI[TVO VLADE RSK U BEOGRADU Ad-6) Prijedlog za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje kancelarija Vlade podnio je Kablar. Nakon {to je lista potrebnih nabavki razmotrena, done{ena je slijede}a ODLUKA 1. Odobrava se nabavka pribora, inventara i materijla za opremanje kancelarija Vlade. 2. Spisak se nalazi u prilogu ovog Zapisnika i ~ini njegov sastavni dio. Ad-7) Elemente Ugovora za prenos u vlasni{tvo radnog prostora obrazlo`io je Kablar. Nakon rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Ugovor o prenosu prava kori{tenja poslovnog prostora potrebno je preraditi i prilagoditi zakonskim odredbama. 224
2. Zadu`uje se Ministarstvo pravosu|a i uprave da Ugovor preradi i dostavi Vladi na odobrenje za jednu od narednih sjednica. Ad-8) Prijedlog za predsjednika i ~lanove Izvr{nog Savjeta Zapadne Slavonije obrazlo`io je D`akula. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Daje se saglasnost na predlo`ene kandidate za predsjednika i ~lanove Izvr{nog savjeta i to: I Izvr{ni savjet op{tine Pakrac: 1. Radakovi} Milan, predsjednik Savjeta 2. Boj~i} ^edo, podpredsjednik Savjeta 3. Komasovi} Mihajlo, koordinator 4. Goli} Dragan 5. Vidi} Vlado 6. Milankovi} Predrag 7. Cvjetkovi} Stevo 8. Ga}e{a Du{an 9. Prodanovi} Milenko 10. Krneta Pero 11. Bosanac Ljuban II Izvr{ni savet op{tine Oku~ani: 1. Vitez Du{an, predsjednik 2. Bosanac Branko 3. Gazibari} Du{an 4. Kljaji} @eljko 5. ^anak Dragan 6. Lon~ar Ilija 7. Savi} Rade 8. Bjeli} Ilija 9. Brki} Zoran 10. Damjanovi} \or|e 11. Ra|enovi} Mile III Izvr{ni savet op{tine Daruvar: 1. Lovri} \or|e, predsjednik Savjeta 2. Jakovljevi} Sini{a, podpredsjednik Savjeta 3. D`elajlija Branko, koordinator 4. Popovi} Milica 5. Gatari} Vlado 6. Orozovi} Stevan 7. Mihajlovi} Stevo 8. Lon~ar Milan 9. [ara~evi} Nena 10. Amid`i} Ljuban 11. Vuki} Milosav 225
IV Izvr{ni savet op{tine Grubi{no Polje: 1. Popovi} Branko, predsjednik Saveta 2. Jeli} Du{an, podpredsjednik 3. Bezbradica Du{an, koordinator 4. @ulec Ivica 5. Savatovi} Radovan 6. Sukur Leposava 7. Vu~kovi} Petar 8. Boli} Nikola 9. Kolji} Milovan 10. ^ujo Bogdan 11. Popara Ankica V Izvr{ni savet op{tine Podravska Slatina: 1. Kuli} Mladen, predsjednik Saveta 2. Rado{evi} Savo, podpredsjednik 3. Dopu|a Nikola, koordinator za privredu 4. Graovac Milan, koordinator za dru{tvene djelatnosti 5. Stepanovi} Sne`ana, koordinator za op}e i upravne poslove 6. Dobrojevi} Dragan, koordinator za financije 7. Todorovi} Simo, koordinator za urbanizam i gra|evinarstvo 8. Bukva Mirko, koordinator za pravosu|e 9. Crnobrnja Mile, koordinator za unutra{nje poslove 10. Krupi} Fadil, koordinator za NO 11. Rado{evi} Slobodan, koordinator Ad-9) Uredbu o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u odgovaraju}e kategorije ugro`enosti od po`ara, obrazlo`io je Ministar Marti}. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se Uredba o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u odgovaraju}e kategorije ugro`enosti od po`ara. Ad-10) Odluku o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje automat kluba obrazlo`io je ministar Peura~a. Nakon podnesenog obrazlo`enja donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se Odluka o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje automat kluba. Ad-11) Prijedlog Odluke o povratku izbjeglica obrazlo`io je Ministar [u{a. Bez namjere da ospori gra|anima Hrvatske i drugih nacionalnosti pravo na povratak na teritoriju Republike Srpska Krajina, posebno cjene}i ~injenicu da je jedan broj njih na isljenje 226
bio primoran od tada na na{im prostorima djeluju}e usta{oidne vlasti ili zbog kasnije antisrpske propagande i tako stvorenog straha za svoju i egzistenciju svojih najbli`ih, jedino sa `eljom da sprije~i sve mogu}e nesporazume i olak{a takvim povratnicima uklapanje u normalan `ivot Republike Srpska Krajina, a istovremeno obezbedi neophodan postupak provjere lica povratnika zbog najavljene prijetnje ubacivanjem diverzantskih i teroristi~kih grupa Vlada Republike Srpska Krajina donosi ODLUKU 1. Sva punoljetna lica koja imaju namjeru vratiti se na prostore Republike Srpska Krajina, du`na su o takvoj namjeri uputili pismeni zahtijev Sekretarijatu unutra{njih poslova nadle`nog za mjesto povratka. 2. Nakon prijama pismenog zahtijeva lica koja tra`e dozvolu za povratak Sekretarijatu unutra{njih poslova du`an je u roku od 90 dana izvr{iti provjeru eventualnog sudjelovanja (direktnog ili indirektnog) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko fa{isti~kim strankama koje su propagirale i sprovodile radnje i aktivnosti na {tetu srpskog naroda, {to je u krajnjem razultiralo ponovljenim genocidom. 3. Podatke nakon zavr{ene provjere, Sekretarijat unutra{njih poslova du`an je dostaviti u roku od 3 dana Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina, koje }e putem za to odre|ene slu`be, izdavati rje{enja kojima se odobrava ulazak odre|enog lica na podru~ju Republike, ili se takav ulazak zabranjuje uz obrazlo`enje. Rje{enje iz stava 1 dostavlja se podnosiocu zahtijeva, pograni~nim milicijskim snagama na svim grani~nim prelazima, Sekretarijatu unutra{njih poslova, podnosiocu izvje{taja i Sekretarijatu za dru{tvene djelatnosti op{tine nadle`ne za mjesto povratka. 4. Lice kojem je uskra}eno pravo ulaska na prostor Republike Srpska Krajina mo`e u roku od 15 dana nakon prijema rje{enja uputiti `albu Vladinoj Komisiji nadle`noj za rje{avanje po `albi. Cjene}i sve bitne okolnosti navedene u izvje{taju i `albi Vladina Komisija }e donjeti kona~nu Odluku u roku od 30 dana. 5. Licu kojem je dozvoljen povratak osigurava se ulazak na podru~je Republike Srpska Krajina, prolazak do mjesta ranijeg prebivali{ta i garantuje se isti tretman kao i svim drugim gra|anima Republike Srpska Krajina u skladu sa Ustavom Republike. Odluka stupa na snagu 21. 04. 1992. Ad-12) Prijedlog Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borce obrazlo`io je Ministar Peura~a. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Za borca koji je ranjen u ratu isplatiti }e se nov~ana naknada u vidu jednokratne pomo}i u iznosu od 10.000 dinara. 2. Za borca koji pogine u ratu isplatiti }e se jednokratna pomo} porodici poginulog u iznosu od 60.000 dinara. Ad-13) Potrebu za dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne tro{kove obrazlo`io je Ministar Peura~a. 227
Nakon provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je slijede}a ODLUKA Zaposleni u dr`avnim organima i izabrana odnosno postavljena lica imaju pravo na naknadu materijalnih tro{kova i to: 1. Dnevnicu za slu`beno putovanje u zemlji – u visini do 8% prosje~ne mjese~ne zarade po radniku u Republici Srbiji, ispla}ene u posljednja tri mjeseca, na osnovu objavljenih podataka s tim {to su putni tro{kovi i tro{kovi no}enja, osim no}enja u hotelu “de luks” kategorije, priznaju u cijelini prema prilo`enom ra~unu, – dnevnicu za slu`beno putovanje u inostranstvu u visini koja je odre|ena Uredbom o izdacima za putne i druge tro{kove koji se organima uprave i saveznim organima priznaju u materijalne tro{kove. 2. Naknadu tro{kova kori{tenja sopstvenog vozila u slu`bene svrhe – do iznosa od 30% od prodajne cijene litre benzina 98 oktana, po jednom pre|enom kilometru. 3. Naknadu tro{kova prevoza u javnom saobra}aju do radnog mjesta i obratno – u visini 60% od cijene prevozne karte. 4. Mjese~nu naknadu za prehranu u toku rada u visini od 25% od prosje~ne mjese~ne zarade po radniku u Republici ispla}ene u posljednja 3 mjeseca, na osnovu objavljenih podataka. Ad-14) Pojedina ministarstva nisu popunjena pa to stvara pote{ko}u u radu Vladi, zbog ~ega je potrebno da se ~im prije sva ministarstva popune i da ministri predlo`e svoje zamjenike. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK Ministar za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu predla`e se – Mr. Mitar Brnovi}, dipl.ing. poljoprivrede iz Belog Manastira, pomo}nik direktora Belje, a za njegovog pomo}nika Stojisavljevi} Veljko, dipl.ing. {umarstva iz Donjeg Lapca radi u [umariji. Bio ministar u predhodnoj Vladi. – Ostoji} Stojan. 2. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju predla`e se [impraga Vladimir iz Zapadne Slavonije. 3. Ministarstvo za kulturu i vere predla`e se Sergej Veselinovi}, Predsjednik SO Obrovac. 4. Ministarstvo fizi~ke kulture i sporta – nema prijedloga 5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i gra|evinarstvo predla`e se Rade Ga}e{a predsjednik SO Vojni}, a za njegovog pomo}nika Tankosi} Milan, Donji Lapac i Bogdan Vorkapi}. 6. Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja. – Dr. Mladen Had`i}, predsjednik Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 7. Za pomo}nika ministra za financije imenuje se @igri} Vaso. 8. Za pomo}nika Ministra za energetiku i rudarstvo imenuje se ^uki} \or|e. 9. Za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Beri} Dane. Ad-15) Informaciju sa okruglog stola o izbjeglicama koji je organiziran u Beogradu u aran`manu Ekolo{kog dru{tva Srbije podnjeli su Jovan Opa~i} sekretar Crvenog krsta i Ministar Veizovi}. Nakon podnesene informacije usvojen je ovaj
228
ZAKLJU^AK Prihvata se podnesena informacija o izbjeglicama. Ad-16) O problematici ~uvarske jedinice koja poslu`uje Okru`ni zatvor u Kninu govorio je Kablar. Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni konstatirano je da je jedinica u nadle`nosti Okru`nog suda koji treba da brine o istoj te da u budu}e sve aktivnosti vezane za jedinicu treba da idu preko Okru`nog suda koji ima sva ovla{tenja i prava da brine o istoj. Ad-17) Prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacije obrazlo`io je Ministar [u{a. Nakon uvodnog obrazlo`enja i provedene rasprave donesena je ova ODLUKA 1. Prihvata se prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacija. 2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-18) Potrebu otkupa deviza od Vlade Srbije, neophodnih za nabavku ljekova, medicinske opreme i ure|aja obrazlo`io je Ministar Jovi}. Nakon podnesenog obrazlo`enja, a na prijedlog dr. Jovi}a donesena je slijede}a ODLUKA 1. Vladi Republike Srbije uputiti zahtijev za otkup deviza potrebnih za nabavku medicinske opreme, ure|aja i ljekova. 2. Zadu`uje se ministarstvo zdravlja da zahtijev uputi te izvr{i potrebne kontakte sa Vladom Srbije. 3. Kopija zahtijeva nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio. Ad-19) Imovina koja je tokom rata napu{tena nalazi se po sabirnim centrima. Tu robu, rekao je Marti} potrebno je uredno evidentirati i distribuirati odnosno rasporediti. U tom smislu Vlada treba da imenuje Komisiju koja }e raditi na tome. Na prijedlog Ministra Marti}a doneseno je slijede}e R J E [ E NJ E 1. Imenuje se centralna komisija za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK u sastavu: 1. Priji} Ilija, predsjednik 2. Zrni} Milenko, 3. Paji} To{o i 4. Koji} Ilija 2. Zadatak Komisije je da rukovodi popisom napu{tene imovine na podru~ju RSK-a. Ad-20) O problematici financiranja u vaspitanju i obrazovanju govorio je ministar Kne`evi}, koji se u svom izlaganju, izme|u ostalog, zalo`io za jedinstvenost po svim pitanjima u obrazovanju i
229
vaspitanju. Kao poseban problem istakao je isplatu li~nih dohodaka koji se neravnomjerno ispla}uju, a ponegdje enormno kasne. Nakon izlaganja ministra, a na njegov prijedlog usvojena je slijede}a ODLUKA 1. Do naredne sjednice Vlade sa~initi analizu stanja isplate li~nih dohodaka u obrazovanju i vaspitanju. 2. Isplatu LD I-III mjeseca isplatiti (tamo gdje nije isplata izvr{ena) po vrijednostima rada koja se bude mogla posti}i s obzirom na koli~inu sredstava. 3. Od nekog vremena kojeg treba posti}i ~im prije, isplate LD ujedna~iti za sve {kolske ustanove, te ispla}ivati redovito i ravnomjerno. 4. Kada se osiguraju sredstva, najprije osigurati isplati LD za prosvjetu a zatim penzionere. Ad-21) Ministar Jovi} je informirao Vladu o nezakonitim radnjama koje se rade u Medicinskom centru, a ~iji je kreator biv{i ministar dr. Le`aji}.227 Tako npr. izdan je nezakoniti akt o osnivanju apoteke, zloupotrebljava se pe~at Vlade i Ministarstva i sl. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i Z A K LJ U ^ A K 1. Zadu`uju se Ministar Jovi} i Ministar Kne`evi} da od ministra iz predhodne Vlade zahtijevaju da vrate pe~at. 2. Ako se pe~ati ne vrate obavijestiti MUP koji }e to u~initi po slu`benoj du`nosti. Sjednica je zavr{ila s radom u 17,30 ~asova. PREDSJEDNIK: Mr. Ze~evi} Zdravko Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
80 1992., travanj 21. Knin Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica
Vlada Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. i ~lana 26. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine”, br. 3/92), na sednici odr`anoj 21. aprila 1992. godine, donela je ODLUKU O POVRATKU IZBEGLIH LICA 227
Vaso.
230
^lan 1. Sva lica koja su izbegla sa podru~ja Republike Srpske Krajine (u daljem tekstu: Republike), a koja imaju nameru da se vrate na njenu teritoriju du`na su da o takvoj nameri upute pismeni zahtev nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova, prema mestu njihovog ranijeg prebivali{ta. ^lan 2. Nadle`ni sekretarijat unutra{njih poslova du`an je u roku od devedeset dana od dana prijema zahteva za povratak da izvr{i proveru podnosioca zahteva, u smislu da li je to lice u~estvovalo (direktno ili indirektno) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~kofa{isti~kim strankama. ^lan 3. Nakon zavr{ene provere, nadle`ni Sekretarijat unutra{njih poslova du`an je da dostavi navedene podatke iz ~lana 2. ove odluke, u roku od tri dana, Ministarstvu unutra{njih poslova Republike, koje je du`no u roku od osam dana doneti re{enje kojim se odobrava ili zabranjuje povratak odre|enog lica na teritoriju Republike. Re{enje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se podnosiocu zahteva, pograni~nim stanicama milicije na svim grani~nim prelazima i nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova. ^lan 4. Lice kome je zabranjen povratak na teritoriju Republike ima pravo da, u roku od petnaest dana od dana prijema re{enja iz ~lana 3. ove odluke, podnese `albu Vladinoj komisiji nadle`noj za pitanja povratka lica na teritoriju Republike. Vladina komisija donosi kona~nu odluku u roku od 30 dana od dana podno{enja `albe. ^lan 5. Licu kome je odobren povratak na teritoriju Republike obezbe|uje se nesmetan dolazak do mesta ranijeg prebivali{ta i jednaka prava kao i svim drugim gra|anima Republike u skladu sa Ustavom i zakonima Republike. ^lan 6. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. Vlada Republike Srpske Krajine Predsednik Vlade, mr. Zdravko Ze~evi}, s. r. Slu`beni glasnik RSK, br. 12., Knin, 22. svibanj 1992., str. 711.
231
81 1992., travanj 26. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: VII-03/1-31/92. Jasenovac, 26. 04. 1992. godine. SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA PAKRAC (OKU^ANI) U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj de`urne slu`be SM Jasenovac, a za period od 18. 04. do 25. 04. 1992. godine. Prilog: 1. Izvje{taj 1. M.P.228
KOMANDIR: Kresovi} Stevo, Šv.r.š
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD 07 SATI 18. 04. DO 07 SATI 25. 04. 1992. GODINE. I. KRIVI^NA DJELA: – Krivi~nih djela nije bilo. II. PREKR[AJI: – Prekr{aja nije bilo. III. SAOBRA]AJNE NEZGODE: – Saobra}ajnih nezgoda nije bilo. IV. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE: – Dana 18. 04. 1992. godine u 17,55 sati obavje{teni smo da u Preradovi}evoj ulici br. 21 gori {tagalj. Na lice mjesta upu}ena patrola koja je zatekla vatrogasce gdje gase po`ar. Vlasnika {taglja jo{ nismo utvrdili. Po`ar najvjerovatnije podmetnut. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Dana 22. 04. 1992. godine u 13.30 sati od strane Kotur Zorana podne{ena prijava da mu je neko poku{ao zapaliti ku}u u Savskoj ulici. br. 17 u Jasenovcu.
228
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.
232
Na lice mjesta iza{ao operativni radnik Stojni} te konstatirao da su izgorele tri sobe i jedna {upa. Po`ar najvjerovatnije je podmetnut od strane NN lica. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Dana 23. 04. 1992. godine u 21,00 sati od strane vodnika ]ibi} Dragana smo obavje{teni da u [trosmajerovoj ulici gore tri ku}e. Odmah upu}ena patrola na lice mjesta, a iza{ao je operativni radnik Stojni}. Utvr|eno da su gorele ku}e vlasni{tvo: Glavi} Kate, Brni} Nikole i Brni} Ane. U sva tri slu~aja po`ar podmetnut od strane NN osobe. Materijalna {teta velika. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Dana 23. 04. 1992. godine u 17,00 sati patrola zatekla kod skele na rijeci Savi, gdje vojni rezervista Batar Sini{a prijeti Ante{evi} Mladenu vojnom obvezniku, a koji se nalazi na redovnom odsustvu da }e ga zaklati no`em kojeg je dr`ao u ruci. Patrola intervenirala te vojna policija privela Batara u prostorije 11. komande partizanske. Dalji rad nad istim preuzela vojna policija. – Dana 24. 04. 1992. godine u 09,00 sati, do{ao je u ovu stranicu milicije Popovi} Ljubomir iz Jasenovca, Preradovi}eva ulica br. 61. te izjavio da su ga napala tri vojna rezervista i tom prilikom je zadobio lak{u tjelesnu povredu u predjelu lijevog rebra (podlijev krvi), a isti je sa sobom donio i lije~ni~ko uvjerenje. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo. Jasenovac, 26. 04. 1992. god. OPERATIVNI DE@URNI: Stojani} Dragomir, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2289.
82 1992., travanj 28. Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK
ZAPISNIK Od 27. i 28. 04. 1992. godine sa XI. sjedine Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u sali za konferencije u Domu JNA. PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, [u{a Vojin, Starevi} Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, D`akula Veljko, Dr. Jovi} Du{an, [panovi} Stojan, Milan Marti}, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, Bjegovi} \or|e, Grabund`ija Savan, Had`i} Mladen, Veselinovi} Sergej. ODSUTNI: Veizovi} Dobrosav. NA POZIV PRISUTNI: Mile Paspalj, Goran Had`i} i Devetak Mitomir. Sjednica je po~ela sa radom u 17,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Mr. Zdravko Ze~evi}. Za sjednicu je utvr|en sljede}i 233
D N E V N I R E D: 1. Informacija o aktualnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na teritoriju Republike Srpska Krajina s obzirom na novonastale okolnosti. 2. Imenovanje ~lanova Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina. 3. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade. 4. Usvajanje na~elne Odluke o prenosu vojnih objekata civilnim vlastima. 5. Dono{enje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji ili sistematizaciji iz oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK. 6. Dono{enje Odluke o osnivanju Privredne komore RSK. 7. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~ke direkcije materijalnih rezervi. 8. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tine Krnjak. 9. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda za penzione i invalidsko osiguranje. 10. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja. 11. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja. 12. Imenovanje pomo}nika ministra financija. 13. Imenovanje sekretarijata zdravstva RSK. 14. Informacija Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema. 15. Informacija o problemima izbjeglica. 16. Davanje ovla{tenja nekoj od advokatskih kancelarija u Beogradu radi zastupanja imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu. 17. Dono{enje Odluke o osnivanju novinske agencije RSK. 18. Dono{enje Uredbe o crvenom krstu RSK. 19. Dono{enje Odluke o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na podru~ju RSK. Ad-1) Informaciju o aktuelnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Republike a s obzirom na novonastale okolnosti, izbijanju rata u BiH formiranje SR Jugoslavije te doga|anja na terenu, podnio je u pismenoj formi Ministar unutra{njih poslova Ministar Marti}. Informacija je u cijelosti jednoglasno prihva}ena, te je odlu~eno da kao takva ide u javnost. Nakon toga je otvorena {ira rasprava u kojoj su u~estvovali svi prisutni, te je odlu~eno da se poduzme niz konkretnih mjera u cilju prevazila`enja nastalog stanja. Ad-2) Predsjednik Skup{tine RSK Mile Paspalj obrazlo`io je podneseni prijedlog za osnivanje Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina, pa je prijedlog nakon kra}e rasprave jednoglasno prihva}en i jednoglasno donesena sljede}a ODLUKA 1. Osniva se Savjet za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina 2. U Savjet za za{titu ustavnog poretka RSK imenuju se: 1. Had`i} Goran, predsjednik 2. Paspalj Mile, ~lan 3. Ze~evi} Zdravko, ~lan 4. Marti} Mile, ~lan 5. Bogi} Stevo, ~lan 6. [panovi} Stojan, ~lan 234
7. Veizovi} Dobrosav, ~lan 8. [u{a Vojin, ~lan. Ad-3) Zapisnik sa prethodne sjednice Vlade komentirao je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo, nakon ~ega je isti jednoglasno prihva}en i verifikovan, bez ikakvih primjedbi. Ad-4) Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} i ministar odbrane [panovi} Stojan obrazlo`ili su potrebu da se preuzmu svi vojni objekti na teritoriju Republike i daju na kori{tenje civilnim vlastima te predlo`ili da Vlada u tom pravcu donese odgovaraju}u Odluku. Nakon rasprave Vlada je zauzela stav da se preuzmu svi vojni objekti i daju na kori{tenje civilnim vlastima, s tim da se prethodno formira radna grupa koja }e izvr{iti popis i inventarizaciju svih vojnih objekata na teritoriji RSK, a nakon toga na jednoj od sljede}ih sjednica donijeti odgovaraju}u Odluku. Ad-5) Ministar prosvjete Kne`evi} Milan obrazlo`io je potrebu za dono{enjem Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji iz oblasti prosvjete i predlo`io da Vlada usvoji prijedlog pravilnika koji je u pismenoj formi podjeljen svim prisutnim ~lanovima Vlade. Nakon kra}e rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u ODLUKU prihva}a se prijedlog Ministarstva prosvjete i usvaja Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK. Ad-6) Podpredsjednik Vlade D`akula Veljko obrazlo`io je inicijativu za osnivanje Privredne komore RSK, a jednako tako podnio Vladi informaciju o obavljenim razgovorima u Privrednoj komori Jugoslavije i Privrednoj komori Srbije u Beogradu. Nakon rasprave o ovom pitanju Vlada je jednoglasno donijela sljede}u ODLUKU 1. Osniva se privredna komora Republike Srpska Krajina sa sjedi{tem u Kninu. 2. V.d. direktor privremene komore imenovat }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade. Ad-7) Ministar za trgovinu i turizam Vin~i} Svetozar obrazlo`io je inicijativu za osnivanje Republi~ke direkcije materijalnih rezervi te predlo`io Vladi da donese odgovaraju}u Odluku. Nakon rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u ODLUKU 1. Osniva se Republi~ka direkcija materijalnih rezervi Krajine sa sjedi{tem u Kninu. 2. V.d. direktor Republi~ke direkcije materijalnih rezervi imenovat }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade. Ad-8) U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovali su predstavnici op{tine Krnjak. Nakon {to su isti detaljno obrazlo`ili probleme oko teritorijalnog razgrani~enja op}ine Krnjak i op}ine Vojni} a s obzirom na provedene referendume Vlada je zauzela stav da se {to hitnije odr`i zajedni~ki sastanak predstavnika op}ine Krnjak i predstavnika Vlade RSK u Vojni}u te u tom 235
pravcu ovlastila Ministra obrane [panovi} Stojana, Ministra financija Peura~a Vojina, a sve kako bi se izbjegli nesporazumi na terenu. Ad-9), Ad-10), Ad-11) Ministar Had`i} Dr. Mladen izlo`io je Vladi razloge zbog kojih je neophodno pristupiti osnivanju Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje, te elaborirao prijedlog Odluke o osnivanju tog fonda. Nakon rasprave o ovim pitanjima Vlada je donijela slijede}u ODLUKU 1. Osniva se Republi~ki fond za penziono i invalidsko osiguranje sa sjedi{tem u Kninu. 2. Za v.d. direktora fonda za penziono i invalidsko osiguranje imenuje se Marjanovi} Veljko. 3. ^lanovi Upravnog odbora fonda imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica Vlade. Ad-12) Na obrazlo`eni prijedlog Ministra financija Peura~a Vojina, Vlada je nakon kra}e rasprave jednoglasno donijela sljede}e RJE[ENJE Za savjetnika Ministra financija RSK imenuje se Vojnovi} Bogdan. Ad-13) Na obrazlo`eni prijedlog Ministra zdravstva Dr Jovi} Du{ana Vlada je nakon kra}e rasprave jednoglasno donijela sljede}u ODLUKU Osniva se Sekretarijat pri Ministarstvu zdravstva RSK u sastavu: 1. Bezbradica Radovan dipl. pravnik iz Knina, sekretar 2. Gali} Nade`da dipl. ekonomista iz Gline, ~lan 3. Babi} dr Du{an iz Knina, ~lan Jednako tako nakon kra}e rasprave prihva}en je prijedlog Ministra Jovi}a i jednoglasno doneseno sljede}e RJE[ENJE Za glavnog inspektora u Ministarstvu zdravstva i zdravstvenog osiguranja RSK imenuje se Dr [piro Mili} iz Obrovca. Ad-14) Informaciju Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema podnijeli su Ministar [u{a Vojin i podpredsjednik D`akula Veljko, pa je nakon kra}e rasprave informacija u cjelosti prihva}ena. Ad-15) Podpredsjednik Vlade D`akula Veljko podnio je informaciju o problemima izbjeglica na teritoriji oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je u cijelosti prihva}ena. Ad-16) Ministar pravosu|a [u{a Vojin predlo`io je Vladi da dade ovla{tenje nekoj od advokatskih kancelarija u Beogradu, u cilju zastupanja imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu. Nakon toga Vlada je jednoglasno zauzela stav da se ovlasti jedna od advokatskih kancelarija u Beogradu, a konkretna odluka u tom pravcu da se donese na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade, nakon {to se obave potrebne konsultacije. 236
Ad-17) O potrebi osnivanja novinske agencije Republika Srpska Krajina govorio je Ministar informiranja E}imovi} Du{an te predlo`io da se donese Odluka o osnivanju novinske agencije RSK. Nakon rasprave o ovom prijedlogu Vlada je jednoglasno donijela slijede}u ODLUKU Osniva se novinska agencija RSK sa sjedi{tem u Kninu. O nazivu novinske agencije odlu~it }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade. Ad-18) Sekretar Crvenog krsta RSK Opa~i} Jovo koji je prisutan na raspravi o ovoj ta~ki dnevnog reda podnio je Vladi prijedlog Uredbe u Crvenom krstu RSK. Nakon kra}e rasprave Vlada je usvojila i donijela uredbu o Crvenom krstu Srpska Krajina. Ad-19) Ministar za energetiku i rudarstvo Bjegovi} \or|e podnio je Vladi obrazlo`eni prijedlog da se donese Odluka o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na cijelom teritoriju RSK, pa je Vlada nakon kra}e rasprave jednoglasno zauzela stav, da }e se takva Odluka donijeti na jednoj od idu}ih sjednica Vlade, a nakon {to se utvrdi i precizira o kojim osnovnim sredstvima, kojoj vrsti, lokaciji i sli~no se radi, odnosno nakon {to se izvr{i inventarizacija svih osnovnih sredstava biv{e INE. PREDSJEDNIK VLADE Mr Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
83 1992., travanj Beograd Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica iz Hrvatske i Krajine
Prof. dr Slobodan Komazec229 PROGRAM I POLITIKA POVRATKA I REINTEGRACIJE IZBEGLICA IZ HRVATSKE I KRAJINE – Sa instrumentima i podsticajnim merama – BEOGRAD, APRILA 1992. 229
^lan Stru~no-konzultantskog savjeta Vlade RSK, imenovan na sjednici Vlade 7. travnja 1992., vidi: Dok. br. 73.
237
SADR@AJ I – PROGRAM POVRATKA – GDE, KAKO, SA ^IM SE VRATITI II – IZBEGLICE IZ KRAJINE 1. Specfif~nost izbegli{tva 2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine 3. Instrumenti i mere za osiguranje povratka A. Monetarno – kreditna politika i podsticajne mere B. Poreska i fiskalna politika C. Politika razvoja i privla~enja kapitala III – IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE IZVAN KRAJINA IV – IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE (IZVAN KRAJINE) V – JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA, INFORMATIKA I ORGANIZACIJA VI – RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAK IZBEGLICA REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA
3 3 4 4 4 6 6 8 9 11 16 19
I – PROGRAM POVRATKA – GDE, KAKO, SA ^IM SE VRATITI Izbegli{tvo je uvek bila duboka ljudska tragedija i velika nesre}a sa brojnim socijalnim, politi~kim, ljudskim i gotovo civilizacijskim te{kim posledicama. Program osiguravanja povratka prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske treba obuhvatiti ~etiri kompleksa problema: 1) Gde se vratiti, 2) Kako se vratiti 3) Sa ~im se vratiti, 4) [ta ih o~ekuje u mestu povratka (sigurnost, ugro`enost, izgubljeno radno mesto, izgubljeni stanovi, ostala imovina). Racionalan program mora unapred imati pripremljen odgovor na sva navedena pitanja. Ovo se razli~ito, uz navedeno, odnosi na izbeglice iz: 1) Podru~ja Republike Srpska Krajina, 2) Podru~ja Hrvatske izvan Krajine i 3) Posebno iseljeni i izbegli iz ve}ih gradova i naselja Hrvatske. Da bi se dao odgovor na prethodna pitanja treba prethodno videti i odakle poti~u (domicilno) izbegla lica, njihov raspored po regionima Srbije, sme{taj na novim prostorima, vrsta pomo}i koju u`ivaju, gubitke koje su pretrpeli izbegli{tvom i u Hrvatskoj, spremnost da se vrate na podru~je odakle su izbegli, odnosno na druga podru~ja. Prema najnovijim podacima prema op{tinama iz kojih poti~u i mestima gde se sada nalaze, od ukupnog broja prijavljenih izbeglica (uz dopu{teno variranje stvarnih podataka od statisti~ki utvr|enih, jer se svi sigurno nisu prijavili) imamo slede}u sliku:
238
GLAVNI CENTRI IZBEGLICA I MESTA SME[TAJA IZBEGLA LICA I MESTO
Beograd
70.449
18.290
40.549
30.876
5.856
21.668
6.132
Vinkovci
9.530
Zagreb-grad
8.375
GDE SU SE PRIVREMENO SMESTILI Kraljevo
Podrinje
1.166
1.601
3.667
5.183
20.952
253
575
1.421
1.811
11.919
348
569
1.161
1.539
2.424
5.406
133
107
842
618
36.382
17.199
9.830
1.505
1.545
1.716
5.093
Sisak
4.811
2.604
1.169
72
128
248
690
Zadar
4.632
2.110
1.271
246
353
204
447
Daruvar
4.481
2.245
901
101
168
146
920
Nova Gradi{ka
3.821
2.037
1.223
37
133
113
278
Karlovac
3.950
2.066
1.078
130
147
180
349
Gospi}
2.770
1.700
749
29
53
78
161
Split
2.637
1.099
778
160
145
115
340
Virovitica
2.617
1.208
928
32
53
123
273
S. Po`ega
2.412
1.179
875
52
69
119
118
[ibenik
1.966
987
572
78
33
81
215
Ljubljana-centar
1.836
302
254
435
101
122
649
Slav.Brod
1.113
399
432
27
31
98
126
Pula
1.152
352
242
106
69
42
341
Bjelovar
1.019
430
325
26
23
20
115
GLAVNI CENTRI IZBEGLICA Vukovar Osijek
VE]I GRADOVI
Vojvod.
Ni{
Ostalo
Ogulin GRADOVI KRAJINE * Pakrac
950
518
286
9
39
27
71
24.529
10.950
8.980
524
581
799
3.364
6.436
3.451
1.240
251
231
291
971
Beli Manastir
5.970
750
4.799
63
40
87
131
Petrinja
3.306
1.896
771
51
100
116
372
Grubi{no polje
2.372
983
471
31
56
128
703
Benkovac
1.738
1.012
405
47
53
74
147
Glina
1.321
905
267
23
32
22
72
Kostajnica
1.299
749
324
18
33
46
129
Knin
1.149
733
305
14
13
15
31
938
471
398
26
23
20
8
24.529
10.950
8.980
524
581
799
3.364
38.115
16.484
12.791
1.565
807
1.352
3.785
169.475
62.923
72.150
4.760
7.534
7.534
17.325
Vrginmost GRADOVI KRAJINE OSTALA PODRU^JA UKUPNO IZBEGLICE I PROTERANI
* Bez Vukovara. Podaci se gotovo svakodnevno menjaju. Ovde ih uzimamo prema prikupljenim podacima krajem marta 1992. godine.
239
Problem izbeglica, dakle, treba re{avati vrlo disperzirano u zavisnost od podru~ja iz koga poti~u i stanja na tim podru~jima danas i sutra. Iz podru~ja Krajine, od ukupno izbeglih lica 169.475 na to podru~je odnosi se (uklju~uju}i i Vukovar) oko 55.405 lica. Njihov povratak, mere koje treba preduzeti, odgovor na napred navedena ~etiri pitanja (gde se vratiti, kako se vratiti, {ta im ponuditi i {ta ih o~ekuje tamo u mestu povratka) potpuno je razli~it u odnosu na iseljene i izbegle iz gradova Hrvatske i sa drugih nemirnih podru~ja Hrvatske (pod jurisdikcijom hrvatske vlasti). Po}i }emo od navedenih karakteristi~nih podru~ja, jer se prema njima mora voditi i razli~ita politika povratka. II – IZBEGLICE IZ KRAJINE 1. Specifi~nost izbegli{tva Da bi se dao pravi odgovor {ta preduzeti i kako izbeglim omogu}iti dostojanstven povratak i kvalitetan `ivot u Krajini, treba odmah napraviti strukturu iseljenih (izbeglih) lica po slede}im obele`jima: 1) Aktivna lica – poljoprivredni i sl. radnici – industrijski radnici – radnici iz trgovine i usluga – upravni, administrativni i sl. radnici – rukovode}e osoblje – stru~njaci i umetnici1š Š1Treba napraviti vrlo brzo pregled izbeglih stru~njaka po zanimanjima (dip. ekonomisti, pravnici, profesori, u~itelji, sociolog, in`enjer, i sl.)š – ostala zanimanja 2) Penzioneri i sa soc. primanjima 3) Privatni preduzetnici, mala privreda, samostalni zanati 4) Izdr`avana lica – doma}ice – deca – u~enici – studenti – ostali Uz navedeni precizan pregled strukture izbeglica sa ovih podru~ja op}inski organi i odgovaraju}a ministarstva Krajine treba hitno na teren da sagledaju stvarnu situaciju i daju podatke o slede}em: a) stanovi i objekti (~iji su konkretno), potpuno sru{eni, za popravak neo{te}eni, b) mogu}nosti i potrebe popravka i broj takvih stanova (i mesta), c) potrebe u radnim organizacijama za stru~nim i drugim osobljem, da li im se osigurava odgovaraju}i (ili sli~an posao), d) slobodno zemlji{te za obradu koje se mo`e dodeliti, e) slobodni prostori za novu stambenu izgradnju koji }e se dodeliti povratnicima, f ) {kole koje postoje (do sada), u kakvom su stanju, da li se trebaju obnoviti, popraviti, novu graditi, g) broj |aka u mestu (i okolini koja mu gravitira), h) potreban broj u~itelja, nastavnika, profesora, 240
i) da li postoji ve} sada nekakav konkretan program investiranja ili izgradnje na tom podru~ju, j) da li postoji crkva u ve}em (ili manjem) mestu i u kakvom je stanju 2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine Povratak izbeglica iz Krajine direktno }e se vezati za razvoj Republike Srpska Krajina. Pretpostavke sigurnosti su uglavnom tu osigurane. U tom pogledu treba odmah pristupiti razradi slede}ih stimulativnih mera: 3. Instrumenti i mere za osiguravanje povratka A. Monetarno-kreditna politika i podsticajne mere 1) Svakom povratniku (u mestu povratka) osigura}e se dugoro~ni kredit iz bankarskih sredstava (preko lokalnih poslovnih banaka) za slede}e namene2 Š2Uz rigoroznu dokumentarnu kontrolu namenskog kori{tenja sredstava svakog pojedinca (ili doma}instva).š: – popravak stana, stambene zgrade, – nabavka uni{tenog ili oplja~kanog name{taja i drugog poku}stva ({to }e utvr|ivati posebne op{tinske me{ovite komisije), – nabavka priplodnog stada u doma}instvima poljoprivrednog tipa, uz nabavku odgovaraju}eg semena za setvu, – nabavka uni{tene poljoprivredne opreme i sl. Krediti }e se davati iz primarnog novca datog (usmerenog) preko poslovnih banaka na tom podru~ju. Kamatna stopa je godi{nja eskontna stopa od oko 40%, rokovi ne mogu biti kra}i od deset godina, uz zalog imovine radi osiguranja povrata kredita. 2) Poslovnim bankama sniziti obveznu rezervu za visinu plasiranih sredstava na podru~je Krajine (za ove svrhe). 3) O`iviti sistem potro{a~kog kredita za sasvim odre|ene namene, 4) Omogu}iti sistem vrlo povoljnog otkupa stanova {to treba da bude vrlo stimulativno za povratnike, uz odre|ivanje roka do koga se ne mogu nakon otkupa prodati drugome, niti unajmiti drugome. 5) Omogu}iti (saveznim propisima) da svima koje zaposle radne organizacije, koje krenu u proces prestrukturiranja i emituju akcije, da na bazi akcija dobiju dugoro~ni kredit kod banaka uz njegovo obavezno ulaganje u preduze}e u kojem radi (zadr`avaju}i pri tome pravo vlasni{tva). To se odnosi i na sve zaposlene u preduze}ima. 6) Aktivirati i podstaknuti povoljnim kreditima gra|evinsku operativu Srbije i Krajine za izgradnju cesta na tim podru~jima, stambenu izgradnju, izgradnju {kola, crkava i drugih kulturnih institucija (domovi, biblioteke i sl.). 7) Otvoriti {ire procese obrazovanja i {kole u svakom ve}em mestu (prema broju dece) uz povoljno kreditiranje nabavke knjiga, poklone {kolama i u~enicima. Proces mora biti dobro organizovan, a vodile bi ga {kole i op{tinski organi Treba sistematski prikupiti podatke o ostavljenoj i uni{tenoj imovini izbeglica – prema njihovoj izjavi i proceni. B. Poreska i fiskalna politika 1) Poreske olak{ice date u poreskom sistemu Srbije treba pro{iriti na: – nova ulaganja i njihovo osloba|anje od poreskih davanja najmanje pet godina, 241
– za novo zapo{ljavanje omogu}iti preduze}ima da u visini obra~unatih poreza i doprinosa automatski preko banaka dobiju srednjoro~ne povoljne kredite za kompenzaciju odlivenih sredstava. To kombinovati sa osloba|anjem od poreza na dohotke tako zaposlenih i poreza na profit (do osloba|anja na nekoliko godina). – podsticati brzu amortizaciju sredstava i koristiti amortizacione iznose kao osnovu za dobijanje povoljnih kredita za osnovna i trajna obrtna sredstva. – za neispla}ene ili prekinute penzije, invalidnine i sl. izbeglicama iz Krajine kreditima popuniti bud`etske rupe i ispla}ivati ih u mestima Krajine (uz vo|enje posebne evidencije za fazu kada se budu radili bilanse razgrani~enja ili me|udr`avne kompenzacije3) Š3 Alternativa: Srbija treba da sredi spiskove penzionera i invalida sa tih podru~ja (Hrvatska, Slovenija, Makedonija) i prestane sa isplatama uz upla}ivanje tih sredstava u jedinstven fond za te namene.š C. Politika razvoja i privla~enja kapitala Politika razvoja, konkretni razvojni programi, povezivanje s preduze}ima i op{tinama Srbije (preduze}a i op{tina Krajine) poseban je program koji }e se konkretno razraditi. To se posebno odnosi na: – razvoj poljoprivrede, – zanatstva, – stambene izgradnje (i hotela), – turizma, – saobra}ajnica, – kulturnih institucija, – o`ivljavanje proizvodnje ve} postoje}ih kapaciteta. Izradi takvog programa treba pristupiti odmah u okviru Ekonomskog saveta Vlade Krajine, uz usku saradnju sa svim op{tinama Republike Srpska Krajina. U tom sklopu posebno }e se pa`nja posvetiti OSNIVANJU I PO^ETKU RADA NEKOLIKO FAKULTETA (Odeli Ekonomskog, Poljoprivrednog, Pedago{kog i Elektrotehni~kog fakulteta). Odmah treba pristupiti od strane Vlade Krajine (i Vlade Srbije) pripremi programa, organizaciji rada i drugim pitanjima, da bi rad ovih institucija po~eo od 1. X. 1992. godine. Centri ovih fakulteta bili bi za sada Knin i Beli Manastir. Anga`ovati se na privla~enju stranog kapitala, posebno na{ih iseljenika spremnih da ula`u u Krajinu. Razmotriti pitanje davanja koncesija na odre|eni period (oko 10-15 godina) za ulaganja stranog kapitala na Plitvicama, velikog poljoprivrednog kompleksa oko Benkovca (do Zadra) i drugih atraktivnih podru~ja, posebno dela obale i sl. Razmotriti mogu}nosti da se vode}im stru~njacima (razli~itih oblasti) pod povoljnim uslovima omogu}i dobijanje zemlji{ta na obali Krajine i njihovo vezivanje za Krajinu. Kako je oko 93% anketiranih izjavilo da bi se uz odre|ene pogodnosti vratilo i radilo u Krajini, to je program razvoja Krajine pitanje njene stvarne egzistencije i politi~kog opstanka. To bi u~inilo (uz izgradnju ku}a) preko 90% anketiranih izbeglica. III – IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE IZVAN KRAJINE Osnovno pitanje koje se mora postaviti jeste: da li ova lica imaju ikakvu {ansu (i volju) da se vrate “pod okrilje” hrvatske vlasti, pod novi teror i nacisti~ku politiku satiranja srpskog identiteta na tim prostorima. 242
Ako se isklju~e ve}i gradovi Hrvatske na koje otpada 75.952 izbegla lica, a zatim Vukovar sa Krajinom od 55.405 lica, zna~i da izvan toga podru~ja `ivi 38.118 izbeglica. To su manja naselja razbacana na {irokim prostorima Hrvatske. Njihov povratak u takve “oaze” okru`ene vrlo nepovoljnim ambijentom (koji ih je i naterao u izbegli{tvo) te{ko je o~ekivati. Takve, prema konkretnim spiskovima (sa strukturom porodice, {ta su izgubili od imovine, ~ime bi se bavili, zanimanje i dr.) treba upu}ivati na najbli`a regionalna podru~ja njihovom mestu izbegli{tva (iz koga su izbegli), odnosno prema njihovoj konkretnoj `elji (kada im se poka`u alternative). Bez la`ne demokratije, bez predrasuda, ovakvima treba osigurati sli~nu imovinu iseljenih Hrvata sa takvih podru~ja. Na njih se zatim odnose sve odgovaraju}e podsticajne mere koje su predvi|ene za povratnike u Krajini. Povratak treba pripremiti, sve potrebne mere i programe konkretno (za pojedince i porodice) napraviti, ali za sada sa~ekati izvesno vreme dok se ratna situacija i operacije dovoljno smire da se osigura siguran boravak na tim podru~jima. IV – IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE (IZVAN KRAJINE) Ovo je zaista najve}i problem ukupnog “izbegli~kog sindroma” kojeg moramo re{avati. Tu je i bila najve}a koncentracija Srba u Hrvatskoj i najve}a “meta” hrvatske fa{isti~ke ma{inerije. Na taj deo odnosi se 75.950 izbeglica, {to ~ini 45% ukupnog broja. O ovim izbeglicama se mora imati (kao i kod ostalih) vrlo precizna evidencija, po porodicama. Osnovna pitanja koja se moraju postaviti su: 1) Kako se vratiti kada su stanovi ve} useljeni, odnosno oduzeti i definitivno izgubljeni. 2. Kada je izgubljen posao. 3. Kada je izolacija i dalje prisutna. 4. Kada ste izop{teni iz te sredine. 5. Kada vam je ugro`ena (svakodnevno) `ivotna egzistencija. 6. Kada su gotovo svi izgubili imovinu i sredstva kod poslovnih banaka i dr. Povratak u ove gradove, bez nu`nih pretpostavki za to (vojno-politi~ke i sigurnosne, ekonomske, etni~ke, kulturne i sl.) veliki je rizik i vra}anje izbeglica u nepoznato i u potpunu `ivotnu neizvesnost. To se ne sme dozvoliti. Program povratka treba da razgrani~i: a) Gradove koji se moraju etni~ki podeliti, posebno svi koji imaju jako srpsko zale|e (Osijek, Zadar, Karlovac, Novska). Na te gradove otpada 32.300 izbeglica. Kako u ratnim ciljevima ni jedan od tih gradova nije do sada u potpunosti pripao Krajini, to ostaje kao jedina mogu}a solucija, ina~e }e i uz povratak nova reka “dobrovoljnih” iseljenika ubrzo nastati iz tih gradova. @ivot u takvim uslovima jednostavno nije mogu}. b) Jedan od gradova (Zadar ili Karlovac, odnosno Osijek) zameniti za neko od mesta koja su sada u Krajini, a bila su dominantno naseljena hrvatskim `ivljem, uz mogu}e ustupanje i nekih manjih podru~ja koja etni~ki, razvojno i strate{ki nemaju nekakav ve}i zna~aj za srpsko stanovni{tvo. Na taj na~in bi se re{io veliki broj izbeglica iz gradova Hrvatske. c) Posebno se postavlja i mogu}nost da se pristupi izgradnji novog administrativnog, kulturnog i politi~kog sredi{ta (grada) Krajine. Lokacija vrlo pogodna bila bi u blizini Plitvica. Sve ukazuje da bi to mogao biti vrlo razvijeni Slunj (naravno sa izmenjenim imenom). Tu bi se postepeno, ali i planski sme{tali Srbi izbegli iz gradova. To je, naravno, vezano za ekonomski razvoj tih podru~ja i politiku razvoja Krajine. Takva opcija ne dolazi u obzir u 243
slu~aju spajanja Bosanske Krajine i Republike Srpska Krajina (kada bi centar trebao postati Banja Luka). Odmah pristupiti detaljnoj statisti~koj evidenciji ove grupe izbeglica. Nakon toga izraditi plan i mogu}nosti povratka ({ta im se nudi), pozvati na razgovor i izja{njavanje a zatim postepena i smi{ljena, te dobro organizovana, akcija razme{taja na podru~ja za koja se izjasne da }e da izaberu za trajan boravak. U ovoj skupini postoji veliki broj intelektualaca i obrazovanih ljudi razli~itih profila. Takvih je oko 5.000. Tu se krije velika energija znanja i kapital koji treba uklju~iti (svakog konkretno) na odgovaraju}e mesto u razvoju Krajine, kako je to prethodno predlo`eno. Njihov trajan ostanak u Beogradu i Srbiji je veliki gubitak za srpski narod u Krajini, ali i za onaj koji }e ostati u Hrvatskoj. Sve ih treba uklju~iti u institucije koje su predvi|ene da se grade (fakulteti, {kole, zavodi za razvoj, preduze}a, ustanove, izvr{nu vlast). Ministarstvo za Srbe mora hitno javno pozvati intelektualce – izbeglice na jedan zajedni~ki razgovor i njihovo uklju~ivanje u novoosnovane direkcije. One koje se ne odazovu (a evidenciju treba precizno ustrojiti za svakoga) smatrati posebnim tipom izdajice, isklju~iti ga iz spiska prognanih ili izbeglica, oduzeti mu sva ste~ena prava (stan, rano mesto, pomo} i dr.). Mi bijemo odlu~nu bitku i niko ne mo`e biti izuzet iz nje. Srbi koji }e ostati u gradovima Hrvatske i drugim delovima te “nove dr`ave” trebaju se na bazi reciprociteta potpuno za{tititi. Ovo u pogledu nacionalnih prava, imovine, i sl. sa Hrvatima koji `ive u Srbiji. Raseljavanje (zamena stanova i njegove imovine) je realnost i mogu}a opcija. Tada treba imati i potpun uvid u broj, strukturu, imovinu i razme{taj Hrvatskog stanovni{tva u Srbiji. To treba, prema poslednjim popisnim listama, preko SZ Srbije, {to pre uraditi i preglede dati Ministarstvu za odnose sa Srbima izvan Srbije. V – JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA INFORMATIKA I ORGANIZACIJA Ovako, do sada, razbijeni i osu|eni da se sami snalaze, u jednom o~ito stihijskom procesu be`anja da se sa~uva goli `ivot, izbelice su postepeno osu|eni na nestajanje kao homogena interesna grupa. Problem izbeglica bez nove organizacije, politike pomo}i i politike organizovanog povrataka, evidencije, kontrole i sl. – vremenski }e se razvu}i i dobiti druge karakteristike od trenutnih. Da navedemo realno mogu}e: 1. Sve slabiji povratak i `elja za povratkom {to vreme vi{e odmi~e; 2. Nesnala`enje mladih i sve te`i prihvat u dru{tvene procese (zapo{ljavanje, {kolovanje, stanovi), ~ime }e se i uticaj droge i alkohola pro{iriti; 3. Raspadi porodica; 4. Slabo zasnivanje novih porodica i drasti~an pad nataliteta (uz istovremeni rast mortaliteta), obnova stanovni{tva }e biti drasti~no ugro`ena; 5. To je proces postepenog nestajanja i utapanja (uz te{ko prilago|avanje) u nove sredine. Da se takvi procesi ne bi dogodili, mada su izvesni, treba paralelno sa napred navednim potezima urediti i slede}e: 1. Organizovati jedinstven informacioni centar, unutar Ministarstva za odnose sa Srbima izvan Srbije, uz sna`no kadrovsko ja~anje Ministarstva (u koje treba da u|e i nekoliko stru~nih lica iz svakog od podru~ja Krajine); 2. Direkcija za prihvat i sme{taj novih izbeglica je nu`nost. Nalazila bi se u sastavu navednog Ministarstva, ali direktno povezana (i podre|ena u tom poslovanju). Ostale organizacije koje se, svaka za sebe, bave ovim poslom povezati sa Ministarstvom za odnose sa Srbima i njemu ga podrediti. 244
3. Organizovati sektor “KOBRA” pri Ministarstvu (od vrlo stru~nih ljudi, specijalista) koji }e se baviti specijalnim zadacima i obave{tajnim radom povezanim sa izbeglicama i podru~jima na koja ih upu}ujemo, ali i iz kojih su do{li. Ovaj sektor }e se detaljno naknadno razraditi. 4. Organizovati posebnu propagandnu slu`bu ili sektor koja bi na visoko profesionalan na~in, sastavljena od visokih stru~njaka, organizovala ovaj danas vitalan sektor i jedan od najva`nijih oblika propagandnog rata. Taj sektor, povezan sa informacionim centrom (u kojem bi se slivale, obra|ivale i pripremale sve informacije iz podru~ja izbegli{tva), bio bi zadu`en za plasiranje odre|enih informacija javnosti. Naju`e bi bio povezan sa sredstvima javnog informisanja. Predla`em da se taj sektor nazove “SIDA” ili “SIPA” š Šš”Srpska izbegli~ka informativna direkcija” ili “Srpska propagandna agencija”.š Ovaj sektor bi preuzeo i celokupnu strategiju oko zamene stanovni{tva, te razradio celokupan instrumentarij te politike. 5. Sredstva informisanja moraju svaki dan odrediti odre|eno vreme (TV) za informacije iz `ivota, problema, rada, obave{tenja (pa i propagande). Predla`em da informacije pripremaju i plasiraju (pa i takve emisije vode poznata imena i intelektualci iz ove mase izbeglica). To se odnosi i na vode}e listove u Srbiji da bar jednom nedeljno daju jednu stranu posve}enu izbeglicama i izbegli{tvu. Pozvati javno mogu}e budu}e suradnike. Sve to skupa zahteva ova sve ve}a reka i masa izbeglica (danas je to sve vi{e reka iz BiH). 6. Posebno treba istra`iti i mogu}nosti orgnizovanja pomo}i u literaturi |acima u Krajini, bibliotekama, ~itaonicama (nasuprot kafi}ima koji ni~u u Krajini na sve strane prete}i da opasno pro{ire i ina~e dosta prisutan problem alkoholizma). Zatra`iti javno od odgovaraju}ih stru~njaka i nau~nih radnika da ponude programe za napred navedene nove fakultete koji }e se morati otvoriti u Krajini. Ovo treba da uradi Ministarstvo za Srbe. 7. Vlada Krajine mora {to hitnije da izabere niz savetnika predsednika Vlade za niz vitalnih podru~ja, jer to ona sama i uz najbolju volju ne mo`e sti}i da najkvalitetnije uradi. To se mo`e osigurati i preko uvida u spisak stru~njaka i nau~nih radnika koji je potrebno {to pre napraviti iz onih popisnih lista izbeglica (prijava), odnosno preko javnog poziva preko sredstva javnog informisanja (od strane Ministarstva za Srbe izvan Srbije). Na taj na~in dobio bi se dobar pregled po strukama od kojih treba formirati timove. Poznato je da me|u izbeglicama vlada veliki interes za takvo organizovanje. 8. Podstaknuti i podr`ati preko organa Republike Srbije i BiH da se {to pre pristupi spajanju srpskih podru~ja u BiH i Republike Srpske Krajine, ~ime bi se i problem izbeglica znatno lak{e i konzistentnije re{avao. O {irim implikacijama ovakvog poteza ovde je te{ko i govoriti. Izuzetno su veliki, gotovo od kapitalnog zna~aja za ukupan srpski narod i u Srbiji i izvan nje. 9. [to pre formirati filijalu Narodne banke Jugoslavije na podru~ju takve Krajine, uz formiranje Banke za razvoj i rekonstrukciju privrede, uz niz ve} formiranih manjih banaka i ekspozitura u ve}im gradovima Krajine. Ovaj proces osnivanja Filijale NBJ uklju~iti u sada pripreman proces reorganizacije i reforme na{e Centralne banke (koji je u toku). 10. Pod vidom “demokracije” hrvatska strana brojnim podzemnim metodama tera Srbe iz Hrvatske, “~isti teren” te stvara etni~ki ~iste dr`ave. Sve rade u tom pravcu. Pitanje je koja je strategija na du`i rok efikasnija? Njihova, jer }e podru~ja etni~ki stvarno o~istiti ili na{a kada u stvarnoj demokraciji, slobode i ravnopravnosti (i Hrvata koji `ive na ovim prostorima) oni ostaju potpuno za{ti}eni. Historijsku (i generacijsku) bitku sigurno na toj osnovi gubimo i na 245
to treba ve} sada ukazati. Srpsko stanovni{tvo se u Hrvatskoj novim zakonima masovno pod pritiscima prevodi u pokatoli~ko hrvatstvo. Takav proces treba hitno prekinuti i zatra`iti sva istinska civilizacijska prava Srbima u Hrvatskoj (izvan Krajine). Taj koncept tra`i novu ulogu dr`ave Srbije i srpske pravoslavne crkve na tim prostorima (i njen normalan rad). Srpska crkva u Hrvatskoj mora da prihvati i druge funkcije – kulturno delovanje, literatura, predavanja, karitativno delovanje, povezivanje sa iseljenim Srbima koji su nosioci kapitala i `elje za ulaganjem tog kapitala u Krajinu. U protivnom (ili paralelno) s tim treba i}i na slede}e: 1. Primeniti iste metode i pritiske na deo hrvatskog stanovni{tva na podru~ju Srbije; 2. Raditi sistematski na zameni stanovni{tva i njegove imovine (izme|u hrvatskog i srpskog stanovni{tva). VI – RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAK IZBEGLICA Da bi se mogla voditi odgovaraju}a politika povratka najve}eg dela izbeglica, pripremile i koordinirale odgovaraju}e podsticajne mere, o ~emu je napred bilo re~i, treba znati: 1) Da li se neko `eli vratiti, 2) Koliko se takvih `eli vratiti, 3) Gde se `ele vratiti, 4) Kakve im uslove mo`emo ponuditi (u pogledu svega navedenog na po~etku ovoga materijala) 5) Kakva je struktura povratnika (mesto odakle poti~u, obrazovanje, zvanje, struktura porodice, izgubljena imovina i sl.), bez ~ega je proces povratka uglavnom sveden na stihijski proces, uz prisutan ose}aj da vas se neko `eli re{iti jer ste mu objektivno postali teret, uz sve njegove te{ko}e i probleme. Takva politika se ne sme ni po koju cenu poku{ati realizovati, jer bi izazvala velika razo~aranja, otpore i suprostavljanja unutar bi}a srpskog naroda, a to se u osnovi i `eli u op{toj stratagiji pritisaka na na{ narod i Srbiju. Povratak na silu, bez odgovaraju}ih unapred osiguranih pretpostavki, bez poznate izvesnosti u pogledu svih napred navedenih pretpostavki, sigurno bi vodio tome. Odluka za povratak, i gde, je pravo slobodne volje i procene svakog pojedinca. Me|utim, vreme koje proti~e ne ide u prilog izbeglicama, jer tope se eventualne rezerve, posao se sve te`e nalazi, stambeni problemi ne re{avaju, a broj izbeglica se svakim danom pove}ava, uz njihov sve te`i materijalni polo`aj (u ovoj hiperinflaciji) – Moral opada, a op{ta slika izbeglica se naglo pogor{ava, posebno uz novi egzodus Srba iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, druga (hrvatska) strana nastoja}e da ta podru~ja dr`i pod stalnom ratnom i psiholo{kom tenzijom, nesigurno{}u i brojnim pritiscima, ~ime se vodi poznata strategija spre~avanja povratka izbeglica u Hrvatsku, a po mogu}nosti i u Krajinu. Mogu}a je i opcija da poku{aju okrenuti Srbe protiv Srba daju}i odre|ene pogodnosti, “garancije”, povratak na ve} izgubljeni posao, povratak stanova, ponuda za osnivanje srpskih institucija, davanje svih prava (naravno na papiru kao golo obe}anje) i sl. posebno kod Srba izvan Krajine. Tu se mo`e o~ekivati i novi poku{aj “prodora” za dobijanje srpskih masa za kvazi srpske stranke kao {to je Srpska narodna stranka i Demokratski forum, {to, poznato je ravno je izdaji interesa srpskog naroda u Hrvatskoj. Rezoluciju o oduzimanju prava \uki}u230 da zastupa autenti~ne 230
Milan, osniva~ i predsjednik Srpske narodne stranke.
246
interese srpskog naroda u Hrvatskoj treba javno objaviti (pripremljena je za Skup intelektualaca u Sava centru). “Kupovina” je mogu}a opcija, samo se postavlja pitanje koli~ine otpora i mr`nje utkane u obe strane, ali i donjoj granici “moralnog praga otpora”, koji se protekom vremena i nere{avanjem problema izbeglica i prognanih sve vi{e (i opasno) sni`ava. Militarizacija izbeglica u tom slu~aju ostaje kao jedina mogu}a opcija i kontra-akcija. Produ`avanjem stanja neizvesnosti i nere{avanjem `ivotnih problema kod izbeglica se javlja i ose}aj i pitanje “za{to sam pobegao”, “mo`da bi mi bilo bolje da sam tako ostao”, ili slede}a misao “pa kona~no potpisa}u i taj dokument izjave lojalnosti Hrvatskoj, ne}e me valjda tada dirati” (mada je to bila i ostala velika zabluda, jer cilj usta{ke vlasti je o~it: o~istiti Hrvatsku od bi}a i samih tragova postojanja srpskog naroda na tim prostorima). Da bi se takvi procesi unapred onemogu}avali treba ta~no videti raspolo`enje izbeglica, pratiti njihov status i reakcije probleme i pitanja koja se postavljaju i kako se re{avaju. Treba organizovati za njih odgovaraju}e skupove, predavanja, okupljati ih – jer te{ko}e se lak{e podnose zajedni~ki, kada se ne ose}ate napu{teni i usamljeni, odnosno zapostavljeni (posebno u novoj sredini na koju se najve}i deo te{ko adaptira, a u materijalnom i finansijskom bezna|u to je redovan slu~aj). Time treba da se bavi napred navedeni propagandni sektor. Da bi se dobila, bar orijentaciona slika raspolo`enja izbeglica izvr{ili smo blic-anketu za vreme odr`avanja velikog Skupa izbeglica u “Sava centru”. Rezultati su vrlo indikativni za koncipiranje odgovaraju}e politika povratka izbelica i prognanih. REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA ukupnog broja anketiranih (dobijenih odgovora) od oko 750 izbeglica sa Skupa na kojem je prisustvovalo oko 1.300 izbeglica, dobili smo slede}e odgovore: 1. Da li ste zaposleni
– stalno – privremeno – nezaposleni 2. Kako ste re{ili privremeni sme{taj: – kod ro|aka – privatno na{li stan – preko dru{tvenih org. 3. Sredstva od kojih `ivite: – plata – penzija – pomo} rodbina – pomo} dru{tva
9% 14% 77% 70% 19% 11% 12% 8% 50% 30%
4. Uz navedeno u dogledno vreme nemaju izgleda i ne vide mogu}nost da ta pitanja u vezi posla i sme{taja re{e. 5. Da li bi radili u Krajini ako se ponudi mesto iz struke kojom su se bavili: – DA 93%, NE 7% 6. Da li `elite povratak u mesto ranijeg stanovanja – DA 68% NE 32% 7. Da li biste uz povoljne uslove i olak{ice bili spremni da obnovite (podi`ete) stan, ku}u, imovinu, stoku: – preko 90% se izjasnilo za izgradnju ku}e. 247
8. Imate li problema u mestu privremenog boravka: – DA 65% NE 35% 9. Ose}ate li se napu{tenim i zapostavljenim od ovla{tenih organa vlasti (Srbije i Krajine): – DA 75% NE 25% 10. Da li mislite trajno ostati na podru~ju Srbije: – DA 9% NE 71% NE ZNAM 10% uz 10% penzionera Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut 250.
84 1992., svibanj 3. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki napu{tenih ku}a u Jasenovcu i odvo`enju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: VII-03/1-35/92. Jasenovac, 03. 05. 1992. godine. SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA PAKRAC / Oku~ani / U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj de`urne slu`be Jasenovac, a za period od 25. 04. do 02. 05. 1992. godine. Prilog: 1. Izvje{taj. Komandir: Mandi} Ignjatija, Šv.r.š M.P.231 IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD 07 SATI 25. 04. DO 07 SATI DO 02. 05. 1992. god. I. KRIVI^NA DJELA: – Dana 27. 04. 1992. godine oko 13,00 sati patrola milicije vr{e}i redovnu pozorni~kopatrolnu djelatnost zatekla je u Savskoj ulici u blizini `eljezni~kog mosta civile Mandi} 231
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.
248
Dragana i Vukasinovi} Milenu iz U{tice, gdje su poku{ali ~amcem prevesti ukradenu robu iz Jasenovca u U{ticu. O u~injenom napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja. II PREKR[AJI: Prekr{aja nije bilo. III SAOBRA]AJNE NEZGODE – Saobra}ajnih nezgoda nije bilo. IV OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE: – Dana 28. 04. 1992. godine u 09,30 sati putem telefona iz komande 11. Partizanske brigade zatra`ena je pomo} radi obezbe|ivanja vozila UNPRFORA ispred zgrade MZ za vrijeme odr`avanja sastanka. Upu}ena patrola milicije koja je zajedno sa pripadnicima vojne policije obezbe|ivala vozila i zgradu. – U 18,30 sati u SM bez poziva do{ao je jedan pripadnik rezervnog sastava JNA, nije `elio da se predstavi, te prijavio da je zapazio dva vojna obveznika da nasipom pokraj Save u Savskoj ulici vuku jednu manju prikolicu na kojoj su utovarene najvjerojatnije ukradene stvari. Na lice mjesta upu}ena patrola milicije, koja je na nasipu ispred ku}e br. 3 prona{la navedena kolica na koja je bio natovaren motor od traktora Ferguson, dok u blizini nije zatekla niti zapazila ni jedno lice. Kolica sa natovarenim traktorskim motorom pohranjena u skladi{te stanice milicije. Napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja. – Dana 29. 04. 1992. godine dojavom jednog vojnog obaveznika, `eli ostati anoniman, do{lo se do saznanja da u ku}i Filipovi} Mirka, u kojoj su trenutno smje{teni pripadnici JNA, iz Jasenovca ulica 22 travnja ima sakrivenog oru`ja i municije. Upoznat major Kosi} Mirko iz Divizije, kao i komanda 11. Partizanske brigade, te uz dogovor sa majorom Kosi}em izvr{en je pretres ku}e Filipovi} Mirka uz prisustvo predstavnika Divizije, 11. Par. brigade i radnika SM. Prilikom pretresa u potkrovlju ku}e prona|ena je ve}a koli~ina lova~ke municije i to za karabin i sa~maricu. Prona|ena municija je oduzeta uz odgovaraju}u potvrdu o privremeno oduzetim predmetima, te pohranjena u skladi{te SM. Napisana op{irna slu`bena zabilje{ka. – U 16,00 sati u SM priveden je Bjeli} \uro iz Jasenovca od strane pripadnika vojne policije, zbog optu`be da je prije izbijanja rata vi|an u uniformi ZNG-e. Sa istim je obavljen informativni razgovor te utvr|eno da se ne radi o njemu, ve} o Bjeli} Zdravku, a {to su potvrdili i mje{tani Jasenovca. Nakon toga isti je pu{ten ku}i. – Dana 01. 05. 1992. godine patrola milicije vr{e}i redovnu slu`bu do{la je do saznanja da civilna lica iz U{tice i Gradine tokom no}i vr{e KD po Jasenovcu, te ukradenu robu i predmete uz pomo} vojnih obaveznika ~amcima prevoze preko Save u U{ticu. Napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja, a o slu~aju obavje{tena komanda 11. Par. brigade. Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo. OPERATIVNI DE@URNI: Jovan Rado{evi}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2289.
249
85 1992., svibanj 5. Knin Zapisnik 12. sjednice Vlade RSK
ZAPISNIK od 4. i 5. maja 1992. godine sa XII. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u Belom Manastiru. PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Bogi} Stevo, D`akula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Din~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi} Stojan, Veizovi} Dobrosav i Starevi} Du{an. ODSUTNI: Grabund`ija Savan. NA POZIV PRISUTNI: Devetar Vitomir, Bukarica Petar, Ra|en Mirko, Ivanovi} Ljubi{a i ~lanova i Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. Sjednica je po~ela sa radom 4. 05. u 17,00 i 5. 05. u 8,30 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko. Za sjednicu je utvr|en slijede}i D n e v n i r e d: 1. Informacija MUP Krajine o bezbednoj situaciji i poduzimanje potrebnih mjera. 2. Informacija o stanju u oblasti Slavonije, Baranje i zap. Srema. 3. Problemi isplate penzija. 4. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju. 5. Dono{enje rje{enja o imenovanju: – pomo}nika ministra za obrazovanje, – sekretara ministarstva obrazovanja. 6. Dono{enje rje{enja o imenovanju: – direktora Direkcije robnih rezervi. 7. Dono{enje rje{enja o imenovanju Komiteta za nacionalne manjine. 8. Imenovanje v.d. direktora informativne agencije RSK. 9. Dono{enje odluke o osnivanju Fonda brige o planiranju porodice i brige o djeci. 10. Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije. 11. Prijedlog kandidata za ministre i pomo}nike ministara. 12. Dono{enje rje{enja o imenovanju direktora uprave dru{tvenih prihoda. 13. Dono{enje rje{enja o imenovanju pomo}nika ministra za financije. 14. Primjena propisa iz poreske politike. 15. Dono{enje Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja. 16. Razmatranje prijedloga Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istra`ivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa.
250
Ad-1) Informaciju o bezbednosnoj situaciji u Krajini podnijeli su Ministar Milan Marti} i njegov pomo}nik Boro \uki}. Nakon podnesene informacije i rasprave u kojoj su u~estvovali Ministar [panovi}, Ministar [u{a, Ministar Veizovi} i drugi. Nakon provedene rasprave done{ene su ove ODLUKE 1. Upu}uje se prijedlog Vlade RSK Predsjedniku Republike da se proglasi vanredno stanje na teritoriju Republike Srpska Krajina, 2. Progla{ava se demobilizacija svih vojnih obveznika od 18 do 60 godina na teritoriju Republike Srpska Krajina, 3. Zabranjuje se izvo`enje vojnih efektiva, materijalno-tehni~kih sredstava i druge vojne opreme biv{e JNA sa teritorija Republike Srpska Krajina. Jednako tako Vlada je nakon provedene rasprave donijela slijede}e ZAKLJU^KE 1. Da se uputi protestno pismo generalnom sekretaru UN gospodinu Butrosu Galiju u vezi brzine i na~ina razmje{taja snaga UNPROFOR-a na teritoriju RSK, 2. Da se zatra`i od Vlade Srbije da ispita mogu}nosti ukidanja statusa izbjeglica licima sa podru~ja na{e Republike. Ad-2) Ministar Mladen dr. Had`i} podnio je informaciju o stanju u oblasti Slavonije, Baranje i zap. Srijema u pismenoj formi, koja informacija predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.232 Ad-3) O problemima oko isplate penzija informirao je podpredsjednik Kablar koji je izme|u ostalog rekao da ima puno pote{ko}a oko isplate penzija, u pojedinim op}inama penzije nisu ispla}ivane od 7 mj. pro{le godine, a ima op}ina gdje su ispla}ene i za 3. mj. ove godine to zna~i da isplate penzija nisu uskla|ene. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Svim penzionerima na podru~ju Republike isplatiti penzije za 3. mj. ove godine. 2. O nadoknadi neispla}enih penzija do 3. mj. Vlada }e odlu~iti naknadno. 3. Po~ev od 1. 04. mirovine }e se ispla}ivati redovno. 4. Pove}anje mirovina }e se uskla|ivati prema mogu}nostima i raspolo`ivim sredstvima. Ad-4) Prijedlog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju obrazlo`io je Ministar Kne`evi}. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a ODLUKA 1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju. 2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-5) Prijedlog za imenovanje kandidata za pomo}nike ministara i sekretara ministarstva obrazovanja podnio je ministar Kne`evi}. 232
Informacija nije prona|ena uz zapisnik.
251
Nakon podnesenog prijedloga i sprovedene rasprave done{eno je RJE[ENJE 1. Za pomo}nika ministra pred{kolskog i osnovnog obrazovanja imenuje se Mr. Ljubi{a Ivanovi}, prof. 2. Za pomo}nika ministra za srednje obrazovanje imenuje se Ra|en Mirko, prof. 3. Za pomo}nika ministra visokog i vi{eg obrazovanja imenuje se Mr. \uro Dedi}, prof. 4. Za sekretara ministarstva obrazovanja imenuje se Gorana Mili}, dipl.pravnik. Ad-6) Prijedlog za imenovanje direktora direkcije za robne rezerve podnio je ministar Vin~i} Svetozar. Nakon provedene rasprave done{eno je RJE[ENJE 1. Za direktora direkcije za robne rezerve imenuje se Bo`i} Dragan. Ad-7) Prijedlog ~lanova komiteta za nacionalne manjine podnio je podpredsjednik Kablar. Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je RJE[ENJE Imenuje se komitet za nacionalne manjine u sastavu: 1. Veselinovi} Sergej iz Obrovca – predsjednik 2. Mandi} Jasminka iz Gra~aca, ~lan 3. Ivanovi} Ljubi{a, Beli Manastir, “ 4. Martinovi} Boris iz Gline, “ 5. Devetak Vitomir iz Erduta, “ 6. Krupi} Fadil, Zapadna Slavonija “ 7. @ulec Ivica, “ “ 8. Dr. Vasil,233 Ad-8) Prijedlog za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK podnio je ministar E}imovi}. Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je RJE[ENJE Za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK imenuje se Jankovi} Zdravko – profesor. Ad-9) O potrebi za osnivanje Fonda brige o djeci i planiranju porodice obrazlo`io je ministar Jovi}. Nakon podnesenog prijedloga i podnesene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je slijede}a ODLUKA 1. Osniva se Fond za planiranje porodice.
233
Mihajlov.
252
2. Vr{ioca du`nosti za direktora fonda imenovat }e Vlada na jednoj od sljede}ih sjednica. Ad-10) Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije nije uskla|en, {to stvara odre|ene probleme. U budu}e o ovoj problematici treba vi{e posvetiti pa`nje. Ad-11) Prijedlog za pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje podnio je Ministar Jovi}. Nakon ~ega je done{eno RJE[ENJE Za pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje imenuje se Dr. Vojislav Stanimirovi} iz Vukovara. Ad-12) Prijedlog za direktora Republi~ke uprave dru{tvenih prihoda podnio je Ministar Peura~a Vojin nakon ~ega je doneseno RJE[ENJE 1. Za direktora republi~ke uprave dru{tvenih prihoda imenuje se Martinovi} Mirko iz Vojni}a. Ad-13) Prijedlog pomo}nika ministra za financije podnio je D`akula Veljko nakon ~ega je provedena rasprava, a potom je donesen ZAKLJU^AK Popunu pomo}nika ministra za financije donijet }e se naknadno na jednoj od narednih sjednica Vlade. Ad-14) Raspravu o primjeni propisa iz poreske politike odgoditi za jednu od narednih sjednica Vlade. Ad-15) Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni odluke o preuzimanju Savezne uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja podnio je Ministar Vin~i}, nakon ~ega je donesena ODLUKA ^lan 1. o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja. Iza ~lana 2. dodaje se ~lan 2a. koji glasi: U Uredbi o prodaji robe za strana sredstva pla}anja (“Slu`beni list SFRJ”, broj 71/91), ~lan 2. stav 2. “bri{e se”, ~lan 9. zadnji stav “bri{e se”, ~lan 12. stav 2. i 3. “bri{e se” i ~lan 16. stav 1. u delu u kom se navodi ~lan 2. stav 2. “bri{e se”.
253
^lan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a ima se objaviti u “Slu`benom glasniku RSK”. Ad-16) Prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istra`ivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa podnijeli su ministar Begovi} i Vin~i}. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a ODLUKA 1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istra`ivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa. 2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Sjednica je zavr{ila sa radom u 12,00 ~asova. PREDSJEDNIK VLADE Mr. Ze~evi} Zdravko Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
86 1992., svibanj 9. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i paljenju napu{tenih ku}a u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: VII-03/1-44/92. Jasenovac, 09. 05. 1992. godine. SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA PAKRAC /Oku~ani/ U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj de`urne slu`be Jasenovac, a za period od 02. 05. do 09. 05. 1992. godine. Prilog: 1. Izvje{taj. M.P.234 234
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odeljenje milicije Jasenovac.
254
KOMANDIR: Mandi} Ignjatije, Šv.r.š
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD 07 SATI 02. 05. DO 07 SATI 09. 05. 1992. GODINE I. KRIVI^NA DJELA: Krivi~nih djela nije bilo. II. PREKR[AJI: Prekr{aja nije bilo. III. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE: Dana 03. 05. 1992. godine patrola prilikom vr{enja redovne slu`be do{la je do saznanja da pojedini pripadnici rezervnog sastava JNA iz napu{tenih ku}a u [trosmajerovoj ulici iznose razne stvari i predmete te se predpostavlja da ih uskladi{tavaju na jedno mjesto i kad se za to uka`e prilika da ukradene stvari prevezu preko rijeke Save u Bosnu. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Dana 03. 05. 1992. godine oko 13,00 sati patrola koja vr{i kontrolu vozila i civilnih lica na punktu skela na rijeci Sava do{la do saznanja da }e u vojnom kamionu reg. br. M 6853 biti prevezene stvari koje su ukradene. Nakon izvjesnog vremena kamion je do{ao na skelu te od strane vojne policije na{a patrola je bila sprije~ena da pregleda kamion. U pratnji kamiona je bio vodnik ]ibi} koji je i vrije|ao patrolu. O tome obavje{ten komandant bezbednosti 11. Par. Brigade koje je do{ao drugi dan u na{u stanicu te izjavio da je kamion vozio namje{taj za jednog vojnog izbjeglicu te da }e dostaviti sve potrebne papire o izvozu namje{taja. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Dana 06. 05. 1992. godine u 17,15 sati u [trosmajerovoj ulici br. 2. do{lo je do po`ara ku}e vlasni{tvo Pirja Mande, a koja se nalazi u izbjegli{tvu. Ku}a je potpuno izgorela a po`ar je najvjerovatnije podmetnut od strane N.N. lica. Podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Dana 08. 05. 1992. godine u 22,10 sati patrola koja osigurava objekat primjetila da u Savskoj ulici gore objekti. Odmah su iza{li na lice mjesta gdje su utvrdili da gore dvije ku}e u Savskoj ul. i jedan {tagalj, zatim u Savskoj ul. br. 92 gorela su dva objekta te u ul. @rtava Fa{izma br. 48 gorela je jedna ku}a i u Preradovi}evoj ulici gorela je jedna {tala. O svemu obavje{tena komanda 11. Par. brigade koji su nakon izvjesnog vremena zahtjevali da podignemo TO Jasenovac, da gase po`ar, {to smo i u~inili. O svemu ovom podne{ena slu`bena zabilje{ka. – Drugih novosti tokom navedenog vremena nije bilo. De`urni operativac: Stojni} Dragomir Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2289.
255
87 1992., svibanj 10. Oku~ani Izvje{}e Veljka D`akule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija, na sjednici Skup{tine odr`anoj 10. svibnja 1992.
VELJKO D@AKULA IZVJE[TAJ O RADU CIVILNIH ORGANA VLASTI U PROTEKLOM PERIODU I NAREDNI ZADACI Magnetogram podne{enog izvje{taja o radu vlade Zapadne Slavonije podnesen je na sjednici Skup{tine OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA odr`anoj 10. maja 92. u Oku~anima Oku~ani, 13. maja 1992. Najprije da vas sve skupa pozdravim. Drago mi je da se ponovo nalazimo zajedno. Ovo moje izlaganje, koje sigurno ne}e mo}i definitivno da iznese istorijsku istinu svih zbivanja i dogadjanja jer ja kao predsjednik vlade Zapadne Slavonije koje je bilo prija{nje ime i da }e puna istina i puni razlozi zbivanja dogadjaja biti re~eni, izgovarani i izno{eni u godinama koje su pred nama. Ali nastojat }u po{to postoji veliki interes, a bilo je raznih istina, kad ka`em raznih istina, vi{e bih rekao podmetanja i la`i, no ono {to je trebalo re}i, a mislim da je danas trenutak da se neke stvari do kraja ka`u, da se vama kao poslanicima Narodne skup{tine iznesu, a vi da ovaj izvje{taj prokomentari{ete i da ga usvojite, odnosno ne prihvatite. Da bi se znao zna~aj Zapadne Slavonije ja }u samo kratko u}i u istoriju. Mi koji `ivimo na prostoru Zapadne Slavonije znamo dobro, neko je u~io, neko je slu{ao, a netko na nekom drugom mjestu bio informisan, da je to bio prostor male Vla{ke. Male Vla{ke zbog toga {to u prevodu mi to ka`emo mala Srbija. Da su tu Srbi postojali prije vi{e vijekova, da oni nisu do{li ju~er ili prekju~er, da nisu nosili zemlju na opancima ve} da su do{li kao ~astan narod tra`e}i prostora i neba nad svojom glavom. Pri tome nisu nikoga iseljavali ni proganjali ve} su dolazili na prazan prostor koji nije bio naseljen. Tu su otpo~eli svoja ognji{ta i svoj `ivot. Da je to tako govore i manastiri Svetoga Nikole, zatim manastir Pakra i drugi niz crkava koji govore da srpski narod kada je do{ao, do{ao je kao civiliziran narod da gradi svoje crkve. Nastojao je da {iri i da odr`i svoju kulturu koju je vijekovima gajio i njedrio i koja je u stvari bila koja je sa~uvala srpski identitet i njegovo ime. Sve to govori da je duboko u nama ostao prisutan trag da smo Srbi. Ovo je u nazad 50 godina bilo veoma skromno i stidljivo izgovarano. To je tako bilo uvrije`eno da nije potrebno to isticati pa ~ak ni normalno izgovarati jer mi smo gradili jednu dr`avu gdje taj nacionalni identitet nije bio bitan. Bitno je bilo bratstvo i jedinstvo a normalno da tu ima vi{e naroda koji su se samo spominjali onda kad je trebalo da se iznese kao neka istorijska ~injenica da na ovom prostoru `ivi vi{e naroda. To govorim zbog toga {to kad su po~eli izbori u Hrvatskoj, kad smo iz jednog sistema prelazili u drugi – vi{eparlamentarni, mi kao narod, kao srpski narod veoma smo znati`eljno i{~ekivali {ta }e od toga biti i nismo op{te ocjenjivali kao potrebu da idemo u vi{e parlamentarni gradjanski, neznam ni ja kakav sve vi{e sistem sa nacionalnom strankom i partijom. Smatrali smo da }emo kroz druge partije – neke demokratske, mo}i slobodno da ispoljimo i svoje nacionalno 256
bi}e i da }emo imati ista prava i slobode kao i svi drugi koji `ive na ovim prostorima. Desio se apsurd da je jedna, kasnije se pokazalo, fa{isti~ka stranka HDZ izuzetno agresivno nastupala prema srpskom narodu i njegovom ne priznavanju. Mi smo se tu brzo snalazili onako kako smo najbolje umjeli i mogli. Tra`ili smo partiju i stranku koja }e nas organizirati i preko koje }emo predstavljati svoju politiku, svoje pravo i svoju borbu u ovom politi~kom kaosu koji je nastajao. Mi smo bili spremni da `ivimo tu gdje jesmo, da budemo ravnopravni, da nitko nikog ne ugro`ava, da imamo ista prava, da budemo ljudi kao i drugi i da nas svako prizna kao {to mi priznajemo njega. Desilo se to da pi{u}i Hrvatski ustav od ustavotvornog naroda mi trebamo da postanemo nacionalna manjina, da ostanemo bez nekih privilegija pod navodom kojih nije bilo. Trebalo nam je to ukinuti. Zna~i ta verbalna politi~ka agresija koja je bila proklamovana preko mitinga HDZ po~ela je da se provodi u praksu. Normalno da mi kao narod koji ima bogatu istoriju, kao ponosan narod to nismo mogli da prihvatimo. De{avalo se ne{to {to je pomalo bilo ~udno. Uzburkale su se {iroke narodne mase. Narod to nije htio prihvatiti, a sa druge strane intelektualna snaga i ljudi nisu se u dovoljnoj mjeri odazvali i na{li svoje mjesto i ulogu u tom istom narodu. Ja ka`em otprilike da se nisu sna{li, da nisu ocjenili trenutak jer su navikli u sistemu u kojem su `ivjeli da ~ekaju stav, da ~ekaju mi{ljenje, da dobiju poruku da ih se uputi usmjeri i da neka sila, neki komitet i neznam ni ja neki forum sve to presje~e, donese odluku i da ka`e {ta to sve jeste i da se takvim putem vi{e ne mo`e i da se usmjeri drugim putem. Nisu se sna{li. Nisu shvatili trenutak da te nove puteve trebamo tra`iti sami i da se moramo za njih izboriti, a prije svega ta inteligencija koja je uvijek vodila svoj narod i predstavljala ga imala je ulogu i obavezu da to u~ini. Ja govorim nije se sna{la. Da li }e kasnije biti neka druga rije~ ili opravdanje to }e re}i sami, a i sam narod. Kad je u Ustavu re~eno da smo manjina mi smo ipak demokratski tra`ili rje{enje i borili smo se demokratskim putem da smo narod. Kad je done{ena odluka u Hrvatskom Saboru da se Hrvatska razdru`uje od Jugoslavije nama je bilo jasno da nas netko `eli odvojiti od srpskog korpusa i od ve}eg dijela na{eg naroda koji `ivi u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori i drugim dijelovima Jugoslavije. Ovo je za nas bilo neprihvatljivo jer Jugoslavija kao dr`ava i kao prostor bila je zemlja u kojoj smo mi svi zajedno `ivjeli, rasporedjeni po administrativnim granicama republika koje je stvorio jedan ~ovjek, jedan re`im, bez volje naroda. Jer ipak narod stvara granice. Narod stvara dr`avu a ne pojedinac, grupa ili ne znam ni ja. U svakom slu~aju to nije bio parlament i nije bila nikakva narodna skup{tina i nije bila volja naroda. Preko toga se pre{lo kao, eto nije toliko bitno, {to se pokazalo danas da je to bio veliki kamen spoticanja. Tog ~asa kad je donesena rezolucija Hrvatske o odvajanju od Jugoslavije pokazala se potreba da se srpski narod izjasni i opredjeli da ostane u Jugoslaviji. Tada, 12. maja 1991. godine proveden je referendum ovdje u Zapadnoj Slavoniji da mi `elimo ostati u Jugoslaviji sa svim onima koji imaju istu `elju i namjeru, a da istom prilikom ne branimo nikome da iz te Jugoslavije ode ako ne `eli s nama da `ivi. Kad smo iza{li na referendum, a referendum je demokratski na~in izja{njavanja, to je bila politi~ka `elja tog naroda, njegovo opredjeljenje. To nije bila ratno hu{ka~ka igra. To nije nikakva pretnja nekome drugome, nego smo smatrali ako jedan narod `eli da se izjasni da ode, na{e je pravo da se izjasnimo onako kako `elimo a to je bilo da ostanemo. Nikom nismo branili da ode ali nismo dozvolili ni da nama brani da ostanemo tu i na silu da nas otrgne od na{ega jezgra i od onoga {to mi duboko osje}amo u sebi, da je na{e. To vrijedi za sav srpski narod koji je ostao drugim republikama i u onom dijelu Jugoslavije koji je Hrvatska htjela da napusti. Smatrali smo da svim politi~kim zbivanjima koja su se de{avala mi moramo politi~ki parirati da ne bi bili nespremni i ne organizirani da to ne ispadne kao da je srpski narod pristao da `ivi onako kako glasa hrvatski Sabor. Ako ta institucija u kojoj su bili poslanici hrvatskog naroda u velikoj ve}ini, nas nije 257
priznala kao narod, ako su oni preko svojih institucija vlasti i proganjali i smjenjivali Srbe omalova`avali i ismijavali, ako su po~eli sa rehabilitacijom svih onih nama omra`enih ljudi kao {to je Stepinac235 i njemu sli~ni, ako taj isti narod preko svojih institucija vlasti i pravosudja nije mogao da sudi Artukovi}u236 za zlo~ine koje je ~inio. Ako taj narod preko svojih poslanika nije smogao snage da sam sudi tim zlotvorima, da se njih odrekne, da ih ne priznaju svojima, da ih nazove imenom kakvim jesu, a to je da su zlo~inci onda je normalno da taj srpski narod koji je `ivio u Hrvatskoj sa istim tim hrvatskim narodom ima pravo na nepovjerenje prema svima njima i da shvati da mu ne `ele dobro. Te{ko je bilo ko od nas da pomisli da mu `eli dobro netko ko njegove najve}e neprijatelje progla{ava nevinim, koji ih rehabilituje i ponovo uvodi u svoje redove, koji otvara granice i poziva sve one koji nisu imali mjesta medju nama, koji nemaju mjesta medju ljudima, nemaju mjesta u civilizaciji, a to su usta{e koje su `ivjele po bijelom svijetu, koje su bili teroristi, dizali {kole, dizali bioskope u zrak, dvorane, ubijali na{e ambasadore i tako dalje. Mislim mnogo toga se de{avalo {to je u svijesti srpskog naroda svakim danom sve vi{e pove}avalo nepovjerenje i nesigurnost. Najgore {to je moglo u tim momentima da se desi a to je ona kap koja prelijeva ~asu je strana~ko naoru`avanje ~lanova HDZ-a. Normalno da oru`je nije ne{to {to danas i nekome dobro. Kad oru`je dolazi u ruke ljudi koji su toliko nacionalisti~ki nastrojeni, koji toliko neprijateljski postupaju prema srpskom narodu normalno da uliva nesigurnost i jo{ ve}i strah kod Srba. Bilo je obe}anja od strane Predsjedni{tva Jugoslavije i Vrhovne komande Jugoslavije da }e da razoru`aju paravojne formacije, da ih onemogu}e, da umanje njihov zna~aj, da ne znam ni ja kakve sve nisu ne mislim prijetnje ali odluke dono{ene, a sve je to iz dana u dan postajalo sve nejasnije. Nije se rje{avalo, ve} samo pusta obe}anja odluke, rezolucije, uredbe, naredbe, ne znam ni ja koje sve nisu date na snagu, a ni od jedne nije bilo nikakvog efekta. Veoma te{ko je bilo tada djelovati politi~ki u narodu. Njemu vi{e ni jedna rije~ nije bila potrebna. Njemu je bila potrebna li~na sigurnost. On je isto tako tra`io da dobije oru`je da bi se branio od one strane koja se isto tako naoru`ava. To je ~inio tek onda kad je shvatio da nema snage u ovoj zemlji, da nema te institucije koja je spremna, mo`e i ho}e da u~ini kako bi on mogao nastaviti dalje svoju parlamentarnu borbu u skup{tinama, Saboru i gdje sve ne. Bio je spreman i pokazao svoju volju i opredjeljenje. Tada jedina politi~ka stranka koja je pored SDP u Hrvatskoj djelovala medju Srbima je bila SDS. Na`alost postajala je pokret. Ne zbog toga {to je to htjela da bude, nego nije imala vremena ni mo}i da se rekonstrui{e u pravu stranku jer se narod sve vi{e naslanjao na nju da bi preko nje artikulisao svoje `elje, svoje potrebe i na kraju i ono {to se od nje o~ekuje svoju odbranu. U tom te{kom vremenu, u svim tim velikim zbivanjima trebalo se odhrvati svim tim pretnjama. Trebalo se odhrvati i sa tim strahom koji se unosio u na{ narod. Trebalo je nekako onemogu}iti Hrvatsku da izazove ovaj rat koji je njoj bio veoma potreban i da tim ratom takvim kakvim je ona `eljela i kakav je nametala postigne priznanje u svijetu i da se napravi ovo otprilike {to se napravilo sa cijelom Jugoslavijom i normalno sa dijelom Hrvatske. Dio Hrvatske gdje Srbi `ive je dosta razoren, a tamo gdje su Hrvati u ve}ini dobrim dijelom je ostao ~itav. ^ak i na razgovoru kad smo razgovarali re~eno je, mislim gospodin Ramljak,237 potpredsjednik Sabora Hrvatske; jasno je rekao “Pa vi znate valjda da se ni jedna dr`ava nije mirno razdru`ila, nego se mora ratom!”. Zna~i da su oni bili svjesni da rat mora biti izazvan da do njega mora do}i i da }e oni na taj na~in uspjeti da dobiju priznanje. Normalno je bilo da poslije svih provedenih referenduma i poslije svih politi~kih 235
Alojzije. Andrija, ministar unutarnjih poslova u Vladi NDH. 237 Milan. 236
258
akcija u narodu to treba dobiti svoje ime i svoju instituciju i neki smisao. Da referendum zbog referenduma nema nekog zna~aja, da ga samo provesti u narodu a ne dovesti do kraja volju naroda, njegovo opredjeljenje, ne zna~i ni{ta. To mo`e biti samo jedan vid {arlatanstva. Su{tina je bila da mi nismo mogli preko dotada{njih institucija skup{tinskih vlasti u op}inama i izvr{nim vije}ima da to provedemo jer su one bile mahom ili hrvatske ili su bile jo{ dovoljno ne opredjeljenje tako da su ti referendumi provedeni preko nacionalnog vije}a srpskog naroda. To je jedna od okolnosti koju su bar kako sam i ja informisan i znam i pravno priznate. To govorim zbog toga {to se i danas prikazuje i u razgovoru u svijetu kad smo bili, da se ti referendumi uva`avaju i kad se njega pomene da se ipak respektuje. To govorim zbog toga da shvatite i vi poslanici da niz tih poteza koji su vodjeni i ~injeni imaju svoju verifikaciju i priznanje, a da mi moramo jo{ vi{e da ih upotrebljavamo, da damo njima ve}i zna~aj jer oni su provodjeni prije rata. Referendum je proveden u dr`avi u kojoj smo `ivjeli dok je trajao mir. Zna~i ni{ta nije ad hok done{eno, ni{ta nije iznudjeno u ne znam ni ja nekim sokacima, ve} je to imalo svoj puni smisao i zna~aj. Tada 12. 8. na osnovu tih referenduma sazvana je skup{tina u broju i veli~ini kakva je tada bila mogu}a i progla{ena je SAO Zapadna Slavonija kao integralni dio Krajine koji }e u ratnom periodu samostalno kao institucija da postoji do slobode odnosno do trenutka kad }e ona mo}i i integralno da funkcioni{e. Pokazalo se to kao potreba zato da sva zbivanja koja predstoje moraju biti osmi{ljena i da ne bi bilo bezakonje i da ne bi bilo koja strana tvrdila kako tamo ne postoji nikakva organizacija, kako to tamo ne znam ni ja skupila se neka grupa. Taj narod se ipak opredjelio, izjasnio, rekao {ta ho}e. Zna~i obaveza je da se to do kraja zavr{i da se oformi kao institucija. Kad je progla{ena SAO Zapadna Slavonija mnogi pojedinci nisu shvatili trenutak i zna~aj svega toga. Oni su o~ekivali da }e sva zbivanja veoma kratko da traju. Istina ne namjerno nego iz svog neznanja i ne informiranosti, zbog uskog gledanja i mo`da zbog nekih razloga koja su samo njima znani. Onemogu}avano je na svakom koraku da se ta vlast u punom smislu organizira, formira i da za`ivi i da funkcioni{e na prostoru Zapadne Slavonije. Tu je bilo i jako mnogo me{etara sa strane. Oni su svojim porukama koje su slali ovamo radili sa ciljem da se obezglavi ovaj kraj, da se umanji njegov zna~aj. Tu je radilo mnogo stranih obavje{tajnih slu`bi. Radilo je mnogo neprijatelja srpskog naroda Zapadne Slavonije. Ja znam da je bilo veoma te{ko othrvati se svemu tome da je bilo te{ko od njih nekako distancirati se i da je na neki na~in bilo uspjeha s njihove strane da se onemogu}i razvijanje vlasti u punom smislu onako kako je to trebalo. Dat }u kasnije jo{ jedan momenat veoma va`an u vezi toga kad dodje na red, samo da se podsjetim da ne zaboravim na to. Normalno odmah poslije tih progla{avanja, a i ranije po~ela su proganjanja, hap{enja i zatvaranja Srba, otpu{tanje s posla, tako da su se Srbi uznemirili. Da bi se sa~uvali po~eli su se povla~iti iz gradova i urbanih sredina gdje su bili u manjini u svoja sela odakle su rodom i porijeklom. Neprijatelj da bi se obra~unao sa narodom Zapadne Slavonije, da bi ucjenio vlasti Jugoslavije, da bi dokazao kako ipak Srbi ne mogu da `ive zajedno, htio je da presje~e Zapadnu Slavoniju sa svojom jedinom i bliskom vezom Bosanskom krajinom i napao je Oku~ane. Znao je neprijatelj ako presje~e Oku~ane od Save za ovamo, ako nemamo vezu sa Bosanskom Gradi{kom, Bosanskom Krajinom da Srbi vi{e nemaju velike {anse, da }e ih se lako ucjenjivati i da }e biti lak plijen za obra~un sa njim od strane hrvatske oru`ane snage. Tada se pokazala izuzetna spremnost ljudi ovdje iz Oku~ana koji su bez nekih velikih strategijskih planova uspjeli odbraniti i dr`ati Oku~ane prvih nekoliko dana sami. Bilo je najzna~ajnije, najva`nije sa~uvati slobodne Oku~ane i ~ist prostor, da bi neposredno nakon nekoliko dana i Banjalu~ki korpus napravio proboj, a zatim se povukao. Mi smo punih, ispravite me i vi, pedesetak dana bili u jednom okru`enju, odsje~eni od svih i potpuno sami. Istovremeno kad su napadnuti Oku~ani sa ciljem da se presje~e 259
odstupnica srpskom narodu i veza i komunikacija sa ostalim dijelom srpskog naroda napadnuto je Grubi{no Polje, a po~ela su i hap{enja i progoni da je svima jasna strategija neprijatelja. Ovdje odsje~e{, a odozgo krene{. Treba to sve sabiti na mali prostor i pod veoma nepovoljnim uslovima pa polako krenuti ka istrebljivanju. Srbi iskonski osje}aju}i strah i nepovjerenje prema takvom re`imu i vlasti povukli su se kako je to nama svojstveno u brda. U {umu. U ~uke i u svoja sela gdje su osje}ali da su zajedni~ki ja~i i sigurniji. Normalno je bilo o~ekivati i neku zna~ajnu pomo} u smislu da se sa~uva i za{titi taj narod. On se izjasnio za Jugoslaviju i nije spreman da osvaja i oslobadja Zagreb. Nije mu stalo do Djurdjevca i Koprivnice ali mu je stalo da `ivi svoj na svome, da bude tamo gdje se rodio. Da sa~uva svoje ognji{te svoju slobodu, pravo na gradjanski parlamentaran slobodan `ivot. Institucija koja je za to postojala, a to je JNA, morala je i imala obavezu da taj narod za{titi i sa~uva od njegovog stradanja. Uporedo sa tim zbivanjima kad smo bili u kontaktu i odlazili u Beograd po hirur{ku pomo}, Du{an E}imovi} i ja, i kada nam je Regionalni {tab i vlada Zapadne Slavonije dala zadatak da to u najhitnijem roku u~inimo, mi smo tri dana ~ekali na hirur{ku ekipu da dodje sa nama ovdje. Vidjev{i da }emo provesti jo{ nekoliko dana a i ovdje smo potrebni, tra`ili smo da najhitnije dodju. Medjutim pokazalo je vrijeme da smo ih veoma dugo ~ekali i da se nije pokazala neka velika spremnost da se dodje na zapadno slavonsko rati{te jer ono nije pokazivalo nikakvu sigurnost, i neke velike garancije ni slobode kretanja i `ivota kao {to je to moglo otprilike da se garantuje u nekim drugim regionima gdje je takodje trajao rat i ratni haos. To je bilo jo{ jedno na{e stradanje gdje smo bili u okru`enju i bez kvalitetne hirur{ke ekipe da pomogne na{im borcima i ranjenicima. Da u momentu ranjavanja budu kvalitetno i na vrijeme spa{eni i da im se pomogne. To je sigurno bio momenat koji je uticao na moral na{ih boraca, na{ih vojnika i na{ih ljudi. Cijelo vrijeme neprekidno mi smo iznosili podatke i stanje kakvo je u Zapadnoj Slavoniji i govorili o svim te{ko}ama i neda}ama. Tra`ili smo pomo} i u oficirima, naoru`anju i vojsci. Zbog druge strane nismo smjeli javno zapomagati jer bi to bilo jasno da smo u nemilosti. To govorim zbog toga {to ljudi misle da ni {tabovi, a ni civilna vlast nisu u dovoljnoj mjeri izvr{avali svoje obaveze. ^inili su ono sve {to je trebalo ~initi. Na`alost s druge strane nije bilo dovoljno odaziva i odgovora. Bila su mogu to slobodno re}i pusta obe}anja. Mislim, da me nebi krivo shvatili, nema obe}anja za ne{to za{to si obavezan u~initi. Dovoljno je da ti se signalizira, da se javi da jedan kraj, da je jedan narod u opasnosti pa da institucija JNA koja brani svoje granice i teritoriju ima obavezu da to u~inili. Banjalu~ki korpus imao je zonu odgovornosti otprilike od Lipika, dalje je bila zona odgovornosti Vara`dinskog korpusa. Ako je on iz ne znam kojih razloga pao u ruke neprijatelju, {to mi kao ljudi nismo mogli niti smo imali vremena da to sagledamo, ne to ko je vi{i na distanci i ko je odgovoran za to imao je za obavezu da pro{iri zonu odgovornosti do Drave odnosno do onih mjesta gdje `ivi srpski narod i gdje je on ugro`en. Kako }e to u~initi to je njima samo znano i njima jedino omogu}eno da to rije{e. To govorim opet jer smo i{li nekoliko puta i u Beograd. Do{li smo i do General{taba. Obavili smo razgovore i s predsjednikom dr`ave Kosti}em,238 obavili razgovor i sa sekretarom Narodne odbrane Veljkom Kadijevi}em i sa na~elnikom General {taba Ad`i}em239 s jo{ nekim visokim oficirima i jo{ nekim republi~kim funkcionerima. Na svim mjestima u svim razgovorima dana su nam obe}anja kako }e u {to kra}em roku do}i pomo} i u ljudstvu i u tehnici i u naoru`anju i oficirima. ^ak je data i naredba da se s 15 oficira {to prije dodje u Zapadnu Slavoniju da se uve`e front i da se organizira odbrana. Do 238 239
Branko. Blagoje.
260
toga nije do{lo u momentima kad smo mi bili u Beogradu. Nakon nekoliko tih puteva de{avao se egzodus u Grubi{nom Polju. Ja bi vam ipak htio re}i jo{ i ovo. Mojim odlaskom zajedno s Du{anom E}imovi}em u Beograd u augustu mjesecu mi smo spoznali ve} tada da neki pojedinci koji su u Baranji imaju `elje i pretenzije da narod Zapadne Slavonije dodje tamo. Mi smo to ve} tada napomenuli kao opasnost i da takva razmi{ljanja ne smiju da postoje. To su sitno sopstveni~ki interesi da ja za{titim sebe, a drugom kako bude. Mi smo to na prvom mjestu i dali na znanje kako bi se takvo razmi{ljanje zaustavilo. Medjutim po svim informacijama koje smo imali dolazili su emisari iz Baranje i iz drugih mjesta i obe}avali narodu Zapadne Slavonije ku}e, kule i gradove, ne bi li ga dobili za preseljenje jer navodno ovdje je rati{te veoma nesigurno, i pitanje je uop}e kako }e se ono odr`ati. Egzodus iz Grubi{nog Polja krenuo je u tom pravcu. Narod se digao sa svojih ognji{ta. Sve je to veoma jako uzljuljalo sve ostale borce i narod Zapadne Slavonije. Mi smo kao pojedinci i predstavnici civilnih vlasti i{li pred taj narod. Tra`ili smo od njega da izdr`i jo{ bez obzira {to je te{ko. Govorili smo sami da ga ne ~eka nigdje ni{ta posebno ljepo, da je put kojim je krenuo, put velikog isku{enja i odricanja, da njegov odlazak slabi sve nas zajedno ovdje, da jedino mo`emo opstati ako ostanemo jedni uz druge, da izdr`e shvate trenutak koji je pred njima. Medjutim, te{ko je bilo da nas i razumiju i da prihvate to tuma~enje. Mi smo se i dalje penjali po tim prikolicama i traktorima neprekidno govore}i istu stvar, da ostanu, da ne idu, da se zadr`e ovdje, da popune redove koji su i onako dosta izmoreni na prostoru drugih op{tina. Medjutim taj narod je oti{ao. U medjuvremenu dok sam ja boravio u Beogradu na na{e podru~je je do{ao pukovnik Trbojevi},240 a obe}ano je da }e do}i i 15 oficira da uve`u front i da rati{te Zapadne Slavonije bude ponovo kvalitetno za{ti}eno. On je do{ao sam. Ja nisam kvalifikovan da dajem ocjene kako ko radi u vojnom smislu. Samo znam da nekog velikog uspjeha nije bilo. Koliko je on to sam mogao u~initi ili ne to }e ipak neko ko je stru~niji da da odgovor. ^injenica je da je u trenutku u kom je do{ao ve} bilo veoma vru}e. Moral je bio dosta nagri`en. Bilo je dosta onih koji su sumnjali u sve to i namjerno podrivali i razbijali jedinstvo srpskog naroda Zapadne Slavonije. Namjerno su unosili nemir ne bi li ovaj kraj {to prije bio napu{ten. Sigurni budite da je to radila i strana obavje{tajna slu`ba. Budite sigurni da su to radili mnogi drugi neprijatelji srpskog naroda kako bi iskoristili ratni haos i iselili Zapadnu Slavoniju da to Hrvatskoj bude prepu{teno i ostavljeno. Civilne vlasti nisu imale ni vremena ni mogu}nosti zbog svih ka`imo opstrukcija koje su bile na terenu da se u punom smislu razma{u. U onom obimu u kojem je to ~inila. Bilo je osnovno to, da zadr`i Zapadnu Slavoniju, da ostane i narod i vojska, a da mu pritekne u pomo} JNA. Naro~ito u onom smislu kvalitete kako je to trebalo ranije biti. Obe}ano nam je i dato tvrdo obe}anje, ~ak je i napisana naredba da }e sti}i tenkovski bataljon, da }e sti}i odredjene brigade, da nam pomognu. Ja ne znam dokle su stigle, ali znam da dalje od Pakraca nisu oti{le. Znam da su do Pakraca dolazili bataljoni i ~ete, da su se i vra}ali sa toga dijela, a da bi se zadr`ali veoma kratko. Dva-tri dana, pet dana, da bi ponovo napu{tali taj teritorij i prostor. Normalno je da je to sve uticalo na svijest i raspolo`enje boraca, vojnika i naroda. Znate kako danas uti~e na ljude iz Krajine dolje oko Knina kad vojska sad napu{ta taj teren, kad su ve} do{le Mirovne snage UN. Kako se tamo osje}aju nesigurno i uznemireni. A normalno je da je jo{ ve}a nesigurnost i uznemirenje kad te napusti dio vojske a ti si sam. S druge strane neprijatelj je jak odnosno za nas nesaglediv koliki je jer je istovremeno hrvatski medij ~inio svoje. Podigao je nevidjenu harangu koja normalno mora da uti~e na svijest ljudi. Kad govorimo o civilnim 240
Jovan, ~asnik JNA, koji je po~etkom prosinca 1991. do{ao na prostor Zve~eva s jo{ nekoliko dobrovoljaca iz Novog Sada, te preuzeo zapovjedni{tvo nad pobunjeni~kim snagama u zapadnoj Slavoniji.
261
vlastima koje ne funkcioni{u u smislu pravosudja, zakonodavstva, milicije, privrede, ekonomije, financija nije mogla da za`ivi jer nije bio ni trenutak a ni vremena da se naprave dva predaha, pa da krene{ u takve aktivnosti. Osnovno je bilo da ne ka`em tr~anje po terenu, ~ak i tako, djeljenjem da dio nas odlazi u Beograd u General{tab, a drugi dio da ostane tu s narodom, da u~inimo maksimum {to mo`emo. Ili mi nismo znali dovoljno ili nismo mogli, a ja mislim da nije bilo dovoljno adekvatne pomo}i desilo se otprilike ono {to se desilo. Ovom prilikom `elim da ka`em i ovog zbog jednog, ne mira nego da ne dodje do napada izmedju nas. Ne mislim u Zapadnoj Slavoniji nego {ire, nismo prozivali jer prozivke ne bi nam ni{ta dobro donijele ali bi zla nanjele daleko vi{e drugima. ]utali smo na sva pljuvanja i optu`be da je vlada Zapadne Slavonije kao civilna vlast iselila Zapadnu Slavoniju, da je dala naredjenje i povela i izdala. Nije vrijedilo u tom momentu braniti se, i na svaki taj napad re}i nije ta~no, jer malo je bilo nas da tvrdimo da to nije tako, koliko je s druge strane bilo onih s ciljem da se obezglavi Zapadna Slavonija, da tu ne postoje civilni organi vlasti, da je to ipak grupa, rulja, da je to narod koji nema svoje vodstvo, da su to ~etnici a ne borci teritorijalne obrane, da tu ne postoji nikakva organizacija, da se tu nametnula mala grupa koja ne zna {ta da ~ini. Sve je to bio taj cilj, jer ako ne postoje civilne vlasti, ako ne postoji narod na teritoriji, onda nema potrebe ni za vra}anjem ni za omogu}avanjem povratka. Nema potrebe ni da u javnosti svjetskoj, medjunarodnoj, jugoslavenskoj bilo {ta da se ~ini u smislu za{tite tog kraja. Normalno da se u tim vremenima tra`ilo ko je kriv i normalno je da budu, normalno bi bilo da budu odgovorne civilne vlasti, jer one trebaju da budu tijelo koje sve dr`i u rukama jer su kajasi i dizigine davno bile otrgnute. Bilo je momenata, ~ak sam i ja razmi{ljao da li se povu}i, dati ostavku i ne u~estvovati u tome ili istrajati u kontinuitetu da Zapadna Slavonija kao prostor postoji, da postoji civilna organizacija vlasti koja predstavlja taj narod na toj teritoriji, da se bori na medjunarodnom priznanju u svom tom haosu i neredu koji je trajao, jer do kona~nog cilja moramo do}i. Povla~enje, napu{tanje bio bi defetizam. To bi bio za mene kukavi~luk i normalno da bi onda trebao da snosim odgovornost jer nisam imao snage da se uhvatim u ko{tac sa svim tim da se to istera do kraja. Kad se stvori mogu}nost da se pola`u ra~uni da se odgovara za sve {to je ko ~inio nek se sudi i nek se cijeni. Posustati u najte`em momentu bez obzira koliko je ko opstruiran, ne prihva}am, ne priznavam, a da istovremeno nema neko drugi, ko je spreman, ko `eli, ko ho}e, ko mo`e da se s tim uhvati u ko{tac, mislim da je ne primjereno. Kad se pojavi momenat, trenutak, nitko od nas ovdje prisutnih a mislim svi oni dobronamjerni Srbi ne}e ni{ta imati protiv toga da dodju bolji, kvalitetniji, izdr`ljiviji, sa vi{e energije, vi{e znanja, vi{e mo}i i sposobnosti. To vam ka`em zbog toga jer su mi mnogi rekli: “Vidi{ koliki je pritisak. Vidi{ kakvo je stanje. Napusti i ostavi sve to.” Da sam napustio i ostavio mislim da bi tek onda ispao kukavica i ne~ovjek. Jer krenuti u srpski pokret, izdi}i se u momentu kad je to bilo veoma te{ko, sa svima onima koji su na to bili spremni, posustati, napustiti ih kad im je najte`e, mislim da bi bio najve}i ~in izdaje. Ali ostati do kraja i biti spreman polo`iti ra~une {to sam u~inio i {to sam bio mo}an i sposoban, imao priliku, trenutak i vrijeme, sa svima onima koji su bili sa mnom, mislim da je osnovno. Odgovaraj za sve to pa onda ili idemo dalje zajedno ili idu oni u koje smo imali vi{e povjerenja, snage, i znanja i u koje se vi{e vjeruje. To govorim zbog toga {to ni danas nema jasnog cilja. Imam vi{e ideja kako sa~uvati srpski narod ali nemam srpskog programa, {to je veoma opasno. Ako mi to ne shvatimo, pogotovo Zapadna Slavonija, a ona je u rukama srpskog naroda i zavisi od vas poslanika i mene zajedno s vama, koliko budemo spremni, odva`ni i izdr`ljivi da je sa~uvamo, da je povratimo, da je ponovo naselimo i za`ivimo u onakovom smislu kako smo to mi `eljeli. Vjerujte da nikog nema u ovoj dr`avi, na ovome svijetu, koji je spreman da to u~ini umjesto nas, pa ~ak {ta vi{e da nam pru`i neku veliku pomo}. Svi su zaokupljeni sa 262
sobom. Svi su suo~eni sa svojim problemom. Svi se nalaze u svojim isku{enjima i neda}ama, i nema niko vi{e vremena ni volje ni mo}i da bilo koga saslu{a u njegovoj muci i nevolji. Iako ga saslu{a i ~uje to bude onako kroz maglu. Moramo se osloniti na svoje noge. Moramo jedni druge podr`ati. Moramo pokazati ~vrstu volju i opredjeljenje. Moramo biti toliko uporni i tvrdoglavi i izdr`ljivi da slomimo sve protivnike i sve one koji druga~ije gledaju. Onda }e Zapadna Slavonija biti ono {to treba. Dok ne dodjemo na Dravu, dok ne dodjemo u srpska sela Virovitice, Donjeg Miholjca, Podravske Slatine, mi se ne mo`emo smiriti i stati. Moramo cijelo vrijeme tra`iti put i na~in. Provedba Vensovog plana ovisit }e najve}im dijelom od nas jer moramo tuma~iti istinu i potrebu srpskog naroda i moramo objasniti i njima, mislim na Ujedinjene nacije. Drugoj strani nemamo {ta obja{njavati. Mi smo se davno s njima razjasnili i ja mislim razi{li. Nema mira u Zapadnoj Slavoniji. Nema `ivota dok svi Srbi ne dodju tamo odakle su prognani. Sva na{a insistiranja koja su bila u Nju Jorku, a moramo re}i ta karta koja je crtana u Beogradu, nije crtana u saglasnosti sa nama. Nismo bili o tome ni pitani ni informisani. Odmah smo reagirali. Kao civilna vlast i{li smo na Predsjedni{tvo Jugoslavije, postavili smo najvi{e pitanja. Nismo se suprotstavljali Vensovom planu koji je ozna~io prekid rata itd. Nismo se suprotstavili jer mu se niko tada nije mogao suprotstaviti. Ali smo tra`ili obja{njenja, granice, prostore Zapadne Slavonije, na~in njegove za{tite, na~in povratka i mogu}nosti srpskog naroda i pru`anja sigurnosti. Dana su nam i obe}anja i tuma~enja da }e sve biti regulisano na terenu sa lokalnim organima vlasti. Da }e kona~ni dogovor tek uslijediti, da su ovo samo naznake granica. Ne mo`e se na karti nacrtati prostor, on se mora crtati na licu mjesta. Tako smo se pona{ali i u Nju Jorku na ~elu sa Jovi}em241, kad nas je on vodio kao delegaciju. Tada su namjerno vodili i mene kao predstavnika Zapadne Slavonije jer nisu htjeli da se pri~a i da se prihvata ne{to {to nije u na{em interesu. Jovi} je bio decidno jasan da se tra`i za{tita do Drave. Da je Vensov plan rekao da zona pokri}a mora biti zona tamo gdje su bili ratni sukobi i da se mora omogu}iti povratak srpskog naroda. Odgovor odande jo{ nam nije poslan, ali po zadnjim razgovorima, pre neki dan u Beogradu, prije dva dana, kada je do{ao Marak Gulding, gdje je Jovi} ponovio do Drave, ja to u kratko ka`em da ne pominjem svako selo. Kad ka`em do Drave, onda znate koje su to granice podru~ja koja smo mi rekli. Zna~i isto~ni dio Virovitice, zapadni dio Donjeg Miholjca, kompletna Podravska Slatina, dio Slavonske Po`ege, Slavonske Orahovice, Grubi{nog Polja, Pakraca, Daruvara i granice od grada Nove Gradi{ke do grada Novske. Prema tome ja o~ekujem da }e ovih dana sa Nambijarom242 na koga je on prenio ovla{tenja da on kao komandant to pitanje takodjer nastavi rje{avati. Razgovarat }e se u tom smislu i nastojati u tom obliku rije{iti. Vlada Republike Srpske Krajine, a mislim da i ova skup{tina danas treba to da potvrdi da Zapadna Slavonija mo`e biti samo u onim svojim granicama koje su etni~ki srpske i na ~ijem prostoru `ivi srpski narod, a da mi pristup, na~in, svakodnevno do kraja usavr{avamo i iznalazimo kako i u kom obliku i na koji na~in naseliti za{titi taj na{ narod, omogu}iti mu njegov povratak, o`iviti tu privredu, `ivot. Svi zajedno, ponavljam svi zajedno moramo tra`iti rje{enje za sve to. Ne o~ekivati od nikoga, od nijednog tijela, od nijednog ~ovjeka, pojedinca ili grupe, od nijedne institucije da to ~ini sama, a da mi samo dajemo svoja mi{ljenja, kritike. Moramo zajedni~ki u tome u~estvovati. Prije svega o~ekujem da vi svi ovdje prisutni date do znanja svim intelektualcima – stru~njacima, a zatim i mu{kom dijelu na{eg naroda da mu je mjesto da dodje ovdje {to prije, da se uvjeri {ta je to pred nama, da se uklju~i i da da svoj doprinos. Ako je jedan dobar dio ljudi bio spreman s pu{kama biti na braniku i ~initi ono {to je u 241 242
Borisav. Satish.
263
njegovoj mo}i mora i onaj deo ljudi kojima ja ne `elim predbacivati jer ima nas raznih, ima nas Karadjordjevi}a, ima nas Obrenovi}a, ima nas koji smo zbilja spremni se vojni~ki, juna~ki postaviti a ima i onih koji vi{e te snage i volje nemaju, ali imaju ne{to drugo {to treba da daju i da taj njegov doprinos bude do kraja ovdje i da ka`em prikazan i dat nama svima zajedno. Ako ne budemo tako gledali i posmatrali, Zapadna Slavonija }e biti sve tanja i manja i ne bi htio re}i bezzna~ajnija. To je velika i te{ka rije~, ali mislim da kad ka`em da smo imali mnogo neprijatelja, ja }u re}i jo{ jednu istinu. To morate uzeti kao ~injenicu. ^ovjek u koga smo imali veliko povjerenje, gledali ga sa odredjenom prisno{}u, osje}ali ga kao svog bliskog dragog ~ovjeka, koji je u Hagu na pregovorima precrtao Zapadnu Slavoniju i rekao: “Preko Save Srba nema i nikada to srpsko biti ne}e”, a to je rekao Milan Babi}, tada predsjednik SAO Krajine koji je {to je veoma interesantno ovih dana spreman prihvatiti specijalni status Srba u Hrvatskoj. Kao predsjednik op{tine Knin da li }e to ~initi ili ne neznam ali je spreman da daje takvu izjavu. Ovo govorim zato {to se svi moramo medjusobno provjeravati. Nitko ne mo`e imati mandat da sam radi i odlu~uje. Ova skup{tina mora biti mjesto i ona snaga koja }e najva`nije odluke donositi, a vlada odnosno vije}e mora da bude dio onoga koji }e te odluke provoditi. Ipak trebamo se osvrtati na {to {iri i ve}i front. Mislim da je to te{ko i prihvatiti kao istinu da je netko spreman re}i: “Preko Save Srba nema!” i da su te razne pojave i razne igre od prilike sa svima po~ele biti znane i vidljive. Ne smijemo posustati. Moramo biti izdr`ljivi. Nedavno kad sam bio u Baranji i tamo imali sjednicu vlade Republike Srpske Krajine dao sam do znanja na{im baranjcima, kad to ka`em mislim na{im zapadno slavoncima koji su u Baranji da je njihovo ovdje, a ne tamo. Da je tamo gdje jesu privremeno mjesto, gdje }e Madjar, Slovak i Hrvat do}i svojoj ku}i i da }e mu u tome pomo}i svjetske sile i strane zemlje. A UNPROFOR i Vensov plan je ono {to }e im to omogu}iti. Rekao sam im to da im ne bi sutra neko rekao kako nije bio informisan, kako im u tom pravcu niko ni{ta nije rekao i kako oni da su to znali, druga~ije bi se pona{ali. Bez obzira na sve to oni svjesno zatvaraju o~i pred istinom. Ne `ele da je shvate i sagledaju. Gledaju ovog ~asa samo na to da su u miru, da su im porodice zbrinute, ali to sve kratko traje. Zato je opasno da se bilo kakve la`ne vijesti proturaju medju taj na{ svijet da zaborave Zapadnu Slavoniju i da od nje nema ni{ta. Ja sam govorio i da sva takva razmi{ljanja koja idu u tom pravcu mogu biti kobna za srpski narod, a znate i zbog ~ega, jer ako se srpski narod ne poka`e spreman da se polako i postupno vra}a u Zapadnu Slavoniju ne}e se imati tko izjasniti kakva to Zapadna Slavonija treba da bude i kako da se organizira. Istovremeno tom narodu ne}e se pru`iti mogu}nost da glasa na nekom drugom mjestu kao Srbin za neki drugi teritorij jer tamo prije rata nije bilo, nije evidentiran. S jednom promi{ljenom politi~kom igrom izgubit }emo ono {to je na{e, a ne}emo dobiti ono {to smo `eljeli. Ja mislim da sam dovoljno jasan. Ja znam da vi svi koji sjedite tu sve to shvatate i razumijete ali nije dovoljno ako sve to ne prenesete drugima, i svaki dan se to ne bude kljucalo u glavu, nije lijep izraz, ali ba{ tako: kljucat. Pred nama je razru{eno sve. Uni{teno je dosta toga. Popaljeno je i poplja~kano, medjutim i dalje va`i ona dosta lijepa narodna rije~: Dok je glava na ramenu bit }e i ostalog. Sa~uvan je srpski narod u broju daleko ve}em nego u svim drugim ratovima koji su bili, sa~uvana je inteligencija struke, sa~uvani su popovi i u~itelji, sa~uvani doktori, sa~uvana neja~ i djeca, sve ono {to }e nastavit `ivot. A kad nas je toliko sa~uvano ja mislim da }emo svi zajedno mo}i ponovo sve to i napraviti i ostvariti. Ku}e su bile velike, doma}instva ogromna, a iskustvom koje smo stekli spoznali smo sebe. Ko smo, {ta smo, kakvi smo, na koga se kad i u kom vremenu mo`emo osloniti. Nema straha. Nema nekog beznadja da za kratko vrijeme ne}emo u~initi s tim ono {to treba da na nikog drugog ne moramo se oslanjati, da od nikoga ne o~ekujemo neku veliku i ogromnu pomo}. Pomo} }e sti}i samo onda kad svi vide koliko smo mi spremni da budemo tu gdje trebamo 264
biti. Ne}e niko mo}i zatvoriti o~i pred ~injeni~nom istinom da je zbog masu njihovih propusta i lo{ih procjena i slabog anga`ovanja do{lo do egzodusa i stradanja Zapadne Slavonije. Tada ni svijet ne}e mo}i zatvoriti o~i pred ~injenicom da priznavaju}i Hrvatsku kao suverenu dr`avu priznali su re`im koji je u stanju u miru, nakon napu{tanja naroda Zapadne Slavonije pali, uni{tava i razara tamo gdje borbe nije bilo. Prema tome mi moramo biti spremni da sve to ka`emo. Ja bih otprilike zavr{io jo{ jednom konstatacijom. Odri~no odbacujem sve optu`be da je vlada Zapadne Slavonije, to je njen biv{i naziv, odgovorna za egzodus, iseljavanje, prodaju, izdaju Zapadne Slavonije jer je na vrijeme i u roku sve institucije i vlasti upozorila na opasnost i zna~aj Zapadne Slavonije, na dogadjaje i zbivanja koja se dogadjaju, suprotstavila se egzodusu i iseljavanju na svim mjestima na kojima je mogla. Postoji ka`u naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} dobio o povla~enju naroda iz 5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napuste ta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve. Prema tome `elim da ova skup{tina prihvataju}i ovaj izvje{taj ili odbacuju}i, prihvati ili odbaci da vlada i ja na ~elu s njom nikada i ni u jednom momentu niti je poku{ala niti je u~inila bilo {ta u izdaji, prodaji, predaji i iseljavanju Zapadne Slavonije. To tra`im i o~ekujem. Na vama je da na osnovu ~injenica i va{ih spoznaja date sud i ocjenu da bi mogli dalje i}i i da bi mogli zajedno raditi. Zajedno ili odvojeno, ili skupa. Ja mislim da je to veoma va`no i bitno i da }e te se slo`iti samnom. ^ovjek mo`e biti istrajan i izdr`ljiv, imati `ivce, snage i volje, ali tra`i u svemu tome i podr{ku ili da mu se ka`e u drugom smislu. Prema tome izvolite. Ja toliko. Hvala. Preslika, strojopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 7.
88 1992., svibanj 10. Oku~ani Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika Skup{tine
Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 9. i ~lana 17. stav 1. Statuta Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom zasedanju od 10. maja 1992. godine, donela je ODLUKU O IZBORU PREDSEDNIKA NARODNE SKUP[TINE SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE I Za predsednika Narodne skup{tine Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko Vukeli}. II Ovu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. 265
Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije Broj: 01-01/6-92 Oku~ani, 10. maja 1992. godine
Predsednik Narodne skup{tine, Veljko Vukeli}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.
89 1992., svibanj 10. Oku~ani Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 10. i ~lana 27. Statuta Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom redovnom zasedanju od 10. maja 1992. godine, donela je ODLUKU O IZBORU PREDSEDNIKA OBLASNOG VE]A SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE I Za predsednika Oblasnog ve}a Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko D`akula, dipl. ing. II Ovu odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije Broj: 01-01/9-92 Oku~ani, 10. maja 1992. godine
Predsednik Narodne skup{tine, Veljko Vukeli}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.
90 1992., svibanj 10. Oku~ani Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija, kojima se od Vlade i Skup{tine RSK tra`i da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka izbjeglog stanovni{tva srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a 266
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE NARODNA SKUP[TINA Rje{ena da, prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izra`enom voljom srpskog naroda Srpske oblasti Zapadne Slavonije potvr|ene jo{ na referendumu, kao i vjekovnu borbu srpskog naroda za slobodu, njegove slobodarske demokratske i dr`avotvorne tradicije da stvori demokratsku dr`avu srpskog naroda na svom istorijskom i etni~kom prostoru u kojoj sa ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava, dr`avu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, na vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, realizuje u potpunosti, Narodna skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom drugom redovnom zasjedanju odr`anom 10. maja 1992. godine, d o n o s i ZAKLJU^KE 1. Mora se rije{iti pitanje granica Srpske oblasti Zapadne Slavonije i pri tome u zahtjevima utvrditi {ta je na{ maksimum a {ta minimum od koga se ne mo`e odstupiti. 2. Dok se ne definiraju granice Srpske oblasti Zapadne Slavonije, pokri}e prostora i odgovornost za prostor Srpske oblasti Zapadne Slavonije ne mo`e se prenijeti na UNPROFOR. Ne mo`e se provoditi Plan UNPROFOR-a parcijalno ve} cjelovito na cijelom podru~ju, uz prethodno definisanje granica.243 3. Skup{tina Republike Srpske Krajine, predsjednik Republike, Vlada Republike, Narodna skup{tina i Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Dr`avni savjet za odnose sa UN, moraju poduzeti sve da se cjelovito i u interesu srpskog naroda rije{i pitanje Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 4. Da se na nivou Republike Srpske Krajine {to hitnije i konkretnije razjasni pitanje sudbine izbjeglica iz Zapadne Slavonije koje su smje{tene u Baranji, Isto~noj Slavoniji i Zapadnom Sremu, sa ciljem da prestanu odvra}anja putem sredstava javnog informisanja da od Zapadne Slavonije nema ni{ta, da se narod ne vra}a itd. Republi~ka Skup{tina Republike Srpske Krajine mora zauzeti stav da se narodu iz Zapadne Slavonije mora omogu}iti povrat i da se mora vratiti u Zapadnu Slavoniju. 5. Da dio ili cijelo Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije ode u Isto~nu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem, da obavi razgovor sa narodom iz Zapadne Slavonije i sa Oblasnim vije}em Srpske oblasti Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, o potrebi vra}anja naroda Zapadne Slavonije u svoje krajeve. M.P.244
PREDSEDNIK SKUP[TINE, Veljko Vukeli}, Šv.r.š
Broj: 01 – 01 / 12 – 92. Oku~ani, 10. maja 1992. godine 243 244
O zami{ljenim granicama SOZS, vidi: Dok. br. 51. Okrugli pe~at: RSK, SO ZS, Narodna skup{tina, Oku~ani.
267
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
91 1992., svibanj 11. Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA NARODNA SKUP[TINA OBLASNO VIJE]E ZAPISNIK sa sjednice Oblasnog vije}a Narodne skup{tine Oblasti Zapadne Slavonije odr`ane 11. maja 1992. godine u Oku~anima, s po~etkom u 8,00 sati. Sjednici su prisustvovali: D`akula Veljko, predsjednik, Kuli} Mladen, podpredsjednik, Rado{evi} Savo, sekretar Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Budi} Ljubi{a, Graovac Milan, Zagorac @ivko, i D`elajlija Branko, kao novi ~lanovi Oblasnog vije}a. Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Dopu|a Nikola. Gost sjednice: Veljko Vukeli}, predsjednik Narodne skup{tine Zapadne Slavonije. Za sjednicu je predlo`en slijede}i DNEVNI RED 1. Imenovanje sekretara Oblasnog vije}a, 2. Uslovi rada Oblasnog vije}a: a) smje{taj i oprema, b) odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e, 3. Popis kadrova i imovine, 4. Izrada Plana rada i sistematizacije po resorima, 5. Formiranje [taba za prihvat izbjeglica u postupku povratka i formiranje Oblasnog Crvenog krsta, 6. Pitanja i prijedlozi. Prije prelaska na dnevni red predsjednik Oblasnog vije}a VELJKO D@AKULA, je iznio nekoliko uvodnih napomena. VELJKO D@AKULA, poznamo se, netko manje – netko vi{e, sigurno da mo`emo biti tim koji mo`e ostvariti na{e opredjeljenje, koje je, nadam se isto i vodi istom cilju. Vjerujem da imate tremu kako }e se uspjeti u poslu. Nitko vi{e nije bio spremniji od Vas da se prihvati zadataka na koje i za koje ste izabrani. Svojim radom, odnosno jednih prema drugima, 268
moramo ste}i povjerenje naroda. Nikakvim odlukama, proklamacijama, uredbama, naredbama itd. te{ko }emo u~initi bilo {ta ako ne bude rada. Sve mora biti pokriveno radom. Rad mora biti stru~an, kvalitetan, kreativan i efikasan. Uvijek sam se trudio da u svom radu stvorim tim, a ja da tu budem prvi me|u jednakima. Zbog specifi~nosti prilika u kojima se nalazimo dogovorili smo i odre|eni kontinuitet i organa vlasti i kadrovski kontinuitet. Ako Zapadna Slavonija ne sa`ivi u punom smislu, u svom punom obliku i pravednim etni~kim granicama kao Oblast, onda ni mi u Vladi Republike Srpska Krajina nemamo {ta da radimo i Vladi Republike Srpska Krajina sam saop{tio da }u ve}inu vremena morati provoditi u Zapadnoj Slavoniji. Za vrijeme mog odsustva mijenjat }e me podpredsjednik Oblasnog vije}a upravo iz razloga kojih ova funkcija postoji kako je to odre|eno Statutom Srpske Oblasti Zapadna Slavonija i Odlukom o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske Oblasti Zapadna Slavonija. RAD PO UTVR\ENOM DNEVNOM REDU Ta~ka 1. IMENOVANJE SEKRETARA OBLASNOG VIJE]A, VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, predlo`io je da se za sekretara Oblasnog vije}a imenuje Savo Rado{evi}. Za raspravu se nije nitko javio. Budu}i da drugih prijedloga nije bilo, predsjednik je svoj prijedlog stavio na glasanje. Oblasno vije}e jednoglasno je na temelju ~lana 8. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, d o n i j e l o RJE[ENJE o imenovanju sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije 1. SAVO RADO[EVI], i m e n u j e s e za sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 2. Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjuje se od 11. maja 1992. godine. 3. Mandat sekretara traje ~etiri godine. Broj: 02-01-14/92 (Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).245 Ta~ka 2. USLOVI RADA OBLASNOG VIJE]A a) Smje{taj i oprema U cilju po~etka normalnog rada Oblasnog vije}a koje u skladu sa Odlukom o sprovo|enju Statuta Srpske oblasti Zapadna Slavonija do stvaranja uslova za rad organa srpske oblasti u Pakracu ima privremeno sjedi{te u Oku~anima, potrebno je {to hitnije stvoriti uslove za rad Oblasnog vije}a, stoga se donosi RJE[ENJE 1. U Radnu grupu za stvaranje uslova za rad Oblasnog vije}a (pronalazak i ure|enje smje{taja i drugo {to je u vezi s tim potrebno) imenuju se: BUDI] LJUBI[A i BOSANAC BRANKO. b) Odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e 245
Prilozi nisu prona|eni uz zapisnik.
269
VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, upoznao je Vije}e da je potrebno imenovati ovla{tene potpisnike Oblasnog vije}a koji }e biti ovla{teni za potpisivanje dokumentacije (financijske i materijalne prirode) i ~iji }e potpisi biti deponovani kod Slu`be dru{tvenog knjigovodstva. Za potpisnike su predlo`eni: VELJKO D@AKULA, MLADEN KULI], SAVO RADO[EVI], BRANKO BOSANAC i lice koje bude imenovano za ra~unopolaga~a (obavljanje poslova ra~unovodstva za oblasne organe). Oblasno vije}e je jednoglasno a na temelju ~lana 23. stav 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donijelo RJE[ENJE o imenovanju ovla{tenog potpisnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Za potpisnike ovla{tene za Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju se: – VELJKO D@AKULA, – MLADEN KULI], – SAVO RADO[EVI], – BRANKO BOSANAC, – Lice koje bude izabrano za vo|enje poslova ra~unovodstva za Oblasno vije}e i oblasne organe. Broj: 02-01-16/92 (Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio). U cilju {to efikasnijeg funkcionisanja Oblasnog vije}a potrebno je poduzeti akcije i radnje da se poku{a osigurati odre|ena koli~ina pogonskog goriva (benzina i nafte) za prevozna (transportna) sredstva koja }e biti na kori{tenju kod Oblasnog vije}a. Na osnovu predlo`enog i ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donosi se slijede}i ZAKLJU^AK Zadu`uje se VUKELI] VELJKO kao predsjednik Narodne skup{tine Oblasti Zapadne Slavonije i D@AKULA VELJKO kao predsjednik Oblasnog vije}a Oblasti Zapadne Slavonije da se anga`iraju i poduzmu potrebne radnje da se osigura (nabavi) odre|ena koli~ina pogonskog goriva (benzina i nafte) za vozila koja }e biti kod Oblasnog vije}a u funkciji izvr{enja Programa rada i zadataka Oblasnog vije}a Oblasti Zapadna Slavonija. Ta~ka 3. POPIS KADROVA I IMOVINE Kako bi Oblasno vije}e imalo pregled s ~im raspola`e od materijalnih sredstava i zbog potrebe utvr|ivanja polaznih evidencija o imovini Oblasnog vije}a potrebno je izvr{iti popis iste imovine. Radi boljeg pregleda i lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije i poslove potrebno je izvr{iti popis kadrova sa kojima raspola`e Oblast Zapadne Slavonije (koji po mjestu stalnog prebivali{ta pripadaju podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije). Na osnovu ovog a temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donosi se 270
RJE[ENJE o imenovanju Radne grupe za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~etka otpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ja Zapadne Slavonije i imovine Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 1. U Radnu grupu za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~etka otpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ju Zapadne Slavonije i imovine Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, imenuju se i to: MLADEN KULI], @IVKO ZAGORAC i SAVO RADO[EVI]. 2. Popis kadrova potrebno je izvr{iti radi lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije i poslove u organima i organizacijama na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavoniije. 3. Radna grupa treba da zatra`i od Savjeta op{tine da im dostave podatke o navedenim kadrovima, a dosada{nji ministri Vlade SAO Zapadne Slavonije i Savjeti op{tina da dostave podatke o imovini koja pripada Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Broj: 02-01-15/92 (Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio). Ta~ka 4. IZRADA PLANA RADA I SISTEMATIZACIJE PO RESORIMA Planove rada po resorima i sistematizaciju (koja je sada najnu`nija za po~etak rada Oblasnog vije}a) pripremiti kako bi planove rada i sistematizaciju Oblasno vije}e moglo usvojiti i dalje iste realizirati. BOSANAC BRANKO, postavio je pitanje opsega do koga }e se i}i kod izrade sistematizacije u zavisnosti da li }e Oblasno vije}e biti prvostepeni ili drugostepeni organ obzirom da zbog neposedovanja svih akata koje je donela Skup{tina Republike Srpska Krajina. Na osnovu prednjeg donesen je na temelju ~lana 23. stav 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donosi ZAKLJU^AK 1. Od Ministra za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina tra`iti tuma~enje Ministarstva za pravosu|e po pitanju prvostepenosti ili drugostepenosti u odlu~ivanju Oblasnog vije}a u koliko u me|uvremenu ne dobijemo usvojena akta iz kojih se to mo`e utvrditi. 2. Planove rada napraviti po resorima a sistematizaciju nakon {to se dobije tuma~enje Ministarstva za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina. BUDI] LJUBI[A, predlo`io je da se razmisli i o formiranju u bliskoj budu}nosti Fonda za obnovu i razvoj – da Fond ima svoj Upravni odbor kako Oblasno vije}e ne bi moralo voditi brigu o “svakom staklu”. U cilju saznanja istina o aktivnostima koje se provode na podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije potrebno je uputiti informaciju da je pored Narodne skup{tine Oblasti Zapadne Slavonije konstituisano i Oblasno vije}e Zapadne Slavonije. Na osnovu predlo`enog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donosi se246
246
U izvorniku zapisnik nije sa~uvan do kraja.
271
Preslika, strojopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
92 1992., svibanj 12. Knin Zapisnik 13. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK od 11. i 12. 05. 1992.g. sa XIII. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane u Domu privrednika na Tvr|avi u Kninu. PRISUTNI: Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabund`ija Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav, [panovi} Stojan, D`akula Veljko, Bogi} Stevo. ODSUTAN: Ze~evi} Zdravko. NA POZIV PRISUTNI: Jankovi} Zdravko, Subota Veljko, ]aki} Jovo, Bibi} Branko, Rastovi} David, Mandi} Jasminka i Luki} Milan. Sjednica je po~ela s radom dana 11. 05. 1992. u 17,00 sati, a dana 12. 05. 1992. u 8,30 sati. Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Jovo Kablar. Za sjednicu je utvr|en slijede}i D n e v n i r e d: 1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpska Krajina (MUP, NO, VP). 2. Verifikacija zapisnika sa XI. i XII. sjednice Vlade. 3. Razmatranje mogu}nosti povratka izbjeglica. 4. Teritorijalno razgrani~enje Op{tine Drni{. 5. Dono{enje odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim subjektima. 6. Dono{enje prijedloga Zakona o: – kreditnim poslovima sa inostranstvom, – o li~nom radu, – spoljno-trgovinskim poslovima. 7. Dono{enje Zakona o: – zdravstvu, – zdravstvenom osiguranju. 8. Prijedlog kandidata za pravosudne funkcije. 272
9. Dono{enje rje{enja o imenovanju: – predsjednika Privredne komore, Republike Srpske Krajine, – direktora Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja, – v.d. direktora Fonda o planiranju porodice i brige o djeci. 10. Osnivanje Javnog poduze}a za niskogradnju. 11. Primjena propisa iz poreske politike. 12. Razno: a) Tuma~enje odluke o embargu za izvoz hrane, b) Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un bud`eta Krajine, c) Imenovanje advokata Radomira S. ^avi}a za zastupnika Republike Srpska Krajina, d) Imenovanje radne grupe za utvr|ivanje stanja u Op{tini Gra~ac, e) [tampanje tablica za automobile, f ) Odluka o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima, h) Profesionalizacija. Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio ministar financija Peura~a Vojin, te pro~itao pismo naslovljeno Vladi Republike Srbije i Crne Gore, te guverneru Narodne banke Jugoslavije u kome se tra`i da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom monetarnom sistemu, u smislu obaveza koje Socijalisti~ka Republika Jugoslavija preuzela u odnosu na teritorij pod za{titom Ujedinjenih naroda od 27. aprila 1992. godine. Ad-1)247 Ad-4) O stanju i problemima Op{tine Drni{ govorio je predsjednik Skup{tine Op{tine Drni{ Subota Veljko. On je iznio podatke o broju stanovni{tva u Drni{u, problemima oko infrastrukture sa posebnim naglaskom na snabdijevanje pitkom vodom grada Drni{a, a vezano s tim i problem ~i{}enja grada, zatim se osvrnuo na probleme koji su prisutni u dru{tvenim djelatnostima, uslu`nim djelatnostima, a poseban naglasak je stavio na mogu}nosti o`ivljavanja privrede. U raspravi su, pored predsjednika, sudjelovali i njegovi pomo}nici ]aki} Jovo i Bibi} Branko. U raspravu o izlo`enoj problematici uklju~ili su se ministri Veizovi} Dobrosav, [panovi} Stojan, Kne`evi} Milan, Marti} Mile i Bjegovi} \or|e sa predlozima za rje{avanje izlo`enih problema. Nakon provedene rasprave doneseni su slijede}i ZAKLJU^CI 1. Zadu`iti MUP da obezbje|uje Skup{tinu op{tine. 2. Mo`e se dozvoliti zamjena ku}a na podru~ju op{tine Drni{ samo uz odobrenje op{tinskih vlasti. 3. Osigurati minimum djelovanja dru{tvenih djelatnosti za {to se zadu`uju resorni ministri. 4. Razmotriti mogu}nost dovo|enja pitke vode sa ^ikole. 5. Osigurati financijska sredstva za materijalne tro{kove op{tine. 6. Revitalizirati privredu tamo gdje nisu potrebna velika ulaganja (farma, vinogradi). 7. Problem razgrani~enja je stalan problem. 8. Formirati radne grupe – na idu}oj sjednici. 247
Ad-1, 2 i 3 u izvorniku izostavljeno.
273
9. Osigurati financijska sredstva za pla}anje radnika za rad u vinogradima u visini 2.000 milijardi. 10. Odrediti Komisiju za prihvat srpskih izbjeglica i naseljavanje. 11. Formirati Izvr{ni savjet op{tine. Ad-5) Odluku o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim subjektima obrazlo`io je ministar odbrane [panovi} Stojan i predlo`io da se za sada ne donosi ovakva odluka dok Ujedinjeni narodi ne preuzmu zonu pod za{titom. Ministar unutra{njih poslova Marti} Milan je zatra`io da se biv{i zatvor u Staroj Gradi{ci odmah ustupi Ministarstvu unutra{njih poslova za njihove potrebe. Nakon provedene rasprave Vlada je donijela slijede}i ZAKLJU^AK 1. Zatra`iti da se objekt biv{eg zatvora u Staroj Gradi{ci ustupi na kori{tenje Ministarstvu uprave pravosu|a i Ministarstvu unutra{njih poslova. 2. Zadu`iti Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutra{njih poslova da, ako na|u za shodno, donesu odgovaraju}e odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim subjektima. Ad-6) Ministar Vin~i} Svetozar obrazlo`io je Vladi razloge zbog kojih je potrebno dono{enje ovih zakona. Istaknuta je potreba osnivanja banke Republika Srpska Krajina, da bi se moglo garantirati subjektima za kredite koji se daju. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona: a) o kreditnim poslovima sa inostranstvom, b) o spoljno-trgovinskim poslovima, 2. U Nacrt Zakona o li~nom radu unijeti izmjenu i dopunu ~lana 41. Zakona tako da se odnosi na lica koja zapo{ljavaju potreban broj radnika odre|ene stru~ne spreme. Ad-7) Nacrte Zakona iz oblasti zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazlo`io je Ministar Jovi} dr. Du{an. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona o zdravstvu i Nacrta Zakona o zdravstvenom osiguranju. Ad-8) Predlog kandidata za pravosudne funkcije: Ministarstvo pravosu|a i uprave je predlo`ilo Vladi Republike Srpske Krajine da da suglasnost na predlo`ene kandidate za nosioce pravosudnih funkcija. U vezi s tim donesena je slijede}a ODLUKA – Za Okru`ni sud Beli Manastir predla`e se: 274
1. Ugre{i} Neboj{a – za sudiju, 2. Milo{evi} Ranko – za sudiju, 3. Orsi} \ur{|ica – za sudiju. – Za Okru`no javno tu`ila{tvo Beli Manastir predla`e se: 1. Surla Zoran – za zamjenika tu`ioca, 2. Marjanovi} Radomir – za zamjenika tu`ioca. – Za Op{tinski sud Vukovar predla`e se: 1. \akovi} Svetlana – za sudiju. – Za Op{tinski sud Gra~ac predla`e se: 1. Brklja~ Stevan – za predsjednika suda 2. Milju{ Oliver – za sudiju, 3. Petkovi} Mladen – za sudiju. – Za Op{tinsko javno tu`ila{tvo Korenica predla`e se: 1. Bjegovi} Milorad – za tu`ioca. Ministarstvo pravosu|a i uprave RSK je istaklo da je zaprimilo u prethodnom periodu neopozive pismene ostavke dosada{njih imenovanih nosioca pravosudnih funkcija, i to: 1. Dragojevi} Milivoj – imenovan za sudiju Okru`nog suda B. Manastir 2. Raki} Zlatica – imenovana za sudiju Okru`nog suda B. Manastir 3. Korlat Ratko – imenovan za Okru`nog tu`ioca u Kninu. Nakon obrazlo`enog prijedloga ministra [u{a Vojina, Vlada RSK je dala svoju suglasnost na njihovo razrje{enje. Ad-9) a) Ministar finansija Peura~a Vojin predlo`io je da se imenovanje Predsjednika Privredne komore Republike Srpska Krajina odgodi. Nakon rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Odga|a se imenovanje Predsjednika Privredne komore. b) Predlog imenovanje direktora Republi~kog fonda penziono-invalidskog osiguranja podnjelo je Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja. Nakon provedene rasprave doneseno je RJE[ENJE 1. Za direktora Republi~kog fonda penziono-invalidskog osiguranja imenuje se Mirko Sinobad iz Knina. c) Predlog imenovanja pomo}nika ministra za unutra{nje poslove podnio je Ministar Marti} Mile. Nakon provedene rasprave doneseno je sljede}e RJE[ENJE 1. Za pomo}nika ministra za unutra{nje poslove imenuje se Nikola Rastovi}. d) Prijedlog za imenovanje za pomo}nika ministra za rudarstvo obrazlo`io je Ministar Bjegovi} \or|e. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e RJE[ENJE 1. Za pomo}nika ministra za rudarstvo imenuje se Tra`ivuk Mile, Blagoja iz Kistanja.
275
e) Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja predlo`ilo je da se imenovanje V.D. direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci odgodi do sljede}e sjednice. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Odga|a se imenovanje V.D. direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci. Ad-10) Ministar energetike i rudarstva obrazlo`io je potrebu osnivanja Javnog preduze}a za niskogradnju. Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave donesena je sljede}a ODLUKA 1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za niskogradnju. 2. Oblast Baranje }e razmotriti do idu}e sjednice Vlade imenovanje svoja tri ~lana u Upravni odbor preduze}a. 3. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje. Ad-11) Ministar finansija Peura~a Vojin je izlo`io potrebu da se propisi iz oblasti poreske politike koji su donijeti u vrijeme kad je ovo podru~je egzistiralo kao SAO Krajina, primjenjuju i dalje kao republi~ki propisi. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Usvaja se predlog Ministarstva finansija o primjeni propisa iz oblasti poreske politike. Ad-12) a) Ministar Vin~i} Svetozar je istakao da tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane treba da da Ministarstvo trgovine. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i ZAKLJU^AK 1. Tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane odla`e se za jednu od narednih sjednica. 2. Ministarstvo trgovine i turizma treba pripremiti tuma~enje odluke o embargu na izvoz hrane. b) Odluku o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budjeta Republike Srpska Krajina obrazlo`io je ministar Peura~a. Nakon podnesenog obrazlo`enja donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na zbirni ra~un budjeta Republike Srpska Krajina. c) Predlog za imenovanje advokata koji }e zastupati Republiku Srpska Krajina obrazlo`io je ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Radomir S. ^avi}, advokat iz Beograda imenuje se za zastupnika Republike Srpska Krajina.
276
d) Predlog za predsjednika i ~lanove radne grupe za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~ac obrazlo`io je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e RJE[ENJE Imenuje se radna grupa za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~ac u sastavu: 1. Bo`ani} Bo{ko – predsjednik 2. Veselinovi} Sergej – ~lan 3. Opa~i} Jovo – ~lan 4. \uki} Ilija – ~lan 5. Dragi~evi} Marko – ~lan e) Ministar unutra{njih poslova Marti} Mile obrazlo`io je potrebu {tampanja registarskih tablica za automobile. Registarske tablice je potrebno izmjeniti na na~in da se bri{e petokraka umjesto koje bi trebala stajati Srpska zastava bez obilje`ja. Nakon rasprave donesen je slijede}i: ZAKLJU^AK Odobrava se {tampanje registarskih tablica za automobile. f ) Ministar finansija Peura~a Vojin obrazlo`io je da se sredstva koja su op{tine isplatile prosvjeti u vidu pozajmice ne mogu smatrati pozajmljenim sredstvima jer su op{tine bile du`ne ta sredstva ispla}ivati prosvjeti. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK Prihvata se podnesena informacija o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima. g) Sudjeluju}i u raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda, vi{e ministara je istaklo problem radnog prostora. Istaknuto je taj problem potrebno hitno rije{iti. Nagla{eno je da se mora po{tovati odluka da se ne mogu imati dva funkcionerska radna mjesta. Potrebno je ispitati postoji li siguran izvor financiranja ministarstava. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i: ZAKLJU^AK Iznesene probleme je potrebno hitno rje{avati. h) Predlog za imenovanje pomo}nika ministra za inostrane poslove podnio je ministar Vejzovi}. Nakon podnesenog predloga i provedene rasprave doneseno je RJE[ENJE Ljubomir [ari} iz Pala~e kod Osjeka, imenuje se za pomo}nika ministra za inostrane poslove. i) Ministarstvo energetike i rudarstva obratilo se Vladi sa zahtijevom za kratkoro~nu pozajmicu u visini od 50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicione aktivnosti na lokacijama Donji Lapac i Udbina. Zahtijev je obrazlo`io Ministar Bjegovi} \or|e te je nakon provedene rasprave donesena slijede}a ODLUKA Odobrava se Ministarstvu energetike i rudarstva kratkoro~na pozajmica u visini 50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicione aktivnosti. 277
Ministarstvo je obavezno pozajmicu vratiti u roku od 15 dana. j) Ministar energetike i rudarstva je obrazlo`io razloge i potrebu imenovanja direktora Javnog preduze}a “Niskogradnja”. Nakon obrazlo`enog predloga i provedene rasprave doneseno je slijede}e RJE[ENJE Mi}o Vlaisavljevi} iz Knina imenuje se za direktora Javnog preduze}a “Niskogradnja”. k) Ministarstvo unutra{njih poslova obrazlo`ilo je potrebu osnivanja Okru`nog zatvora za podru~je Republike Srpska Krajina. Predlo`eno je da na podru~ju Republike postoje tri Okru`na zatvora i to u Kninu, Glinu i Belom Manastiru. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a ODLUKA 1. Osniva se Okru`ni zatvor Republike Srpska Krajina. 2. Sjedi{te Okru`nog zatvora bit }e Knin, Glina i Beli Manastir. l) Ministar pravosu|a [u{a Vojin predlo`io je da se imenje {ef odsjeka za krivi~ne sankcije. Nakon obrazlo`enog predloga i provedene rasprave doneseno je slijede}e RJE[ENJE Puli} Stevo imenuje se za {efa odsjeka za krivi~ne sankcije. Sjednica je zavr{ena u 13,00 ~asova. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
93 1992., svibanj 12. Knin Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a tijela RSK uklju~e u uskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav Savezne Republike Jugoslavije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE Broj: 01-01/66-92. Knin, 12. 05. 1992. god. VLADI REPUBLIKE SRBIJE n/r Predsjednika Vlade 278
11 000 BEOGRAD VLADI REPUBLIKE CRNE GORE n/r Predsjednika Vlade 81 000 TITOVGRAD GUVERNERU NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE 11 000 BEOGRAD PREDMET: Zahtjev za jedinstvenost kreditno monetarnog sistema Prije po~etka rata u Hrvatskoj Srpski narod se opredjelijo da `ivi u ostatku Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije. Na osnovu tih opredjeljenja Srpski narod je formirao Republiku Srpsku Krajinu. Nastankom Republike Srpske Krajine prestali su da va`e zakonski propisi Republike Hrvatske, a nastavljena je primjena Zakona i zakonskih propisa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, a nakon jednostranog istupanja Republike Hrvatske iz pravnog i ekonomskog sistema Jugoslavije. Izme|u ostalih zakona na podru~ju Republike Srpske Krajine va`ili su, a va`e jo{ i danas Zakon o narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodnih banaka Republika i narodnih banaka autonomnih pokrajina (Slu`beni list 34/89, 88/89, 61/91 i 96/91) kao i Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama (Slu`beni list 10/89., 40/89., 21/90. i 66/90.), te Zakon o Slu`bi dru{tvenog knjigovodstva (Slu`beni list 70/83., 16/86., 72/86., 74/87., 37/88., 61/88., 10/89. i 57/89.). Od dana po~etka ratnog stanja na podru~ju Republike Srpska Krajina bankarsko poslovanje i platni promet vode se preko poslovnih banaka i filijala Slu`bi dru{tvenog knjigovodstva sa podru~ja Republike Srbije. Progla{enjem Ustava Savezne Republike Jugoslavije i progla{enjem Ustavnog Zakona za sprovo|enje Ustava Savezne Republike Jugoslavije utv|eno je da }e se pojedini zakoni uskladiti sa Ustavom Savezne Republike Jugoslavije do 31. decembra 1992. godine. Ovo se odnosi i na Zakone o kojima je napred bila rije~. Po{to raspola`emo sa informacijama da }e se uskla|ivanje napred navedenih Zakona vr{iti uskoro, Vlada Republike Srpska Krajina izra`ava stav da se u rad kod uskla|ivanja napred navedenih zakona uklju~e i odgovaraju}e institucije i radna tijela Republike Srpske Krajine u interesu da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom kreditno-monetarnom sistemu Savezne Republike Jugoslavije. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da na napred navedeni prijedlog pola`e pravo u smislu obaveza koje je Savezna Republika Jugoslavija proklamovala u svojoj deklaraciji od 27. aprila a koje se odnose na teritorij koji je pod za{titom Ujedinjenih nacija. Nadamo se da }e te prihvatiti na{ prijedlog na ~emu se zahvaljujemo i pozdravljamo. M.P.248
248
PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Mr. Ze~evi} Zdravko, Šv.r.š
Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
279
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
94 1992., svibanj 13. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10. partizanske divizije o paljenju ku}a u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: VII-03/1-48/92. Jasenovac, 13. 05. 1992. NA^ELNIKU BEZBJEDNOSTI 10. PARTIZANSKE DIVIZIJE GRADINA U prilogu ovog dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku operativnog radnika Stanice milicije, podne{enu 12. 05. 1992. godine. Iz zabilje{ke je vidljivo da je do{lo do vi{e zapaljenja ku}a u mjestu Jasenovac, kojom prilikom je zapa`en vojnik rezervista Kne`evi} Mile koji je nosio neku zapaljivu teku}inu kojom je najvjerovatnije palio ku}e. Budu}i se radi o va{em vojnom obvezniku molimo vas da poduzmete daljnje mjere u cilju razrje{enja ovog slu~aja, kao i da preventivno djelujete kako ne bi do{lo do daljnjeg paljenja ku}a. Oblasni centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani obavije{tava vas radi znanja i pra}enja rada na ovom predmetu. Molimo Vojnu bezbjednost da nas obavijesti o u~injenom na na{ gore navedeni broj. O tom obavijest: Oblasni Centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani Prilog: Slu`bena zabilje{ka M.P.249
Komandir: Mandi} Ignjatije, Šv.rš
SLU@BENA ZABILJE[KA Sastavljena dana 12. 05. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi slijede}eg: 249
RSK, MUP, SUP, SJB – Odelenje milicije Jasenovac.
280
Slu`bena zabilje{ka je sastavljena u vezi podmetanja po`ara i drugih KD. U toku slu`be primjetili smo slijede}e po`are: 1. U Preradovi}evoj ulici broj 11 zapaljena {tala, te ista izgorjela, vlasnik Miki} Du{an 2. U Preradovi}evoj ulici broj 18 zapaljena ku}a, te je po`ar lokalizovan u 17,00 sati, vlasnik ku}e nije utvr|en 3. U [trosmajerovoj ulici broj 8 zapaljena {tala od Strmf Mije, te ista izgorjela u 17,20 sati 4. U [trosmajerovoj ulici bb izgorjela {tala, vlasni{tvo Damjankovi} Ilije, izgorjela u 17,20 sati U toku vr{enja slu`be primjetili smo vojnika Kne`evi} Milu kako nosi neku zapaljivu teku}inu u rejonu zapaljenih objekata, te osnovano sumnjamo da je on izvr{ilac svih paljevina. Na na{ protest ostali vojnici su rekli da }e i dalje paliti. Ovi vojnici i prije navedeni su iz TO Bos. Dubica (]itina ~eta). Tokom slu`be dobili smo dojavu od popa da se po Jasenovcu kre}u dvojica civila koji slikaju zapaljene objekte i ostale zgrade. Za vrijeme patroliranja nismo zapazili tu dvojicu civila. Zabilje{ku podnijeli: Kondi} Darko Slijepac Milorad, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2294.
95 1992., svibanj 14. Oku~ani Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
ZAPISNIK sa druge redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odr`ane 14. 05. 1992. godine. Sjednica je odr`ana u Oku~anima sa po~etkom u 9,00 sati. Sjednici prisutni: Predsjednik Veljko D`akula, podpredsjednik Mladen Kuli}, sekretar Savo Rado{evi}. Od ~lanova Oblasnog vije}a prisutni su: Bosanac Branko, D`elajlija Branko, Graovac Milan, Budi} Ljubi{a, Zagorac @ivko. Odustan: Nikola Dopu|a. Za sjednicu je predlo`en slijede}i: DNEVNI RED 1. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpska Krajina 2. Informacija o razgovorima vo|enim sa Fi{erom250 predstavnikom UNPROFORA 250
Gerald.
281
3. Sistematizacija poslova i planovi rada po sekretarijatima 4. Imenovanje Komisije za procjenu {teta od ratnih razaranja 5. Analiza normativa na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima 6. Analiza i usvajanje tro{kovnika za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora za rad Oblasnog vije}a 7. Razno. AD 1. Predsjednik Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Veljko D`akula podnio je kra}i usmeni izvje{taj o raspravi na Vladi Republike Srpska Krajina o politi~ko-bezbednosnoj situaciji. Istakao je da i dalje postoji i primjenjuje se razra|en scenarijo drobljenja i mrvljenja Jugoslavije. Istakao je na Vladi da nitko, pa predsjednik dr`avnog komiteta za odnose sa UN, ne mo`e sam donositi odluke o zoni pokri}a mirovnih snaga kada je u pitanju podru~je Zapadne Slavonije, bez ovla{tenih predstavnika na{e Oblasti. Nadalje je istaknuto da kada se god razgovara o Vensovom251 planu netko iz Republike Srpske Krajine (predsjednik Republike, Predsjednik Vlade ili drugi ovla{teni predstavnik) mora biti prisutan razgovorima i odlu~ivanju. Nedozvoljeno je da se neadekvatno do~ekuju predstavnici UN kao {to je bio slu~aj u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu da Maraka Guldinga do~eka samo Sekretar Oblasnog vije}a te Oblasti za informisanje. Predsjednik Oblasnog vije}a je naglasio da moramo u potpunosti postupati u skladu sa na{im odlukama donesenim na Narodnoj skup{tini Srpske oblasti Zapadne Slavonije 10. 05. 1992. godine.252 Predsjednik D`akula je informirao Oblasno vije}e da je oformljeno javno preduze}e niskogradnje (direktor Vlaisavljevi} Mi}o) i da je sa njim obavio razgovore da preuzme sve na{e gra|evinske strojeve koji su pod na{om kontrolom u Zapadnoj Slavoniji, a ne da se desi da budu odve`eni, i predla`e da se donese zaklju~ak kojim se dozvoljava da se isto u~ini. Na osnovu predlo`enog a temeljem ~lana 23 stava 4 Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a donosi se Z A K LJ U ^ A K 1. OVLA[]UJE se Javno preduze}e za niskogradnju osnovano u Republici Srpska Krajina da preuzme sve na{e gra|evinske strojeve koji se nalaze na podru~ju Zapadne Slavonije, kako ne bi bili odve`eni ili demonta`om onesposobljeni. Radi sastavljanja ukupnih bilanca o potrebama za robama Republike Srpska Krajina potrebno je po op{tinama iste izraditi i dostaviti do sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina do 18. 05. 1992. god. Na osnovu ovog donosi se temeljem ~lana 23. stava 4 Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a ovaj Z A K LJ U ^ A K 1. NALA@E se savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina da izrade i dostave bilanse ukupnih potreba za robama koje su, ili }e biti potrebne. 251 252
Cyrus Vance. Vidi: Dok. br. 90.
282
Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredstva za rad pojedinih oblasti pa je potrebno napraviti financijski plan na osnovu koga }e biti odobrena ista sredstva. Na osnovu izlo`enog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a donosi se Z A K LJ U ^ A K 1. ZADU@UJE se nadle`an sekretarijat da sastavi financijski plan najnu`nijih potreba za obnovu i razvoj na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije kako bi se na osnovu njega mogla dozna~iti inicijalna sredstva od cca 92.000.000,00 dinara koja }e biti dozna~ena od strane Republike Srpska Krajina. Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko D`akula podnio je na Vladi Republike Srpska Krajina informaciju o povratku izbjeglica sa Ozrena, nadalje je na Vladi reagirao na informacije radio Belog Manastira putem kojih se narod Zapadne Slavonije poziva da se ne vra}a u Zapadnu Slavoniju, isto tako na obe}anja Vladike Lukijana, odnosno njegovo obra}anje u selu ____________.253 Predsjednik D`akula je istakao da se jednim nepromi{ljenim potezom mo`e izgubiti i Isto~na i Zapadna Slavonija. Zato u svim postupanjima treba puno mudrosti i sloge. AD 2. Predsjednik D`akula je obavijestio Oblasno vije}e da je u razgovoru sa Fi{erom upoznao ga o razgovorima koje je na{a delegacija vodila u New Yorku sa Markom Guldingom. Predsjednik D`akula ga je upoznao da se ~eka odgovor iz New Yorka, da smo u na{im stavovima zahtijevali da zona pokri}a budu svi ratom zahva}eni krajevi, odakle je narod izbjegao ili prognan. Zahtjevali smo nadalje da se na ovim na{im podru~jima u potpunosti primjenjuje Wensov plan koji podrazumijeva prekid vatre, mir i politi~ke pregovore. Postavio je predsjednik D`akula nadalje pitanje predstavnicima UNPROFOR-a kakve su na{e garancije kada oni stalno tra`e neka odobrenja. Dogovoren je razgovor sa predstavnicima Srpske oblasti Zapadne Slavonije i sa hrvatskim vlastima u Daruvaru 21. 05. 1992. godine. Prije ovog razgovora predsjednik D`akula je tra`io da na{i predstavnici (iz svake op{tine) obi|u na{a Srpska sela koja su popaljena i poru{ena kako bi imali uvjerljive dokaze kod razgovora {ta je usta{ka vlast radila od Srba i Srpskih sela. Nadalje je dogovoreno da se 15. 05. 1992. godine dostave imena lica (na{ih predstavnika po op{tinama) koja }e i}i u obilazak sela po op{tinama Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina. Isto tako Savjeti op{tina moraju napraviti spisak sela koja predla`u da se obi|u (pregledaju) i da se ti podaci dostave u Vilu Oku~ani na UNPROFOR sektor West na mr. Fi{era. Na osnovu izlo`enog donesen je slijede}i Z A K LJ U ^ A K 1. NALA@E se Savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina da imenuju svog predstavnika koji }e i}i u organizaciji i pratnji UNPROFORA u obilazak srpskih sela koja su najvi{e popaljena ili razru{ena od strane usta{a. Obilazak je dogovoren za 18. 05. 1992. godine.
253
U izvorniku izostavljeno.
283
2. U delegaciju za razgovore sa hrvatskom stranom koji su dogovoreni za 21. 05. 1992. godine u Daruvaru u 10,00 sati imenuju se: D`akula Veljko, predsjednik Oblasnog vije}a, Du{an E}imovi}, ministar informisanja u Vladi Republike Srpska Krajina, Mladen Kuli}, podpredsjednik Oblasnog vije}a, Vukeli} Veljko, predsjednik Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadne Slavonije i predsjednici Savjeta op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina. AD 3. Sekretari pet sekretarijata (osim sekretarijata za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu) iznijeli su pojedina~no iz Pravilnika o sistematizaciji za pojedine sekretarijate izvr{ioce sa kojima bi se po~elo raditi u sekretarijatima kao i plan rada. Na osnovu izlaganja sekretara sekretarijata za op{tu upravu, sekretara Sekretarijata za privredu i finansije, sekretara Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti, sekretara Sekretarijata za gra|evinarstvo, urbanizam i komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje `ivotne sredine, te sekretara Sekretarijata za informacije i regionalnu saradnju, donosi se na osnovu ~lana 23, stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, ovaj Z A K LJ U ^ A K 1. Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije izraditi u pismenoj formi, odnosno u formi Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnike i programe rada za svaki Sekretarijat te iste dostaviti na suglasnost Oblasnom vije}u. 2. Nala`e se Savjetima op{tina da delegiraju po jednog predstavnika u Odbor crvenog krsta Oblasti Zapadne Slavonije. 3. Formirati [tab za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog naroda na svoja podru~ja u Oblasti Zapadna Slavonija. 4. Sekretarijat za informisanje i regionalnu saradnju da prou~i i predlo`i organizaciju rada Srpskog radija Oku~ani, programski savjet i ostalo. AD 4. Na osnovu prijedloga (delegiranja) od strane Savjeta op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina i temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donosi se Z A K LJ U ^ A K o imenovanju komisije 1. U Komisiju za procjenu {tete od ratnih razaranja imenuju se slijede}a lica: 1.1. Vidi} Vlado, za predsjednika 1.2. Kljaji} @ejko, za ~lana 1.3. Rado{evi} Slobodan, za ~lana 1.4. Vuki} Veljko, za ~lana AD 5. Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e donosi
284
Z A K LJ U ^ A K 1. U S V A J A s e n o r m a t i v rada na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima izra|en od strane zavoda za prostorno planiranje i izgradnju. 2. Lica koja budu radila na procjeni {teta iz stava 1. ovog Zaklju~ka bit }e u radnom odnosu kod Zavoda za prostorno planiranje i izgradnju na o d r e | e n o vrijeme dok bude bilo potrebe za radom na procjeni {teta. AD 6. Budu}i da je potrebno izvr{iti ure|enje prostora za rad Oblasnog vije}a u Oku~anima u ul. N. Vujasinovi}a na broju 18., dostavljen je Oblasnom vije}u Predra~un za ure|enje poslovnog prostora, a Oblasno vije}e nakon razmatranja istog donosi temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije ovaj Z A K LJ U ^ A K 1. PRIHVATA se tro{kovnik (predra~un) za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora za rad Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Oku~anima u ul. N. Vujasinovi}a 18. 2. Iz predra~una izbaciti stavku III pod ta~kom 2. 3. Zadu`uje se Budi} Ljubi{a, sekretar za gra|evinarstvo, urbanizam, komunalnostambene djelatnosti i unapre|enje `ivotne sredine, da u pregovorima poku{a sniziti cijenu usluga za cca 30%. 4. Prilikom zaklju~ivanja ugovora o zakupu poslovnih prostorija ugovoriti kao rate za zakupninu na odre|eni period. 5. Od Savjeta op{tine Oku~ani zatra`iti avans (da pozajme sredstva za uplatu avansa) u iznosu od 1.500.000,00 dinara kako bi radovi na adaptaciji mogli po~eti. AD 7. Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije razmotrilo je informaciju Sekretara za gra|evinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje `ivotne sredine da ima slu~ajeva ru{enja objekata koji su ratom onesposobljeni, a da prethodno nisu procjenjeni – nije izvr{ena procjena {tete uslijed ratnih razaranja. Na osnovu prednje informacije a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi se Z A K LJ U ^ A K 1. ZABRANJUJE se ru{enje i uklanjanje o{te}enih ili uni{tenih objekata, opreme, sredstava i dobara dok se isti prethodno ne snime po Komisiji za procjenu {tete nastale uslijed ratnih razaranja, kako bi se na kraju imalo pravo stanje {teta uslijed ratnih razaranja. 2. Pod ovo se smatraju i objekti na kojima su potrebni sitniji ili krupniji popravci da bi se priveli svrsi. Po pitanju rada Biroa Zapadne Slavonije u Beogradu potrebno je odrediti konkretne zadatke istom birou i preko njega provoditi aktivnosti povratka naroda u Zapadnu Slavoniju. Da bi Oblasno vije}e moglo normalnije funkcionisati potrebno je osigurati i odre|enu koli~inu goriva za rad istog. Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredstva za rad i razvoj nekih organa i djelatnosti, ali dok ista sredstva ne stignu potrebno je zamoliti Skup{tinu Op{tine Banja Luka da nas kreditira sa odre|enom koli~inom benzina i nafte. 285
Na osnovu izlo`enog Oblasno vije}e Srpske oblasti zapadne Slavonije temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donijelo je ovaj Z A K LJ U ^ A K 1. Obratiti se Skup{tini Op{tine Banja Luka putem njenog Predsjednika da nam odobre kreditiranje sa pogonskim gorivom i to sa 5.000 l benzina i sa 5.000 l nafte radi lak{eg funkcionisanja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije i njegovih organa i organizacija. U posljednje vrijeme ima razli~itih interpretacija u pogledu vo|enja oru`anog otpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji i to razli~ito od op{tine do op{tine, i od razli~itih institucija ~ak do toga da se prakti~no oru`ana borba nije vodila, da se narod povukao bez ispaljenog metka itd. U cilju spre~avanja ovakvih dezinformacija Oblasno vije}e Srpske Oblasti Zapadne Slavonije donosi ovaj Z A K LJ U ^ A K 1. Od op{tinskih Savjeta Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina prikupiti podatke o broju poginulih i ranjenih boraca i civila u toku oru`anog otpora srpskog naroda na prostoru Zapadne Slavonije od po~etka oru`anih sukoba do 14. 05. 1992. godine, kako bi se ta~nim podacima mogle osporavati razne neta~nosti i dezinformacije u pogledu ocjena pru`anja oru`anog otpora srpskog naroda Zapadne Slavonije. Sjednica zavr{ila sa radom u 11.30 sati. PREDSJEDNIK: Dipl. in`. Veljko D`akula Preslika, strojopis, latinica HR-DASB, Oblasno vije}e SOZS, kut. 1.
96 1992., svibanj 14. Beli Manastir Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku 9 ubijenih osoba na smetli{tu u Dardi
SUP – B. Manastir Broj: 03/ii-d-116/92 Dana 14. 05. 1992. godine.-
– {ifrirano – “dx” MUP – RSK – KNIN
U 15,00 sati u mestu Darda na smetli{tu pronadjeno je devet ubijenih ljudi. – Uvidjaj izvr{ila ekipa SUP-a B. Manastir s istra`nim sucem i javnim tu`iocem.286
Utvrdjeno je da je ubijeno osam mu{karaca i jedna `ena a po zavr{etku obdukcije i identifikacije slijedi izve{taj.B.254 Radoj~i} ++++ Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.
97 1992., svibanj 17. Slunj Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o politi~kim sukobima u RSK
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE Slunj, 17. 5. 1992. godine Izvr{ni odbor Srpske demokratske stranke Krajine na sjednici odr`anoj 17. 5. 1992. godine u Slunju zaklju~io je da se ulo`e maksimalni napori u cilju prevazila`enja sukoba u srpskom narodu Republike Srpske Krajine radi uspostavljanja normalnog funkcionisanja vlasti Republike, a sve u cilju ja~anja odbrane Republike Srpske Krajine i prevazila`enja svih postoje}ih nesporazuma. U tom smislu Srpska demokratska stranka Krajine predla`e Skup{tini Republike Srpske Krajine: 1. Da se hitno raspi{u izbori za poslanike Skup{tine Republike Srpske Krajine i predsjedni{tva Republike srpske Krajine i da se ve} na dana{njoj Skup{tini odredi precizan datum odr`avanja izbora. Kako je Skup{tina Republike Srpske Krajine ve} ranije donijela Zakon o izboru poslanika u Skup{tinu Republike Srpske Krajine i izboru predsjednika Republike predla`emo da se taj tekst na dana{njoj Skup{tini verifikuje i odmah stupi na snagu. Tako|er se predla`e da se verifikuje i usvoji i Zakon o izbornim jedinicama koji je ve} ranije usvojen u Skup{tini Republike Srpske Krajine, s tim da se on po hitnom postupku dopuni za izborne jedinice u Srpskoj oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, i u srpskoj oblasti Zapadna Slavonija. 2. Da se do izbora predsjednika Republike Srpske Krajine izabere tro~lano Predsjedni{tvo Republike Srpske Krajine u koje bi u{li po jedan predstavnik iz sve tri oblasti. 3. Da sada{nja Vlada podnese izvje{taj o dosada{njem radu i da se postavi pitanje njenog povjerenja. 4. Da se hitno obustavi kampanja pojedinih ~lanova Vlade Republike Srpske Krajine protiv ~lanova Srpske demokratske stranke i ~lanova dosada{nje Vlade i da se ljudi, koji su nezakonito smijenjeni vrate na svoja radna mjesta.
254
Branislav.
287
5. S obzirom da u oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem funkcioni{e Oblasno vije}e i Skup{tina, predla`e se da i na prostoru biv{e SAO Krajine omogu}e normalan rad ovim organima. PREDSJEDNIK IZVR[NOG ODBORA Bosni} Mile M.P.255 Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 40.
98 1992., svibanj 18. Knin Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te odnosima s “obnovljenom Jugoslavijom” i susjednim dr`avama
DEKLARACIJA sa sastanka redovne Skup{tine Republike Srpske Krajine u Kninu 18. maja 1992. godine256 Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove Skup{tine koji zastupamo volju naroda svih srpskih krajeva na{e Republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i razvoj i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni polo`aj i bezbjednost Republike, ostaju}i privr`eni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske krize polaze}i i od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj Deklaraciji objavimo svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim odnosima sa obnovljenom Jugoslavijom u susjednim dr`avama. U tom smislu izjavljujemo: 1. Srpski narod u Republici Srpska Krajina, izra`avaju}i po{tovanje `rtvama palim za ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, branit }e svim sredstvima ste~enu slobodu. 2. Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da `ive povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.
255
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine. Deklaracija je objavljena u Slu`benom glasniku RSK, br. 9/1992., str. 553-554., pod nazivom “Deklaracija o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine” s ne{to izmijenjenim tekstom.
256
288
3. Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da va`e propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oru`anog sukoba, o~uvati svoje obaveze i prava koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privr`ena i od koje o~ekuje da ispunjava obaveze koje je preuzela u odnosu na Republiku Srpska Krajina, odnosno podru~je pod za{titom Ujedinjenih nacija u okviru mirovne operacije. 4. Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i koncept po dolasku snaga Ujedinjenih Nacija u Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija na osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja tr`i{ne privrede i po{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN, Pariskom poveljom i Helsin{kim dokumentima. 5. Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnih prava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Krajini name}u manjinski polo`aj, jer je on bio prinu|en da se tome suprostavi oru`jem da bi sa~uvao svoju samostalnost. Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo sa njenim legitimnim predstavnicima, tra`iti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i Helsin{kog dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uva`avanja legitimnih interesa srpskog naroda. 6. Republika Srpska Krajina nije spremna da prihvati gotova rje{enja niti statuse koji bi je li{ili nezavisnosti i samostalnosti koje je ona stekla. Republika }e, me|utim, biti spremna da kad za to sazru uslovi, da povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i saradnje sa republikama na njenim granicama rukovo|eni sa sopstvenim, kao i te`njama evropskih naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobenosti svakog naroda, njihovih historijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa. 7. Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene Nacije, ~im pre, u skladu sa preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titom tako i na drugim prostorima gdje `ivi srpsko stanovni{tvo kako ono nebi ostalo neza{ti}eno, jer srpski narod u ostalim podru~jima Krajine nebi mogao dozvoliti da njegovi sunarodnici budu izlo`eni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom Kotaru. 8. Republika Srpska Krajina stoga pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja o.g. da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do tada, Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja vojne opreme sa njene teritorije {to joj niko nebi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih obaveza u pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo do}i zbog razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenih me|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih Nacija. 9. Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Krajine, Republika Srpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama jugoslovenske armije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|er poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podjele teret neda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana. Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bit }e usmjerena prema mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Krajine. 289
Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim op}inama radi pomo}i u pripremi projekata obnove koje je potrebno predstaviti i me|unarodnim organizacijama, prijateljskim dr`avama i drugim zainteresovanima i spremnima da pomognu. 10. Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red i porade na funkcionisanju sistema vlasti i pravne dr`ave, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}e mo}i vi{e biti tolerisano. 11. Pozivaju se tako|er svi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snage preuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunosti sara|uju komesarijata za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta. 12. Republika poziva sve predsjednike op}ina da uspostave Urede poverenika za prihvat izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnih organizacija. Op}inske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih nesporazuma, jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe dobronamjernih, me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumjevanja. 13. Republika Srpska Krajina `eli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike. Odgovornost Jugoslavije i njenih organa odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, ali se, u ime Republike ne mogu u budu}e preuzimati eventualne nove obaveze, koje se ti~u budu}nosti Krajine, bez prethodnih dogovora. 14. Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povod sukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline. 15. Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim anga`ovanjem ulo`e napore u cilju ja~anja odbrambenih sposobnosti Krajine i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~ene slobode. U Kninu, dana 18. maja 1992. SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3., kut. 2.
290
PREDSJEDNIK Mile Paspalj
99 1992., svibanj 18. Knin Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
ZAPISNIK od 18. 05. 1992. godine, sa II. vanredne sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u Domu JNA u Kninu. PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bogi} Stevo, Bo`ani} Bo{ko, Jovi} Du{an, Peura~a Vojin, Grabund`ija Savan, Kne`evi} Milan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Veselinovi} Sergej, Rastovi} David, Had`i} Mladen i Brnovi} Mitar. ODSUTNI: D`akula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Milan, [panovi} Stojan, Vejzovi} Dobrosav i Ga}e{a Rade. Sjednica je po~ela sa radom u 14,15 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko. Za sjednicu je utvr|en slijede}i DNEVNI RED 1. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih i imenovanje novih sudaca za prekr{aje. 2. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih odnosno imenovanje novih sudaca i sudaca porotnika Op{tinskog suda u Petrinji. Ad.1. Na prijedlog ministra za pravosu|e i upravu [u{a Vojina, a nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA I. Predla`e se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i dosada{nje Op{tinske suce za prekr{aje: 1. Vi{nju Antu{ Kova~i}ek, 2. Ljiljanu Sladi}, 3. Ljubicu Ra{i}. II. Predla`e se Skup{tini Republike Srpska Krajina da imenuje slijede}e Op{tinske suce za prekr{aje: 1. Ljubicu Ra{i}, dip. pravnik, koja ispunjava sve tra`ene uslove i 2. Bosiljku [trbac, dipl. pravnik u svojstvu pripravnika. Ad.2. Na prijedlog Vojina [u{e, ministra za pravosu|e i upravu, a nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
291
ODLUKA Za razrje{enje dosada{njih, odnosno imenovanje novih sudaca i sudaca porotnika u Op{tinskom sudu u Petrinji I Predla`e se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i funkcije suce: 1. Anu Ercegovac, dipl. pravnik predsjednika Suda, na vlastiti zahtijev. 2. Darko Lovri}, dipl. pravnik II Predla`e se Skup{tini Republike Srpska Krajina da za suca Op{tinskog suda u Petrinji, imenuje: 1. Miku Devi}-Grgi~, dipl. pravnik, za predsjednika Suda 2. Du{anku Bira~, dipl. pravnik. Predlo`eni kandidati ispunjavaju sve Zakonom predvi|ene uslove. III Predla`e se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i slijede}e suce porotnike; 1. Branku Dujni}, iz Petrinje – M. Gupca 45. 2. Jandro Celi}, iz Peckog 22. 3. \uro Cesarec, iz Petrinje – Carekova 43/1. 4. Stjepana Vanca{a, iz Nebojana 134. 5. Josipa Vanca{a, iz Farka{i}a 62. 6. \uru Vrbanac, iz Petrinje – [trosmajerov trg 5/2. 7. Stjepan [ivak, iz Bresta 26. 8. Ivan Rado{, iz Bresta 71. 9. Ranka Pe{kir, iz Petrinje – Kupska 13. 10. Veljka Pavlica, iz Mad`ara bb. 11. Stevo Pand`i}, iz Slana 36. 12. Huseina Ore{}anin, iz Mo{}enice – I. Ribara 20. 13. Matu Karaturovi}, iz Stra{nika 59. 14. Nikolu Kova~evi}, Me|ura~e 26, 15. Milana Krnjai} iz Petrinje – Strosmajerov trg 20. 16. Pavla Iskri}, iz Mo{}enice – Kupska bb. 17. Stjepana Horvata, iz Sibi}a bb. 18. Slavka Gudi}, iz Novog Seli{ta 38. 19. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126. 20. Branka Tomi}, iz Mo{}enice – B. Lisek 37. 21. Branka Selakovi}, iz Gornje Pastu{e 24. 22. Neboj{u Radosavi}, iz Trmu{njaka 4. 23. Pero Radovanovi}, iz Gornje Ba~uge 26. 24. Branka Paunovi}, iz Jo{avice 108. 25. Milan Navala, iz Petrinje – A. Petra~i} bb. 26. Branka Krasulja, iz Glinske Poljane 158. 27. Petra Janjanina, iz Donje Mlinoge 51. 28. Luku Janjanina, iz G. Ba~uge 104. 29. Jovana Dodo{, iz Dod{a 30. 292
30. Janka Dragi}, iz Blinje 28. 31. Viktora ]orkovi}, iz Petrinje – M. Kljai} 25. 32. Janka Cviji}, iz Lu{~na 116. 33. Stevu Cico, iz Petrinje – A. Petra~i}a 3. IV Predla`e se Skup{tini Republike Srpska Krajina da izabere suce porotnike: 1. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126. 2. Stojana Novakovi}, iz D. Pastu{e 1. 3. Neboj{u Radosovi} iz Trmu{njaka 4. 4. Peru Radovanovi} iz G. Ba~uge bb. 5. Nikolu Vu~kovi} iz Petrinje. 6. Du{ana Jeki} iz Petrinje. 7. Mom~ila Dunovi} iz Petrinje. 8. Zoru Vin~i} iz Petrinje. 9. Milku Mari~i} iz Grabovca. 10. Nikolu Kuki} iz Srpskog ^unti}a. Sjednica je zavr{ila sa radom u 14,45 sati. PREDSJEDNIK Mr. Ze~evi} Zdravko Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
100 1992., svibanj 19. Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N Broj: _____________ Knin, 19. 05. 1992. godine. ZAPISNIK sa XIV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 19. 05. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika. Na sjednici prisustvuju: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Bogi} Stevo, D`akula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Milan, Grabund`ija Sava, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, Peura~a Vojin, [panovi} Stojan, Kne`evi} Milan, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Vejzovi} Dobrosav, Brnovi} Mitar. Sjednici jo{ prisustvuju: 293
Jasminka Mandi}, Milan Luki}, Jankovi} Zdravko, Bukarica Petar. Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati. Sjednicom predsjedava Mr. Ze~evi} Zdravko. Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se mo`e punova`no odlu~ivati. Zapisnik vodi Starevi} Du{an, sekretar Vlade RSK. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i DNEVNI RED 1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpska Krajina (MUP, NO, VP). 2. Verifikacija Zapisnika sa XI, XII, i XIII sjednice Vlade. 3. Informacija sa sastanka odr`anog dana 16. 05. 1992. godine sa predstavnicima Bosanske Krajine i zauzimanje stavova u vezi s tim. 4. Teritorijalno razgrani~enje op{tine Gra~ac (Teslingrad, Medak). 5. Informacija o mogu}nosti adaptacije prostora za potrebe Vlade, te mogu}nosti smje{taja ministarstva. 6. Imenovanja: a) Radne grupe za razgrani~enje op{tina, b) v.d. direktora Elektroprivrede Krajine, Knin, v) pomo}nika ministra za saobra}aj i veze. 7. Usvajanje Odluke o funkcioniranju platnog prometa. 8. Dono{enje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u ministarstvima i posebnim organizacijama. 9. Dono{enje Odluke o jedinstvenim cijenama strate{kih artikala. 10. Dono{enje Odluke o statusu KPD-a u Glini i Staroj Gradi{ki. 11. Razno: a) pitanje uplate poreza i doprinosa u Bud`et Republike Srpska Krajina, b) razmatranje zahtjeva Op{tine Pla{ki u vezi ustupanja mlinske opreme. Ta~ka 1. Informaciju o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima podnio je ministar Odbrane – [panovi} Stojan, posebno je naglasio probleme koji su prisutni vezano sa snabdijevanjem nafte i naftnih derivata, podru~ja Republike Srpska Krajina. Nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su u~estvovali ministri Bjegovi} \or|e, Bo`ani} Bo{ko, D`akula Veljko, Vejzovi} Dobrosav, te je odlu~eno da se poduzme niz konkretnih mjera u cilju prevazila`enja nastalog stanja. Ta~ka 2. Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je obrazlo`io razloge zbog kojih se zapisnici sa navedenih sjednica Vlade ne mogu dostaviti na verifikaciju. Nakon provedene rasprave donesen je zaklju~ak da se na jednoj od narednih sjednica Vlade pripreme zapisnici i dostave na verifikaciju. Ta~ka 3. Delegacija Vlade Republike Srpska Krajina je podnijela Informaciju sa sastanka sa delegacijom Skup{tine Autonomne regije Krajina iz Banja Luke. 294
Nakon iznesene Informacije, ona je jednoglasno prihva}ena i nalazi se u prilogu ovog Zapisnika. Ta~ka 4. Luki} Milorad, predsjednik Izvr{nog vije}a op{tine Gra~ac, podnio je informaciju o geografskom, geopoliti~kom i strate{kom zna~aju op{tine Gra~ac. Istakao je probleme koji nastaju u funkcionisanju op{tine pripajanjem Teslingrada i Metka na referendumu op{tini Gra~ac. Istakao je i probleme vezane za rad Skup{tine op{tine Gra~ac. U raspravi su sudjelovali predstavnici iz Medaka i upoznali prisutne sa problemima na svom podru~ju. Na sjednici nisu bili prisutni predstavnici Teslingrada, a na probleme vezane uz to mjesto ukazala je Jasminka Mandi}, predsjednica Skup{tine op{tine Gra~ac. U raspravi su sudjelovali – Bo`ani} Bo{ko i [u{a Vojin. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donijeta slijede}a ODLUKA 1. Op{tina Gra~ac treba formirati u Teslingradu i Metku odre|ene slu`be kroz koje bi mogle zadovoljavati potrebe gra|ana tog podru~ja. 2. U Skup{tinu op{tine Gra~ac moraju biti kooptirani odbornici iz Teslingrada i Metka i ostalih podru~ja koja su se pripojila Gra~acu iz op{tine Gospi}. 3. Medak i Teslingrad moraju na osnovu provedenog referenduma funkcionirati u okviru op{tine Gra~ac. 4. Rje{avanje nastalih problema Skup{tine op{tine Gra~ac, kao i reme}enje javnog reda i mira, poku{ati rje{iti kroz institucije vlasti (Op{tinski Sud u Gra~acu). Ta~ka 5. Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je podnio informaciju o mogu}nosti adaptacije prostora koji bi mogli poslu`iti za potrebe smje{taja Vlade i Ministarstva. Od predlo`enih prostora istakao je prednosti koje ima objekt stare Bolnice. U raspravi su jo{ sudjelovali ministri Bjegovi} \or|e i [u{a Vojin te je nakon provedene rasprave donesena ODLUKA Objekt stare Bolnice }e se preuzeti i u fazama preure|ivati za potrebe smje{taja Vlade i Ministarstva. Ta~ka 6. a) [u{a Vojin je obrazlo`io predlog sastava radne grupe za razgrani~enje op{tina. U raspravi je u~estvovao Jovo Kablar koji je podr`ao ovaj prijedlog, nakon ~ega je odlu~eno da radnu grupu sa~injavaju Ministar za pravosu|e, podpredsjednici Vlade, Predsjednici Oblasnih Vije}a te Predsjednik Op{tine u zavisnosti o kojoj op{tini }e se raspravljati. b) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazla`e predlog da se za v.d. generalnog direktora JP “Elektroprivrede” Krajine imenuje Milivoj Kri~ka, dip. ing. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donijeta ODLUKA Milivoj Kri~ka dip. ing. iz Knina imenuje se za v.d. generalnog direktora JP “Elektroprivreda” Krajina. Funkciju }e po~eti obavljati dana 1. 06. 1992. godine do kada treba izvr{iti primopredaju sa dosada{njim v.d. direktorom, a do 1. 12. 92. }e se obaviti redovni postupak imenovanje generalnog direktora. 295
v) Prijedlog za vr{ioca du`nosti pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze podnio je Ministar Grabund`ija. Nakon podnesenog prijedloga jednoglasno je doneseno RJE[ENJE za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Miomir Crnogorac. Ta~ka 7. Ministar financija Peura~a Vojin je upoznao prisutne sa problemima u funkcionisanju platnog prometa i istakao da }e se nastali problemi poku{ati rije{iti na sastanku svih direktora SDK koji }e se odr`ati u Novom Beogradu. U raspravu su se uklju~ili direktor SDK Krajine u osnivanju koji je ukazao na goru}e probleme koji postoje pri normalnom funkcionisanju platnog prometa i rada SDK u vezi s tim. Istakao je va`nosti dono{enja Zakona o SDK Krajine. Nakon sprovedene rasprave donesen je ZAKLJU^AK Da SDK – filijala Novi Beograd i filijala SDK Novi Sad dostavi informaciju Vladi Republike Srpska Krajina o poslovanju svih korisnika sredstava po zavr{nim ra~unima za 1991. godinu u roku od 15 dana. Ta~ka 8. Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin obrazlo`io je prijedlog uredbe nakon ~ega je jednoglasno donijeta ODLUKA Usvaja se uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u Ministarstvima i posebnim organizacijama. Ta~ka 9. Pomo}nik Ministra trgovine i turizma Bukarica Petar obrazlo`io je potrebu da Vlada ima uvida u kretanju cijena na tr`i{tu. Istakao je konkretne predloge i predlo`io uredbe koje je potrebno donijeti u cilju formiranja jedinstvenih cijena strate{kih artikala. Nakon toga donesen je ZAKLJU^AK Potrebno je donijeti: 1. Uredbu o za{titnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, 2. Uredbu o izjedna~avanju cijena proizvoda koji su rezultat rada javnih preduze}a kao i preduze}a koja se bave uslu`nim djelatnostima, 3. Uredbu o limitiranju trgova~kih mar`i. Ta~ka 10. Informaciju o sada{njem stanju zatvorskih objekata u Glini i Staroj Gradi{ci podnijeli su ministri [u{a Vojin i Jovi} dr. Du{an. Istakli su funkcionalnost pomenutih objekata za potrebe ministarstva Unutra{njih poslova i Ministarstva pravosu|a i uprave. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Zatvorske objekte u Glini i Staroj Gradi{ci treba vratiti u prvobitno stanje. Vlada Republike treba uputiti zahtjev Skup{tini op{tine Glina i Stara Gradi{ka za ustupanje objekata za potrebe Republike Srpska Krajina. 296
Ta~ka 11. a) Rasprava o ovoj ta~ki dnevnog reda odla`e se za jednu od idu}ih sjednica Vlade Republike Srpska Krajina. b) Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade o zahtjevu Op{tine Pla{ki za ustupanje Mlinske opreme iz Strmice. Nakon toga je jednoglasno donesena ODLUKA Oprema Mlinice u Strmici ustupa se na kori{tenje Op{tini Pla{ki. v) Ministar poljoprivrede Brnovi} Mitar izlo`io je probleme koji su prisutni zbog embarga na uvoz traktora iz inostranstva. Upoznao je prisutne o narud`bi odre|ene koli~ine traktora u inostranstvu koji su neophodni za normalno obavljanje teku}ih poljoprivrednih radova. U raspravi su sudjelovali Ministri Vin~i} i [u{a i istakli potrebe po{tivanja Saveznog zakonodavstva na podru~ju Republike Srpske Krajine. Da bi se prevazi{li nastali problemi oko nabave traktora zadu`uje se Ministar Brnovi} da pripremi konkretan prijedlog do slijede}e sjednice Vlade. Ministar rudarstva \or|e Bjegovi} predlo`io je da se imenuje v.d. tehni~ki direktor JP “Niskogradnja” te da se utvrdi sjedi{te JP. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA 1. Japund`i} Simo iz Gra~aca imenuje se za v.d. tehni~kog direktora JP “Niskogradnja”. 2. Sjedi{te JP bit }e Strmica (prostorije biv{eg “Bis-a” sa izdvojenim pogonom u Gra~acu. Sjednica je zavr{ena u 13,30 ~asova. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
101 1992., svibanj 19. Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz sela ^akovci, Ceri} i Miklu{evci
NEOGRANI^EN UNPROFOR POLICIJSKI NADZOR
POLOPS257 HITNO Poslao....................... IZVJE[TAJ POLICIJSKOG NADZORA O DOGA\AJU
257
Policijska operacija.
297
MJESTO: ERDUT IZVJE[TAVA: natporu~. J. 258 HERNHOLZ KLASIFIKACIJA
SEKTOR: ISTO^NI
INCREP BR. 188/92 DATUM: 19. 05. 92.
1) PRIRODA DOGA\AJA: Progon 1a) KRATKE POJEDINOSTI DOGA\AJA: (2) NEKOLIKO SELA/PODRU^JE: ISTO^NI SEKTOR (3) DOGA\AJ DATUM/VRIJEME: 19. 05. 92 / 23.00h
(4) UNCIVIPOL ISTRAGA (UMIJE[ANE OSOBE, PODUZETE AKCIJE) 19. 05. 92 do 23.00 sata primljene su razli~ite informacije putem DO, [tab Isto~ni Sektor proisti~u iz razli~itih pouzdanih izvora npr. gdin. THORNBERRY,259 uzimaju}i u obzir planirani progon koji je u tijeku iz nekoliko mjesta u ju`nom dijelu Isto~nog Sektora, Ruski podsektor, npr. sela CAKOVCI (8411), CERI] (6718), MIKLUSEVCI (8612), svi obuhva}aju vi{e od 180 nesrpskih osoba. Natporu~nik KIOKO, C/O CIVPOL Isto~ni Sektor odmah je obavije{ten. Š...š Kioko, Šv.r.š Izvornik, strojopis, engleski, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 477.
102 1992., svibanj 20. Knin Odluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom prostoru Savezne Republike Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda preuzme kontrolu letenja nad RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije zastupa interese RSK u me|unarodnim odnosima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE Broj: 21/92-1 Knin, 20.05.1992. SAVEZNOM SEKRETARIJATU ZA SAOBRA]AJ I VEZE BEOGRAD Predmet: Ure|enje vazdu{nog prostora.258 259
Natporu~nik Jost. Cedric.
298
Vlada Republike Srpska Krajina je na jednoj od sednica pored ostalog donela slede}i zaklju~ak: 1. Suspenduju se svi zakoni od Republike Hrvatske koji su u suprotnosti sa zakonima Republike Srpska Krajina i Ustavom Savezne Republike Jugoslavije, 2. Vazdu{ni prostor nad Republikom Srpskom Krajinom bi}e u sastavu Savezne Republike Jugoslavije i kontrolom letenja nad istim utvr|iva}e SUKL Beograd u saradnji sa AKL Udbina. U tom smislu zahtevamo od Saveznog sekretarijata za saobra}aj i veze i SUKL Beograd da insistiraju kod nadle`nih na preuzimanju kontrole letenja nad vazdu{nim prostorom Republike Srpska Krajina. Ovla{}uje se Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Beograd da zastupa interese Republike Srpske Krajine u me|unarodnim odnosima kao sastavnog dela Savezne Republike Jugoslavije. Predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine: mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š
Dostaviti: 1. Saveznoj upravi kontrole letenja Beograd 2. Saveznom inspektoratu za vazdu{ni saobra}aj Beograd 3. Privrednoj Komori Jugoslavije Beograd 4. Arhivi Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
103 1992., svibanj 25. Knin Zapisnik 15. sjednice Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N Knin, 26.260 05. 1992. godine ZAPISNIK sa XV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 25. 05. 1992. godine u Domu JNA u Kninu. Na sjednici prisustvuju: 260
Pogre{an datum.
299
Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Marti} Milan, [panovi} Stojan, [u{a Vojin, Brnovi} Mitar, Ga}e{a Rade, Veslinovi} Sergej, Had`i} Mladen, Peura~a Vojin i Jovi} dr. Du{an. Sjednici ne prisustvuju: D`akula Veljko, Bo`ni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Grabund`ija Sava, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, Kne`evi} Milan i Veizovi} Dobrosav. Sjednica je po~ela sa radom u 17,30 ~asova. Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}. Za sjednicu je utvr|en slijede}i DNEVNI RED 1. Informacija o vojnopoliti~koj situaciji u Republici Srpska Krajina. 2. Razmatranje situacije nastale nesta{icom strate{kih artikala. Ta~ka 1. Informaciju o vojnopoliti~koj situaciji u Republici Srpska Krajina vezano za dolazak mirovnih snaga podnio je Ministar Stojan [panovi}. On se u svom izlaganju osvrnuo i na ulogu Evropske zajednice i njihovu `elju da budu prisutni na na{em podru~ju u ulozi posmatra~a. Ministar [panovi} je tako|er govorio i o stanju pojedinih saveznih organa prema politici u Republici Srpska Krajina, a posebno njihovom anga`iranju na rje{avanju nastalih problema dolaskom mirovnih snaga i njihovoj pasivnosti prema nama i na{oj situaciji. Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je ODLUKA 1. U svim pregovorima koji se budu vodili sa predstavnicima UNPROFOR-a, i Evropske zajednice pokazati: otvorenost, demokrati~nost, dobronamjernost i spremnost za dogovor i suradnju. Evropskoj zajednici dati do znanja da smo spremni na dogovor o njihovoj posmatra~koj emisiji i prisutnosti na na{em podru~ju, ukoliko su njihove namjere po{tene i iskrene uz objektivno izvje{tavanje javnosti. 2. Imenuju se odgovorne osobe po regionima sa kojima }e predstavnici UNPROFOR-a i Evropske zajednice mo}i da konstatiraju i preko kojih }e ostvariti sve potrebne veze unutar Republike Srpska Krajina. Za podru~je Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema: Milan Ili} i Dragan Sabljakovi}. Za podru~je Korduna i Banije: Milo{ @ivkovi} i Dragan Roksandi}. Za podru~je Like i Dalmacije: Novakovi} Krsta, Amanovi} Nikola i Dragi{i} Milan. Ta~ka 2. S obzirom na prekid drumskog saobra}aja preko Bosne, a kako je neizvjesno kada }e se ponovo normalizirati potrebno je da se ve} sada zauzmu odre|eni stavovi po pitanju snabdjevanja tr`i{ta kriti~nim strate{kim artiklima. Isto tako potro{nja tih artikala mora se regulirati kako nebi do{li u situaciju da na tr`i{tu do|e do nesta{ice koja bi ugrozila normalno odvijanje `ivota. U vezi s tim Vlada donosi RJE[ENJE o imenovanju operativnog {taba za snabdjevanje tr`i{ta strate{kim i kriti~nim artiklima. I Imenuje se operativni {tab Republike Srpska Krajina za snabdjevanje tr`i{ta u sastavu: 1. Mr. Svetozar Vin~i}, predsjednik 2. \or|e Bjegovi}, ~lan 3. Savan Grabund`ija, ~lan 300
4. Petar Bukarica, ~lan i 5. Jovo Kablar, ~lan. II Zadatak {taba je da prati kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriti~nih artikli na tr`i{tu, te da brine o snabdjevenosti, potro{nji i raspodjeli unutar Republike. III Republi~ki operativni {tab obavjestiti }e sve op{tine da su du`ne, na osnovu odluke Vlade da imenuju svoje {tabove, te da prate kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriznih artikala na tr`i{tu, te po potrebi obavje{tavaju Republi~ki {tab. Sjednica je zavr{ila u 19,00 ~asova. PREDSJEDNIK: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
104 1992., svibanj 25. Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o protjerivanju Hrvata iz Tovarnika
UNPROFOR CIVPOL
INTERVJU 25. svibnja 1992.
INCREP 2341 92 Prilog 3C
Prevodilac: Dimitriesk, Nikola Ime intervjuiranog: Kovacevic, Tomislav (Osoba br. 3) 09. 02. 1961. Uzrok: Progon iz sela Tovarnik Zovem se Tomislav Kova~evi}. Moja adresa je Rade Kon~ara 12, Tovarnik. Ro|en sam u Tovarniku. @ivim sam, od razvoda. Moja biv{a `ena i k}er `ive u SID. Hrvat sam. Kad sam ju~er susreo UNPROFOR u Lipovcu i{ao sam u Hrvatsku zajedno sa ostalim hrvatskim seljacima u tom mini autobusu. Re~eno nam je da }emo biti razmijenjeni. Pitanje: Tko je to odlu~io? Odgovor: Ne znam. Tako su nam rekli trojica mu{karaca iz mini autobusa. Nisu spominjali nijednu osobu niti vlast koja je donijela tu odluku. Tijekom no}i izme|u subote i nedjelje. Spavao sam u ku}i moje snahe (bratove `ene) Ane Kova~evi}. Moj brat je ubijen tijekom doga|aja u Tovarniku u listopadu pro{le godine. Prognani smo iz Tovarnika prije 10-14 dana. ^uli smo glasine o jo{ progona. To je razlog za{to radije provodim no}i u ku}i moje snahe. Ana `ivi sama sa svoje dvoje djece, tamo su iz istog razloga bili i Mitrovi} Marija sa dvoje djece. Ona je susjeda, koja je normalno `ivi u ku}i preko puta. Otprilike u 23.00 sata oti{li smo u krevet. Oko 23.30 netko je udarao po ogradi i provalio u dvori{te. Upalio sam svjetlo 301
i rekao svojoj snahi: Tamo su. Otvorio sam vrata i dvojica mu{karaca – nemaskirani – su u{li. Bili su u uniformi borbenog tipa. Tamo je tako|er bio jedan mu{karac u civilnoj odje}i. Pitali su nas da li znamo gdje moramo i}i. Rekao sam, pretpostavljam. Upitao sam mu{karaca u civilnoj odje}i da li mi dozvoljava da pokupim prtljagu u mojoj ku}i. Pripremio sam se za to, zbog glasina, ve} prije tjedan dana, kao i moja snaha. ^ovjek u civilu otpratio me u moju ku}u i zatra`io je da izvadim sve stvari iz d`epa. Imao je automatsku pu{ku. Uzeo je moje novce, oko 2000 dinara i zatra`io da ostavim svoju osobnu iskaznicu na stolu, budu}i da mi u Hrvatskoj ne}e trebati. Prepoznao sam ~ovjeka u civilu kao ~lana srpske Milicije, iako nije poha|ao milicijsku {kolu. Njegovo ime je Dragan Sedli}. Mla|i je od mene, ali zajedno smo i{li u osnovnu {kolu u Tovarniku. Dozvoljeno mi je da ponesem svoju torbu. U njoj su bile neke osobne stvari. Zatra`io je da mu predam klju~eve od moje ku}e, {to sam i u~inio. I tako sam ostavio svu imovinu, malu farmu, 3½ hektara zemlje, ~etiri koze, jednu svinju i moje gospodarstvo itd, TV prijemnike, pilu, ostale poljoprivredne strojeve. Ne o~ekujem da }u ih dobiti natrag. Siguran sam da ne}e puno toga ostati u slu~aju povratka pod za{titom UNPROFOR. Kada sam napustio ku}u vidio sam kako su po~eli plja~kati ku}u moga brata, uzimali su traktor i ostalu imovinu, npr. video recorder. Bilo je mra~no i nisam mogao prepoznati osobe koje su to u~inile. Potvr|ujem da smo bili dovedeni u prazno skladi{te. Samo djeca su dobila pokriva~ i jastuke. Dragan je jedan od mu{karaca koji nas je doveo do mini autobusa do mjesta gdje smo zaustavljeni. Znam da je ime voza~a Sini{a. To je njegovo krsno ime. Ne znam njegovo prezime. Dolazio je kod susjeda moga brata. Bili su iz mje{anog braka, za sad ne protjerani, koliko znam. Mu{karac u plavi~astoj uniformi je Dragan. Promijenio je uniformu iz civilne u milicijsku kad nas je doveo u Lipovac u mini autobus. Tre}i je imao traperice i ko`nu jaknu i sivu zimsku kapu na glavi. Imao je brkove. Nikada ga prije nisam vidio. U me|uvremenu zadr`ani smo u praznoj ku}i. Prozvan sam od mu{karca u civilnoj odje}i koji je tako|er bio u mini autobusu. Udario me je u prsni ko{ i pao sam na pod. Tada me je udario drugi stra`ar. Re~eno mi je da je to na~in na koje su “Usta{e” tretirale “stra`are”. Bio sam ispitivan i netko je u mene uperio oru`je. Zatvorio sam o~i u i{~ekivanju da }u biti upucan, ali za~uo sam {apat “ne ~ini to” – djeca }e to ~uti. Pokazat }u kasnije ljude me|u prognanicima koji su ~uli da sam bio izudaran. Oni su mi rekli. Mogu re}i da je Marija Mitrovi} u~inila tako. U Lipovcu rekao nam je Sini{a i mu{karac u civilnoj odje}i da }emo biti ubijeni ako se vratimo u Tovarnik. Tamo za nas vi{e nema mjesta. Na mjestu kontrole u Lipovcu vidio sam ~lana UNPROFOR-a kako razgovara sa mu{karcem u civilnoj odje}i koji nas je doveo u mini autobus. U toj situaciji mu{karac se predstavio kao ~lan policije. Vidio sam ga kako uzima neku vrstu osobne iskaznice u cilju da opravda ovo, ali ~lan UNPROFOR-a nije vi{e obra}ao pa`nju. Kraj intervjua: 13:55 Potpis: (J. Herholz, Supt) Klisca, 25. svibanj 1992. Kova~evi} Tomislav Izvornik, strojopis, engleski, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 477.
302
Potpis: Prevodilac
105 1992., svibanj 26. Knin Zapisnik 16. sjednice Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKE KRAJINE VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N Knin, 26. 05. 1992. god. ZAPISNIK sa 16. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane 26. 05. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika. Na sjednici prisustvuju: Mr. Zdravko Ze~evi}, Kablar Jovo, Bjegovi} \or|e, D`akula Veljko, Peura~a Vojin, [u{a Vojin, Ga}e{a Rade, E}imovi} Du{an, Had`i} dr Mladen, Jovi} dr Du{an, Veselinovi} Sergej, [panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, Rastovi} David i Starevi} Du{an. Sjednici jo{ prisustvuju: Jankovi} Zdravko, Bo`i} Drago, Rastovi} Nikola i Korolija Veljko. Sjednici ne prisustvuju: Bogi} Stevo, Kne`evi} Milan i Veizovi} Dobroslav. Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati. Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}. Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se mo`e punova`no odlu~ivati. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i D N E V N I R E D: 1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na Republiku Srpsku Krajinu (MUP, NO, VP). 2. Verifikacija zapisnika sa 11., 12., 13. i 14. sjednice Vlade. 3. Dono{enje Odluke o zabrani sje~e trupaca. 4. Dono{enje Nacrta Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina. 5. Dono{enje Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade. 6. Usvajanje poslovnika o radu Vlade. 7. Informacija o toku povratka izbjeglica u Zapadnu Slavoniju. 8. Dono{enje rje{enja o imenovanju: a) Upravnog odbora JP “Elektroprivreda” Krajine Knin. b) Imenovanje inspektora za energetiku i rudarstva. c) Komandanta i na~elnika [taba CZ RSK. d) Upravnog Odbora JP “Naftne industrije” Krajina. 9. Razno: a) Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji ministarstva trgovine i turizma, b) Informacija o funkcioniranju zdravstva 1. Osiguranje financijskih sredstava za teku}e poslovanje 303
2. Obnova Medicinskog centra Vukovar 3. Regulisanje uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje c) Dono{enje Odluke o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade, d) Razmatranje zahtjeva Hotelskog ugostiteljskog preduze}a “Dinara” iz Knina o prenosu objekata Doma JNA Ugostiteljskom preduze}u, e) Pla}anje doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika, f ) Informacija o putu Ministra energetike i rudarstva u Austriju, g) Dono{enje Odluke o namjeni napu{tenih vojnih i drugih stanova, h) Zahtjev za dono{enje Odluke o produ`enju pritvora, i) Dono{enje Odluke o formiranju Op{tinskih kriznih {tabova, j) Dono{enje Odluke o uvo|enju propusnica na aerodrom Krbava, k) Dono{enje Odluke o osloba|anju doprinosa na isplatu li~nih dohodaka Ministarstvu unutra{njih poslova RSK te Odluke o prenosu sredstava za teku}e poslovanje, l) Dono{enje Odluke o pla}anju zakupa poslovnih prostorija u Klubu privrednika na Tvr|avi, m) Dono{enje Odluka o podmirenju ra~una za sanaciju objekata Kluba privrednika na Tvr|avi, n) Dono{enje Odluke o osnivanju sredstava za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima za april 1992. god, nj) Informacija o za{titi vazdu{nog prostora, o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a, p) Razmatranje zahtjeva ministarstva informisanja i informativne agencije RSK za ustupanje poslovnog prostora u objektu stare Gimnazije, r) Zahtjev Srpske Radio televizije za ustupanje radijske opreme. Ta~ka 1. U okviru Informacije o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima predsjednik Vlade Mr. Zdravko Ze~evi} je upoznao prisutne sa stavovima sa sastanka koji je odr`an u Banja Luci sa predstavnicima Autonomne regije Bosanska Krajina tako|er je upoznao prisutne sa bezbjednosnom situacijom na podru~ju op{tina Benkovac i Obrovac, te pogor{anja na tom podru~ju do kojeg je do{lo u~estalim provokacijama hrvatske vojske na aerodrom Zemunik. U raspravi koja je otvorena po tom pitanju zaklju~eno je da se zauzmu odre|eni strate{ki ciljevi vezani za obranu aerodroma Zemunik. Podpredsjednik D`akula Veljko je predlo`io da se rad Vlade {to vi{e prezentira javnosti kako bi javnost imala ve}i uvid u sve probleme i pote{ko}e sa kojima se ova Vlada susre}e u svom radu. Vi{e u~esnika u raspravi se osvrnulo i djelovanjem srpske demokratske stranke i u vezi s tim se ukazalo na odre|ene manjkavosti i mogu}nosti operativnijeg djelovanja stranke. Radi prevazila`enja problema potrebno je predlo`iti da se rad u stranci profesionalizira te da se djeluje i radi na ujedinjavanju svih srpskih demokratskih stranaka. U raspravi o ovoj temi je sudjelovalo vi{e u~esnika me|u kojima dr Mladen Had`i}, Milan Marti}, Vojin [u{a i Veselinovi} Sergej. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i ZAKLJU^AK zadu`uje se Veselinovi} Sergej da za idu}u sjednicu Vlade pripremi informaciju o radu Srpske demokratske stranke. 304
Ta~ka 2. U zapisniku od 27. i 28. 04. 1992. godine sa 11. sjednice Vlade Ministar Peura~a Vojin je dao primjedbu na dio Zapisnika u Ad-8. koji se odnosi na razgrani~enje Op{tine Vojni} i Krnjak. Poslije toga je otvorena rasprava o problemima razgrani~enja op{tina u vezi razmje{taja mirovnih snaga. U raspravi su sudjelovali David Rastovi}, Peura~a Vojin, [u{a Vojin a nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela ODLUKU 1. Da se uputi cirkularno pismo svim Skup{tinama op{tina i izvr{nim savjetima op{tina o teritorijalnom razgrani~enju. 2. Op}ine formirane u toku oslobo|enja moraju se pridr`avati rezultata provednih referenduma kojima su se pojedina mjesta izdvojila iz sastava jedne i istovremeno priklju~ila drugoj op}ini. 3. Dio op{tinskih slu`bi ve} prije postoje}ih op}ina moraju dislocirati na rubna op{tinska podru~ja odre|ene op{tinske organe ili formirati zajednice mjesnih zajednica. 4. Da postoje}e op{tine moraju svoje skup{tine kooptirati ~lanove iz pripojenih mjesnih zajednica. Ta~ka 3. Podpredsjednik D`akula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa problemima koji se susre}u na terenu vezano za nekontrolisanu sje~u {ume. Da bi se sprije~ila nekontrolisana sje~a budu}i da nema planova sje~e, cjenika te pravilnika o sje~i te da se sprije~i java{luk nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Zabranjuje se sje~a trupaca. Ta~ka 4. Rasprava o nacrtu Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina odla`e se za idu}u sjednicu Vlade. Ta~ka 5. Prijedlog Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade detaljno je obrazlo`io sekretar Starevi} Du{an. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a ODLUKA Usvaja se Uredba o osnivanju sekretarijata Vlade. Ta~ka 6. Poslovnik o radu Vlade koji je dostavljen ~lanovima obrazlo`io je sekretar Vlade. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se poslovnik o radu Vlade. Sekretar Vlade Starevi} Du{an je u okviru ove ta~ke dnevnog reda predlo`io imenovanje zamjenika sekretara Vlade. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e RJE[ENJE Petrovi} Sreten iz Pola~e kod Benkovca imenuje se za zamjenika sekretara Vlade. 305
Ta~ka 7. Informaciju o problemima povratka izbjeglica te zna~aju Zapadne Slavonije podnio je D`akula Veljko podpredsjednik Vlade. Iznio je broj~ane podatke o broju srpskih sela, nacionalnoj strukturi stanovni{tva, te prostornom razmje{taju srpskog stanovni{tva na podru~ju Zapadne Slavonije. U raspravu se uklju~io dr. Mladen Had`i} te istakao strate{ki zna~aj te `elje ljudi da se vrate na podru~je na kojem su prije `ivili. Predlo`io je da se u cilju omogu}avanja povratka radi na organizaciji stanovni{tva iz Zapadne Slavonije i to pru`aju}i im materijalnu pomo} i na druge na~ine stvarati klimu za povratak u Zapadnu Slavoniju. U raspravi su jo{ sudjelovali Ministri Vin~i}, Jovi}, Rastovi}, E}imovi} i istakli su probleme sa kojima se susretalo stanovni{tvo izbjeglo iz Zapadne Slavonije kao i propuste u ratnoj strategiji i taktici na tom podru~ju te nakon provedene rasprave donesen slijede}i ZAKLJU^AK Da se plan Sairusa Vensa treba u potpunosti po{tivati budu}i da je u pitanju oko 250 sela sa oko 90.000 Srba te da je prije rata referendumom gra|ana napravljena nova teritorijalna organizacija ve}inskih srpskih op{tina. U okviru ove ta~ke dnevnog reda prihva}en je tro{kovnik pojedinih radova na saniranju o{te}enih stambenih objekata na podru~ju srpske oblasti Zapadne Slavonije koji je trebalo izraditi temeljem zaklju~ka koji je usvojen na pro{loj sjednici Vlade nakon ~ega je donesena ODLUKA Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija odobrava se iznos sredstava 95.422.000,00 dinara kao pomo} za sanaciju i popravak o{te}enih objekata. Ta~ka 8. a) Ministar energetike i rudarstva je predlo`io da se imenuje predsjednik i ~lanovi privremenog upravnog odbora “Elektroprivreda” Krajine Knin nakon ~ega je donesena ODLUKA O imenovanju predsjednika i ~lanova privremenog Upravnog odbora JP za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne energije “Elektroprivreda” Krajine Knin: 1. Bjegovi} \or|e iz Knina za predsjednika 2. Golubovi} Petar iz Mirkovaca za ~lana 3. Mrkalj Mitar iz Vojni}a za ~lana 4. Kuli} Mladen iz Oku~ana za ~lana b) Ministar energetike i rudarstva je predlo`io Vladi da se imenuje inspektor za energetiku i rudarstvo koji bi po~eo sa radom od 1. 06. 1992. godine nakon ~ega je jednoglasno doneseno RJE[ENJE Kova~evi} Veljko dipl. ing. imenuje se za inspektora energetike i rudarstva. c) Podpredsjednik Vlade Jovan Kablar predlo`io je da se imenuje komandant i na~elnik {taba CZ RSK nakon provedene rasprave jednoglasno je doneseno RJE[ENJE Bogi} Stevo imenuje se za komandanta Republi~kog {taba CZ. Vujani} Mirko imenuje se za na~elnika {taba CZ RSK. d) Predlog ~lanova upravnog odbora JP “Naftna industrija Krajine” odla`e se za idu}u sjednicu Vlade. 306
Ta~ka 9. a) Informaciju o problemima iz oblasti zdravstva na podru~ju Republike Srpska Krajina podnio je Ministar dr Jovi} Du{an. Ukazao je na probleme snabdjevanja zdravstva. Zbog nedostatka kemikalija te goriva i ostalih neophodnih repromaterijala dovodi se u pitanje funkcionisanja hemodijalize, laboratorija te jo{ nekih dijelova zdravstvene za{tite. Ministar Jovi} zahtjeva da se osigura 25.000.000.000,00 dinara te smatra da bi se sa tim iznosom uspostavilo najelementarnije funkcionisanje zdravstva. Ministar financija Peura~a Vojin je izlo`io da je za takav zahtjev potrebno specificirati tro{kove i napraviti strukturu potreba za zdravstvo, te je predlo`io da se najprije osiguraju sredstva za osobne dohotke i odr`avanje teku}e likvidnosti a potom da se nakon specifikacije potreba kompletan zahtjev razmotri na idu}oj sjednici Vlade. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Odobrava se Ministarstvu zdravlja i zdravstvenog osiguranja prenos sredstava u iznosu od 500.000.00 dinara za odr`avanje teku}e likvidnosti u zdravstvu. b) Dr. Du{an Jovi} je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorima koje je obavio u SIV-u te Ministarstvu zdravlja Republike Srbije a vezano za obnovu Medicinskog centra u Vukovaru. Upoznao je tako|er sa iznosima sredstava koje bi Vlada Republike Srbije mogla da da za obnovu MC. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja treba uputiti zahtjev Vladi Republike Srbije za dodjelu financijskih sredstava za obnovu MC Vukovar. c) Ministarstvo zdravlja je suo~eno sa problemom vezanim za uplatu poreza i doprinosa na bud`et RSK. O tome je Vladu upoznao Ministar dr. Du{an Jovi} te je nakon provedene rasprave donesena ODLUKA Nala`e se da se uplate svih doprinosa za zdravstveno osiguranje vr{i na `iro-ra~un Republi~kog zavoda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske Krajine. Vezano za ovu ta~ku dnevnog reda D`akula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorima koje je vodio u me|unarodnom Crvenom krstu u @enevi sa ~lanom te organizacije Neboj{om Dimitrijevi}em koji je obe}ao da bi me|unarodni Crveni krst u okviru humanitarne pomo}i mogao dati opremu za dvije bolnice. Nakon rasprave podnesenoj informaciji Vlada je zadu`ila podpresjednika D`akula Veljka i Ministra dr Du{ana Jovi}a da uspostave kontakt sa Me|unarodnim Crvenim krstom i zatra`i pomo} za kompletnu opremu za dvije bolnice. b) Ministar trgovine i turizma je upoznao ~lanove Vlade sa Pravilnikom o sistematizaciji ministarstva trgovine i turizma nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Usvaja se pravilnik o sistematizaciji Ministarstva trgovine i turizma. c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je upoznao ~lanove Vlade o potrebi kolektivnog osiguranja ~lanova Vlade. Vezano s tim predo~ena je tabela kolektivnog osiguranja radnika u udru`enom radu nakon provedene rasprave donesena je slijede}a 307
ODLUKA Usvaja se Odluka o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade RSK. d) Vladi je predo~en zahtjev Hotelsko ugostiteljskog preduze}a Knin “Dinara” Knin o ustupanju sale Doma JNA ovom preduze}u. Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} je izlo`io da bi Dom JNA trebalo ustupiti Ministarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK budu}i bi u sklopu budu}e namjene zgrade sada{nje Komande JNA on idealno poslu`io Ministarstvu i Vladi za njihove potrebe. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Ustupa se sala Doma JNA Ministarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK na kori{tenje. e) Ministar za rad, bora~ka i socijalna pitanja upoznao je ~lanove Vlade sa problemima uplate poreza i doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika na bud`et RSK. Nakon kra}e rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Nala`e se da se uplate svih doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, dje~ji doplatak i nezaposlene vr{i privremeno na `iro ra~un bud`eta RSK. f ) Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e upoznao je ~lanove Vlade o sastanku koji je zakazan u Be~u sa Vladom Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine vezano za problematiku iz djelokruga rada ovog Ministarstva. Vlada je po podnesenoj informaciji dala suglasnost da Ministar \or|e Bjegovi} u ime Vlade RSK otputuje na sastanak koji je zakazan u Be~u. g) Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je upoznao ~lanove Vlade o tome da napu{tene vojne stanove bespravno useljavaju, kao i da vojna lica koja su dobila prekomandu SRJ stanove koje su do sada koristili iznajmljuju. Da bi se sprije~ilo bespravno useljavanje i protuzakonito iznajmljivanje praznih vojnih stanova u raspravi koja je vo|ena donesen je ZAKLJU^AK Da se pristupi evidentiranju napu{tene i bespravno useljene vojne i ostale stanove i ku}e. Osniva se komisija u sastavu Bo`ani} Bo{ko, Kablar Jovo i Ga}e{a Rade koja }e rukovoditi gore navedenim poslovima. h) Ministarstvo unutra{njih poslova je upoznalo Vladu da zbog kadrovskih i drugih problema ima te{ko}a u provo|enju istra`nog postupka za lica kojima se odre|uje pritvor. Zbog toga Ministarstvo unutra{njih poslova predla`e da Vlada zauzme stanovi{te da se pritvor produ`i sa 3 na 21 dan. Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin je upozorio te ~lanove Vlade da je produ`enje pritvora sa 3 na 21 dan u suprotnosti sa Krivi~nim zakonom te da se Zakon ne mo`e mijenjati Odlukom Vlade. i) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa potrebom osnivanja op{tinskih kriznih {tabova, a {ta je detaljnije obrazlo`io Ministar unutra{njih poslova, Milan Marti} nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Kojom se nala`e svim skup{tinama i svim izvr{nim savetima op{tina RSK da formiraju op{tinske krizne {tabove. Op{tinske krizne {tabove sa~injavaju predsjednici op{tina, podpredsjednici op{tina, predsjednici izvr{nih vije}a op{tina, te na~elnici odgovaraju}ih stru~nih slu`bi. 308
^lanovi kriznog {taba ne mogu napustiti teritoriju op{tine bez saglasnosti predsjednika Vlade Republike Srpska Krajina. Krizni {tabovi su du`ni izra|ivati dnevne izvje{taje i dostavljati ih najkasnije do 9,00 sati narednog dana Republi~kom centru za obave{tavanje u Kninu. j) Ministar Unutra{njih poslova je upoznao ~lanove Vlade da zbog poja~anog kretanja lica na aerodromu Krbava potrebno uvesti propusnice nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA 1. Uvode se propusnice za pristup na aerodrom Krbava. 2. Nadle`ni za izdavanje propusnice su u Sekretarijatu unutra{njih poslova Korenica. 3. Uvode se akreditacije za novinare, prevodioce i voza~e. 4. Za izdavanja akreditacija nadle`no je Ministarstvo za informisanje koje }e ih izdavati na osnovu dobijene suglasnosti Supa odre|ene op}ine. k) Ministarstvo unutra{njih poslova zatra`ilo je od Vlade da se oslobodi pla}anja doprinosa na isplatu neto li~nih dohodaka za peti mjesec, nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Osloba|a se pla}anje doprinosa za isplatu li~nih dohodaka za peti mjesec 1992. godine, MUP RSK. Odobrava se Ministarstvu unutra{njih poslova RSK prenos sredstava u iznosu od 1.000.000.000,00 dinara za teku}e poslovanje. l) Predsjednik Vlade predo~io je ~lanovima Vlade Ugovor o zakupu poslovnih prostorija u klubu privrednika na Tvr|avi koji je sklopljen sa Muzejem Kninske krajine. Nakon provedene rasprave donesen je ZAKLJU^AK o pomirenju iznosa naknade koji je potreban isplatiti Muzeju Kninske krajine u mjese~nom iznosu od 173.880,00 dinara. m) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade o specifikaciji ra~una prispjelih za sanaciju kluba Privrednika kojeg sada koristi Vlada Republike RSK. Nakon provedene rasprave donesen je ZAKLJU^AK da se osiguraju sredstva u iznosu od 700.000,00 dinara za podmirenje ra~una za iznos materijala i radova koji su izvedeni na sanaciji objekta Kluba Privrednika na Tvr|avi. n) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa zahtjevom Ministarstva prosvjete da se obezbjede sredstva za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnih radnika za april 1992. godine uzimaju}i u obzir najni`u cijenu rada od 16.000,00 dinara, nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se Ministarstvu prosvjete sredstva za isplatu neto li~nih dohodaka prosvjetnih radnika RSK za april 1992. godine u visini najni`e cijene rada od 16.000,00 dinara. nj) Podpredsjednik Bo`ani} Bo{ko izlo`io je da je potrebno zatra`iti informaciju za za{titu vazdu{nog prostora RSK. U vezi izlo`enog donesen je 309
ZAKLJU^AK da se od Saveznog Sekretarijata za NO i Predsjedni{tva SFRJ zatra`i informacija o za{titi vazdu{nog prostora. o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a podnio je podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar. Informacija je nakon provedene rasprave jednoglasno prihva}ena. p) Ministar informisanja E}imovi} Du{an zatra`io je od Vlade da donese Odluku o smje{taju Ministarstva informisanja i informativne agencije Iskra u prostorije stare Gimnazije. Ministar je upoznao Vladu da na 1 spratu (ju`no krilo) nije zauzeto te da bi se u taj prostor mogla smjestiti informativna agencija i Ministarstvo za informisanje. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA odobrava se Ministarstvu informisanja RSK poslovni prostor na prvom spratu (ju`no krilo) u zgradi stare Gimnazije. r) Zahtjev RSK direktor Srpske Radiotelevizije Krajine se obratio Vladi sa zahtjevom da im se ustupi radijska oprema koju koristi Omladinski radio Knin na trajno kori{tenje nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Radijska oprema (studijska i re`ijska) koje je bila na privremenom kori{tenju u Omladinskom radio Kninu ustupa se i daje na trajno kori{tenje Javnom preduze}u “Radiotelevizija Republike Srpske Krajine” sa sjedi{tem u Kninu. Sjednica je zavr{ena sa radom u 14,00 sati. PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Ze~evi} Zdravko Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
106 1992., svibanj 28. Petrinja Ostavka Milana Karapand`e, na~elnika Stanice javne bezbjednosti Petrinja zbog nemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda i mira
MILAN KARAPAND@A Petrinja, Ma`urani}eva 5a
261
M.P.261
Prijemni pe~at: SO Petrinja, br. 0-96, 28. 5. 1992.
310
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNIN SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA PREDMET: OSTAVKA NA RADNO MJESTO NA^ELNIKA SJB Petrinja Obzirom na teku}u problematiku iz oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira te povrede ljudskih prava koji su evidentni na podru~ju Petrinje i {ire, te nemogu}nosti da se milicija pod mojim rukovodstvom s uspjehom nosi s navedenim problemima podnosim ostavku na radno mjesto na~elnika SJB Petrinja. U dosada{njem radu pored evidentnih rezultata, u `ivotnoj opasnosti radnika milicije ne od usta{a ve} od doma}ih izvr{ioca krivi~nih djela i prekr{aja nisam nai{ao na podr{ku politi~ara op{tinske vlasti i pored maksimalnog li~nog zalaganja i iscrpljivanja. Na vi{e radnih sastanaka na nivou regije ili {ire rad SJB Petrinja kritikovan je i dovedena u sumnju sposobnost da se problemi efikasno rje{e zanemaruju}i okru`enja i uslove pod kojima milicija radi i `ivi. Na pomolu je proturanje teze da je milicija iako malobrojnija snaga kriva za sva negativna doga|anja na podru~ju Petrinje. Kao vrhunac svih negativnih konotacija u posljednje vrijeme evidentna je pojava {irenja informacija da sam se u toku rata bavio kriminalnim radnjama te da sada zloupotrebljavam svoj polo`aj na razne na~ine. Bez obzira na napade na mene li~no ne mogu prihvatiti odgovornost za vandalska pona{anja mnogih pripadnika mojeg naroda kako pred samim sobom tako ni pred javno{}u, a i moje psihi~ko i fizi~ko stanje u posljednjih nekoliko mjeseci je znatno naru{eno. Odgovorno tvrdim da je u cilju efikasnijeg rada SJB potrebno izvr{iti kadrovsku promjenu jer su dosada{nji doga|aji pokazali da je to neophodno, tim vi{e {to do sada ni jedna od op{tinskih vlasti na teritoriji Banije i Korduna nije uputila toliko kritika na rad milicije koliko je to u~inila op{tinska vlast Petrinje. Molim naslove da ljudski razmotre moju ostavku i uva`e je ako zbog ni~eg drugog a ono bar u znak priznanja na do sada nesebi~no ulo`en napor za slobodu srpskog naroda od 26. 06. 1991. godine do danas. I dalje }u ostati u prvim borbenim redovima ali ne mogu biti na odgovornim du`nostima. S po{tovanjem! Karapand`a Mirko, Šv.r.š U Petrinji, 28. 05. 1992. Izvornik, strojopis, }irilica HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.
107 1992., svibanj 28. Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
311
ZAPISNIK sa redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odr`ane 28. 05. 1992. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 9,00. Sjednica }e se odr`ati u dru{tvenoj Sali biv{e muzi~ke {kole u ul. N. Vujasinovi}a bb u Oku~anima. Sjednici prisustvuju ~lanovi Oblasnog vije}a SO Zapadna Slavonija: 1. Veljko D`akula, predsjednik 2. Kuli} Mladen, potpredsjednik 3. Rado{evi} Savo, sekretar 4. Graovac Milan, ~lan 5. Bosanac Branko, ~lan 6. Zagorac @ivko, ~lan 7. Budi} Ljubi{a, ~lan 8. D`elajlija Branko, ~lan 9. Dopu|a Nikola, ~lan i Izvjestioci: – Zrni} Milenko, izvjestioc – Pukovnik ^ubri} Jovan, izvjestioc – Pukovnik Vujnovi} Gojko Predlo`eni dnevni red: 1. Verifikacija zapisnika, odluka i zaklju~aka sa sjednice od 11. i 14. 05. 1992. godine. 2. Informacija o dostignutom stepenu razvoja TO; Izvje{taj o politi~ko-bezbjednosnoj situaciji na podru~ju Zapadne Slavonije Izvjestioci: a) Zrni} Milenko, sekretar SUP-a i b) Pukovnik ^ubri} Jovan, komandant [taba TO Zapadne Slavonije 3. Usvajanje Pravilnika o sistematizaciji i programu rada po pojedinim sekretarijatima 4. Imenovanja: a) ~lana Operativnog {taba dr`avnog komiteta za saradnju sa UNPROFOROM b) {efa Biroa Srpske Oblasti Zapadne Slavonije u Beogradu c) predstavnika Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u Beogradu 5. Razno. Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko D`akula je otvorio sjednicu, konstatiraju}i da mo`e po~eti sa radom i pro~itao je DNEVNI RED, a drug sekretar Savo Rado{evi} predlo`io je dopunu 4 ta~ke Imenovanje [taba za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju. Na kraju se usvaja dnevni red i prelazi se na prvu ta~ku dnevnog reda. Ad 1. Drug sekretar Savo Rado{evi} je pro~itao zapisnik262 od 11. 05. 1992. godine u kome se imenuju kadrovi rada u svim oblastima Oblasnog vije}a SO Zapadne Slavonije i Narodne Skup{tine. 262
Vidi: Dok. br. 91.
312
Od 14. 05. 1992. zapisnik263 je pro~itao sekretar S. Rado{evi}. a) razgovor sa Fi{erom264 b) bezbjedonosna situacija c) rad Sekretarijata d) imenovanje komisija f ) zabranjuje se ru{enje dobara Jednoglasno je usvojen zapisnik od 11. 05. 1992. i 14. 05. 1992. Ad 2. Sekretar Zrni} je odsutan, pa ga je u izno{enju izvje{taja zamjenio Na~elnik @arkovi}.265 Kao veliki problem je: Stru~ni kadar 8% Problemi su stru~ni kadar, {to djeluju – neke druge frakcije. Formirana su grani~na odjeljenja, ali je problem opreme. U zadnje vrijeme prisutna je hrvatska vojska na svim granicama, ubacuju se grupe hrvatske vojske, ali se nastoji da im se stane na put. Najmirniji front Paklenica i Bobare – Bijela Stijena. [to se ti~e UNPROFOR-a oni se nalaze na podru~ju Oku~ana, razmje{taju se unutar teritorija. Od krivi~nih djela je uglavnom prisutna plja~ka, a pogotovo na podru~ju Jasenovca. Predlo`eno je da se daje sedmi~ni izvje{taj {to je iznio na~elnik @arkovi}. [to je jednoglasno usvojeno. Pukovnik ^ubri} Jovan je iznio da se zaklju~ci slabo izvr{uju, a potrebe su velike. [to se ti~e formiranja jedinica krenulo se od nule, a nije se mnogo postiglo: – pripremljeni su objekti za razmje{taj komandi – {tab Pakrac – [eovica – {tab – Brusniku – {tab Daruvar – Paklenici Najbezbjednije je u [eovici i Staroj Gradi{ci. Problem je i sa rezervnom popunom starje{ina koji je na ovom podru~ju prisutan. – FORMIRANJE starje{inskog i drugog kadra – preuzimanje zone 5 korpusa – demobilizacija – mobilizacijske pripreme To su problemi koje treba rje{avati HITNO. Veze su prekinute sa Srbijom jedino sa vazduhoplovom, jer je situacija u Bosni lo{a, a ujedno je i za nas te`e. – hitno stavljanje u funkciju Sekreta. za op{te narodnu obranu – da funkcioni{e biro lanac Beograd-Banja Luka – {tabovi jedinica TO i jedinice – popuna kadrova milicije, specijalne milicije i rezervne milicije – prihvati voj. obveznika koji dolaze iz Bosne moraju se uvrstiti u na{e sastave, ne smiju izdavati nikakve potvrde 2. mora biti rigorozna kontrola
263
Isto, 95. Gerald. 265 Krsto. 264
313
3. rje{avanje razmje{taja, ishrane pripadnika TO poslije demobilizacije (njihove porodice). Obezbjediti }e se za prelazni period od nekoliko dana, ali se mora na drugi na~in obezbjediti, jer se vojno ne mo`e, jer 5. korpus = 60.000 ljudi (socijalnih slu~ajeva, milicije) 4. organizacija tih ljudi koji se naseljavaju na te prostore (da `ive kao MZ) 5. zavo|enje Krajine u sva snabdjevanja naro~ito goriva, hrane (snabdjevanje prodavaonica) 6. {to ve}i kontakt sa narodom (da se ne {ire dezinformacije me|u narodom). Predsjednik je replicirao da se sva imovina, gorivo, prehrana ostavi od 5. KORPUSA narodu i onima koji ostaju u Zapadnoj Slavoniji. – {to se ti~e kadrova u Sekretarijatu narodne obrane ne ostaje niko. – {to je sa na{im ljudima u Bosni? Moraju se svi javiti i evidentirati radi mobilizacije i povratka teritoriju kojem oni pripadaju. U repliku se uklju~io i Na~elnik @arkovi} i Pukovnik Vujnovi}. Izne{eno je da se sve vi{e plja~ka, pali, odvozi ~amcima, kamionima. Predsjednik je skrenuo pa`nju na ________ Krajnovi}a na podru~ju Pakraca koji plja~ka na podru~ju Pakraca srpske ku}e. Mora se poslati pismo gospodinu Fi{eru da se onemogu}i drugoj strani da uni{tava srpska dobra. Iznijeto je da je Zrni} u Komisiji zbog ratnog plijena. Komanda mjesta se ukida Naredbom od 31. maja. Kapetan Kuli} je iznio da je Savezni sekretar du`an rje{iti sve {to je bitno za Sekretarijat. Postoji jedan dio opreme koji je otu|en. @ivko Zagorac je iznio da dolazi u pitanje opstanka Grubi{nog Polja. Predsjednik predla`e da kamo266 Usvaja se sve {to je izne{eno. Ad 3. Pregled programa rada po Sekretarijatima Oblasnog vije}a S.O. Zapadne Slavonije: 1. Branko Bosanac – Oblasni Sekretarijat za op{tu upravu, usvaja se 2. D`elajlija Branko – Oblasni Sekretarijat za privredu i financije, usvaja se 3. Graovac Milan – Oblasni Sekretarijat dru{tvene djelatnosti, usvaja se. Graovac Milan je predlo`io da se osnuje srednja {kola na ovom podru~ju. Predlog – zdravstvena za{tita u Raji}u. Izgradnja medicinskog centra u Pakracu, a u ostalim mjestima u postoje}im objektima. Mora se pokrenuti rad privrede i drugih zakonskih slu`bi. 4. Zagorac @ivko – Oblasni Sekretarijat za informacije i regionalnu saradnju Prijedlog: Dobrivoje Cvjetojevi} da se oformi press slu`ba tj. slu`ba za upu}ivanje novinara na pravo mjesto. Dopuna Oblasno vije}e za regionalnu saradnju. Da se HITNO objedini rad radia i televizije – SRPSKA TELEVIZIJA BANJA LUKA. Predsjednik se slo`io sa @ivkovim prijedlogom ali ima prijedlog da se osnuje bilten da se po{alje FI[ER-u, da se osujeti i skine ljaga sa srpskih boraca koju su nametnuli Hrvati svojom propagandom. 5. Savo Rado{evi} – za stru~nu Odluka o preimenovanju Biroa AO267 Zapadne Slavonije u Biro Ob.268 Zap. Ad 4. a) [ipraga Vladimir – ~lan Operativnog {taba dr`avnog komiteta za saradnju sa UNPROFOROM 266
Re~enica u izvorniku nedovr{ena. Autonomne oblasti. 268 Oblasti. 267
314
b) c) Ilija Sa{i} – Predstavnik Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u Beogradu d) Mileti} Milenko, Rado{evi} Slobodan – Podravska Slatina Gaji} Milan – Pakrac Ostoji} Milenko – Oku~ani Kosanovi} Pavle – Grubi{no Polje Uskokovi} ^edo – Sekretar Oblasnog crvenog krsta. Prijedlog druga predsjednika Limar ^edo iz 269 Izvornik, rukopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
108 1992., lipanj 1. Knin Zahtjev Vlade RSK Dr`avnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da zatra`i od UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i humanitarne pomo}i u RSK jer su zbog rata u BiH komunikacije u prekidu
REPUBLIKA SRPSKE KRAJINE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-5-17/92. Knin, 1. 06. 1992. god. DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om BEOGRAD PREDMET: Zahtjev Vlade RSK, dostavlja se Zbog izuzetno te{ke situacije i ratnih doga|aja na teritoriji Bosne i Hercegovine do{lo je do potpunog prekida cestovnih saobra}aja i komunikacija preko tih podru~ja, {to je dovelo do toga da se ve} du`e vrijeme ne vr{i doprema humanitarne pomo}i u robi, hrani i lijekovima namjenjene stanovni{tvu Republike Srpske Krajine od strane raznih humanitarnih organizacija i dru{tva, kao i od strane organizacije Crvenog krsta. Zbog re~enog, Vlada je zauzela stav da se od predstavnika UNPROFOR-a zatra`i obezbe|enje, odnosno obezbjedi pratnja prilikom transporta humanitarne pomo}i RSK u robi, hrani i lijekovima, koju {alje Crveni krst, razne humanitarne i druge organizacije
269
Re~enica u izvorniku nedovr{ena.
315
dru{tva, a sve kako bi ista stigla na teritorij Republike odnosno onome kome je ta pomo} namjenjena. Napominjemo i to da je ovo potrebno iz razloga {to snabdjevanje jedinica UNPROFORa raspore|enih na podru~ju Republike tako|er ide istim pravcima i komunikacijama, dakle preko teritorija Bosne i Hercegovine. Zbog svega toga, obra}amo vam se ovim zahtjevom o~ekuju}i da }e te poduzeti potrebne radnje u tom pravcu. PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Ze~evi} Zdravko, Šv.r.š
M.P.270 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
109 1992., lipanj 2. Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKE KRAJINE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-1-17/1-92. Knin, 02. 06. 1992. god. ZAPISNIK sa 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane 02. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika. Na sjednici prisutni: Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Marti} Milan, Vin~i} Svetozar, Grabund`ija Sava, Bjegovi} \or|e, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Ra|en Mirko, Veselinovi} Sergej i Starevi} Du{an. Sjednici jo{ prisustvuju: Jankovi} Zdravko i @ivkovi} Milo{. Sjednici ne prisustvuju: Bogi} Stevo, E}imovi} Du{an, D`akula Veljko, [u{a Bojan, Veizovi} Dobrosav, Dr. Had`i} Mladen i Brnovi} Mitar, dr. Du{an Jovi}. Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati. Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}. 270
Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
316
Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se mo`e punova`no odlu~ivati. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i D n e v n i r e d: 1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpska Krajina (MUP, NO, VP). 2. Verifikacija zapisnika sa 16. sjednice Vlade RSK. 3. Davanje saglasnosti: a) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo. b) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva. 4. Dono{enje Rje{enja o imenovanju: a) Sekretara Ministarstva trgovine i turizma, b) Glavnog tr`i{nog inspektora RSK, c) Pomo}nika Ministra za unutra{nje poslove, d) Upravnog odbora JP “naftne industrije Krajine”. 5. Prjedlog za vanredno unapre|enje oficira. 6. Dono{enje Odluke o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi Savezne direkcije robnih rezervi u vlasni{tvo RSK. 7. Dono{enje Uredbe o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova zaposlenih u dr`avnim organima. 8. Razno: a) Dono{enje Odluke o imenovanju lica za raspolaganje sredstvima `iro-ra~una Bud`eta RSK, b) Razmatranje zahtjeva Trio Obraovac za pla}anje rada izrade maskirne uniforme, c) Razmatranje zahtjeva Sindikata RSK za zavr{etak nastave u {koli, d) Razmatranje zahtjeva op{tine Obrovac za dopunska sredstva, j) Razmatranje zahtjeva JP “Krajina putevi” za pozajmicu u iznosu od 2.000.000. dinara, f ) Razmatranje problematike telefonskih veza sa op{tinama u Krajini, g) Razmatranje zahtjeva Centar za Socijalni rad za dodjelu nov~ane pomo}i za li~ne dohotke, h) Razmatranje zahtjeva RTV Srpske Krajine za dodjelu sredstava za osobne dohotke. Ta~ka 1. Informaciju o aktuelno vojno-politi~kim zbivanjima podnio je Ministar unutra{njih poslova Milan Marti}. Upoznao je ~lanove Vlade sa problemima koji su nastali presjecanjem vazdu{nog i cestovnog saobra}aja prema Republici Srbiji. Ukazao je potrebu da se {to hitnije uspostavi koridor, a u tom pravcu je potrebno ispitati mogu}nost da UNPROFOR pomogne oko uspostavljanja istog. Vezano za za{titne snage UN koje se raspore|uju na teritoriji Srpske Krajine javlja se problem teritorija RSK izvan katastarskih granica op{tina koje su obuhva}ene planom za{tite te je potrebno u daljnim dogovorima s UNPROFOR-om nastojati da se i ta podru~ja stave pod za{titom snaga UN. Vezano za formiranje kriznih {tabova u op{tinama potrebno je zatra`iti od op{tina povratnu informaciju o formiranju i sastavu kriznih {tabova te redovnom slanju izvje{taja o situaciji na podru~ju op{tina. Ministar je u tom smislu istakao potrebu 317
osnivanja kurirske slu`be koja bi se mogla osnovati pri ministarstvu. U raspravu o ovoj ta~ki dnevnog reda uklju~io se Ministar energetike i rudarstva i ukazao na te{ku energetsku situaciju na podru~ju Republike. Upoznao je ~lanove Vlade sa postoje}im elektroenergetskim kapacitetima u Hidroelektranama Obrovac, Manojlovac, Golubi} te s obzirom na postoje}e kapacitete mo`e se do}i u jo{ te`u situaciju. Da bi se ova situacija u dogledno vrijeme {to lak{e prevladala istaknuto je da je potrebno da se sagledaju svi energetski kapaciteti, da se pri|e osposobljavanju i najmanjih elektrana koje bi mogle proizvoditi elektri~nu energiju. Ministar je tako|er iznio da se po~ela provoditi redukcija elektri~ne energije na podru~ju cjele Republike s tim da bi se mogli nesmetano snabdjevati potro{a~i ~iji je rad vezan za normalnu opskrbu stanovni{tva kao {to su npr. vodovod i pekare. Ministar Bjegovi} je govorio i o mogu}nostima eksploatacije nafte na podru~ju ve} postoje}ih nalazi{ta u \eletovcima, Mirkovcima i Jankovcima. Potrebno je napraviti najnu`nije popravke na crpnim postrojenjima i staviti ih u funkciju. Tako|er je potrebno vidjeti mogu}nosti uvoza povezivanjem sa uvozno-izvoznim firmama. Ministar Bjegovi} je upoznao ~lanove Vlade sa investicionim radovima na dalekovodu Lapac – Udbina te problemima vezanim za nabavu materijala prekidom koridora prema Srbiji te embargom UN. Ta~ka 2. U ta~ki 7. zaklju~ak treba da glasi: “da se plan Sairusa Vensa modificira budu}i da je u pitanju...” Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela Odluku o usvajanju zapisnika sa 16. sjednice Vlade RSK odr`ane dana 26. 05. 1992. godine u Kninu. Ta~ka 3. a) Ministar za urbanizam i gra|evinarstvo izlo`io je pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo. U Ministarstvu je predvidio tri organizacione jedinice i to: resor za urbanizam i prostorno planiranje, resor za stambeno-komunalne poslove i gra|evinsko zemlji{te i resor za gra|evinarstvo. Napomenuo je da najmanji broj radnih mjesta bez kojih Ministarstvo nebi moglo obavljati poslove iz svog djelokruga je 12, sa 29 izvr{ioca. U Ministarstvu je neophodno da se imenuju tri pomo}nika Ministra i to po jedan zadu`en za svaki resor. U pravilniku su detaljno razra|eni poslovi po resorima broj izvr{ioca te uslovi za obavljanje odre|nih poslova. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo. b) Ministar energetike i rudarstva obrazlo`io je vladi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva. Osvrnuo se na organizaciju rada dvaju resora kao osnovnih organizacionih jedinica. U pravilniku je predvi|eno da u Ministarstvu postoji pomo}nik ministra te dva pomo}nika po resorima. Pravilniku je predvi|en najmanji broj zaposlenih radnika neophodnih za normalno odvijanje rada Ministarstva. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva. 318
Ta~ka 4. a) Ministar za trgovinu i turizam obrazlo`io je predlog postavljanja sekretara ministarstva trgovine i turizma. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Za sekretara ministarstva trgovine i turizma postavlja se Eklemovi} Milutin dipl. pravnik iz Dalja. b) Ministar Vin~i} Svetozar obrazlo`io je predlog Odluke o postavljenju glasnog tr`i{nog inspektora RSK. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Za glavnog tr`i{nog inspektora RSK postavlja se Luki} Milan dipl. oec. iz Knina. c) Ministar Unutra{njih poslova Marti} Milan obrazlo`io je predlog imenovanja pomo}nika ministra za Javnu bezbednost. Nakon provedene rasprave donesena je jednoglasno ODLUKA Pomo}nik Ministra za Unutra{nje poslove zadu`en za javnu bezbednost imenuje se Pavkovi} Neboj{a iz Knina. d) Ministar energetike i rudarstva je predlo`io ~lanove Upravnog odbora JP “Naftne industrije Krajine”. U raspravi i predlaganju ~lanova Upravnog odbora su sudjelovali i Ministri Vin~i} i Grabund`ija te je nakon toga jednoglasno donesena ODLUKA O imenovanju ~lanova upravnog odbora JP “Naftne industrije Krajine” u sastavu: 1. Savan Grabund`ija, predsjednik, iz Dvora na Uni, 2. \or|e Bjegovi}, dipl. ing. iz Knina, ~lan 3. Bukarica Petar, iz Knina, ~lan 4. Vu~enovi} Jovan, dipl. oec. iz Erduta, ~lan 5. Borojevi} Rade, dipl. ing. iz Beograda, ~lan 6. \ukovi} \or|e, dipl. oec. iz Vukovara, ~lan 7. Petrovi} \uro, dipl. ing. iz Krnjaka, ~lan 8. Baji} \uro, iz Mirkovaca, ~lan 9. Kuzmanovi} @eljko, dipl. oec. iz Beograda, ~lan 10. Radakovi} Nikola, dipl. ing. iz Borova, ~lan 11. @igi} Vaso, dipl. oec. iz Belog Manastira, ~lan Ta~ka 5. Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je predlo`io Vladi da se pukovnik [panovi} Stojan i pukovnik Borisav \uki} vanredno unaprede. Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela ODLUKU kojom se upu}uje prijedlog za vanredno unapre|enje pukovnika [panovi} Stojana u ~in general-majora i pukovnika \uki} Borisav u ~in general-majora. Ta~ka 6. Ministar Vin~i} Svetozar je predlo`io Vladi da se donese odluka kojom bi se objekti, oprema i roba na teritoriju RSK dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije robnih rezervi preuzela u
319
vlasni{tvo RSK te prenijela na raspolaganje, upravljanje i nadzor republi~koj direkciji robnih rezervi. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije za robne rezerve u vlasni{tvo RSK. Ta~ka 7. Ministar financija Peura~a Vojin izlo`io je Uredbu o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova zaposlenih u dr`avnim organima. Po predvi|enim kriterijima predla`e da dnevnica za slu`beno putovanje za 6 mjeseci iznosi 4.000,00 dinara, a naknada za odvojeni `ivot od porodice 40.000,00 dinara za provedene dane odvojenog `ivota od porodice. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA usvaja se Uredba o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova zaposlenih u dr`avnim organima. Uredba }e se objaviti u Slu`benom glasniku a predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Usvajaju se iznosi naknade za slu`beno putovanje te naknada tro{kova za odvojeni `ivot. Ta~ka 8. a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predlo`io je da se imenuje lice za raspolaganje sredstvima na `iro-ra~unu RSK. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a ODLUKA Za raspolaganje sredstvima na naprijed navedenim `iro-ra~unima i to: Bud`eta RSK broj 60815-630-336 i Organa uprave broj 60815-637-9368 Zdravko Ze~evi}, predsjednik Vlade RSK, Jovan Kablar, podpredsjednik Vlade RSK, \or|e Bjegovi} Ministar u Vladi RSK, Milan Marti} Ministar u Vladi RSK, Vojin Peura~a Ministar u Vladi RSK i Anka Bojani}, [ef Bud`eta RSK. b) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove sa zahtjevom TRIO Obrovac da se plati rad i izrada maskirnih uniformi u visini od 3.000.000,00 dinara. Veselinovi} Sergej je izlo`io te{ku materijalnu situaciju ove radne organizacije a pored ostalih problema istakao je da radnicima nisu ispla}eni osobni dohoci. Kako su maskirne uniforme bile izra|ene za MUP Krajine to je Vlada donijela zaklju~ak da = 3.000.000,00 dinara isplati MUP radnoj organizaciji TRIO Obrovac. c) Informaciju o prijedlogu sindikata RSK za zavr{etak nastave u {kolama podnijo je podpredsjednik Jovo Kablar. Sindikat predla`e da zbog nesta{ice goriva i ostalih objektivnih te{ko}a kod izvo|enja nastave {kolska godina zavr{i do kraja ove sedmice. U raspravi koja je po tom pitanju otvorena do{lo se do zaklju~ka da je neophodno obaviti konsultacije sa ministarstvom prosvjete i upoznati ga sa ovim prijedlogom budu}i da ministar Kne`evi} nije prisutan dana{njoj sjednici. Odluka o ovoj ta~ki dnevnog reda odla`e se do idu}e sjednice. d) Veselinovi} Sergej je upoznao ~lanove Vlade sa te{kom materijalnom situacijom cjelokupnog stanovni{tva na podru~ju op}ine Obrovac. Govorio je o te{kom stanju privrede, iznio broj~ane pokazatelje mobilisanih na podru~ju op}ine te zatra`io od Vlade iznos od 10.000.000,00 dinara kao akontaciju dijela dopunskih sredstava. U raspravi koja je potom otvorena istaknuto je da je potrebno utvrditi jedinstveni kriterij za dodjelu dopunskih sredstava za sve op{tine. Nakon toga donesena je 320
ODLUKA O davanju 3.000.000,00 dinara op{tini Obrovac kao dio dopunskih sredstava koji }e se dono{enjem jedinstvenih kriterija dodjela dopunskih sredstava svim op{tinama u kona~nom obra~unu odbiti od iznosa koji bude dodjeljen op{tini Obrovac. j) Ministar Grabund`ija Savan je predlo`ijo Vladi zahtjev Javnog preduze}a “Krajina putevi” za pozajmicu u iznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu osobnih dohodaka. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Da se JP “Krajina putevi” dade kao pozajmica uz akceptni nalog iznos od 2.000.000,00 dinara. f ) Podpredsjednik Vlade Kablar Jovo je govorio o problemima komuniciranja sa ostalim op{tinama na podru~ju Krajine. Posebno je te{ko uspostavljanje telefonskih veza. Nakon rasprave koja je vo|ena o tom pitanju donesen je sljede}i ZAKLJU^AK Da se u dogovoru sa PTT uspostavi direktna telefonska linija sa svim op{tinama na podru~ju Krajine Beogradskom ili Banjalu~kom linijom te da se od PTT zatra`i povratna informacija u roku od osam dana. g) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Centra za socijalni rad iz Knina za dodjelu nov~ane pomo}i za isplatu li~nih dohodaka te je nakon sprovedene rasprave donesena ODLUKA Centru za socijalni rad iz Knina daje se iznos od 355.300,00 dinara za isplatu li~nih dohodaka. h) Direktor RTV Srpske Krajine Branko Marjanovi} obrazlo`io je Vladi da u nedostatku sredstava i materijalne situacije u kojoj se nalazi Radio Knin potrebno osigurati sredstva za li~ne dohotke. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Kojom se RTV Srpske Krajine dodjeljuju sredstva u iznosu od 1.200.000,00 dinara za isplatu li~nih dohodaka. Sjednica je zavr{ena u 12,30 sati. PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
321
110 1992., lipanj 2. Glina Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990. do 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA Predsjednik Glina, 2. VI. 1992. godine IZVJE[TAJ o radu Skup{tine op{tine Glina i Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina Gospodo poslanici, dozvolite mi da dam svoje samo osnovno mi{ljenje, kad je u pitanju pismeno saop{tavanje Parlamentu svih postupaka i dogadjanja, kao i izvr{enje planiranih poslova, te politi~ka te`ina svakog trenutka koja je naj~e{}e diktirala spontano odredjivanje i usmjeravanje politi~kih odluka na nivou povjerene uloge Ratnog predsjedni{tva. Upozoravam i podsje}am Skup{tinu da je vrijeme u kojem sam vr{io funkciju predsjednika, ne samo specifi~no, ve} tragi~no i kompleksno u dijelu politi~ke te`ine sa svim bojama politi~kog i medijskog rata, kad se na svim nivoima kr{e ustavne i zakonske odredbe, kad se Op{tina nalazi izvan funkcionisanja svih sistema vlasti, i kad se priprema za odbranu srpskog naroda od najtragi~nijeg usta{kog programa, u ~ijim rukama je koncentrisana sva vlast, zatim u vrijeme te{kog oru`anog rata, sa takovim specifi~nostima sukoba koji u dosada{njoj istoriji nije poznat, u vremenu kad pucaju i zamiru svi `ivotni i privredni tokovi sa dotada{njom Republikom Hrvatskom kao i kompletna preorjentacija i usmjeravanje na Republiku Srbiju, gdje je trebalo savladati, ne samo veliku prostornu udaljenost, ve} i sve druge specifi~nosti koje karakteri{u Republiku Srbiju u odnosu na dotada{nju Republiku Hrvatsku. Smatram da ovaj Izvje{taj ne mo`e do~arati svaki trenutak i njegovu patolo{ku te`inu da bi se mogla shvatiti ispravnost postupaka i odluka koje sam li~no donio ili uz odluku i mi{ljenje Ratnog predsjedni{tva. Zato sam unapred svjestan da je “Izvje{taj” u svom kazivanju, ograni~enih mogu}nosti prenosa stvarnog stanja, pa se ne mogu ljutiti na sve eventualne kritike koje mogu proiste}i iz takvog saop{tenja. Zbog gore navedenih razmi{ljanja, smatram da je izno{enje golih ~injenica dovoljno da se ocijeni opse`nost poslova koji su svakodnevno pritiskali da se moraju rje{avati bez odlaganja, jer bi ina~e doveli do raspada sistema odbrane i sigurne tragedije za srpski narod. Kod preuzimanja funkcije predsjednika, preuzeta je i velika politi~ka te`ina, koja je diktirana stanjem bezvla{}a u prethodnom periodu kroz osam mjeseci kad su sistemi vlasti jo{ funkcionisali. Od samog po~etka bio sam svjestan snage usta{kog pokreta u Hrvatskoj i van granica Jugoslavije, programa usta{kog pokreta u Hrvatskoj i van granica Jugoslavije, programa Vatikana i germanskog bloka i anga`ovanost posljednjeg atoma skoro svakog Hrvata za definitivno uni{tenje pravoslavlja i Pravoslavnih Srba. Trenutak je zahtjevao visoku diplomatiju. Koliko sam u tom uspio sa svojim timom i ovim Parlamentom ostaje za procjenu. 322
Moj prvi nastup poslije izbora, u pozdravnom dijelu, nije bio diplomatski i ne mislim da je bio kvalitetno sadr`ajan u dijelu politi~ke elokvencije, ali je imao jednu drugu vrijednost. Dao je javno i otvoreno moju ~vrstu i jasnu opredjeljenost u borbi za srpski narod, a protiv militantne usta{ko-fa{isti~ke politike Hrvatske Vlade i Hrvatskog Sabora. On je samo uslovio brzi izlazak iz rukavica hrvatskog bloka sa svojim jasnim opredjeljenjima i programom, kao i sna`niju, br`u i agresivniju i ekonomsku i politi~ku bitku hrvatske vlasti za totalno uni{tenje srpskog naroda na glinskim prostorima. Samo da Vas podsjetim uloge Emila Mad`ara, najve}eg usta{kog bojovnika na glinskim prostorima ve} od prvog dana preuzimanja RO “Prehrana”, koja je trebala postati plijen Republi~kog fonda za privredni razvoj Republike Hrvatske. Ista sudbina je ~ekala Pamu~nu predionu, Plivu, @eljezaru itd. 13. maj je zapam}en u Glini po Komemoraciji na Spomen kosturnici Glinskog groblja, ali i po maratonskom duelu sa Degoricijom,271 te susretom sa Falerom272 i Brodarcem273 u predsjedni~koj kancelariji, kao i konkretnim dogovorom u vezi “Prehrane”, uz svu podr{ku na{eg ispravnog postupka, sa strane ministra Ga`ija.274 Podsje}am na dogadjaje na “Plitvicama” i na{u vanrednu sjednicu Skup{tine u 23,00 ~asa 31. III. 1991. godine i Odluke koje smo tada bili prisiljeni da donesemo: “o otcjepljenju od Republike Hrvatske i prisajedinjenoj SAO Krajini, o otcjepljenju milicije iz sastava MUP-a Hrvatske i prisajedinjenju MUP-u Krajine i Odluka o otcjepljenu {ume iz sistema “[ume Hrvatske” i prisajedinjenju “[umama Krajine”. Istovremeno podsje}am na javne demante na HTV-u o neprihvatanju Odluka Skup{tine op{tine Glina od strane RO “Prehrana” i njenog direktora Emila Mad`ara. Javni demantij je i{ao i sa strane direktora MC Glina, ~iji je osniva~ Skup{tina dr. Mome Mom~ilovi}a i njegovog u`eg stru~nog kolegija; dr. Steve Trivanovi}a, dr. Pere Tomi}a, dr. Mirjane Pe}ina, dr. Marije Gavran, i dr. Djure [terka najve}eg usta{e na glinskim prostorima, koji je bio glavni protagonista i idejni vodja svim navedenim kolegama. Obavijest je i{la i za kolektiv “[umarija” Gline i njenog direktora ing. Branka Ljubi~i}a, koji je to javno demantovao pred ovim Parlamentom. Njegova opredjeljenost kasnije se ipak potvrdila u spre~avanju organiziranja referenduma srpskog naroda za Krajinu i Jugoslaviju u zgradi “[umarije” i svesrdnog organiziranja referenduma za Republiku Hrvatsku odnosno za hrvatski blok zajedno sa tada{njim predsjednikom Suda Brankom Coklinom u zgradi Suda. Kako je hrvatska vlada intenzivno radila na formiranju svoje oru`ane sile i ilegalnim i legalnim naoru`avanjem usta{kih formacija, mi smo na jednoj od redovnih skup{tina od 10. V. 1991. godine donijeli odluku o aktivnijem organizovanju odbrane od eventualne usta{ke agresije i formiranju dobrovolja~kih naoru`anih odreda, organizovanju Op{tinskog {taba i dono{enja Plana odbrane. Prije tih odluka inicirao sam i organizovao jo{ u IV. mjesecu, prvi sastanak svih predsjednika SO i IV-a Banije i Korduna u Glini gdje je osnovna tema bila sigurnosno-bezbjednosna situacija na na{im prostorima Banije i Korduna u kontekstu trenutne politi~ke situacije, kao i njene projekcije. Druga tema razgovora bila je privredna suradnja i mogu}nost njenog povezivanja. Od tada smo se jednom nedjeljno nastavili sastajati do po~etka oru`anih sukoba sa usta{kim snagama, ali stalno u drugom op{tinskom sredi{tu. 271
Slavko. Pogre{no, rije~ je o Stjepanu Palleru, na~elniku PU Sisak. 273 \uro. 274 Ivica. 272
323
Moram iznijeti ~injenicu da smo u toku V. i VI. mjeseca imali stalno jedinstven zaklju~ak na svim tim sastancima, da, ako dodje do agresije na prostore bilo koje op{tine, sve druge op{tine moraju u roku od 24 ~asa destabilizirati hrvatsku vlast na svojim prostorima. Do toga, kako znate, nije do{lo sinhrono. Izuzev Gline i Dvora na Uni sve druge op{tine su izostale od te dogovorene aktivnosti. Kordun se nije pokrenuo u sistemu odbrane ni 2-2,5 mjeseca kasnije. Da se ponovno vratim na period prividnog mira u IV. i V. mjesecu kao i dijelom VI mjeseca, period kad se ispoljavanju izuzetne vojne pripreme hrvatskog stanovni{tva kroz organizaciju snaga MUP-a Hrvatske, pove}avaju}i te snage nekoliko stotina i hiljada puta uz otvaranje novih postaja i naoru`avanjem automatskim vatrenim oru`jem tih punktova do pu{komitraljeza. Istjerivanjem Srba iz milicije i primanjem najmilitantnijih mladih Hrvata na obuku i slanje na odredi{ta, kao i naoru`avanje svakog hrvatskog doma}instva uz asistenciju organa milicije. U tom segmentu osvje`avam samo jedan eklatantan trenutak koji govori za veliko bogatstvo neprijateljskih elemenata i {irok kolorit snaga, koje je Tudjman275 izorganizirao i sa kojima je dejstvovao u na{oj sredini i sa kojima se trebalo i treba boriti. Slu~aj ubijstva mladog Karaice iz Velikog Gradca i sahrana, na kojoj sam dr`ao govor i gdje je bila organizovana prva po~asna paljba od strane na{e milicije SAO Krajine. Bez obzira na obezbedjenje i zabranu snimanja, izuzev kamere Miljka Radanovi}a tajno je snimala jo{ jedna kamera. Snimljena traka cijelog obreda sahrane, uz tonski snimak do 16,00 odnosno 17,00 sati nalazila se u Centru MUP-a Hrvatske u Zagrebu, poslate sa strane Alekse ^u~ilovi}a i njegovog sina. U toku ta tri i pol ~etiri mjeseca bila je ispoljena moja maksimalna aktivnost na polju uspostavljanja kontakta sa odredjenim segmentima Vlade pa i samog Vrha Republike Srbije, kao i svih privrednih povezivanja zajedno sa gospodinom Milanom Kora}om, predsjednikom IV-a, u dijelu odnosa sa Privrednom komorom Srbije, Privrednom komorom Jugoslavije, Privrednom komorom Vojvodine, radnim organizacijama u Srbiji vezanim za problem tekstilne industrije zajedno sa direktorom Paji}em, da se prevazidje blokada PPG, problemi SDK-a i td. Ove aktivnosti su bile izuzetno plodne i one su dale, u najte`im trenutcima za Op{tinu Glina spasonosne rezultate. Ako se studioznije sagleda vitalnost glinske privrede prije i za vrijeme oru`anog otpora i njen brz oporavak za vrijeme i neposredno poslije ratnih dejstava, je svakako rezultat, i dio sadr`aja rada i zasluga u napred navedenim aktivnostima oba predsjednika i sekretara. U svim tim aktivnostima mo`e se postaviti signifikantno paralelizam dogadjanja na privrednom, politi~kom, organizacionom i vojno-strategijskom planu u svim drugim op{tinama Banije i Korduna. Ne smatram da smo mi bili najpametniji, niti da smo bili mnogo pametni, ali smatram i to objektivne ~injenice potvrdjuju, da smo ipak imali dosta toga pametno u svom radu, u politici, u cjelokupnom izboru kvalitetnih ljudi, ~iji je nesebi~an anga`man dao visoke rezultate na svakom polju; i privrednom; i vojno-odbrambenom; i dru{tvenom i politi~kom, u zaista najte`im uvjetima gdje je trebalo puno samoinicijative. Velike te{ko}e sam imao u formiranju [taba glinske odbrane i komandi dobrovolja~kih nenaoru`anih odreda. Moram ista}i visok patriotizam i visoku ljudsku svijest, u momentu pojave usta{ke aveti, u onim momentima svjesnog preuzimanja odgovornosti zajedno sa mnom u organizaciji formacija odbrambenih jedinica i strategiji odbrane. Zato moram ista}i neke od li~nosti iz te prve linije: puk. Crevara Stanka, Vladu ]upovi}a, Iliju Bjelajca, Milu 275
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
324
Leticu, Boru Beki}a, Mi}an Slijep~evi}, ]anu Divjakinju, Du{ana Mom~inovi}a, \uru Ljiljka, Dragana Roksandi}a, Milana Kora}a, Milu Paspalja, i jo{ mnoge druge koji zaslu`uju ovu ocjenu prvih boraca, a koji su se nalazili u ovom sistemu odbranu. Neka mi oprosti svaki onaj ~ije ime nisam spomenuo. Bio bi to jako duga~ak spisak, on je poznat i postojan, i za nas i za sva budu}a pravoslavna pokolenja mora ostati svetinja svako ime, koje je u tom momentu na{lo sebe u potrebi `rtve za spas i odbranu svog naroda. Moram i ovog puta podsjetiti na pravo kori{tenja neotu|ivog prava jednog naroda da uspostavi pravne i dru{tvene odnose, kao i sistem vlasti, koji ne ide na {tetu tog naroda i da svaka suspenzija ljudskih i gradjanskih prava mora biti sprije~ena, te smo u tom smislu morali tra`iti rje{enja da organi MUP-a Hrvatske na na{im prostorima vr{e zakonske poslove u interesu na{eg naroda i na{e dru{tveno-politi~ke zajednice a ne da budu upotrebljeni za stalnu oru`anu presiju na na{ narod i oduzimanje sloboda. Skup{tinski zahtjevi i odluke su bile takove da zahtjevamo njihovu lojalnost na{im vlastima i da ~elne ljude, u Policijskoj ispostavi, postave izvr{ne vlasti Op{tine Glina. S tim zahtjevom sam djelimi~no upoznao Komandu Petrinjskog policijskog inspektora koji je slu`bovao u Kutini a koji se ponudio i prihvatio mjesto na~elnika Stanice javne bezbednosti u Glini. Nekoliko dana prije izvr{enja ove odluke i povratka `ivota u Stanici milicije u mirnije vode, Luka~ev zet odustaje od na~elnikovog mjesta i `eli zaposlenje u “Prehrani” kao nekakav stru~ni radnik. ^injenica je da je MUP Hrvatske znao svaku pojedinost u dijelu na{eg plana iznala`enja rje{enja mirnim putem u pogledu uspostavljanja cjelovitosti vlasti na Op{tini Glina te da su priredili kompletan plan hap{enja svih odgovornih u Op{tini i dijela Gline, ljude koji su bili politi~ki radikalniji u organizaciji SDS-a, kao i ~injenica da su ove ~injenice znale samo gore navedene osobe mogu se naslutiti i neki zaklju~ci, koji i ne moraju biti ta~ni. Izostanak kompletnog hap{enja i likvidacije mo`emo zahvaliti samo slu~aju velike agresivnosti snagama MUP-a Hrvatske u Glinskoj ispostavi, odnosno njihovoj patroli, koja je oru`ano napala grupu dobrovoljaca u dijelu vr{enja svoje obavezne kontrole da ne dodje do politi~kih iznenadnih hap{enja Srba, odvodjenja i likvidacije. Toga dna, 26. VI. 1991. godine, Dragi{a Stefanovi} je bio i ostao legenda i heroj u odbrani srpskog naroda. Od toga dana `ivot je na na{oj op{tini preveden na ratne uvjete. Na jednoj od ranijih Skup{tina predvidjeli smo mogu}nost stanja neposredne ratne opasnosti, i da u tim momentima Parlament ne}e mo}i funkcionirati u punom sastavu te smo izabrali Ratno predsjedni{tvo kao operativno tijelo sa svim ingerencijama i snagom Skup{tine. Ratno predsjedn{tvo je brojilo 11 ~lanova, a predsjednik Skup{tine je ujedno bio i predsjednik Ratnog predsjedni{tva. Ratno predsjedni{tvo se moralo snalaziti u novonastalim okolnostima i ratnom stanju. Njegov rad mo`e se ocijeniti kroz sve done{ene “Odluke, Rje{enja, Proglase, Zahtjeve, Uputstva, mobilizacije” itd i itd. Svi predmeti i poslovi uradjeni po Ratnom predsjedni{tvu bili su prezentovani i verifikovani na dve Skup{tine, zadnja 30. XII. 1991. godine. Sa ~im smo se sve suo~ili, i ~emu smo bili izlo`eni, kao i to {to smo odlu~ivali, sadr`ano je u svim tim done{enim materijalima koji su ve} jednom bili na uvidu. Materijali poslije Nove godine, a vezani za odluke i rad Ratnog predsjedni{tva do 10. IV. 1992. godine prilo`eni su u dnevnom redu. Poslije 26. VI. 1991. godine, `elim ukratko iznijeti moje aktivnosti koje su bile stalne, maltene 24 sata, u uniformi, sa [tabom na terenu. Moj poziv od 27. VI. 1991. godine i 28. VI. 1991. godine, gospodinu Babi}276 i gosp. Marti}u277 za stru~nu pomo} od 2-3 iskusna 276 277
Milan. Milan.
325
oficira radi daljeg i stru~nijeg organiziranja odbrane, jer sam procjenio nedovoljnost snage u dobrovolja~kim odredima kao i lo{u naoru`anost, naspram dobro naoru`anim, broj~ano ja~om, dobro organizovanom i vojni~ki obu~enom usta{kom snagom hrvatskog vrhovni{tva kao i velikog dijela civilnog hrvatskog naroda, nije urodio plodom. Obe}anje je bilo da se strpim 2-3 dana. Kako i nakon 5 dana nitko nije stizao, a ugro`enost sve ve}a, samoinicijativno sam, u dogovoru sa puk. Bori}em,278 i{ao na podizanje [taba TO, pri{tapskih jedinica i mobilizaciju na nivou Op{tine, sistem koji je do tada iskakao iz svih vojnih propisa o mobilizaciji. Vi se sje}ate da su to bile poro|ajne muke u {koli u [ibinama. Moram ovo ipak naglasiti da je ovo bilo prvo podizanje TO i progla{avanje mobilizacije na nivou Op{tine na prostorima Krajine i da je to bio po~etak prvog organizovanog stvaranja vlastite Srpske Armije, za odbranu svog naroda i svojih teritorija od agresije usta{kih snaga. Vi bi se morali sje}ati koliko je bilo problema da do|e do sjedinjavanja dobrovolja~kih odreda, jedinica milicije SAO Krajine i TO, posebno u dijelu prihvatanja rezervnog oficirskog kadra. Deset dana i prije i poslije podne izlazio sam pred postrojene ~ete i odrede i dr`ao predavanja o potrebi jedinstvenog otpora cjelokupnog srpskog naroda sposobnog za borbu, te da se nadje pod jedinstvenom komandom TO kao jedinu legalnu vojnu strukturu u odbrani svog teritorija. Tako su dobrovolja~ki odredi, milicija SAO Krajine i TO postali jedinstvena oru`ana sila glinske op{tine u sistemu organizacije i komande TO u odbrani na{ih prostora. Ako uporedimo na{u organizaciju, Knin i Dvor na Uni, konstatujemo da je Knin podigao TO 2 mjeseca poslije Gline, do tada se oslanjao na miliciju SAO Krajine; Dvor je i{ao na podizanje TO ali je skoro mjesec i pol dana zadr`ao trojnost oru`anih struktura pa je kasnije bilo tehni~kih pote{ko}a. Druge Op{tine tada su mirovale. Kasnije je krenula aktivnija organizacija `ivota u mjesnim zajednicama, uklju~ivanjem odbora MZ u sistem vlasti i odgovornih tijela u dijelu brige oko izbjeglica, snabdjevanja, organiziranja i brige oko poljskih radova, i pomo}i u svim kasnijim aktivnostima oko naknadnih mobilizacija. Bitna je i informacija u dijelu aktivnosti usmjerenih na organiziranje otpora na petrinjskoj op{tini, mjesnih zajednica Sisak-Caprag, kao i djelomi~na pomo} u po~etnim kracima Op{tini Kostajnica. U MZ Mali Gradac odr`ao sam sastanak sa predsjednicima srpskih mjesnih zajednica Op{tine Petrinja. Poslije nekoliko dana odr`ao sam sastanak sa ne{to {irim krugom aktivista tih mjesnih zajednica i {ire, kao i dijela Siska-Capraga, oko 150 ljudi, poslije ~ega su izabrani predstavnici volje naroda tih mjesnih zajednica i do{li u prostorije Op{tinskog {taba Glina gdje smo formirali [tabove Zajednica mjesnih zajednica Op{tine Petrinja i Zajednica mjesnih zajednica Sisak-Caprag. Kasnije se i{lo na formiranje osnovnih nosioca vlasti Op{tine Petrinja u Banskom Grabovcu, na kom sastanku sam u~estvovao. Op{tinska vlast Gline i njen stav dugo vremena je ispomagala materijalno, energetski kao i u drugim sredstvima i Petrinju i Sisak-Caprag. Dugo vremena ova oba [taba su bila organizacijski vezana za Op{tinski {tab TO Glina i prakti~no bila pod njegovom komandom. Kako je organizacija otpora na tim op{tinama napredovala osje}ala se ve}a snaga tih [tabova i manja potreba za anga`ovanje glinskog [taba u dijelu saradnje. Ne smijemo zaboraviti i ostvarivanje prvih kontakata i aktivnosti na prostoru Korduna, Vrginmosta i njihov dolazak u {kolu [ibine gdje sam koordinirao sastanak oba [taba. U dijelu zadataka komandanta Banije i Korduna, koji sam dobio od strane predsjednika Vlade Krajine, bilo je dosta problema i nepoznanica zbog ~udnog pona{anja starje{inskog oficirskog kadra. Nastojao sam od prvog momenta da izdejstvujem kvalitetan tim oficira za 278
Gruica.
326
jedinstven [tab Banije i Korduna. Tu je dosta vremena proteklo dok su se pojavila prva ostvarenja. Jednostavno nije bilo onog kvalitetnog odziva vojnih starje{ina. Svi su htjeli biti samo savjetnici. Na kraju i to se realiziralo najprije kao odvojeni [tabovi Banije i Korduna a potom zajedni~ki s sjedi{tem u Vojni}u, navodno iz strate{kih razloga. Ako sada sistematiziram najva`nija zbivanja kroz neka tromjese~ja, uz izvinjenje za neke dijelove ako se ponove, slijedi ovaj presjek pojedinih vremenskih perioda u kojima prevaliraju ovi ili oni problemi u svojoj dominantnoj i manje dominantnoj formi. Prva tri mjeseca karakteristi~na su za prevaliranje velikog politi~kog otpora politici i postupcima hrvatskog vrhovni{tva i hrvatskog Sabora. (U tom smislu su dono{ene odluke Skup{tine op{tine). Dono{enja odluka Skup{tine op{tine i{le su u smislu sna`nog politi~kog otpora s jedne strane, i sa druge strane u amortiziranju svih saborskih odluka i ustavnih rje{enja, koja su i{la na {tetu srpskog naroda. U drugoj polovini prvog tromjese~ja, u kojoj se politi~ko-bezbedonosna situacija znatno uslo`ava, u smislu po~etne agresije oru`anim snagama hrvatskog vrhovni{tva na prostore na{e Op{tine, kao i drugim op{tinama Banije, moja aktivnost a time i aktivnost ovog Parlamenta vi{e se usmjerava u smislu izgradnje odbrane na{eg prostora. (Podsje}am: 3. V. 1991. godine Savjet za narodnu odbranu, ~iji sam predsjednik po funkciji donosim “Odluku o formiranju dobrovolja~kih nenaoru`anih jedinica Srpske narodne za{tite”. 10. maja 1991. godine Skup{tina op{tine Glina daje suglasnost na ovu Odluku.) U Rje{enju Odluke razradjeno je: rejoni za formiranje organizacija i formacija komandi, organizacija i formacija odreda, mobilizacijski razvoj komandi i jedinica nenaoru`anih dobrovolja~kih odreda, i nosioci izbora dobrovoljaca i izrade nastavnog plana i programa. Pod li~nom komandom u~injen je Plan odbrane Gline sa strane visoko-stru~no oficirskog kadra. Tre}e polje borbe u I tromjese~ju spada u sferu privrednih i politi~kih tema. Borba za o~uvanje glinske privrede i njeno preusmjeravanje prema Republici Srbiji zbog izra`ene blokade sa strane Republike Hrvatske i prekida funkcionisanja DK-a prema na{oj strani, kao i spa{avanja RO od preuzimanja sa strane Republi~kog fonda za razvoj Republike Hrvatske. Kroz tu bitku ~ini se i razbijanje usta{kih organizacija u tim segmentima dru{tvenog `ivota. ^etvrto polje djelovanja u tom razdoblju odnosi se na aktivnosti sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, povratka imovine, statusa Pravoslavlja kao i pripreme i odr`avanja Komemoracije na Spomen kosturnici 13. maja. Izdefiniranju potrebe za izgradnjom sakralnog objekta na mjestu spomenika ispred Spomen-doma uz ugradnju svih umjetni~kih ostvarenja u okviru ranijeg programa Odbora za izgradnju spomen obilje`ja. Peta stavka, koja je imala svoju veliku politi~ku vrijednost i sna`no oru`je u viziji potrebe vodjenja propagandnog rata: Osnivanje Srpskog izdava~kog poduze}a “Krajina” uz obezebedjenje prostora, koje na`alost nije dalo rezultate zbog nesposobnosti direktora Vuka{ina Zori}a a posebno zbog njegove razbija~ke i separatisti~ke politike. Drugo tromjese~je mojeg mandata je apsolutno najte`i dio rada i `ivota. Jedinstvena ocjena: rat i sve {to ide uz formu najte`eg i najspecifi~nijeg oblika rata. Prestanak pravnog sistema, haos, panika, prekid svih `ivotnih tokova, prelazak na ratno stanje a bez ratnog ustrojstva, ingerencije vlasti ravne nuli, a odgovornost maksimalna. Tada se iskazuje vrijednost i snaga Odluke od 18. VI. 1991. godine o formiranju Ratnog predsjedni{tva sa snagom odlu~ivanja Skup{tine, u slu~aju kriznih stanja. Osnovna karakteristika: Ipak brzo snala`enje u sistemu daljeg organiziranja i sigurnije odbrane srpskog naroda. Poslije oru`anog napada MUP-ovih snaga Republike Hrvatske od 327
26. VI. 1991. godine nakon nekoliko dana progla{avamo izvanrednu opasnost od rata i na nivou Op{tine podi`emo [tab i pri{tabske jedinice TO. Danono}ne aktivnosti odvijaju se na konsolidiranju odreda, ja~anju i organiziranju vi{eg nivoa [taba TO Op{tine, kao i komandi odreda. Podizanju moralne i borbene gotovosti za odbranu. U organizovanju civilnog `ivota i uspostavljanju sistema vlasti u mjesnim zajednicama. Slijedi velika informativna aktivnost, posebno u VIII mjesecu. U Zapadni svijet probija istina o usta{ko-fa{isti~kom pokretu hrvatskog vrhovni{tva na srpske teritorije Krajine a posebno Banije. Pojavljuje se izuzetno zna~ajna emisija “Vijesti” u Dnevniku holandske i {panske televizije sa glinskog rati{ta kao i prenosa agencija BBS i EBS-sija. U prva 2-3 mjeseca oru`anog sukoba treba jo{ jednom podsjetiti na dosta velike aktivnosti u podizanju i organiziranju odbrane na prostoru Petrinje i Sisak-Capraga. Glina je ve} nakon prvih po~etaka ratnih zbivanja postala neko organizaciono sredi{te. U tim ratnim uvjetima veliki su napori vr{eni u stalnom vra}anju `ivota {to vi{e u civilnu funkciju. Napominjem da su Skup{tinske vlasti Op{tine Glina svakog trenutka bile prisutne i u Op{tini i na terenu bez obzira na opasnosti koje su bile prisutne. [irenjem otpora na svim prostorima Banije i aktivnijem otporu na Kordunu davalo je ve}u snagu i moral na{im snagama. U dijelu odnosa sa svim jedinicama JNA, koje su se na{le na na{em terenu, ili su prolazile, bile su pozdravljene sa moje strane uz izra`avanje maksimalne saradnje. U tom dijelu Glina je dokazala poseban vid aktivnosti kroz organizovanje niza zajedni~kih sastanaka svih komandi Armijskih struktura Banije i Korduna kao i Tre}e zone i [tabova TO uz politi~ka odgovorna tijela Op{tine Banije i Korduna. O tome svjedo~e zapisnici sa uvijek najaktualnijom i `ivotnom tematikom. O`ivljavanje privrede Gline, stvaranje zna~ajnijeg dohotka u ratnom stanju, tra`enja pomo}i u povezivanju sa privrednim strukturama Republike Srbije bilo je, sa moje strane stalno prisutno uz aktivnosti izvr{nih vlasti ove Op{tine i privrednih subjekata. Smatram da su predsjednik IV gospodin Milan Kora} i sekretar Skup{tine op{tine gospodin Dragan Roksandi} integralni dijelovi svih mojih aktivnosti, a u vojnom dijelu komandni kadrovi TO i vojnih struktura bili su sadr`aj svakodnevnog zadatka. Posebno isti~em veliku brigu za borce i porodice boraca, njihovu prioritetnost i vrednovanje prve borbene linije kao najbitnijeg elementa u sistemu nagradjivanja, bez obzira koliko to skromno i bezzna~ajno bilo. U su{tini na{ sistem borbe bio je stalno usmjeravan na borbu za prvu liniju. Lo{e materijalno stanje Bud`eta Skup{tine Op{tine nije omogu}ilo jednokratno materijalno obe{te}enje porodicama palih boraca, ali se zato mora voditi najstro`a briga u pogledu iznala`enja najkvalitetnijih materijalnih dugoro~nih rje{enja na nivou Op{tine kao i na nivou Republike Srpske Krajine. Ja~anje vojnih struktura, ve}a borbena iskustva, vi{i stepen komandovanja i borbene gotovosti omogu}io je op{tinskim strukturama da se vi{e mobili{u na sna`nijem i organizovanijem uspostavljanju civilne vlasti, kao i privrednim problemima. Daleko od toga da je sve bilo ovako ru`i~asto kao {to je do sada izlagano. Bilo je puno `u~i u borbi protiv politi~kih destabiliziranja borbenih linija raznim strujama i ideologijama. Borba protiv dezerterstva, neposlu{nosti, otudjivanja pokretne i nepokretne imovine na oslobodjenim teritorijama. Problem koji je eskalirao uz nemogu}nost formiranja sudstva i pravosudja, kao i u dijelu organizacije i funkcije sistema slu`bi unutra{njih poslova i slu`bi 328
bezbednosti, kao najslabijih ta~aka ove borbe. Uz sve mogu}e aktivnosti organizacije sudstva i pravosudja, i vojnog i civilnog, do danas nije dalo punovrijedne rezultate koje je trebalo i koje je objektivno bilo mogu}e. To je stvorilo mnogo i nepotrebnih problema i poslova kao i nepotrebnih ljudskih `rtava. Ne mo`emo Glinu gledati izdvojeno iz sistema Krajine. Ona je njen integralni dio i to vrlo zna~ajan. Zato nefunkcionisanje Vlade Krajine i Skup{tine Krajine mjesecima dalo je dodatne probleme i glavobolje. To je ~esto, i skoro uvijek destabilizovalo sistem vlasti i zahtjevalo od odgovornih struktura iscrpljivanje i posljednjih snaga da se sistem i vlasti i organizacije odbrane i privrednih tokova odr`e na najni`im stepenicama funkcionisanja, ali jo{ uvijek, u uporedjenju sa drugim op{tinama Banije i Korduna na dosta zavidnom nivou. Poslije izlaska na Kupu odigravaju se nove kvalitetne promjene u sistemu stvaranja Brigade. ^ini se to vrlo nespretno, i to ponovno destabilizira op{tinske strukture, i tjera nas na dodatne napore, kao i da radimo poslove van na{eg djelokruga zbog ne~ijih gre{ki, zna~i postfestum. U to vrijeme znatnije se potresa i Vlada Krajine, te se ~ine dodatne aktivnosti na ponovnom stabiliziranju jedinstva politike Krajine, u ~emu Glina vodi odlu~uju}u rije~. Tada se sa strane Ratnog predsjedni{tva Op{tine Glina tra`i izmjena naziva SAO Krajine u naziv Srpska Krajina, {to rezultira uspje{no progla{enjem Republike Srpska Krajina uz dono{enje i Ustava Republike Srpska Krajina. U vojno-strategijskom pogledu ponovno nagla{avam budnost glinskog rukovodstva u dijelu operacija na Petrinjskom i Sisa~kom prostoru. Zbog nerije{enog d`epa Farka{i}-Nebojani-Mokrice-Duma~a, kao i problema Sunje i Capraga te Mo{}enice sazivam sastanak u Vije}nici Glinske op{tine, komandanata I OG [amarica, komandanta II OZ, komandanta Petrinjskog garnizona, komandanta [taba Brigade i [taba TO Glina i komandanta Armijske jedinice stacionirane u zgradi nekada{nje “Plive”, i op{tinske strukture Petrinje i Sisak-Caprag. Osnovno pitanje je bilo oslobodjenje napred navedenih spornih prostora i vojno strategijski aspekt tog problema, za mene posebno zabrinjavaju}eg zbog velikih gubitaka na{ih boraca u tom dijelu odnosno u dijelu Glinske Poljane i dijela jedinica Dvora na Uni, koje u dijelu petrinjskog d`epa dijele sudbinu zajedno sa Glinjanima. Obe}anje i odgovor pukovnika Tarbuk Slobodana je da ni{ta ne brinem, to za njih nije problem, oni kad se sjete mogu taj prostor o~istiti za 24 ~asa, a da mi gledamo kako da sprije~imo plja~ku i da ja~amo civilnu vlast. Moj odgovor je bio u vidu pitanja: “[ta }e biti kad se za mjesec dana sastanemo ovdje ponovno po istom pitanju!” usljedio je odgovor: “Budite bez brige, samo vi radite svoj posao”. Ponovno smo se sastali nakon mjesec dana u u`em sastavu po istom problemu, ali je odgovor tada bio “nemogu}e je sada bilo {to u~initi jer je u toku 14-to primirje”. Poslije je nastavilo 15-to primirje i time kraj bilo kakovim akcijama. Otvoreno postavljam pitanje na{ih velikih oficira i stratega? Ovaj problem ponovno je zaokupljao moju pa`nju, kao i problem vezan za snagu i funkcionisanje novoformiranih mobilnih brigada i lo{eg funkcionisanja [taba III Operativne zone. Stoga 11. XI. 1991. godine, odr`avam sastanak sa Op{tinskim strukturama Banije i Korduna u na{oj Vije}nici gdje prisustvuju predsjednici Op{tina i Izvr{nih vije}a i sekretari Op{tina. @elim vas upoznati sa dnevnim redom i najbitnijim zaklju~cima Dnevni red 1. Upoznavanje sa vojno-politi~kom situacijom na regiji Banije i Korduna i iznala`enje Rje{enja. 2. Dalje ja~anje sistema odbrane na prostoru III. zone. 329
3. Uspostavljanje civilne vlasti na nivou III. zone. 4. Privredna saradnja regije Banije i Korduna sa Bosnom i Hercegovinom i funkcionisanje dru{tvenih djelatnosti. 5. Funkcionisanje ministarstava u Vladi Srpske autonomne oblasti Krajine. Banija i Kordun kao regionalna cijelina treba da jedinstveno sagledava problematiku [taba TO Op{tina koje je sa~injavaju u pogledu formiranja mobilnih brigada. Da se organizacija i funkcioniranje [taba III. zone osjeti na svim prostorima Regije radi postizanja jedinstvenog sistema odbrane. Pitanje rje{enja financiranja vojske treba da se nadje na nivou Armijske strukture I OG. Radi uskladjivanja vojnih operacija i samog sistema komandovanja, kao i odgovornosti, Vlada Krajine treba da dade ve}u snagu [tabu III. zone i da se uspostavi njihova tje{nja saradnja. Radi popune mobilnih brigada treba da se primjenjuje vojno-stru~no znanje i popuna po VES-ovima. Pri [tabu III. zone i I. OG na [amarici u svojstvu koordiniraju}eg tijela treba formirati politi~ko i izvr{no tijelo sastavljeno od predsjednika Op{tina Banije i Korduna u cilju uspostavljanja vojno-politi~kog i ekonomskog jedinstva Regije. Potreban je hitan sastanak predsjednika Op{tina Banije i Korduna ponovno sa [tabovima I. OG i III. OZ radi iznala`enja Rje{enja za oslobadjanje teritorija koja su jo{ uvijek pod usta{kom vla{}u a pripadaju teritoriju SAO Krajine – obaveza data predsjedniku Skup{tine op{tine Petrinja. Na Ratnom predsjedni{tvu tra`eni su redovni Izvje{taji: Crvenog krsta; funkcionisanja Civilne za{tite; Izvje{taj aktivnosti i odgovornosti [taba TO Glina i njenog komandanta zbog odredjenih propusta od 26. VI. do 15. IX. 1991. godine; Izvje{taj na~elnika Stanice javne bezbednosti; Izvje{taji o radu inspekcijskih slu`bi itd. 30. XII. 1991. godine odr`ava se redovna Skup{tina op{tine Glina gdje se prezentiraju sve aktivnosti i odluke Ratnog predsjedni{tva u vremenu od VIII. – XII. mjeseca. Istovremeno pod tre}om ta~kom dnevnog reda donosi se slijede}i prijedlog uz obrazlo`enje: “Predla`e se sprovodjenje novih demokratskih izbora na nivou Republike Srpska Krajina, a takodjer i op{tinskih izbora i izbora u mjesnim zajednicama kada to dozvole ratni uslovi tj. kada prestane neposredna ratna opasnost”. Obrazlo`enje: Ovaj Zaklju~ak proizlazi iz potrebe da politi~ki `ivot, htijenje naroda i strana~ka aktivnost na podru~ju Republike Srpske Krajine dobije svoju konkretizaciju kroz demokratske vi{estrana~ke izbore na nivou Skup{tine Republike Srpske Krajine, Skup{tine op{tina u sastavu Republike i na nivou mjesnih zajednica pojedinih op{tina. Sa ovim bi se zaokru`ila jedna cjelovitost politi~kog `ivota u ratnim uslovima i stvorio kontinuitet u politi~kom `ivotu Srba i drugih naroda koji sa njima `ive na podru~ju Republike Srpske Krajine. Ovakav Zaklju~ak predpostavlja postojanje uslova za provodjenje demokratskih izbora tj. o`ivljavanje rada stranaka i prestanak neposredne ratne opasnosti”. U ~etvrtoj ta~ci daje se inicijativa za dopunu delegacije koju je imenovala Skup{tina SAO Krajine sa novim ~lanovima radi pobolj{anja kvalitete u politi~kim pregovorima sa svim politi~kim subjektima u cilju utvrdjivanja i zaokru`enja cjeline Republike Srpske Krajine. Ova inicijativa je dana na osnovu zaklju~aka Skup{tine SAO Krajine pri progla{enju Republike kad je bio i zaklju~ak da predsjednik Republike pod hitno rekonstrui{e Vladu, {to je prihvatio kao imperativan zadatak i obavezu, a koju nikad nije ispunio. Rad Vlade i dalje je bio bez sadr`aja. Zbog pogor{anja sigurnosno-bezbednosnog stanja i procjene javnog mjenja u gradu Glina i nepoznanice vezane za primjenu Vensovog plana, sazivam zajedni~ki 330
sastanak svih politi~kih i vojnih rukovodstava Banije i Korduna 17. I. 1992. godine, koji se odr`ava u restoranu nekada{nje “Plive”, na kome je donijeto poznatih devet Zaklju~aka koji su dali umiruju}i ton gradjanima, a jasnije stavove i sigurnu opredjeljenost boraca na frontu o potrebi dolaska mirovnih snaga. 4. II. 1992. godine, organizujem ponovno zajedni~ki sastanak op{tinskih struktura Banije i Korduna vezan za privredne i stalno aktualne politi~ke teme, uz dnevni red: 1. Upoznavanje sa mogu}nostima saradnje Metalske industrije Okruga Banije i Korduna sa MK Smederevo, Deoni~arsko dru{tvo “Srbija~elik” – Smederevo. 2. Operacionalizacija aktivnosti Okruga Banije i Korduna povodom dolaska mirovnih snaga UN-a. 3. Organizacija bankarstva na nivou Okruga Banija i Kordun. Pod ta~kom 2. dato je kratko saop{tenje, uz svojeru~ne potpise svih prisutnih, kao znak podr{ke potpisivanja Vensovog plana “... u vezi novonastale politi~ke situacije”, Predsjednici Op{tina i Predsjednici IS-a potvrdjuju svoju suglasnost na prihva}anju koncepta mirovne operacije UN-a i dat }e svoj pun anga`man u njegovom sprovodjenju na teritoriju svojih op{tina”. Sutradan 5. II. 1992. godine, sazivam pro{irenu sjednicu Ratnog predsjedni{tva uz dnevni red: 1. Upoznavanje sa aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje ocjene o potpisivanju saglasnosti na plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalja, i u vezi s tim doneseni su slijede}i zaklju~ci koji su Vama poznati. 1. Podr`ava se odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga UN-a uz dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA. 2. Smatramo da je ovo samo realizacija sa sastanaka svih politi~kih i vojnih rukovodstava Okruga Banije i Korduna odr`anog 17. I. 1992. godine u Glini koja je obavezivala i predsjednika Republike Srpske Krajine i Predsjednika Skup{tine RSK po pitanju prihvatanja plana UN-a. 3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvetlije ciljeve srpskog naroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke, usta{ko-fa{isti~ke genocidne politike spram srpskog naroda sa strane Hrvatske. 4. Od prvog momenta otpora narod RSK u svojim odlukama, po{tuje Ustav Jugoslavije i njeno Predsjedni{tvo. 5. Bore}i se za Jugoslaviju i srpski narod u njoj, ne mo`emo prihvatiti secesionisti~ko pona{anje predsjednika RSK Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju i njeno Predsjedni{tvo i to kad je u pitanju primjena mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa. Dosada{nja podr{ka predsjedniku Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticaja za nemogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz “aneks”, a koje ne idu u prilog srpskog naroda. Kako su do sada iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljnjeg politi~kog uticaja na predlo`eni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na Ustavne odluke Predsjedni{tva Jugoslavije a koje u potpunosti podr`avamo. Na to nas obavezuje i Ustav Republike Srpska Krajina. 6. Osudjujemo istupanje predsjednika RSK dr. Milana Babi}a na presskonferenciji u Beogradu od 3. II. 1992. godine.279
279
Vidi bilje{ku br. 59.
331
Ovakve izjave i stavove smatramo li~nim stavovima predsjednika dr. Milana Babi}a, a ne stavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina. 7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, a ponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina RSK radi razmatranja novonastale situacije. Predla`emo da se sjednica Skup{tine Krajine odr`i na prostoru Okruga Banije i Korduna. 8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS-a gosp. dr. Jovana Ra{kovi}a, gospodina dr. Du{ana Zelenbabe i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe i smatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda u cjelini. Upozoravam ovaj Parlament sa bitnim statisti~kim podatkom da smo za nepunih 10 mjeseci imali osam sjednica Skup{tine op{tine, od ~ega pet redovnih i tri vanredne. Pored toga od vremena izbijanja ratnog stanja imali smo 12 sjednica Ratnog predsjedni{tva u standardnom ili pro{irenom sastavu. Krajem februara odvija se zajedni~ka Skup{tina sve tri Krajine u Borovu Selu gdje dolazi do ujedinjenja sve tri Oblasti u jednu Republiku Srpska Krajina. Usvajaju se amandmani na Ustav Krajine i vr{i zbor predsjednika Republike i predsjednika Vlade, koji predla`e sastav svoje Vlade. U sastav nove Vlade dobivam mjesto ministra za zdravlje, pa se moje aktivnosti na nivou Op{tine objektivno smanjuju. Poslije ostvarivanja prvih kontakata sa predstavnicima UNPROFOR-a, iste upoznavam sa kadrovskim promjenama na nivou na{e Op{tine i svoj legalitet prenosim na svog potpredsjednika gosp. Svetu Bogdani}a, koji se u dijelu drugih poslova ve} uklju~io. Kako je bilo pote{ko}a u sistemu organiziranja Skup{tine, moj Zahtjev o davanju saglasnosti na razrje{enje funkcije predsjednika, zbog odlaska na vi{u funkciju, na{ao se 10. IV. 1992. godine na Ratnom predsjedni{tvu gdje je i prihva}en. Od toga datuma de facto ja ne vr{im funkciju predsjednika Skup{tine op{tine ve} potpredsjednik gosp. dr. Sveto Bogdani}. Na kraju svog Izvje{taja dozvolit }ete mi da se najiskrenije zahvalim svojim prvim suradnicima; predsjedniku Izvr{nog savjeta gosp. Milanu Kora}u, sekretaru Skup{tine op{tine gosp. Draganu Roksandi}u, na poslovnoj i ljudskog saradnji, koja je bila, bez pretenzije dodvoravanja, krajnje korektna i na najvi{em stepenu ljudskosti. Nije nikad do{lo do bilo kakvog nesporazuma, ljutnje ili sumnje. Razli~itost mi{ljenja, u mnogim momentima bila je dragocjena i ono je samo omogu}ilo iznala`enje najboljeg rje{enja. Svom nasljedniku `elim puno vi{e uspjeha u radu od mene, manje te{kih trenutaka, i dobru saradnju i razumijevanje sa svojim timom. I na kraju zahvaljujem se ovom Parlamentu na zajedni~kim naporima u ostvarivanju svih ciljeva srpskog naroda, kao i svim svojim bli`im i daljim suradnicima u Op{tini, kolektivima i Srpskim oru`anim snagama Op{tine Glina. Sa dubokim pijetetom opra{tam se od svih na{ih boraca palih u ovom ratu, na na{em zajedni~kom putu borbe za srpski narod. Hvala Predsjednik: dr. Du{an Jovi} Preslika, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 2. 332
111 1992., lipanj 5. Gra~ac Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-ra~unovodstvenom centru u Beogradu o kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO Gra~ac zbog sumnje da su tijekom 1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali novac preko 9. korpusa JNA i novac zadr`avali za sebe
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNIN SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA KORENICA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRA^AC BROJ/KU-24/92 GRA^AC, 05. 06. 1992. GODINE – OTVORENO DX – VOJNO – RA^UNOVODSTVENOM CENTRU BEOGRAD STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRA^AC, VR[I KRIMINALISTI^KU OBRADU NAD POJEDINIM PRIPADNICIMA I PRETPOSTAVLJENIM STARJE[INAMA [TABA TO SO GRA^AC, ZBOG OSNOVANE SUMNJE DA SU ISTI TOKOM 1991. I 1992. GODINE, ZLOUPOTREBOM POLO@AJA ILI OVLA[TENJA PRIBAVILI SEBI PROTUPRAVNU IMOVINSKU KORIST, NA NA^IN DA SU PRISVOJILI NOVAC STAVLJAJU]I NA ISPLATNU LISTU VI[E LJUDI NEGO [TO JE BILO ANGA@IRANO U POJEDINIM MJESNIM ZAJEDNICAMA ZA BORBENE ZADATKE. OD 10. MJESECA 1991. GODINE [TAB TO SO GRA^AC POD^INJEN JE 1. MOTORIZOVANOJ KRAJINSKOJ BRIGADI VP-3060 SVETI ROK. OD TADA SVI PRIPADNICI [TABA TO SO GRA^AC DOBIJAJU NOV^ANA SREDSTVA PUTEM NAREDBE KOMANDE 1. MOTORIZOVANE KRAJINSKE BRIGADE. ISPLATA SE VR[I PREKO KNINSKOG KORPUSA. NA OVE LISTE STAVLJAJU SE LJUDI KOJI UOP[TE NISU BILI NA BORBENIM ZADACIMA, A POSTOJE SAZNANJA DA SU POJEDINCI OVAJ NOVAC ZADR@ALI ZA SEBE. NAKON DOSTAVLJENIH LISTA RA^UNOVODSTVO UZ BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE DOSTAVLJA I ISPLATNE LISTE VOJNO RA^UNOVODSTVENOM CENTRU BEOGRAD ZA PRAVDANJE ISPLATA OD KNINSKOG KORPUSA. KAKO KOPIJE LISTA NE POSJEDUJE RA^UNOVODSTVO KNINSKOG KORPUSA KAO NI [TAB TO SO GRA^AC, TO VAM SE OBRA]AMO DA NAM DOSTAVITE FOTOKOPIJE ISPLATNIH LISTA OD 01. 10. 1991. DO 01. 06. 1992. GODINE KOJE SE ODNOSE NA ISPLATU PRIPADNIKA [TABA TO SO GRA^AC, KAKO BI MOGLI IZVR[ITI UVID U ISTE, TE UTVRDITI ^INJENI^NO STANJE. PO[TO JE KRIMINALISTI^KA OBRADA U TOKU MOLIMO VAS DA NAM TRA@ENE PODATKE [TO PRIJE DOSTAVITE. 333
NA^ELNIK GOJKO STOJAKOVI] PREDANO DANA 5. 06. 1992. JAK[I]U280 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 268.
112 1992., lipanj 5. Glina Izvje{}e de`urnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u Jukincu
IZVJE[TAJ DE@URNIH 05. 06. 1992. god. Od 06,00 do 18,00 sati: U 8,20 sati pristupio u SM ]elap Bo`idar iz Drenovca kbr. 30 koji je prijavio da se objesila Pe{kir Ljubica iz Petrinje Gajeva 50. Na licu mjesta iza{ao vo|a sektora An|eli} krim. tehni~ar Rebra~a i dr. Trivanovi}, o svemu slijedi izvje{taj Tu`ila{tvu. U 10,00 sati prijavila ^ali} Du{anka iz Gline V. Ga}e{e bb da je u toku no}i iz vatrenog oru`ja pucao Tarbuk Petar N. Demonje bb. Na lice mjesta poslana patrola Stani}-Slijep~evi} koji su uz potvrdu oduzeli AP reg. br. 487337 i sedam okvira za AP, dvije bombe Ka{ikare br. 8714, 8708, koje su pohranjene u skladi{te, slijedi prek. prijava. U 17,10 sati pristupio u SM Bo`i} Risto iz Grada~ca koji je nastanjen u Jukincu kbr. 145, te prijavio da je NN281 osobe sa bijelim Mercedesom PD registracije pobile susjede Rohak Ivan rodjen 1919. iz Gline, I. Greguri} 143, Nema~i} Zvonko r. 1937. g., I. Greguri} 143. Poslednja dvojica su izbjeglice iz M. Solne. Ranjena je u desnu nadlakticu i desnu natkoljenicu [krljac Jaga r. 1929. g. u M. Solnoj, izbjeglica na istom ku}nom broju. Van `ivotne opasnosti je. Uvidjaj obavili Kotur i Rebra~a. Slijedi KP282 o NN izvr{iocu. Zorojevi} D.283 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 288.
280
Prire|iva~i nisu utvrdili ime. Nepoznat. 282 Kaznena prijava. 283 Dragan. 281
334
113 1992., lipanj 5. Svinjarevci Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih hrvatskih doma}instava i stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OP[TINA VUKOVAR MESNA KANCELARIJA SVINJAREVCI Broj: 4/1-1992. Svinjarevci, dana 5. 06. 1992. g. 1. Broj doseljenih porodica 2. Broj starosjedilaca
38 78
Ukupno: 3. Broj doseljenih stanovnika 4. Broj stanovnika starosjedilaca Ukupno: 5. Broj praznih ku}a 6. Ukupna povr{ina zemlje 7. zadruga radi 8. privatna lica 9. doseljenicima podjeljeno 10. starosjedioca podeljeno
116 152 178 330 70 1300 ha 40 ha 1260 ha
KOMISIJA ZA NASELJENJE: 1. Bala} Radomir, predsjednik 2. Ratkovi} Nedeljko, ~lan 3. Ivani{evi} Branka, ~lan 12. Broj iseljenih hrvat. doma}instava 99 13. Broj iseljenih hrvat. stanovnika 413 14. Broj sada{njih hrvatskih stanovnika 41 11.
[ef kancelarije: Ivani{evi} Branka Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
335
114 1992., lipanj 6. Glina Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za obavje{tavanje RSK o nefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoru`anih grupa koje teroriziraju stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA KRIZNI [TAB Br. 4/92. Glina, 06. 06. 1992. g. REPUBLI^KI CENTAR ZA OBAVJE[TAVANJE KNIN Predmet: izvje{taj Na sjednici Kriznog {taba Skup{tine op{tine Glina uo~ene su i utvrdjene slijede}e ~injenice: 1. Skup{tina Republike Srpske Krajine je bila du`na da donese generalnu odluku o kontinuitetu pravnih propisa nekada{nje SFRJ pa je nastupila pravna praznina koja formalno pravno onemogu}ava rad pravosudnih organa. 2. Sa Skup{tine od 21. 03. 1992. g. do danas nisu se dobila imenovanja tj. izbor sudija Okru`nog i Op{tinskog suda, kao i sudija porotnika {to predstavlja najozbiljniju smetnju normalnom radu. Takodjer je nu`no rje{iti pitanje financiranja pravosudnih organa. 3. Uo~ena je velika slabost koordinacije milicije i pravosudnih organa. O~iti primjer je ju~era{nje ubojstvo i ranjavanje vi{e pripadnika hrvatske nacionalnosti, civila, koji su bili smje{teni u Jukincu uz rub Gline, a da o tome istra`ni sudija nije obavje{ten do danas.284 4. Postojanje naoru`anih grupa koje djeluju van struktura milicije, armije i njihovo pretvaranje u zlo~ina~ka udru`enja za vr{enje krivi~nih djela /{ilt dovezao 10-15 automobila iz B. Novog i Prijedora/ potrebno je {to prije rije{iti u skladu sa obe}anjem ministra Marti}a u tom pogledu. Ove grupe svojim postojanjem direktno utje~u na borbenu gotovost jedinica, kao i na ciljeve borbe srpskog naroda. U vezi sa tim potrebno je da Ministarstvo i Vlada hitno razmotri rad odgovornih ljudi u SUP-u i Stanici javne bezbjednosti Glina, a ako je potrebno i da izvr{i i njihovo smjenjivanje. 5. Konstatirano je da zonski {tab za Baniju nije pripremljen i dobro kadrovski popunjen da bi mogao vr{iti povjerenu funkciju i to se ispoljilo naro~ito na sastanku na [amarici 04. 06. 1992. g. 6. Krizni {tab je donio odluku da se zatvor i benzinska pumpa zbog racionalne kontrole tro{enja goriva, kao i omogu}avanje rada PTT-a vanjskih linija. Ovaj zadatak preuzeo je na sebe predsjednik Izvr{nog saveta. 284
Vidi: Dok. br. 112.
336
Predsjednik Kriznog {taba Bogdani} Svetozar Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
115 1992., lipanj 6. Pertrinja Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992.
IZVJE[TAJ O RADU ODSJEKA ZA SUZBIJANJE KRIMINALITETA U VREMENU OD 01. 01. 1992. – 06. 06. 1992. g. Dana: – 09. 01. 1992. godine provedena krim. obrada nad Peren~evi} Draganom i Muti} Slobodanom zbog krivi~nog djela ubojstva Crindi} Stjepana i Paule. – K 1 Š...š – 27. 01. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-4 protiv N.N. zbog kriv. djela ubojstva Malinac Ivana i Marije, te Vujnovi} Lucije. Š...š – 10. 03. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-8, protiv N.N. zbog kriv. djela ubojstva nad Fabac Zvonkom i Dejanovi} [teficom. Š...š – 06. 04. 1992. g . po kriv. prijavi: K-11 prijavljeno ukupno 682 osobe zbog kriv. djela iz ~l. 134 KZ SFRJ. – 08. 04. 1992. g. po kriv. prijavi: K-12 prijavljeno ukupno 4722 osobe zbog kriv. djela oru`ane pobune. Š...š – 12. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-15 protiv N.N. zbog kriv. djela ubojstva Gerdijan Mate. Š...š – 21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-17 protiv N.N. zbog kriv. djela ubojstva [ari} [tefanije. – 21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-18 protiv N.N. osobe zbog kriv. djela izazivanja op{te opasnosti na objektu Ercegovac Ante. Š...š – 25. 05. 1992. g. po kriv. prijavi pod brojem: K-28 provedena krim. obrada nad Dragojevi} Vladom zbog kriv. djela ubojstva Pavkovi} Ane. Š...š U toku je krim. obrada nad ~etiri (4) osobe (Badri}, Ivi~i}, i dr.). Tako|er je u toku kontrola poslovanja privatnih poduze}a i privatnih trgovina zbog utaja poreza. Na na{u inicijativu Sekretarijat za narodnu obranu SO Petrinje do sada je ukupno podnio 185 krivi~nih prijava protiv osoba koje su izbjegle obavezu mobilizacije. U vezi u~estalih paljevina ku}a u toku je kompletiranje predmeta radi obavjesti tu`ila{tu u Glini, iz kojeg predmeta proizlazi spoznaja da su maloljetnici obra|eni u kriv. prijavama: K31 i K-32 do sada na podru~ju Petrinje zapalili oko 60 ku}a. 337
U sedam (7) slu~ajeva o evidentiranim doga|ajima obavje{teno je tu`ila{tvo sa sjedi{tem u Glini za slijede}e doga|aje: – samoubistvo vje{anjem Aluga Dragutina, – smrtno stradavanje Haramina Mine i Krivi} Jagice uslijed po`ara na njihovoj ku}i izazvanog zbog kvara el. instalacije. – samoranjavanje Cigankovi} Zorana, – obavijest o saobra}ajnoj nezgodi Lazi} @eljka, – obavijest o prona|enim mrtvim tijelima: [panovi} Dragice, Graho Vladka i Del~i} Marije, gdje je nakon obavljenog uvi|aja i lije~ni~kog pregleda mrtvog tijela utvr|eno da se radi o prirodnoj smrti. [EF ODSJEKA ZA SUZBIJANJE KRIMINALITETA: Ostoji} @eljko, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 1.
116 1992., lipanj 6. Oku~ani Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
ZAPISNIK Sa ~etvrte redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odr`ane 06. 06. 1992. godine u Oku~anima. Sjednica je po~ela sa radom u 08,00 sati. Sjednici prisutni: D`akula Veljko, predsjednik Vije}a; Kuli} Mladen, podpredsjednik vije}a; ~lanovi Vije}a: Budi} Ljubi{a i Bosanac Branko, D`elajlija Branko; Savo Rado{evi}, sekretar vije}a. Ostali prisutni: Pukovnik Jovan ^ubri} komandant zonskog {taba TO Zapadne Slavonije, @arkovi} Krsta, na~elnik centra bezbednosti, Ma`ibrada285 __________ na~elnik dr`avne bezbednosti, E}imovi} Du{an, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Krajine; Vitez Du{an, predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani; Lovri} \or|e, predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac. Za sjednicu je predlo`en i usvojen slijede}i DNEVNI RED 1. Izvje{taj o unutra{njoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije i informacija o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 285
Zlatko.
338
Izvjestioci: – Krsta @arkovi} i – Pukovnik Jovan ^ubri} komandant regionalnog {taba TO Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 2. Ostala problematika. AD 1. D@AKULA VELJKO: Ovu sjednicu sa ovim dnevnim redom dogovorili smo sa ciljem da zadaci koji su pred nama, a oni su najve}i i najte`i u odnosu na druge oblasti, jer mi nemamo ni teritorij ni narod na svom teritoriju, budu {to efikasnije izvr{eni, da bi sinhronizacija i{la kako treba, da ne bi i{ao svako svojim putem i razmi{ljanjem. Razli~ita su gledanja na terenu o pitanju Wensovog286 plana. Oblasno vije}e predstavlja civilnu vlast koja sa zonskim {tabom, oblasnim SUP-om mora izvr{iti odre|ene sinhronizovane radnje. Na terenu moraju biti jedinstveni stavovi. Ne smije se de{avati da se ka`e da je danas ovaj rekao ovo, sutra onaj ono i tako redom. Ne smijemo nasjedati raznim provokacijama i tuma~enjima Wensovog plana. Da bi Wensov plan proveo mora se razoru`ati i jedna i druga strana. I oni se moraju povu}i na liniju od 30 km udaljenosti od zone pokri}a sa te{kim naoru`anjem. Ovo su samo neki od razloga za zajedni~ke stavove i akcije u narednom periodu. Informaciju o unutra{njoj politi~ko-bezbednosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije podnio je @arkovi} Krstan, na~elnik Oblasnog centra bezbednosti. Pored ostalog istakao je da je u Staroj Gradi{ci formirana stanica milicije broj~ano jaka, a sa opremom slaba. Stanica u Jasenovcu slaba sa ljudstvom. Podru~je Jasenovca je veoma rizi~no podru~je i tu se moraju poduzeti akcije da se stanica milicije oja~a. Formirano je odelenje milicije u selu Mlaka zbog skele koja }e ostati na kori{tenju za taj dio teritorije. Formirano je tzv. rije~no odelenje milicije u Novoj Varo{i zbog kontrole rijeke Save. Stanice Trnava – Paklenica su formirane na papiru. Kadrovi su predvi|eni i ona }e biti u funkciji kada do|e do demobilizacije teritorijalne odbrane. Formirane su stanice i u Ra|anovcima, ^agli}u, Kraguju, [umetlici i u selu Bobare. Ove stanice su sa oru`jem slabo snabdjevene a [umetlica je bez i jednog vozila. Stanica u Oku~anima je broj~ano dobro popunjena ali kadrovski izbor i kadrovska rje{enja nisu dobra i tu se moraju poduzeti akcije da se stanje sredi. Osnovni problemi sa kojima se suo~avamo i koji }e nas pratiti u slu`bi bezbednosti su stru~ni kadrovi, oru`je i oprema, hrana i gorivo. Korpus }e nas skinuti sa hrane. Sa “Oku~ankom” i jednom firmom iz Bos. Gradi{ke smo poku{ali pregovarati oko organizacije ishrane. Predmeti, uglavnom krivi~ni, se gomilaju, krivi~na djela su u konstantnom porastu (provalne kra|e su u~estale). U koliko stanicu u Jasenovcu ne osiguramo sa oru`jem morat }emo stanicu (ljudstvom). Usta{e nam upadaju u dubinu. Tri dana su na{i ljudi u Medarima bili na borbenoj liniji bez oru`ja. Neprijatelj nastoji izvi|a~kim akcijama i vrbovanjem ljudi doznati na{e polo`aje.
286
Cyrus Vance.
339
Njihovo interesovanje je na ju`nom sektoru od Srpca zaklju~no sa Orahovom. Oni su zamislili nekakav klin da nas odsijeku na potezu Save. D@AKULA VELJKO: Zbog bolje kontrole i obzirom na ~injenicu da se preuzima most na Savi bilo bi dobro da se izdaju nove propusnice. @ARKOVI] KRSTA: Nove propusnice su izra|ene, ali zbog te{ko}a sa umno`avanjem jo{ nisu u funkciji. Propusnice }e se mo}i dobivati u podru~nim stanicama milicije. D@AKULA VELJKO: Informisao je Vije}e da je javljeno, da je po pitanju opreme za miliciju sve spremno i da se ~eka prvi let da se ista oprema prebaci. Isto tako da ima koli~ina od cca 160 vagona robe za Zapadnu Slavoniju. Zbog ove robe (hrane) i zbog mjera predostro`nosti zbog eventualnih nepovoljnih doga|anja mi moramo imati ure|ena i pripremljena skladi{ta za hranu. @arkovi} isti~e da ima i dalje raznih dezinformacija koja idu na {tetu Zapadnoj Slavoniji kao npr. do{ao je u Batinu u Isto~nu Slavoniju neki poslanik, navodno iz Beograda, ne znamo ~iji, i saop}io da se op{tina Oku~ani (~ak se ne pominje Zapadna Slavonija) mijenja za op{tinu Derventa. Predsjednik D`akula stavio je izvje{taj SUP-a na raspravu. U raspravi su u~estvovali: Vitez Du{an je istakao da ima primjedbi na miliciju. Postavio je pitanje me|usobnog po{tovanja i uva`avanja izme|u oblasnog SUP-a i stanice milicije u Oku~anima. Ide se linijom nezamijeranja u kadrovskim pitanjima. Oblasni SUP radi jedno a stanice bezbjednosti radi drugo. Pola ljudstva iz stanice javne bezbjednosti u Oku~anima treba biti krivi~no gonjeno, pijan~uje, pucaju bez kontrole, povoda i razloga, ne}e platiti pi}e ugostiteljima, ucjenjuju privatne ugostitelje i drugo. Na~elnik @arkovi} je prihvatio primjedbu na stanicu javne bezbjednosti Oku~ani i istakao je da od 130 zaposlenih u ovoj stanici postoji samo jedno stru~no lice, odnosno sada njih dvojica. Podnijeli smo Izvr{nom savjetu op{tine Oku~ani 09. 03. 1992. godine zahtjev za 5 stanova da bi rije{ili kadrovska pitanja. Te{ko je raditi ako nismo prihva}eni na ovom podru~ju. Sa sjedi{tem oblasnog SUP-a u Oku~anima ostali smo zbog sredstava veze, zbog saradnje sa Bosanskom Krajinom. @arkovi} nadalje isti~e da dio ljudstva koji nosi oznake milicije na uniformama nisu u sastavu milicije. Uniforme je ranije davala teritorijalna odbrana i pri{ivali su se razli~iti znaci. Lovri} \or|e je istakao da o formacijama i brojnom stanju koje treba obezbjediti postoje na trenu razli~ita tuma~enja. Bilo bi dobro da koordinator za narodu odbranu komandama mesta dobije formaciju koju mora osigurati sa ljudstvom. Bosanac Branko isti~e da se milicija mora osna`iti da postane funkcionalna. Postoje indicije da su se i visoki vojni funkcioneri bavili kriminalom. Dok kradljivci ne budu javno hap{eni i dok za njih milicija ne pribavi materijalne dokaze o u~injenim nedjelima i dok ih ne bude predavala tu`ila{tvu, ne}e biti reda. Problemi su i u tome {to vojni sudovi ne rade i predmeti su vra}eni na civilne organe – sudove. E}imovi} Du{an isti~e da je nezadovoljan sa radom, neprofesionalizmom i neosje}ajem pravne dr`ave od strane radnika bezbednosti. Nama radnici bezbednosti nisu educirani iz osnove zakonodavne materije koja se odnosi na slu`be bezbednosti. Moramo pod hitno organizirati seminare da zaposleni u bezbednosti znaju osnovna zakonska akta iz sfere bezbednosti. 340
Ima slu~ajeva da bez ikakove sistematizacije postoji 6 ili 8 pomo}nika Stanice javne bezbednosti. Ne mogu se izmi{ljati sistematizacije, ako se zna da to ure|uje ministar unutra{njih poslova Republike. Kadrovska rje{enja ne zadovoljavaju. Mi moramo osigurati kadrovske stanove za kadrove iz bezbednosti i pravosu|a. Mi }emo imati ve} sutra pitanje sekretara Oblasnog SUP-a. @arkovi} informira da svaka stanica milicije ima utvr|ene dane za izvo|enje nastave. Stanica javne bezbjednosti Oku~ani nisu odr`ali ni jedan dan nastave. D`akula Veljko: Mi u svom opredjeljenju moramo znati ako su za rje{avanje problematike u bezbjednosti kadrovi – koji su to kadrovi, koji su to profili kadrova koje trebamo a isto tako i koji su to kojih se moramo rije{iti. Nije slu~ajno {to je sada sve skoncentrisano u Oku~anima – sve je kod njih i sve na njima. No situacija je takva da Oku~ani moraju privremeno da rije{e i pitanje smje{taja oblasnih organa i oblasnog SUP-a. Moramo probleme grupisati i napraviti selektivnost u pristupu u rje{avanju istih. Redoslijed pitanja koje treba rije{ti mogli bi grupisati u slijede}e skupine: – pitanje kadrova – pitanje smje{taja kadrova – pitanje prvog ~ovjeka Oblasnog SUP-a – pitanje okupljanja kvalitetnijih kadrova u slu`bi bezbednosti u Oku~anima – pitanje ubacivanja novih kvalitetnih ljudi i postupno ~i{}enje redova milicije – pitanje jedinstvene opreme i oznake, sve drugo nije i ne mo`e biti milicija. Zagorac @ivko isti~e da je uzrok kod nas ovakvih stanja i nepostojanja ideolo{kog rada (izgleda komunjarski ali i nije). Li~no predla`em da na~elnik napravi skra}eni program mjera i aktivnosti i predlo`i ovom vije}u – da to bude plan aktivnosti i obaveza. Mora se za sada provoditi bar informativni razgovor sa kandidatima koji su se prijavili za miliciju, da se ti kadrovi upoznaju sa obavezama koje ih ~ekaju. Vitez Du{an isti~e da se mnoge stvari moraju obavljati uz redovnu proceduru. Nekada nestrpljivost i preskakanja samo {tetno djeluju. Mnogi problemi su krenuli upravo sa stanom sekretara Zrni}a.287 Veljko D`akula isti~e svrhu zajedni~kog rada i usagla{avanje stavova. Kada npr. Vitez iznosi neki problem, prijedlog ili sli~no na savjet Oku~ana, ono ne smije biti sam na svom savjetu sa tim pitanjem ve} da to bude zajedni~ki stav oblasnog vije}a, Savjeta, SUP-a itd. Vitez Du{an isti~e da mnoge nediscipline upravo poti~u od samih pripadnika slu`be bezbednosti napr. od 20 zahtjeva za iselenje u Staroj Gradi{koj iz stanova 14 je u kojima je milicija. Milan Radakovi} isti~e da }e ubrzo morati do}i dan kada }e milicija one ~etovo|e koji su sada u miliciji personalci, utvrditi da su sa drugim kriminalcima zajedno krali. Suseljani se zgra`aju na izbor nekih ljudi za miliciju. Nije isto upotrijebiti pu{ku i raditi operativne poslove milicije. Mi imamo dva pravnika koji mogu raditi u SUP-u ali ne}e biti prihva}eni jer su stru~niji. U sistemu odjava i prijava u SUP upozorava da ne dobijemo izu~ene Hercegovce u slu`bu bezbjednosti. Mora se nadalje rije{iti pitanje zdravstvenih knji`ica pripadnika milicije i njihovih porodica kao i naslanjanje na neku zdravstvenu ustanovu. Nakon rasprave Oblasno vije}e je donijelo slijede}i 287
Milenko.
341
Z A K LJ U ^ A K Broj: 02-01-69/92 1. U cilju efikasnijeg rada i djelovanja Oblasni SUP mora maksimalno posvetiti pa`nju kadrovskim pitanjima u Stanicama javne bezbjednosti i SUP-u kao cjelini, pitanju okupljanja kvalitetnih kadrova u SJB i SUP-u i postupnog ~i{}enja redova milicije – ovo je prioritetan zadatak za SJB Oku~ani, pitanjima uslova smje{taja, kao i pitanjima jedinstvene opreme i oznaka. 2. U komisiju, pored ostalih, za sre|ivanje stanja u SJB Oku~ani ispred Izvr{nog savjeta Oku~ani da bude delegiran Vitez Du{an. 3. 08. 06. i 09. 06. 1992. godine da se po~ne sa predavanjima i edukacijom kadrova zaposlenih SJB Oku~ani. Pukovnik Jovan ^ubri} upoznao je Oblasno vije}e o radnjama i aktivnostima u vezi sa organizacionim sre|ivanjem stanja u TO, o rje{avanju pitanja MTS, o potrebi poja~anih mera obezbe|enja objekata i ljudi. Nadalje je istakao potrebu da se oslobodi odre|en prostor za privredne aktivnosti i da se povrate sredstva koja su otu|ena sa podru~ja Zapadne Slavonije ili u nemogu}nosti povratka istih da se primijeni princip zamjene. Informisao je o potrebama snabdjevanja do demobilizacije u toku demobilizacije i nakon nje. Neophodno je hitno stavljanje u funkciju Sekretarijata za NO (u Sl. glasniku SRK br. 6/92 precizirani su zadaci sekretarijata za NO). Pukovnik ^ubri} isti~e potrebu krajnje racionalnog snabdjevanja. Hrana se odvozi i prodaje preko Save. Zbog nastale situacije ni jedno zrno `ita i bra{na prakti~no ne bi smjelo biti preve`eno preko Save. Informisao je o evidenciji i prihvatu vojnih obveznika, o problemima civilnog stanovni{tva u vezi sa snabdjevanjem. Posebno je naglasio da }e borci u postupku demobilizacije biti obezbe|eni sa hranom (do 7 dana) a dalje TO nije u mogu}nosti provoditi isto. Kriminal i profiterstvo jo{ uvijek nije rije{eno. Op{tina Podr. Slatina je naredbom Saveznog sekretara uklju~ena u sistem odbrane a nije predvi|ena za fomiranje Stanica javne bezbednosti. O ovom se mora posti}i suglasnost. Isti~e nadalje da ima problema oko preno{enja nadle`nosti sa redovne na brigadnu miliciju – informiranost nije dospjela na krajnje izvr{ioce pa se de{ava dvovla{}e. Upozorio je da se ljudstvo, osim najneophodnijeg, ne mo`e izvla~iti sa linije odbrane – drugo je pitanje {to su ljudi stavljeni formacijski na spiskove da budu pripremljeni, odnosno jedinica TO formacijski na papiru popunjena, ali do postupka demobilizacije ljudstvo i dalje ostaje u sastavu Korpusa. Ima pojava i zahtjeva za putovanjima u inostranstvo. Ne bi se smjelo desiti da se dobije dozvola od bilo kog organa za putovanje u inostranstvo. Informisao je o ovla{tenjima koja je Predsjednik Republike prenio na komandanta brigade, zonskog {taba itd. o mjerama koje mo`e izre}i. Istakao je da je podnio zahtjev za smje{taj starje{ina, smatra da tra`iti kadrovske stanove mo`e lako biti izgovor za dolazak, pa se zala`e za obezbe|enje smje{taja. Procjenjuje da nakon popune milicije, popunjenost {tabova i jedinica TO bit }e sa 50%. Nakon informacije otvorena je rasprava. Milan Radakovi} isti~e da je neke stvari u obliku lekcije pukovnik ^ubri} trebao odr`ati svojim kolegama oficirima pa se ne bi nalazili tu gdje jesmo. Smatra da smo za ratno profiterstvo, odnosno za njegovo spre~avanje zakasnili. Iznosi da je sa podru~ja pakra~ke op{tine prodano 185 tona `itarica i ____ tona mesa, a tamo su smje{tene njihove porodice. 342
Po pitanju hrane mora se razmisliti da li imamo skladi{ta za otkup i sredstva za otkup hrane. Ako se proces spu{tanja na podru~ja ne bude br`e odvijao te{ko }emo zadr`ati ljude za 40.000,00 dinara – ina~e Slatinu dr`i na polo`ajima motiv da }e do}i u Podr. Slatinu, drugog razloga i motiva ne mogu imati da budu ovdje. Bosanac Branko poziva da se podnese informacija da li smo na bazi propisa Republike Srpske Krajine formirali sve {to smo trebali. Zakonom o NO se govori o {tabovima civilne za{tite a nemamo ih formirane. De{avaju se neke neuskla|enosti u nadle`nostima – da li mo`e zabranu izvoza (prodaje) hrane donijeti [tab TO ili nadle`ni Sekretarijat za privredu. Na nama je da uspostavimo hijerarhiju na liniji organa vlasti. Nadalje postavlja pitanje da li Republika Srpska Krajina zna da je situacija na ovom podru~ju takva kakva je i kojim se linijama to mora mo}i rije{iti. Osnivaju se krizni {tabovi a ne vidim da imaju podlogu u Ustavu, zakonu o NO ni unutra{njim poslovima – da li je to onda nekakav paravojni organ. Budi} Ljubi{a isti~e da se dvovla{}e mora prevazi}i, ovisno o vojnim strukturama po pitanju hrane, novca, goriva i drugih izvora snabdjevanja mora prevazilaziti. Postupak prelaska prakti~no sa vojnih na civilne organe mora i}i br`e i bezbolnije. Vitez Du{an isti~e da je sa zabranom prevoza hrane /`itarica/ preko mosta prekinut normalan tok kooperativnih odnosa. Mi u Oku~anima imamo ve} vezane ugovore o uzajamnom povratnom povratku roba. Konkretno na{ IPK {alje kukuruz za povrat sto~ne hrane kojom se snabdjeva svinjogojska farma – dakle ne radi se o siroma{enju ovog podru~ja sa hranom. Milan Radakovi} smatra da resorni ministri Republike Srpske Krajine nisu obavili svoj posao. Mi imamo li~ni dohodak i du`an sam da se i sam brinem za ishranu. Lovri} \or|e iznosi da se op{tini Daruvar najavljuje stotinjak ljudi za dolazak a pitanje je gdje ih smjestiti. Nadalje predla`e da se razmisli dali sve funkcije /koordinacija/ moraju u svakom Izvr{nom savjetu popunjene – mo`da se time mo`e osloboditi odre|eni broj kadrova za pomo} Oblasnom vije}u ili nekom drugom organu dok ne bude ve}e potrebe za op{tine. Veljko D`akula po pitanju kadrovske popune smatra da se treba po{tovati hijerarhijska ljestvica, ali }e se pojedina pitanja sve te`e rje{avati ako se zaobilazi samog sebe. Nije dovoljno poslati dokument pa smatrati da je sve zavr{eno, da je time sa sebe odgovornost otklonjena. Zapadna Slavonija je specifi~na. Svi zahtjevi koji se {alju u ministarstvo za koje trebamo i mo`emo pomo}i i uticati na rje{avanje problema /i smijemo biti informisani/ da najprije mi raspravimo na Oblasnom vije}u da bude {to kvalitetnije zahtjev obra|en i pripremljen. Na terenu moramo djelovati jedinstveno. Jako {okantno djeluje na ljude kada se ka`e da ove godine ne}emo do Grubi{nog Polja, Daruvara a da }e raspored snaga UNPROFORA biti ono {to se vojni~ki dr`i. Treba oti}i u Bukov~ane i objasniti ljudima – pripadnicima TO /na lokacije biv{e jedinice komandanta Peuli}a288/ kakva je dalje njihova sudbina. Kuli} Mladen isti~e da se mora jasno znati {ta mislimo pod ostvarivanjem politi~kih ciljeva Zapadne Slavonije. Osvojiti Zapadnu Slavoniju mo`emo samo narodom. Ako nemamo jedinstven stav oko na~ina “osvajanja” Zapadne Slavonije – ne}emo uspjeti. Oku~ani su na{a dobra osnova za daljnje razgovore, oni su po~etak i kraj na{eg egzodusa. Veljko D`akula isti~e da je na nama da na svakom mjestu, na svakom nivou govorimo u interesu Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka moramo tra`iti u okolnostima i zbivanjima oko nas. 288
Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.
343
Pukovnik ^ubri} isti~e da je prilikom prvog susreta sa predsjednikom D`akulom istakao da je strategijski cilj Zapadne Slavonije prostor i narod na tom prostoru. D`akula Veljko isti~e da moramo na na{em podru~ju provesti odluku Republike Srpske Krajine o mobilizaciji radno sposobnog stanovni{tva jer okolnosti to nala`u. Oblasno vije}e mo`e donositi samo odluke ali }e njihov uspjeh biti daleko ve}i ako se sa terena podr`e i pomogne u njihovoj realizaciji. Moramo prilikom dono{enja va`nijih odluka uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih veza. Ova inicijativa i odluka o zabrani prodaje hrane morala se temeljiti na konsultacijama i procjeni koja hrana i kome se zabranjuje prodavati ili kome se kojoj organizaciji dozvoljava prodavati, koji }e se lanci time pokidati ako se prodaja zabrani itd. Mi moramo imati kontrolu {ta se to smije i mora zadr`ati a {ta mora da se plasira. Budi} Ljubi{a upu}uje na Zakon o robnim rezervama i da se u skladu sa zakonom vidi {ta mi mo`emo i {ta treba uvrstiti u robne rezerve. Isto tako treba raditi na osposobljavanju skladi{nih prostora /npr. u D. ^agli}u/ koja se uz odre|ene adaptacije mogu privesti svrsi. @arkovi} isti~e potrebu fomiranja sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu /strojeve, opremu i svu drugu robu/. Vitez Du{ko isti~e da je ve} dat nalog Zadruzi da uredi odre|eni prostor u tu svrhu. Na osnovu provedene rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na temelju ~lana 23. stav 4. Odluke o organiziranju i na~inu rada Oblasnog vije}a donosi ZAKLJU^AK 1. Voditi strogo ra~una da se ne de{avaju neuskla|enosti u nadle`nostima. Mora se uspostaviti i po{tivati hijerarhija na liniji organa vlasti. Spre~avati osnivanje ili organiziranje bilo kakvih organa ili organizacija koje nemaju svoj osnov u pozitivnim zakonskim propisima i Ustavu Republike Srpske Krajine i aktima Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 2. Funkcioneri i organi ne smiju se zadovoljiti datim ili izdatim nare|enjima koja pokrivaju onog tko ih je izdao ako se jasno uo~ava da ne}e dati rezultata. Na tome se ne smije stati i mora se poduzeti sve dopu{teno da se problemi rije{e. Ne smijemo zaobilaziti sami sebe. 3. Na svakom mjestu, na svakom nivou moramo se svi i kao organi i pojedina~no zalagati i pridonositi interesima Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka naroda Zapadne Slavonije na na{e prostore moramo tra`iti i u okolnostima i zbivanjima oko nas. Strategijski cilj Zapadne Slavonije je prostor Zapadne Slavonije i na{ narod na tom prostoru. 4. Prilikom obra}anja pojedinim ministarstvima ili bilo kom drugom organu Republike Srpske Krajine ili {ire, ne smijemo se zadovoljiti ~injenicom da je zahtjev ili dokument poslan. Moramo prethodno kolektivno uskladiti na{e zahtjeve i svagdje tamo gdje trebamo i mo`emo pomo}i i uticati na rje{avanje pojedinih pitanja /a smijemo kao organ biti informisan/, da najprije mi raspravimo na Oblasnom vije}u na na{im organima kako bi zahtjev ili bilo koji drugi predmet bio {to kvalitetnije pripremljen i obra|en. 5. Kod dono{enja va`nijih odluka moramo uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih veza i preciznih procjena koje su koristi a koje {tete od istih. Moramo voditi ra~una koji organ ili pojedinac ima ovla{tenja za odre|ene odluke. Moramo provoditi me|usobno informisanje i obavezne konsultacije, obavezno kada su u pitanju va`ne odluke. 6. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine da se pripremi prijedlog odluke po pitanju plasmana robe i stvaranja robnih rezervi. Zadu`uju se D`elajlija Branko, Vitez Du{an i Radakovi} Milan. 344
7. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine pripremiti i dono{enje odluke o radnoj obavezi, o formiranju sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu nezakonitim dr`aocima, o razrje{enju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju kao i o imenovanju novog komandata istog {taba. Broj: 02-0170/92 Oku~ani, 06. 06. 1992. godine AD 2. Obzirom da se ocjenjuje jednostavnijim otvaranje `iro ra~una Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu, a budu}i da se sekretar Sekretarijata dru{tvenih djelatnosti Milan Grahovac nalazi u Beogradu potrebno je izdati specijalnu punomo} oko provo|enja radnji i postupaka za otvaranje `iro-ra~una Oblasnog vije}a u Beogradu. Na osnovu ovog donosi se ovaj Z A K LJ U ^ A K 1. Provesti radnje i postupke u vezi sa otvaranjem `iro-ra~una Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu. 2. Izdati Milanu Graovac specijalnu punomo} kojom se opunomo}uje da u ime i za ra~un Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije provede radnje i postupke kod Slu`be dru{tvenog knjigovodstva u Novom Beogradu vezane za otvaranje `iro-ra~una ovog Oblasnog vije}a. Broj: 02-01-71/92 Oku~ani, 06. 06. 1992. Zbog neodlo`nih poslova u Sekretarijatu za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu a obzirom da izabrani sekretar nije stupio na du`nost predsjednik D`akula predla`e da se do naredne sjednice Narodne skup{tine imenuju vr{ilac du`nosti sekretara Sekretarijata za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu. Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a izvr{iti konsultacije u vezi prijedloga da se do naredne sjednice Narodne skup{tine imenuje kao V.D. sekretar sekretarijata za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Kojo Gari}. Drugih pitanja i prijedloga nije bilo i sjednica je zavr{ena sa radom u 12,45 sati. Preslika, strojopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
117 1992., lipanj 9. Knin Zapisnik 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
345
REPUBLIKA SRPSKE KRAJINE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Knin, 09. 06. 1992. god. ZAPISNIK sa 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane 09. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika. Na sjednici prisustvuju: Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Dr. Du{an Jovi}, Mr. Vin~i} Svetozar, Grabund`ija Savan, Bjegovi} \or|e, Rastovi} David, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Marti} Milan, Ra|en Mirko (za Kne`evi}a) i Starevi} Du{an. Sjednici jo{ prisustvuju: Bukarica Petar, Peri} Rajko, Beri} Damjen, Jankovi} Zdravko, Marjanovi} Branko, Matija{ Rade, @ivkovi} Milo{, Bandur Nikola, Deli} \uro i Orlovi} Du{an. Sjednici ne prisustvuju: Bogi} Stevo, D`akula Veljko, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Vejzovi} Dobrosav, Dr. Mladen Had`i}, Mitar Brnovi} i Kne`evi} Milan. Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati. Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}. Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se mo`e punova`no odlu~ivati. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i D N E V N I R E D: 1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na Republiku Srpsku Krajinu (MUP, NO, VP). 2. Verifikacija zapisnika sa 17. sjednice Vlade. 3. Razmatranje Nacrta Zakona o `eljeznici. 4. Razmatranje Nacrta zakona o sistemu veza PTT Krajine. 5. Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mre`e zdravstvenih radnih organizacija. 6. Revalorizacija jednokratne pomo}i za ranjene i poginule borce (i na~in isplate istih). 7. Dono{enja rje{enja o imenovanju: a) Nadzornog odbora NIK, b) Upravnog odbora PTT Krajine. 8. Dono{enje Odluke o nabavci namje{taja za Vrhovni sud. 9. Informacija o isplati LD 1-3. 10. Izvje{taj Kriznog {taba. 11. Pozajmica Op{tinskom {tabu Civilne za{tite Knin. 12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK. 13. Razno: a)Problematika RTV Srpske Krajine. b) Zahtjev za nov~anu pozajmicu GP “Krka” s.p.o. Knin. c) Zahtjev za obezbe|enje sredstava za LD ministarstva prosvjete. d) Informacija o adaptaciji prostora ministarstva energetike. e) Imenovanje v.d. direktora Carinske slu`be RSK. 346
Ta~ka 1. Informaciju o aktualno vojno-politi~koj situaciji podnio je Du{an Orlovi}, pomo}nik Ministra za unutra{nje poslove. Iznio je da su u~estala ubacivanja diverzantsko teroristi~kih grupa sa podru~ja Cazina, Biha}a i Velike Kladu{e. Veliki broj Muslimana iz inostranstva, koji se sada nalaze u Hrvatskoj, imaju namjeru da se ubace na podru~je Cazina. Orlovi} je upoznao ~lanove Vlade sa dolaskom Svetozara Livade na podru~je Krajine. Bio je smje{ten na podru~ju Topuskog. Bio je priveden i ispitan. Poznati su njegovi nalogodavci, sau~esnici i zadatci koje je trebao obaviti na podru~ju Krajine. Tako|er je upoznao prisutne sa djelatno{}u UNPROFOR-a na podru~ju Mjesnih zajednica i Op{tina na podru~ju Krajine. Oni prikupljaju podatke kojima se mo`e slu`iti i hrvatska strana protiv nas ako do njih do|e. Nakon rasprave otvorene povodom ovog donesen je ZAKLJU^AK da se uputi okru`nica svim op{tinama i podru~jima Krajine da lokalni organi vlasti ne mogu davati UNPROFOR-u nikakve podatke. Vlada je jedina ovla{tena da preko svojih predstavnika zadu`enih za kontakte sa UNPROFOR-om daje podatke, a op{tine trebaju, ukoliko im se obrate UN, uputiti ih na Vladu. Ministar \or|e Bjegovi} je govorio o te{koj energetskoj situaciji posebno nedostatku nafte i potrebi da se obezbjede izvjesne koli~ine za ubiranje ljetine jer je to strate{ki interes. Ministar Milan Marti} je govorio o problemima koji su nastali zatvaranjem koridora prema Srbiji. Nakon provedene rasprave Vlada je ovlastila MUP da poduzme sve {to mo`e za otvaranje koridora. U raspravi po ovom pitanju su sudjelovali Vin~i}, Ra|en, @ivkovi} i Ze~evi}. Posebno su se osvrnuli na lo{e funkcionisanje informativne djelatnosti, budu}i se {ire razne dezinformacije oko popisa stoke, nestankom elektri~ne energije, te je istaknuto da je potrebno pojaviti se sa pravom informacijom u javnosti i na taj na~in se boriti protiv raznih {pekulacija. U raspravu se uklju~io Rade Matija{ v.d. direktor Srpskog radio Knina i ukazao na razne objektivne i subjektivne nedostatke u funkcionisanju radija, kao i potrebu da ministarstva daju informaciju na radio te na taj na~in poma`u objektivnijom informisanju. Peura~a Vojin je govorio o funkcionisanju platnog prometa, te problemima vezanim za ula`enje u bud`et Jugoslavije. U raspravi koja je potom vo|ena zaklju~eno je da je potrebno hitno otputovati u Beograd i obaviti potrebne razgovore u cilju rje{avanja novonastalih pote{ko}a o prednjim pitanjima. Ministar Peura~a je upoznao Vladu sa nedostatkom na tr`i{tu. Nakon rasprave o tom pitanju donesen je ZAKLJU^AK da se uspostavi kontakt sa ministarstvom finansija Srpske BiH te ispita mogu}nost bezgotovinskog pla}anja izme|u dvije Krajine. Ta~ka 2. Na zapisnik sa 17. sjednice Vlade nije stavljena ni jedna primjedba te je jednoglasno usvojen. Ta~ka 3. Ministar za saobra}aj i veze Savan Grabund`ija je obrazlo`io predlog Zakona o `eljeznici. U okviru ove ta~ke posebno se stavio naglasak na za{titu imovine i objekata na `eljeznici, budu}i da dolazi do otu|ivanja imovine. Radi spre~avanja istog potrebno je organizirati stra`arsku slu`bu i upotrebiti slobodne kadrovske potencijale, a zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine 347
potrebno utvrditi stanje na cijelom podru~ju Krajine i uvesti radnu obavezu. Nakon provedne rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Usvaja se Predlog Zakona o `eljeznici. Ta~ka 4. Razmatranje nacrta Zakona o sistemu veza PTT Krajine Ministar za saobra}aj i veze Savan Grabund`ija je obrazlo`io nacrt Zakona o sistemu veza, te je nakon provedene rasprave donesena ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o sistemu veza PTT Krajine. U okviru ove ta~ke dnevnog reda direktor PTT Peri} Rajko je upoznao Vladu sa stanjem na PTT postrojenjima. Na podru~ju Op{tine Drni{ PTT centrale su uglavnom demontirane i preseljene na druga podru~ja. Peri} je upoznao da UNPROFOR za usluge koje im daje PTT nude pla}anje u gorivu. Nakon provedene diskusije u kojoj su sudjelovali ministri Bjegovi} i Peura~a donesena je Odluka da se kod pla}anja sa UNPROFOR-om sa~ini Ugovor jednak za sve te na taj na~in da se vr{i pla}anje sa UN. Peri} je istakao da sistem PTT veza koje je koristila vojska ima velike prednosti te da je potrebno u}i u taj sistem veza. Nakon rasprava donesena je Odluka da se zadu`e Ministri [panovi} i Grabund`ija koji bi zakazali sastanak sa vojskom na kojem bi se konkretno ispitale mogu}nosti ula`enja u sistem vojnih veza. Vezano za boravak plavih {lemova na na{em podru~ju pojavljuje se problem da se devize mjenjaju na ulici te da se pla}a devizama po trgovinama i kafi}ima. Da bi se spre~ile te pojave donesena je ODLUKA zabranjuje se kupoprodaja deviza na crnom tr`i{tu, te se uspostavlja kontrola kretanja deviza na podru~ju Krajine. Ta~ka 5. Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mre`e zdravstvenih radnih organizacija podnio je dr. Du{an Jovi}. On je detaljno upoznao Vladu sa mre`om zdravstvenih radnih organizacija. Osvrnuo se na {aroliko rje{avanje financiranja zdravstva, tako da sada imamo situaciju da se sada snalazi kako tko zna i umije. Dr. Du{an Jovi} se zalo`io za sistematsko rje{avanje financiranja zdravstva. Jednako tako Ministar Jovi} je predlo`io Vladi da se donese Odluka u vezi trajanja porodiljskog dopusta za tre}u i svaku sljede}u trudno}u, tako da porodiljski dopust traje 24 mjeseca, te nadalje da se to ima primjeniti na radnice zate~ene na porodiljskom dopustu u vrijeme dono{enja Zakona kao i na one radnice koje su taj dopust prekinule iz bilo kojih razloga. Nakon kra}e rasprave Vlada je donijela sljede}u ODLUKU Za vrijeme tre}e i svake naredne trudno}e i poro|aja radnica ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju 24 mjeseca. Odredba iz gornjeg stava odnosi se i na radnje koje su se u vrijeme stupanja na snagu Zakona o radnim odnosima (Slu`beni glasnik RSK broj 4/92.) nalazile na porodiljskom. 348
Zbog kriti~nog stanja sa snabdjevanjem zdravstva a radi prevazila`enja nastale situacije Ministar zdravstva je predlo`io da se uputi pismo Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Me|unarodnoj org. CK, Generalnom sekretaru UN, Komandantu UNPROFOR-a, Dr`avnom komitetu za saradnju i Saveznom sekretarijatu za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Sa sadr`ajem pisma je upoznao ~lanove Vlade i ono je jednoglasno prihva}eno i predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Ta~ka 6. Predsjednik Zdravko Ze~evi} je predlo`io da se za ranjene borce utvrdi jednokratna pomo} u visini od 50.000,00 hiljada, a za poginule borce 100.000,00 dinara. Jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}ene iznose refundirati op{tinama. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Jednokratna nov~ana pomo} za ranjene borce iznosi 50.000,00 hiljada, a za poginule borce 100.000,00 hiljada jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}ene iznose refundirati op{tinama. Ta~ka 7. a) Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je obrazlo`io predlog imenovanja nadzornog odbora N.K. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Osniva se Nadzorni odbor Naftne industrije Krajine. U Nadzorni odbor imenuju se: 1. Devetak Vitomir iz B. Manastira, predsjednik 2. Tanjga Mihailo iz Mirkovaca, ~lan 3. Vuka{in Milan iz Knina, ~lan 4. D`akula Veljko iz Pakraca, ~lan 5. Bogi} Stevo iz Borova, ~lan. b) Ministar Grabund`ija je obrazlo`io predlog imenovanja ~lanova upravnog odbora PTT Krajine. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Osniva se Upravni odbor PTT Krajine Knin. U nadzorni odbor imenuju se: 1. Kutla~a ing. Nikola iz Knina, predsjednik 2. Kilinkovi} \uro, Petrinja, ~lan 3. @uni} Milan, Dvor na Uni, ~lan 4. ing. Petrovi}, Korenica, ~lan 5. Mu`dalo Milica, Knin, ~lan 6. Ko{evi} Nikola, Benkovac, ~lan Ta~ka 8. Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Vrhovnog suda Krajine za obezbje|enje sredstava za kupnju kancelarijskog namje{taja za Vrhovni sud Krajine. Nakon provedene rasprave donesena je 349
ODLUKA Odobravaju se Vrhovnom Sudu Krajine nov~ana sredstva u iznosu od 341.100,00 dinara za kupnju kancelarijskog namje{taja. U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljalo se o funkcioniranju sudova te je nakon provedene rasprave donesen ZAKLJU^AK Da se za jednu od idu}ih sjednica Vlade pripremi cjelovita informacija o funkcionisanju sudstva. Informaciju trebaju pripremiti sekretar Vlade, Ministar pravosu|a, predsjednik i podpredsjednik Vlade. Ta~ka 9. Ova ta~ka dnevnog reda je odgo|ena za idu}u sjednicu Vlade do kada je potrebno pripremiti kompletnu informaciju o ispla}enim li~nim dohocima. Ta~ka 10. Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je podnio izvje{taj o radu Kriznog {taba. Upozorio je na kriti~nu situaciju sa snabdjevanjem dizel gorivom, razmje{taju robnih rezervi na podru~ju RSK te zalihama hrane. Istakao je potrebu da se snimi stanje robnih rezervi u svim op{tinama na podru~ju Krajine. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda sudjelovao je Ministar Bjegovi} \or|e i istakao potrebu hitnog rje{avanja problema ubiranja ljetine a vezano sa snabdjevanjem gorivom, zatim problemom snabdjevanja hranom farme svinja u Drni{u te berbom vo}a na planta`ama u Benkovcu. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e diskutanata donesena je Odluka da se usvaja izvje{taj o radu Kriznog {taba RSK. Ta~ka 11. Op}inski sekretarijat za Narodnu odbranu op{tine Knin obratio se Vladi RSK zahtjevom za obezbje|enje nova~anih sredstava op{tinskom {tabu Civilne za{tite koji od po~etka rata vodi brigu o smje{taju i zbrinjavanju izbjeglih lica. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je ZAKLJU^AK Upu}uje se Op{tinski {tab Civilne za{tite u Kninu na suradnju sa Crvenim krstom u rje{avanju problema pomo}i smje{taja i zbrinjavanja izbjeglih lica rje{avaju zajedno. Bud`et RSK nema trenutno financijskih sredstava za tu namjenu. Ta~ka 12. Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e detaljno je upoznao ~lanove Vlade sa veoma te{kom energetskom situacijom na podru~ju Krajine. Ukazao je na sve objektivne te{ko}e zbog kojih smo u ovakvoj situaciji. Trenutno se sve hidroelektrane na podru~ju Krajine nalaze u funkciji i proizvode energiju. Tako|er je upoznao sa stanjem naftnih postrojenja na podru~ju Krajine. Istakao je potrebu da se postoje}a postrojenja nastoje {to prije osposobiti za eksploataciju nafte. U raspravi su jo{ sudjelovali ministri Vin~i} i Peura~a te nakon provedene rasprave usvojena Informacija o energetskoj situaciji u RSK. Informacija napravljena u pismenom obliku prestavlja sastavni dio zapisnika. 350
Ta~ka 13. a) V.d. direktor Srpske radio televizije Marjanovi} Branko predo~io je Vladi planove razvoja radijskog programa uvo|enjem prvog i drugog programa te integralnog tre}eg radijskog programa. U svom radu susre}u se sa problemom nedostatka stru~nih kadrova. Upoznao je Vladu da su dobili kompletnu opremu za otvaranje televizijskog studija ali da se pojavio problem gdje da se montira oprema. Tako|er je istakao da zbog nedostatka goriva se ne mo`e normalno odvijati rad na terenu. U raspravi je jo{ sudjelovao v.d. direktor Srpskog Radio Knina, i ukazao na potrebu uvo|enja direktne telefonske linije sa Beogradom te jo{ tri telefonske linije kako bi radio mogao dolaziti do informacije. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e diskusanata donesena je ODLUKA Cjelovitu informaciju sa predlogom mjera za funkcionisanje RTV Srpske Krajine pripremiti za jednu od narednih sjednica Vlade RSK. b) G.P. “Krka” s.p.o. Knin se obratilo Vladi sa zahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava u iznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu li~nih dohodaka i materijalnih tro{kova za period januar – maj 1992. godine. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Odbacuje se zahtjev G.P. “Krka” s.p.o. Knin za pozajmicu nov~anih sredstava. c) Ministarstvo prosvjete RSK obratilo se zahtjevom za obezbe|enje sredstava za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnih radnika za mjesec maj 1992. godine u visini najni`e cijene rada od 25.000,00 dinara. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se iznos nov~anih sredstava za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnih radnika u visini najni`e cijene rada za mjesec maj od 25.000,00 dinara. d) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} upoznao je ~lanove Vlade o adaptaciji prostora za smje{taj Ministarstva energetike i rudarstva. Prostorije se nalaze u okviru upravne zgrade Hidroelektrane u Kninu. Vlada je prihvatila podnesenu informaciju. e) Ministar financija predlo`io je Vladi da imenuje direktora Carinske slu`be RSK, nakon ~ega je donesena ODLUKA TOMA[EVI] Branko iz Dvora na Uni imenuje se za v.d. direktora Carinske slu`be RSK. Sjednica je zavr{ila sa radom u 15,30 sati. PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
351
118 1992., lipanj 12. Dvor Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade TO da preuzme zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu TO
M.P.289
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE DVOR Op{tinski krizni {tab KLASA: 021-05/92-01/43 URBROJ: 2120-01-1-92-2 Dvor, 12. 06. 1992.
KOMANDI XI. BRIGADE OP[TINE DVOR NA UNI n/r komandanta Mari} Du{ana Na osnovi Odluke Vlade Republika Srpska Krajina broj: 04-3-80/92 od 26. V. 1992. godine, izdajem slijede}u NAREDBU O preuzimanju komande nad oru`anim snagama op{tine Dvor u interesu obrane. Naredba stupa na snagu odmah. Obrazlo`enje Zbog nastale situacije nakon Odluke SO Dvor na Uni o nepovjerenju [tabu Teritorijalne obrane op{tine Dvor, a {to negativno djeluje na organizaciju obrane op{tine Dvor, naro~ito poslije upada muslimanskih jedinica iz Cazinske krajine na na{u teritoriju i u~injenog masakra nad na{im nedu`nim gra|anima, Op{tinski krizni {tab Dvor na Uni zahtjeva od Komande XI. brigade da preuzme komplet komandu i organizaciju obrane op{tine Dvor nad svim oru`anim jedinicama osim jedinica MUP-a RSK-a Stanice javne bezbednosti Dvor. PREDSJEDNIK: BOROJEVI] JUGOSLAV, Šv.r.š M.P.290 Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, MO RSK – Odjeljenje Dvor na Uni, kut. 2.
289 290
Prijemni pe~at: RSK, MO – Odjeljenje Dvor na Uni, br. int. 17-1, 18. 06. 1992. Okrugli pe~at: RSK, SO Dvor na Uni.
352
119 1992., lipanj 12. Rodaljice Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu Rodaljice kod Benkovca
Posl. broj: Kri 50/92 ZAPISNIK O UVIDJAJU Sastavljen dana 12. VI. 1992. godine, od strane istra`nog sudije Op{tinskog suda Benkovac, na licu mjesta u selu Radoljice, u povodu smrti [uni} Luke, [uni} Grgice, [uni} Marije i Grgas Milke, svi iz Radoljice. PRISUTNI OD SUDA: Istra`ni sudija: Milica Dra`i} Zapisni~ar: Jadranka Matija~i} OD STRANE SJB BENKOVAC PRISUTNI Inspektor Nikola Uzelac Krim. Tehni~ar Branko Lokas Gromiko Vi{i} Zapo~eto u 10 sati Nakon dojave de`urne slu`be Stanice javne bezbjednosti Benkovac, da su u selu Rodaljice prona|ena ~etri le{a, odmah se iza{lo na lice mjesta, radi obavljanja uvi|aja u sastavu kako je uvodno ozna~eno. Lice mjesta obezbje|uju pripadnici milicije SJB Benkovac. Ina~e, uvi|aj vr{i po istra`nom sudiji Op{tinskog suda Benkovac, a prema ovla{}enju istra`nog sudije Okru`nog suda Knin, budu}i se sa navedenim sudom nije mogla uspostaviti nikakva veza, te u konkretnom slu~aju postoji ovla{tenje tog suda da ovaj sud obavi uvi|aj, za koji je ina~e stvarno nadle`an Okru`ni sud Knin. Opis lica mjesta Dolaskom na lice mjesta konstatira se da je ku}a vlasni{tvo [uni} Mate ispred koje se desio kriti~ni doga|aj nalazi u mjestu Rodaljice, smje{tena je lijevo od asvaltne ceste Benkovac – Knin, time, da se do navedene ku}e dolazi seoskim putem – makadamom, tako da je ku}a od navedene ceste udaljena za oko 800 m u pravcu sjeverozapada. Smrtno su stradali [uni} Luka sin Mate, ro|en 1936. godine, te njegova supruga [uni} Grgica `ena Luke, ro|ena 1936. godine, oboje iz Rodaljice, gdje i prebivaju, a {to je utvr|eno na osnovu izjave Mate [uni} pok. Jose iz Rodaljice, ina~e oca sad pok. [uni} Luke. Š...š Le{evi nisu zate~eni na mjestu pogibije, time, da su od strane rodbine uklonjeni i smje{teni u prostoriji – sobi nalaze}oj desno od dvori{ne kapije, pa je utoliko lice mjesta izmjenjeno. Š...š 353
Nakon toga uvi|ajna ekipa oti{la je u ku}u Grgas Ivana pok. [ime iz Rodaljice, u kojoj je prona|en le{ [uni} Marije ro|. Kamber, ud. Jakova, iz Rodaljice, {to je utvr|eno na osnovu izjave prisutnog [uni} Tomislava iz Rodaljice. Š...š Nadalje se pristupilo u ku}u vlasni{tvo @utelije Marka iz Rodaljice, gdje je mjesto pronalaska le{a koji pripada Grgas Milki `eni Ivana iz Rodaljice, starosti oko 50 godina, sve po izjavi napred navedenog prisutnog mje{tanina. Š...š Zapisni~ar: Istra`ni sudija: Jadranka Matija~i}, Šv.r.š Milica Dra`i} Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 6045.
120 1992., lipanj 16. Knin Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Knin, 22. 06. 1992. god. ZAPISNIK sa 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane 16. i 17. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom privrednika. Na sjednici prisustvuju: mr. Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Bo`ani}, Veljko D`akula, Vojin Peura~a, \or|e Bjegovi}, Du{an E}imovi}, Savan Grabund`ija, Mr. Svetozar Vin~i}, Sergej Veselinovi}, Dr. Du{an Jovi}, Rade Ga}e{a, Mirko Ra|en, Milan Trbulin, Du{an Orlovi}, David Rastovi}. Na sjednici su jo{ prisutni: Milo{ @ivkovi}, Zdravko Jankovi}, Nikola Rastovi}, Neboj{a Mandini}, Sretko Petkovi}, Petar Bukarica. Odsutni: Stevo Bogi}, Vojin [u{a, dr. Mladen Had`i}, Mitar Brnovi}, Milan Kne`evi}, Milan Marti}, Stojan [panovi}. Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati, Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}. Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova vlade i da se mo`e punova`no odlu~ivati. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i
354
D N E V N I R E D: 1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpsku Krajinu. 2. Verifikacija zapisnika sa 18. sjednice Vlade. 3. Utvr|ivanje cijene elektri~ne energije – skinuto sa dnevnog reda. 4. Utvr|ivanje cijene PTT usluga. 5. Razmatranje zahtjeva SO Caprag o zauzimanju stava oko statusa Op{tine Caprag i Op{tina koje su u sli~nom polo`aju. 6. Problem prehrane izbjeglica. 7. Razmatranje inicijative za formiranje Srpskog narodnog pozori{ta u Kninu. 8. Dono{enje Odluke o nabavci konzerviranih zaliha hrane (otkup od RO “Gavrilovi}” Petrinja). 9. Informacija o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi. 10. Informacija o raspolo`ivom vojno-stambenom fondu. 11. Prijedlog za otvaranje carinske ispostave u Petrinji. 12. Prijedlog za isplatu penzija i bora~ko invalidske za{tite. 13. Usvajanje Prijedloga Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama. 14. Dono{enje Odluke o: a) visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nica b) visini posebne takse koja se pla}a pri odobrenju za jednokratno organiziranje prigodne lutrije, tombole, c) osnivanje arhiva Republike Srpske Krajine i za{titi arhivske gra|e 15. Razmatranje problematike transporta bolesnih iz Knina. 16. Razmatranje inicijative za pokretanje glasila RSK. 17. Ostvarenje jazi~ne politike. 18. Razno: a) Zahtjev za dodjelu akontacije sredstava za period 1 – 6 1992. Centru za Socijalni rad Knin b) Razmatranje zahtjeva Ministarstva prosvjete RSK za dodjelu sredstava za izradu pe~ata c) Razmatranje zahtjeva Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK za pozajmicu financijskih sredstava d) Razmatranje zahtjeva Glavnog [taba TO za pozajmicu nov~anih sredstava e) Imenovanje ovla{tenog pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a i Evropske zajednice za sektor jug f ) Postavljanje glavnog inspektora financijske policije. Ta~ka 1. U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljano je i o informaciji sa sastanka sa predstavnicima UNPROFOR-a te zauzimanju stavova u vezi s njihovim zahtjevima. Informaciju o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima na podru~ju RSK podnio je Du{an Orlovi} pomo}nik ministra za Unutra{nje poslove. Upoznao je prisutne sa stalnim ubacivanjima teroristi~kih grupa na podru~je RSK. Govorio je o izbjeglicama iz Carinske Krajine koji su do{li na podru~je Donjeg Lapca, te problemima oko njihovog povratka u Bosnu. Neboj{a Mandini} je govorio o tzv. ru`i~astoj zoni te problemima vezanim uz njihovo postojanje. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovao je jo{ Milan Trbulin, \or|e Bjegovi}, Svetozar Vin~i}, Veljko D`akula, Milo{ @ivkovi} i drugi te je tokom rasprave 355
zaklju~eno da u budu}e na sjednicama Vlade obavezno treba biti prisutan komandant Teritorijalne obrane RSK, kao i zamjenici ministara ukoliko ministri nisu u mogu}nosti prisustvovati sjednicama. Vezano za suradnju sa UNPROFOR-om donesena je slijede}a ODLUKA Pregovori sa snagama UNPROFOR-a i predstavnicima Evropske zajednice ne mogu se odvijati na podru~jima Op{tina RSK bez prisustva civilne vlasti Op{tina i Oblasnih savjeta te ovla{tenih predstavnika Vlade RSK. Ta~ka 2. Odga|a se. Ta~ka 3. Odla`e se za jednu od narednih sjednica Vlade do kada }e se pripremiti cjelovita informacija. Ta~ka 5. Predstavnik Op{tine Caprag upoznao je ~lanove Vlade situacijom na podru~ju novoformirane Op{tine. Rekao je da se radi o op{tini sa preko 10 hiljada stanovnika u kojoj se nalazi 13 sela koja su prije pripadala Op{tini Kostajnica i 20 sela koja su prije pripala Op{tini Petrinja. Historijska geneza razvoja ovih op{tina ukazuje da se izdvajanjem ovih mjesnih zajednica iz Op{tine Sisak radilo na sistematskom razbijanju teritorijalne i organizacione kompaktnosti Srpskog stanovni{tva. Glavno pitanje koje se name}e jeste da li to podru~je mo`e egzistirati kao samostalna op{tina ili su s obzirom na slabu razvijenost privrede na tom podru~ju.291 Nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali Dr. Du{an Jovi}, Mr. Svetozar Vin~i}, Neboj{a Mandini}, Jovo Kablar i drugi, a u kojoj je istaknuto da se Odluka referenduma mora po{tivati te je donesen ZAKLJU^AK 13 MZ iz op{tine Kostajnica i 20 MZ iz Op{tine Petrinja koje su se referendumom izjasnile o izdvajanju iz tih MZ, moraju po{tivati donesene Odluke na referendumu. Vlast u tim MZ mora funkcionisati, a op{tina Kostajnica i Petrinja treba uputiti teleks o zaklju~cima Vlade po pitanjima teritorijalnog razgrani~enja op{tina na podru~ju RSK. Ta~ka 4. Informaciju o utvr|ivanju cijena podnio je v.d. direktor Peri} Rajko. Istakao je da je iznos pove}anja dat u prilo`enom materijalu. Nakon toga je donesena ODLUKA Usvaja se visina cijena PTT usluga, prema cjenovniku koji predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Ta~ka 6. O problemu ishrane izbjeglica govorio je na~elnik {taba Civilne za{tite RSK Mirko Vujani}. Iznio je broj~ane podatke o broju izbjeglica te o broju onih koji svaki dan dolaze po hranu. Najve}i teret ishrane izbjeglica podnijeli su TVIK i RO “Agroprerada” iz Knina. Te radne 291
Re~enica u izvorniku nedovr{ena.
356
organizacije imaju velika dugovanja koja ne mogu nikako namiriti. Istakao je da do Nove godine Op{tina Knin financira prehranu izbjeglica. U raspravi koja se vodila po ovoj ta~ki dnevnog reda istaknuto je da je potrebno utvrditi tko ima stalno izbjeglica, da je potrebno hitno donjeti Zakon o izbjeglicama, a potom sistematski rje{avati problem izbjeglica na podru~ju cijele Krajine. Poslije provedene rasprave donesena je ODLUKA 1. Odobravaju se RO “TVIK” iz Knina iznos sredstava od 5.000.000,00 dinara za podmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica 2. Odobravaju se RO “Agroprerada” iz Knina iznos sredstava od 10.000.000,00 dinara za podmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica 3. Nala`e se Op{tinskom [tabu Civilne za{tite da napravi bilancu tro{kova smje{taja i prehrane izbjeglica do 1. 12. 1991. god. Ta~ka 7. Rade Matija{ direktor Srpskog Radio Knina informirao je Vladu o inicijativi da se formira Srpsko narodno pozori{te. Sjedi{te pozori{ta bi trebalo biti u Kninu, u Domu JNA te bi se taj objekat na taj na~in stavio u funkciju. Jankovi} Zdravko predla`e da se u Domu Armije osnuje Srpski kulturni centar koji bi imao vi{e sadr`aja izme|u kojih bi bilo i pozori{te, te bi se moglo raznim sadr`ajem u okviru Centra samo financirati. Matija{ je u svojoj diskusiji naglasio da bi sam naziv institucije bio motiv za donatorstvo, jer je primjetan nedostatak jedne takve institucije. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Prihvata se inicijativa za formiranje Srpskog Narodnog pozori{ta u Kninu. Ta~ka 8. Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade sa ponudom RO “Gavrilovi}” iz Petrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane. U raspravi koja je vo|ena donesen je ZAKLJU^AK Odbija se ponuda RO “Gavrilovi}” iz Petrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane. Ta~ka 9. Informaciju o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi podnio je podpredsjednik Vlade, te je po{to kojeficijenti nisu uskla|eni donesen ZAKLJU^AK Zadu`uje se Sekretarijat Vlade da uskladi kojeficijente i na jednoj od narednih sjednica donese ih na usvajanje. Ta~ka 10. Informaciju o raspolo`ivom vojno-stambenom fondu podnio je ministar za gra|evinarstvo Rade Ga}e{a. Istakao je da praznih vojnih stanova zapravo nema budu}i da su ve} svi useljeni. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je ZAKLJU^AK Zabranjuje se prodaja i preprodaja vojno-stambenog fonda. 357
Ta~ka 11. Ova ta~ka dnevnog reda odga|a se dok se ne obave konsultacije sa v.d. direktorom Carinske slu`be RSK. Ta~ka 12. Mirko Sinobad, v.d. direktor Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje podnio je predlog da se izvr{i isplata penzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec. Tako|er je obrazlo`io potrebu da se isplati bora~ko invalidska za{tita, kao i naknade za tu|u pomo} i njegu i naknade civilnim invalidima rata. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA 1. kojom se Republi~kom fondu za penziono i invalidsko osiguranje nala`e da izvr{i isplatu penzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec. 2. Odobravaju se Ministarstvu za rad, bora~ka i socijalna pitanja nov~ana sredstva za isplatu bora~ko invalidske za{tite i to po osiguraniku za januar iznos od 3.000 dinara februar iznos od 4.000 dinara mart iznos od 5.000 dinara april iznos od 6.000 dinara maj iznos od 7.000 dinara – nov~ana sredstva za isplatu naknade za tu|u pomo} i njegu u iznosu od 2.500 dinara – nov~ana sredstva za isplatu naknade civilnim invalidima rata u iznosu od 1.590 do 8.904 dinara zavisno od grupe invalidnosti. Ta~ka 13. Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama obrazlo`io je Ministar financija Vojin Peura~a. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama. Ta~ka 14. a) Ministar Peura~a Vojin je obrazlo`io ovu ta~ku dnevnog reda te je nakon provedene rasprave jednoglasno usvojena ODLUKA O visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nica. b) Nakon donesenog obrazlo`enja jednoglasno je donesena ODLUKA O visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za jednokratno organiziranje prigodne lutrije, tombole, kla|enja na sportskim priredbama i ostale sli~ne igre. c) Odga|a se ova ta~ka dnevnog reda za jednu od narednih sjednica dokada je potrebno pripremiti kompletnu dokumentaciju.
358
Ta~ka 15. Ministar zdravlja dr. Du{an Jovi} upoznao je ~lanove Vlade sa problemima vezanim za transport bolesnih osoba iz Medicinskog centra Knin. Nakon rasprave jednoglasno je odlu~eno da se Medicinskom centru Knin uputi sljede}i dopis koji glasi: Stru~no odgovorne osobe Medicinskog centra Knin trebaju u~initi reviziju spiska ranjenih i uspostavi nove spiskove po redu prioriteta i hitnosti, uz obrazlo`enje mobilnosti pacijenata i na~inu transporta, kao i razloge (medicinske i nemedicinske) za transportne i druge ustanove. Direktor Medicinskog centra treba uspostaviti kontakt sa pukovnikom Duki}em radi uvida u mogu}nost prevoza i dogovora za prevoz. Ta~ka 16. Jankovi} Zdravko je pokrenuo inicijativu za pokretanje glasila RSK, te je obrazlo`io razloge zbog kojih je potrebno oformiti glasilo. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Prihva}a se inicijativa za pokretanje glasila RSK. Ta~ka 17. Zalaganje za ostvarenjem jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK zbog nedosljednosti podnio je profesor Jankovi} Zdravko. Nakon donesene rasprave jednoglasno je usvojen ZAKLJU^AK O ostvarenju jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK koji predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Ta~ka 18. a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je predo~io Vladi zahtjev za dodjelu akontacije sredstava za period 1-6 1992. godine Centru za Socijalni rad iz Knina te nakon provedene rasprave donesen je ZAKLJU^AK Upu}uje se Centru za Socijalni rad Knin da zahtjev za dodjelu akontacije usmjeri na Bud`et Op{tine Knin. b) Mirko Ra|en pomo}nik ministarstva za prosvjetu RSK obratio se Vladi zahtjevom ovog ministarstva za dodjelu nov~anih sredstava za pokrivanje tro{ka izrade pe~ata. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se Ministarstvu prosvjete RSK iznos sredstava od 1.612.184. dinara kao tro{ak izrade pe~ata i {tambilja sa grbom RSK. c) V.d. direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Mirko Sinobad obratio se Vladi sa zahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnih ljekova. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se Zavodu za zdravstveno osiguranje RSK Knin pozajmica nov~anih sredstava u iznosu od 150.000.000,00 dinara radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnih ljekova. d) Ministar financija Peura~a Vojin upoznao je sa zahtjevom Glavnog {taba teritorijalne odbrane RSK za pozajmicu nov~anih sredstava za potrebe pla}anja dospjelih obaveza. 359
Nakon toga donesena je ODLUKA Odobrava se glavnom {tabu Teritorijalne odbrane RSK iz Knina pozajmica nov~anih sredstava u iznosu od 100.000.000 dinara. e) Podpredsjednik Vlade predlo`io je da se imenuje ovla{teni pregovara~ sa predstavnicima UNPROFOM-om i EZ za sektor jug. Nakon toga doneseno je jednoglasno RJE[ENJE Neboj{a Mandini}, dipl. ing. elektrotehnike iz @agrovi}a postavlja se za ovla{tenog pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a iz EZ za sektor jug. f ) Branko Rkman iz Vrginmosta postavlja se za glavnog inspektora financijske policije RSK. Sjednica je zavr{ila sa radom 17. 06. 1992. godine u 12,30 sati. PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
121 1992., lipanj 16. Knin ^estitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-5-160/92. Knin, 16. 06. 1992. god. GOSPODIN DOBRICA ]OSI] PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE BEOGRAD Va{im izborom za prvog predsjednika Savezne Republike Jugoslavije iskreno se nadamo, o~ekujemo i vjerujemo da }emo prevazi}i vreme smrti, raskole i deobe, da nam sunce ne}e da bude tako daleko i da }emo uz va{u pomo} i autoritet da sa~uvamo sopstvene korene na ponos predaka i sre}u potomaka. VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE 360
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 24.
122 1992., lipanj 16. Knin Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim strankama na teritoriju RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N Broj: 04-3-184/92. Knin, 16. 06. 1992. god. Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Slu`beni glasnik RSK” broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici odr`anoj dana 16. 06. 1992. godine u Kninu, Vlada RSK donosi ODLUKU 1. Uvodi se moratorij na javni rad svih politi~kih stranaka na teritoriji Republike Srpske Krajine. 2. Moratorij }e va`iti do stupanja na snagu Zakon o politi~kim strankama. 3. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavit }e se u “Slu`benom glasniku RSK”. Obrazlo`enje Vlada RSK je na svojoj sjednici od 16. 06. 1992. godine, pored ostalog razmatrala aktualno politi~ko-bezbedonosnu situaciju, posebno probleme nastale potpunom blokadom Republike Srpske Krajine. Konstatirano je da je stanje u Republici izuzetno te{ko, te je doneseno niz konkretnih mjera i odluka u cilju prevazila`enja takvog stanja i normalizacije `ivota u Republici. Jednako tako, zauzet je ~vrst stav da je neophodno o`iviti rad politi~kih stranaka, koji je u proteklom periodu uglavnom zamro ili nije bio adekvatan, {to se naro~ito odnosi na Srpsku demokratsku stranku kao vladaju}u. Na podru~ju Republike Srpske Krajine ratno stanje fakti~ki nije prestalo. Ogromna ve}ina ~lanova pojedinih stranaka, naro~ito vode}e politi~ke stranke nalazi se na rati{tu. Neprijatelj poduzima ofanzivna dejstva na razli~itim ta~kama dodira du` cijele granice Republike Srpske Krajine, a najavljuje i op}u ofanzivu na teritoriji na{e dr`ave. U takvim okolnostima nu`no je posti}i maksimalno jedinstvo naroda i bora~kog sastava na frontu i pozadini. Obzirom na gore navedeno, a imaju}i u vidu da rad politi~kih stranaka nije pravno regulisan, Vlada je smatrala da je zavo|enje privremenog moratorija na njihovu aktivnost jedino ispravno i neophodno rje{enje. 361
Moratorij }e biti na snazi do normalizacije stanja, odnosno do stupanja na snagu Zakona o politi~kim strankama, koji je u izradi tj. dok se ne steknu formalni i fakti~ki uslovi za rad politi~kih stranaka i organizacija. Isti se odnosi na javni rad kao {to je javna okupljanja, skupovi, manifestacije, mitinzi i sli~no a ne na unutarnji rad postoje}eg stanja. Radi svega re~enog odlu~eno je kao u dispozitivu. M.P.292
PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š
Dostaviti: 1. Ministarstvu Unutra{njih poslova RSK Knin, 2. Ministarstvu informisanja RSK Knin, 3. “Slu`benom glasniku RSK” 4. Arhiva – ovdje. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
123 1992., lipanj 16. Knin Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika ijekavskog narje~ja te }irili~nog pisma
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-5-161/92. Knin, 16. VI. 1992. god. Vlada Republike Srpske Krajine, razmatraju}i ostvarivanje jezi~ne politike na cjelokupnoj teritoriji Republike uo~ila je neke nedosljednosti, te s tim u vezi donosi slijede}i: ZAKLJU^AK U ~lanu 7. st. 1. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik “ RSK br. 2/92.) ka`e se da je u Republici u slu`benoj upotrebi srpski jezik, a pismo }irilica. Vlada Republike Srpske Krajine daje tuma~enje da se ovim ~lanom podrazumjeva upotreba srpskog jezika ijekavskog izgovora kojim se govori u najve}em dijelu Republike, u Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, Zapadnoj Slavoniji pa i dijelu Baranje, Isto~ne Slavonije i Zapadnog Srema. Dakle, srpski jezik ijekavskog izgovora u slu`benoj je upotrebi u dr`avnim organima i institucijama, te u {kolstvu. 292
Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
362
Preporu~uje se Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu kulture i vjera da odmah osnuju savjet za pitanja upotrebe jezika i pisma i provo|enje jezi~ne politike. Savjet bi trebao odmah pristupiti izradi dokumenata za standardizaciju jezi~ne politike. PREDSJEDNIK RSK: Mr. Zdravko Ze~evi} Dostaviti: 1. Ministarstvu prosvjete 2. Ministarstvo kulture i vjera 3. “Slu`beni glasnik” RSK 4. Arhiva – ovdje. Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
124 1992., lipanj 17. Knin Odluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene valute
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-3-163/92. Knin, 17. 06. 1992. god. Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Slu`beni glasnik RSK” broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici, odr`anoj dana 17. 06. 1992. godine u Kninu, Vlada RSK donosi slijede}u ODLUKU o uvo|enju monete Republike Srpske Krajine 1. Uvodi se moneta Republike Srpske Krajine. 2. Moneta }e se zvati “Srpski dinar”. 3. Moneta }e se po~eti primjenjivati od 1. 07. 1992. godine. M.P.293
PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 293
Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
363
125 1992., lipanj 17. Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da pripadnici 11. partizanske brigade pale ku}e u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.294 STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: 05/VI-01/1-07/92. Jasenovac, 17. 06. 1992. SEKRETARIJATU UPPAKRAC U prilogu dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku sastavljenu dana 14. 06. 1992. god. u Stanici milicije Jasenovac. Iz zabilje{ke je vidljivo da je dana 14. 06. 1992. god., oko 20,45 ~asova do{lo do zapaljenja {tale, vlasni{tvo Kosi} Nikole iz Jasenovca, ulica V. Nazora 34. [tala je u potpunosti izgorjela. U blizini izgorjele {tale nalazili su se vojnici koji su bili u pijanom stanju koji su trebali oti}i na rati{te u Derventu, te su tom prilikom vrije|ali i provocirali patrolu Milicije i s njima se nije moglo razgovarati. Pretpostavlja da su isti mogli izvr{iti i paljenje {tale. Obavije{tena 11. par. Brigada. Prilog: slu`bena zabilje{ka Komandir: Mladi} Ignjatije, Šv.r.š M.P. 295 STANICA MILICIJE JASENOVAC SLU@BENA ZABILJE[KA Sastavljena dana 14. 06. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi paljenja ku}a i objekata u Jasenovcu. Dana 14. 06. 1992. godine vr{ili smo redovnu pozorni~ku patrolnu slu`bu u vremenu od 15 do 23 ~asa na podru~ju Jasenovca, u sektoru I u sastavu Radulovi} Miroslav – Borovi} [tefan i primijetili po`are u ulicama @rtava fa{izma i Vuka Karad`i}a i to: – u 20,30 ~asova u ulici Vuka Karad`i}a zapaljena je {tala na broju 59, vlasni{tvo Boraljevi} Desanke – u 20,50 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 89, vlasni{tvo Katu{i} Nikole – u 21,55 ~asova u istoj ulici zapaljena je {tala na broju 81, vlasni{tvo Trivun~i} Teodora 294 295
Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-11/2, br. 85, 19. 06. 1992. Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB – Odjeljenje milicije Jasenovac.
364
– u 22,00 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 91, vlasni{tvo Dra~a Du{ana – u 22,00 tako|er je u ulici Vuka Karad`i}a na broju 85 zapaljena {tala, vlasni{tvo Trivun~i} Save – u 22,30 ~asova u ulici @rtava fa{izma zapaljena je jedna {tala na broju 110, vlasni{tvo [epovi} Ljubana. Daljnjim radom i ispitivanjem vojnika nismo mogli do}i do saznanja tko je po~inio navedena djela, jer vojnici opravdavaju paljenje ku}a i odbijaju saradnju sa civilnom milicijom. Vojnici nisu htjeli razgovarati s nama, ~ak su nas provocirali i vrije|ali. Napominjemo da su se paljevine dogodile u vrijeme kad je iz Jasenovca odlazio II. Bataljun 11. par. Brigade i da je ve}ina vojnika bila u pijanom stanju. Zabilje{ku podnio: Radulovi} Miroslav, Šv.r.š Borovi} [tefan Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2302.
126 1992., lipanj 18. Oku~ani Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o pogibiji pripadnika SJB na rati{tu u Bosni i Hercegovini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OP[TINA OKU^ANI STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OKU^ANI Dana: 18. 06. 1992. Broj: 05 – I – 02 -235 / 92 M.P.296 IZVJE[TAJ Na~elniku SUP-a Pakrac u vezi pogibije na{eg radnika Dmitra{inovi} @eljka te ranjavanja Grbi} Stanimira i Grbi} Milorada Dana 13. 06. 1992. g., po nare|enju na~elnika SUP-a Pakrac @ivkovi} Krste jedinica Stanice Javne bezbednosti Oku~ani u ~ijem sastavu je bilo 40 milicionera u jutarnjim satima je krenula na izvr{enja borbenog zadatka u {irem reonu Dervente.
296
Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/1, br. 1164, 16. 07. 1992.
365
Jedinica je opremljena li~nim naoru`anjem dugim, a poneki i kratkim te jednom osom, a u pratnji jedinice je bilo jedno minobaca~ko odjelenje dobrovoljaca sa podru~ja Oku~ana. Komandir jedinice je ]etojevi} Davorin, a direktno pod komandom na~elnika @arkovi}a. Dana 14. 06. 1992. g., oko 16,00 sati u reonu sela Komarice od ru~ne bombe su ranjeni: 1. Grbi} Vlade Stanimir ro|, 11. 10. 1966.g, u Bosanskoj Dubici u mjestu Demirovac, SO Bos. Dubica – ranjen u lijevu nogu odnosno gelerima je o{te}en mi{i} potkoljenice, 2. Grbi} Nikole Milorad – ro|, 02. 07. 1968. g, u Raj~i}ima, SO Novska sa stanom u Gre|anima – ranjen u lijevu ruku u predjelu {ake. Istog dana oko 20,30 sati u istom reonu je smrtno pogo|en Dmitra{inovi} @eljko sin Stevana, ro|, 15. 05. 1967.g, u Novoj Gradi{ki sa stanom u Dubovcu kbr, 194 SO Oku~ani pu{~anim metkom u predjelu slabina te je u transportu ka bolnici preminuo. Sahranjen je 16. 06. 1992. g, na mjesnom groblju Oku~ani. Sva trojica navedenih su od prvih dana u borbi, a u Stanici javne bezbednosti Oku~ani su obavljali poslove milicionera pripravnika. Grbi} Milorad se sada nalazi na ku}nom lije~enju dok je Grbi} Stanimir – Bato smje{ten u Prnjavorsku bolnicu i zadr`an na lije~enju. Oku~ani: 18. 06. 1992.g, O doga|aju obavije{ten pom. ministra Pavkovi} putem telefona – 16. 06. 92.g. u 11,15 sati
Pom. komandira: Klju~evi} Labud, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 17.
127 1992., lipanj 19. Knin Zahtjev Vlade RSK Dr`avnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da se zalo`i da zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske granice op}ina, ve} linija dodira sukobljenih strana
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-5-178/92. Knin, 19. 06. 1992. god. DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA SNAGAMA UJEDINJENIH NACIJA BEOGRAD
366
Po{tovana gospodo! Od trenutka kada je done{en Vensov plan bitno su se izmijenile politi~ke prilike koje su uslovile njegovo dono{enje. S tim u vezi `elimo da Vam uka`emo na sljede}e: 1. Garanti bezbednosti Srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini a to su dr`ava SFRJ i JNA vi{e ne postoje. 2. Republika Bosna i Hercegovina progla{ena je me|unarodnim dr`avnim subjektom. 3. Nedavno objelodanjeni vojni savez Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine bitno mijenjaju ukupni odnos vojnih snaga i potencijalna su opasnost po bezbjednost Srpskog naroda na jednom dijelu njegovog etni~kog prostora a posebno na prostorima Republike Srpske Krajine. 4. Ustupanje vazdu{nog prostora Republici Hrvatskoj od strane Republike Bosne i Hercegovine uz suglasnost ranijih saveznih organa biv{e SFRJ stvorili su i omogu}ili ukupnu blokadu privrednog i dru{tvenog `ivota kao i biolo{ki opstanak Srpskog naroda na teritoriji Republike Srpske Krajine. Nakon sjednice Vlade Republike Srpske Krajine od 16. 06. 1992. godine i nakon sastanka sa predstavnicima UNPROFO-om, gospodinom generalom Morijonom297 i predstavnicima Evropske zajednice odr`anog 18. 06. 1992. godine u Kninu, obra}amo Vam se sa ciljem da uka`emo na te{ko}e oko poku{aja nala`enja zajedni~kog rje{enja za uspostavu civilne vlasti Republike Srpske Krajine na teritoriji tzv. ru`i~aste zone. Naime podru~je ru`i~aste zone predstavlja povr{inu od 20,13 % ukupno jurizdikcijske teritorije RSK na kojoj Srpski narod ~ini zna~ajno ve}insko stanovni{tvo. Po prestanku borbenih dejstava na navedenom podru~ju uspostavljena je civilna vlast organa Republike Srpske Krajine. Ova podru~ja, tj. mjesne zajednice i zajednice mjesnih zajednica tokom decembra 1990. i u prvoj polovini do maja 1991. godine provele su referendume po tada va`e}em Ustavu Republike Hrvatske i Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Hrvatske i time se na legalan na~in izdvojili i pripojili etni~kim Srpskim op{tinama Republike Srpske Krajine. Negiraju}i pravo Srpskog naroda na samoopredjeljenje i ostanak u zajedni~koj dr`avi Jugoslaviji, Hrvatska strana posegnula je za secesijom i primjenom sile da bi ugrozila dr`avotvorna i osnovna ljudska prava Srpskog naroda na etni~kom srpskom prostoru. Neshvatljivo je i neprihvatljivo uvo|enje kategorija ru`i~astih zona pa smo stoga veoma iznena|eni iskrenom izjavom gospodina generala Morijana od 18. 06. 1992. godine da }e se na podru~ju tzv. ru`i~astih zona istovremeno vra}ati Hrvatska vlast – negiraju}i pravo Srpskom narodu koji se o tome prije sukoba ustavno pravno izjasnio o obliku zajednice u kojoj `eli `ivjeti. Molimo Vas da u kontaktima sa visokim predstavnicima Ujedinjenih naroda kao na{i zastupnici razmotrite mogu}nost da zona odgovornosti snaga Ujedinjenih nacija ne budu katastarske granice kraji{kih op{tina, ve} linija dodira sukobljenih strana {to }e omogu}iti za{titu Srpskom narodu. Ostali modaliteti provo|enja Mirovnog plana nisu sporni. Mi inzistiramo i bezuslovno tra`imo da se na tzv. ru`i~astim zonama zadr`i status KWO, odnosno sada{nja aktuelna civilna vlast organa Republike Srpska Krajina do iznala`enja
297
Zapovjednik snaga UNPROFOR-a general Philipe Morillon.
367
modaliteta politi~kog rje{enja pregovorima dviju strana u sukobu na najvi{em dr`avnom nivou. Za na{e inzistiranje na iznala`enju modaliteta politi~kog rje{enja novonastale situacije nalazimo upori{te u me|unarodnom ratnom pravu, gdje je decidirano re~eno, a potpisnici u Vensovom planu me|u kojima je i Hrvatska su prihvatili da na teritoriji Republike Srpska Krajina postoji aktuelna vlast organa Republike Srpske Krajine, ~ime smo ve} priznati kao strana u sukobu i {to po me|unarodnom ratnom pravu ima pravno dejstvo prema svim dr`avama i me|unarodnim organizacijama. U me|unarodnom ratnom pravu decidirano stoji da teritorije koje se nalaze pod suverenitetom jedne strane u sukobu, uklju~uju}i tu i njene unutra{nje morske vode i teritorijalno more kao i vazdu{ni prostor iznad nje isklju~ivo kontroli{e ta strana u sukobu. Stoga kategorija tzv. ru`i~aste zone kao element Me|unarodnog ratnog prava ne postoji. Iz navedenog proizlazi i ne vidimo razloge blokade – kontrole vazdu{nog prostora izvan pune jurizdikcije Republike Srpske Krajine koja treba da kontroli{e taj prostor a pogotovo se radi o za{ti}enom prostoru UNPROFOR-a na i zadnje rezolucije vije}a sigurnosti koja izuzima bilo kakve blokade vazdu{ne ili kopnene vezano za dotur humanitarne pomo}i, lijekova i za{tite djece, staraca i bolesnih sa teritorija RSK. PREDSJEDNIK VLADE RSK: Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š M.P.298 Molimo dostaviti: 1. Dr`avni komitet za saradnju sa UN 2. Generalnom sekretaru UN gospodinu Butrosu Galiju 3. Komandantu Mirovnih snaga u Jugoslaviji gospodinu generalu Sati{u Nambijaru 4. Svim stalnim ~lanicama Savjeta bezbednosti UN 5. Visokom komesarijatu UN za izbjeglice 6. Me|unarodnom komitetu Crvnog krsta Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
128 1992., lipanj 23. Knin Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
298
Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
368
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 20. sjednice Vlade RSK odr`ane 23. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom Privrednika u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Sergej Veselinovi}, Bo{ko Bo`ani}, Veljko D`akula, dr Du{an Jovi}, Savan Grabund`ija, Mr Svetozar Vin~i}, Du{an E}imovi}, \or|e Bjegovi}, Mirko Ra|en, Neboj{a Pavkovi}, Rade Ga}e{a, Vojin Peura~a, David Rastovi}, Starevi} Du{an. Sjednici jo{ prisustvuju: Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Sretko Petkovi}, Zdravko Jankovi}, Du{ko Babi}, potpukovnik, dr Milan Babi}, Veljko Popovi}, Sava Popovi} i Gojko Devrnja. Odsutni: Stevo Bogi}, Vojin [u{a, Stojan [panovi}, Milan Marti}, dr Mladen Had`i}, Dobrosav Vejzovi}, Mitar Brnovi}, Milan Kne`evi}. Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati. Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se mo`e punova`no odlu~ivati. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i D N E V N I R E D: 1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpsku Krajinu. (referiraju predstavnici MUP, NO i VP). Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne obrane. 2. Dono{enje Odluke o pove}anju kamata na iznos poreza na promet koji nije pla}en u zakonskom roku. 3. Razmatranje Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva. 4. Dono{enje rje{enja o imenovanju: a) Rudarskog inspektora b) Savjetnik – rudarski inspektor 5. Razno: Razmatranje zahtjeva za pozajmicu a) Komandi Glavnog {taba TO b) Op{tini Knin c) Zdravstveni centar Vukovar d) MUP Krajina Ta~ka 1. Informaciju o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji te napadu Hrvatskih snaga na Miljevce podnio je pukovnik Uzelac. O istoj situaciji podnio je informaciju pomo}nik ministra za Unutra{nje poslove Neboj{a Pavkovi}. O problemima koji su se pojavili novonastalom situacijom govorili su ministri Bjegovi}, Vin~i}, Veselinovi} i drugi. O radu Dr`avnog komiteta za saradnju sa UNPROFOR-om govorio je Neboj{a Mandini}. Istakao je potrebu 369
reorganizacije Dr`avnog komiteta vezano za nastanak Savezne Republike Jugoslavije, te potrebi op{te mobilizacije na podru~ju RSK, svih onih koji do sada nisu mobilizirani ili su lje~ni~kim potvrdama i radnim obavezama izbjegli mobilizaciju. Ministar Peura~a Vojin je predlo`io da sjednica Vlade kod rasprave o prvoj ta~ki dnevnog reda bude zatvorena za sve osim ~lanova Vlade. Za operativne kontakte sa Banjalu~kom Krajinom i potrebu ja~e suradnje sa njima zalo`io se Ministar Bjegovi} \or|e. O problemima mobilizacije na podru~ju Op{tine Knin govorili su jo{ ministri dr Du{an Jovi}, David Rastovi} istakli su potrebu da se u Kninu mobiliziraju svi vojno sposobni gra|ani kao i kompletna civilna za{tita. Tako|er su predlo`ili da se dobna granica pove}a sa 55 na 60 godina starosti. Lje~ni~ka komisija treba preispitati sve lje~ni~ke potvrde sa kojima su se osloba|ali pojedini obaveznici. Sergej Veselinovi} se zalo`io da se donese izvje{taj Vlade o uspjehu mobilizacije i istakao da se mora napraviti sve {to je u interesu obrane Krajine. Ministar financija Vojin Peura~a je rekao da je potrebno ubrzati dinamiku kori{tenja dopunskih sredstava, rekao je da su obaveze Savezne Republike Jugoslavije prema Krajini u obezbje|enju dopunskih sredstava Krajine nesporne te da je potrebno izna}i modalitete izvr{enja istog. Vlada je ovlastila Ministra financija da po{alje faksimil potpisa za potrebe {tampanja monete RSK. Ta~ka 2. Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e predlo`io je Vladi Uredbu o prometu motornog benzina i dizel goriva. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Uredba o prometu motornog benzina i dizel goriva Uredba }e se primjenjivati u cjelosti od ta~ke 1-18 za podru~je Slavonije, Baranje i Srijema. Za ostala podru~ja RSK Republi~ki Krizni {tab }e utvrditi kriterije za promet motornog benzina i dizel goriva u skladu sa mogu}nostima nabavke goriva te u dogovoru sa op{tinama. Ta~ka 3. Obrazlo`enje Odluke o pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en u zakonskom roku obrazlo`io je Ministar financija Vojin Peura~a. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA O pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en u zakonskom roku. Odluka se nalazi u prilogu zapisnika. Ta~ka 4. Predlog izbora stru~nih radnika u ministarstvu energetike i rudarstva podnio je Ministar \or|e Bjegovi}. Za radno mjesto rudarskog inspektora predlo`io je ^eprnja Radu iz Obrovca, a za radno mjesto savjetnik-rudarski inspektor predlo`en je Ra{kov} Milan p. Save. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA ^eprnja Rade iz Obrovca postavlja se za rudarskog inspektora pri ministarstvu energetike i rudarstva. Ra{kovi} Milan p. Save postavlja se za savjetnika-rudarskog inspektora pri istom ministarstvu.
370
Ta~ka 5. a) Glavni {tab teritorijalne odbrane se obratio Vladi RSK sa zahtjevom za obezbje|enje nov~anih sredstava za podmirenje obaveza prema dobavlja~ima iz RSK koja su ostala nepodmirena odlaskom JNA sa ovog podru~ja. Nakon provedene rasprave donesen je ZAKLJU^AK Glavni {tab Teritorijalne odbrane RSK treba napraviti specifikaciju tro{kova sa podatcima o strukturi tro{kova i brojnom stanju. b) Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Knin obratilo se Vladi RSK sa zahtjevom za privremenu pozajmicu za isplatu LD za 06/92. godine. Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela ODLUKU Zahtjevu se ne udovoljava. c) Ministar za zdravstvo dr. Du{an Jovi} obrazlo`io je Vladi zahtjev zdravstvenog centra Vukovar za dodjelu neophodnih sredstava za juni 1992. godine. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Odobravaju se zdravstvenom centru Vukovar sredstva u iznosu od 125.780.140 dinara za podmirenje nophodnih sredstava za juni 1992. godine. d) Ministarstvo Unutra{njih poslova podnijelo je zahtjev Vladi RSK za dodjelu sredstava za 6 mjesec 1992. godine u iznosu od 3,5 milijarda dinara za teku}e poslovanje, nakon ~ega je donesena ODLUKA Ministarstvu Unutra{njih poslova odobrava se iznos sredstava od 3,5 milijarde dinara za teku}e poslovanje. Sjednica je zavr{ena u 19,30 sati. PREDSJEDNIK VLADE RSK Mr Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
129 1992., lipanj 23. Slunj Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom javnom tu`iocu u Glini protiv Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu Lumbardenik
371
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutra{njih poslova Sekretarijat za unutra{nje poslove Knin SJB SLUNJ Broj K-83/92. Datum 23. 06. 1992. O K R U @ N O M JAVNOM TU@IOCU GLINA Na osnovi ~lana 151, stav 6. Zakona o krivi~nom postupku podnosi se KRIVI^NA PRIJAVA Protiv: 1. PA[I] MILANA, zvani “Beli” otac Mane i majke Stane ro|ene Kuzmanovi} ro|en dana 01. 10. 1954. u Bro}ancu, op}ina Slunj, stanuje u Bro}ancu, ulica Bro}anac broj 46, op}ina Slunj, narodnost Srbin, dr`avljanin RSK, zanimanje zemljoradnik, porodi~ne prilike neo`enjen, bez djece, u vojnoj evidenciji se vodi u Slunju, li{en slobode dana 21. 06. 1992. u 21,00 sati, sprovedenog istra`nom sucu Okru`nog suda u Glini, dana 24. 06. 1992. zbog krivi~nog djela ubojstva. Dana 21. 06. 1992. godine oko 18,30 sati u mjestu Slunju u selu Lumbardenik kbr. 87. do{lo je do krivi~nog djela ubojstva BOGOVI] DANIJELA, sin Mije i majke Jele r. Salopek, rodjen 04. 05. 1930. godine u Lumbardeniku SO Slunj, sa stanom Lumbardenik kbr. 87 SO Slunj na slijede}i na~in: Gore navedenog dana i vremena predmetni Pa{i} Milan do{ao je kod ku}e Bogovi} Danijela i ~im je pri{ao ku}i pozvao je Danijela, koji se je nalazio u ku}i, da izadje van. Kada je Bogovi} Danijel primjetio Pa{i}a nije iza{ao na vrata svoje ku}e ve} je isko~io kroz prozor i po~eo bje`ati, a Pa{i} je potr~ao za njim i uhvatio ga. Kada ga je uhvatio po~eo ga je maltretirati fizi~ki zlostavljati, tu}i ga nogama i rukama po prednjem dijelu tijela, a nakon toga ga je odveo ispod ku}e na livadu vlasni{tvo Po`ega Luke iz Lumbardenika b.b. Na toj livadi ponovno ga je fizi~ki zlostavljao. U navedenoj blizini Pa{i}a nalazio se i Tepavac Milan, koji ga je spre~avao da ne maltretira Danijela, odnosno da ga ne ide ubiti. U tome ga Tepavac nije mogao spre~iti, pa je nakon upozorenja isti odlu~io da se udalji sa mjesta gdje je Pa{i} zapo~eo vr{enje svoje radnje. Kada se Tepavac Milan udaljio, tada je Pa{i} iz pu{ke PM. br. 30335 ispalio tri hitca u Bogovi} Danijela, i na taj na~in nanio tjelesne povrede u predjelu desne strane tijela i lijeve noge u predjelu butine. Od zadobivenih povreda Bogovi} Danijel je odmah umro. Nakon ubojstva Bogovi} Danijela kroz kratko vrijeme radnici SJB-ti Slunj iza{li su na lice mjesta od kuda je dolazio zvuk pucnjave i u neposrednoj blizini ubojstva prona{li su Pa{i} Milana i Tepavac Milana te ih priveli u SJB Slunj, radi daljnje obrade. Prilikom obrade ustanovljeno je, da je Pa{i} Milan prije ubojstva Bogovi} Danijela fizi~ki zlostavljao Topi} Miru, Bogovi} Josu, Luci} Ivana i Trubi} Josu, sve iz sela Lumbardenik. Iz napred navedenog je vidljivo da je Pa{i} Milan izvr{io krivi~no djelo ubojstva ~l. 36. st. 1 ta~. 1 KZ Republike Srpske Krajine. Prilog:299 299
Prire|iva~i su izostavili priloge.
372
Zapisnik o uzimanju izjave x 3 Sl. zabilje{ke x 6 Skica lica mjesta x 1 Zapisnik o uvidjaju x 2 Rje{enje o pritvoru x 2 Potvrda o privremenom oduzetom oru`ju x 1 N A ^ E L N I K: Klipa Ljuban, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 6044.
130 1992., lipanj 23. Stara Gradi{ka Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevo`enju oplja~kanih stvari iz Slavonije u Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA – PAKRAC STANICA MILICIJE STARA GRADI[KA Broj: 05-IV-01-55/92-1 Stara Gradi{ka, 23. 06. 1992. god. IZVJE[TAJ za period od 22. 06. 1992. g. do 23. 06. 1992. god. Dana 22. 06. 1992. god. u vremenu od 09 h do 13 h na punktu Most na “SAVI”, prilikom poja~ane slu`be radnika SAO KRAJINE te po naredjenju predpostavljenih iz Oku~ana a na osnovu naredbe broj: 498-2 od 05. 06. 1992. god. izdane od Komande 5. korpusa a koja je potpisana od general-majora TALI]A300 napravili smo slijede}e: Nailaskom prve kontrole motornih vojnih vozila u koli~ini od 40 kamiona do{lo je do otpora oficira u ~inu podpukovnika a koji se nije htio predstaviti, kada smo mi zatra`ili da vozila koja napu{taju teritorij vizualno pregledamo na{to je isti oficir napomenuo da su vozila “komisijski” plombirana i zaklju~ana, {to smo se i uvjerili na ve}ini kamiona {to su bili ili plombirani ili zaklju~ani manjim katancem {to {oferi nisu otvarali pod izgovorom da su klju~evi kod podpukovnika koji je nakon na{eg razgovora sjeo u auto i oti{ao preko mosta. Otvaranjem kamiona na ceradi s prednje strane gdje se nalaze tri kop~e utvrdili smo da u ve}ini kamiona ima civilnih stvari a koje su poslagane u prednji dio kabine za robu a iza nje vojni materijal i druge vojne stvari. 300
Momir.
373
Prilikom na{eg zahtijeva da stvari izvade dolazilo je do vrlo neugodne verbalne situacije, a zbog op{te sigurnosti radnika na mostu kamioni sa robom su pu{tani jer su verbalne situacije dolazile ~ak i pred upotrebu i vatrenog oru`ja. Po{to nismo imali saradnju vojnih oficira a ~ak su i bili na strani vojnika otvoreno su vojnike koji su posjedovali pokretnu civilnu imovinu {titili. Oko 10,10 h na punktu most na “SAVI” je do{la kolona vojnih vozila od oko 100 {to vojnih a {to civilnih a koji se nalaze u posluzi u JNA. Ispred kolone kretao se bijeli golf, u kojem je bio pukovnik LAZO BABI]301 te na jedan vrlo arogantan i bezobrazan na~in nije dozvolio pregled kolone a na insistiranje o naredbi korpusa isti je sjeo u osobni auto te oti{ao u operativni centar u Staroj Gradi{ci gdje se vratio nakon 10-15 minuta sa pukovnikom KOSANOVI] koji je li~no – usmeno naredio da zabranjuje bilo kakvo pregledanje vojnih kamiona i opreme od strane milicije KRAJINE te po~eo verbalno vredjati kako radnike na mostu tako i samu slu`bu. Kolona je nastavila prelazak preko mosta iako je na kamionima bilo vidljivo da prevoze pokretne civilne stvari a izmedju ostalog u koloni se kretao i jedan traktor s prikolicom. Na kamionima se nalazilo poslagano sve pokretno kao {to je stolica, krevet, drva za ogrjev, fosna hrastova, cijevi za vodu, radiatori, pe}i, motori, bicikli i dr. {to u tom momentu nismo mogli vidjeti. Za napomenuti je da je pratnju i seobu vojnih formacija pratio UNPROFOR od 4. ~lana kanadskih predstavnika te po prolasku kolone isti su napustili most. Napominjemo da je odnos oficira prema na{em zajedni~kom dogovoru bio krajnje bezobrazan i plja~ka{ki nastrojen {to je izazivalo revolt kako radnika tako i naroda koji su kolonu ispratili. Oko 12 h na punktu most na Savi zaustavljeno je vozilo marke “ASKONA” zelene boje bez reg. tablica sa vojnim oznakama bez dokumenata sa radnim nalogom broj 2425/92, a kojim je upravljao PAVLOVI] Borislav a isti nije bio upisan na radnom nalogu /Brkovi} Milorad – voza~/ te je vozilo privremeno oduzeto i parkirano ispred stanice. Nakon 20 minuta u prostorije ove SM ulazi major [KONJEVI]302 te uz rije~i “[ta vi mislite, da mo`ete raditi, ho}ete li da ja ovo sve polupam”. Naredio je da se isto vozilo preda kapetanu PEPI] Jovica VP 6372/1 {to je i u~injeno. U vezi naprijed navedene naredbe poja~ali smo slu`bu na punktu most na SAVI, {to je bilo dovoljno za brzo i neometano pregledavanje motornih vozila ali zbog nemogu}nosti saradnje sa vojnom policijom i sa starje{inama nismo uspjeli u~initi ni{ta. KOMANDIR SM Nikola Borkovi} Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 2452.
301 302
Kasnije zapovjednik 18. korpusa SVK. Prire|iva~i nisu utvrdili ime.
374
131 1992., lipanj 24. Knin Zahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretne televizijske opreme iz Komande 9. korpusa JNA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Broj: 04-5-189/92. Knin, 24. 06. 1992. god. MINISTARSTVU VOJSKE SR JUGOSLAVIJE n/r na~elnika General{taba gen. Pani}303 BEOGRAD PREDMET: Zahtjev Vlade dostavlja se, Radio televizija Republike Srpske Krajine, uz pomo} i podr{ku svih kraji{kih struktura, ula`e maksimalne napore da razbije informativnu blokadu i unapredi sistem i kvalitet informisanja naroda i boraca u ovim te{kim vremenima. Razumijevanje pomo} i saradnja JNA, odnosno Vojske SR Jugoslavije u svim prilikama dosada bila je, u tim nastojanjima, svestrana, dragocjena i od velikog zna~aja i vrijednosti, na ~emu Vam i ovom prilikom srda~no zahvaljujemo, uz molbu za razumjevanje i podr{ku i u budu}im na{im naporima i potrebama na tom planu. Oprema koju ste nam dosad ustupili pokazala se kao vrlo kvalitetna i funkcionalna i maksimalno se koristi, {to je zna~ajno pomoglo opremanju i kvalitetnijem radu RTV Republike Srpske Krajine. Da bi kompletirali potrebu (minimalnu i nu`nu) televizijsku opremu za po~etak emitovanja na{eg televizijskog programa, RTV Republike Srpske Krajine neophodna je mobilna oprema, video i tonska mikseta, koju ne mo`emo ina~e nabaviti, Pa Vas molimo da nam obezbjedite pomenutu tehniku uz va{e uslove. Tako|er Vas molimo, ukoliko postoji takva mogu}nost da nam uputite koju terensku, a eventualno studijsku kameru za potrebe na{e televizije. Dvije kamere, koje mogu slu`iti svrsi emitovanju programa, nalaze se u Komandi Kninskog korpusa, spakovane za transport, pa molimo da nam se ustupe. U nadi da }emo, kao i do sada tijesno sara|iati uz obostrano razumjevanje i podr{ku, jo{ jednom Vam zahvaljujemo i srda~no Vas pozdravljamo. M.P.304
PREDSJEDNIK VLADE RSK Mr. Zdravko Ze~evi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 303 304
@ivota. Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
375
132 1992., lipanj 24. Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
ZAPISNIK Sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odr`ane 24. 06. 1992. godine u Oku~anima. Sjednica po~ela sa radom u 08,00 sati. Sjednici prisutni: D`akula Veljko, predsjednik vije}a, Mladen Kuli}, podpredsjednik, Savo Rado{evi} sekretar Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, D`elajlija Branko, Budi} Ljubi{a, Zagorac @ivko – ~lanovi vije}a. Ostali prisutni: Vitez Du{an – predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani, Radakovi} Milan – predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac, Lovri} Djordje predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Daruvar, dr. Milan Basta{i} ispred Izvr{nog savjeta op{tine Grubi{no Polje, Uskokovi} ^edomir – sekretar oblasnog koordinacionog odbora Crvenog krsta, Krupi} Fadil – predsjednik koordinacionog odbora Crvenog krsta, Slobodan Rado{evi} ispred [taba za prihvat izbjeglica, E}imovi} Du{an – ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Krajine i Djordje Damjanovi} ispred TO Oku~ani. Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Milan Graovac i Nikola Dopudja. Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka Za sjednicu je predlo`en i usvojen slijede}i DNEVNI RED 1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odr`ane 06. 06. 1992. godine. Izvjestilac: Sekretar Vije}a. 2. Informacije: a) o politi~ko bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Zapadne Slavonije Izvjestilac: Sekretar Oblasnog SUP-A b) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima i u vezi sa preuzimanjem odgovornosti za Podru~je Zapadne Slavonije od strane UNPROFORA. Izvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ^ubri} 3. Izvje{taj Komisije za procjenu {teta o do sada u~injenom i o problematici u vezi sa radom Komisije Izvjestilac: Vlado Vidi} 4. Informacija sa razgovora koji su sa UNPROFOROM vodjeni 22. 06. 1992. godine Izvjestilac: Predsjednik D`akula 5. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpske Krajine Izvjestilac: Predsjednik D`akula i ministar za informisanje u Vladi RSK Du{an E}imovi} 6. Dono{enje Odluke o razvrstavanju funkcionera i radnika Narodne Skup{tine, Oblasnog vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadne Slavonije u platne grupe – materijal u prilogu. 376
Izvjestilac. Branko D`elajlija 7. Dono{enje Zaklju~aka o visini osnovice za obra~un li~nih dohodaka za mjesec maj 1992. Materijal u prilogu. Izvjestilac: Branko D`elajlija 8. Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Materijal u prilogu. Izvjestilac: Branko D`elajlija 9. Utvrdjivanje prijeloga Odluke o osnivanju Oblasne geodetske uprave – materijal u prilogu. Izvjestitelj: Ljubi{a Budu} 10. Dono{enje rje{enja o razrje{enju komandanta [taba za prihvat izbjeglica i za povratak naroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju. 11. Dono{enje rje{enja o imenovnaju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka naroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju. 12. Ostala problematika. Napomena: 1. Kod materijala pod ta~kom 8. i 9. dnevnog reda potrebno je izvr{iti ispravke teksta koje su vi{e tehni~ke naravi. 2. Prilozi uz poziv za dnevni red dostavljeni su samo ~lanovima Oblasnog vije}a. Za to~nost otpravka: SEKRETAR: Savo Rado{evi}
PREDSJEDNIK Dipl. in`. Veljko D`akula v.r.
Predlo`eno je i usvojeno da se to~ka 2., 4. i 5. spoje u jednu {to je i prihva}eno. AD 1 Nakon podnesenog zapisnika sa sjednice Oblasnog vije}a odr`ane 06. 06. 1992. na verifikaciju, Oblasno vije}e je na temelju ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. a u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo ovaj ZAKLJU^AK 1. Usvaja se zapisnik sa svim aktima u prilogu koji su doneseni na sjednici Oblasnog vije}a 06. 06. 1992. godine bez izmjena i dopuna. AD 2., 4. i 5. Pod drugom ta~kom dnevnog reda nisu do{li izvjestioci pa je predsjednik Oblasnog vije}a naknadno pozvao Stevu Kresovi} i Babi}a.305 Predsjednik D`akula upoznaje Oblasno vije}e da su i na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine izvje{taji, odnosno informacije o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Republike dati samo za tri op}ine, dakle manjkavo i nepotpuno. Istakao je da je dao primjedbu na sjednici Vlade da je ministar [panovi}306 slabo pripremio za{titu Zapadne Slavonije. Isto tako prigovorio je ministarstvu unutra{njih poslova za nedopustivo pona{anje da mjesec i pol dana Srpska oblast Zapadne Slavonije nema imenovanog sekretara Oblasnog 305 306
Milanko. Stojan.
377
SUP-a, a na~elnik je takodjer odsutan na zadatku ali bez prethodne konzultacije ministarstva unutra{njih poslova sa ovim Oblasnim vije}em. U razgovorima sa UNPROFOROM informirani smo da je proces demobilizacije zapo~eo 20. 06. 1992. godine i nakon otprilike 15 dana }e se priznati samo uniforme lokalne policije i UNPROFORA – a ja sam dodao u {ali, nastavio je predsjednik D`akula, i uniforme po{tara i `eljezni~ara ako `eljeznica proradi. U razgovorima sam nadalje istakao problem uniformi za policiju kao i problem civilnih odijela za pripadnike TO nakon demobilizacije. Ovo pitanje sam postavio i na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine. Obe}ao je da upravo danas kre}e 13 vozila sa opremom za miliciju. Predsjednik D`akula je informirao da je general Tali}307 izdao naredbu da i na{a civilna policija ravnopravno kontroli{e most. Ovo smo tra`ili zbog spre~avanja odvo`enja materijalnih dobara sa ovog podru~ja za vrijeme i nakon postupka demilitarizacije Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Nadalje u razgovorima sa UNPROFOROM na dnevni red smo stavili pitanje – povratak izbjeglica – humanitarne pomo}i. Pod povratkom izbjeglica smo vje{to postavili pitanje nepokrivenog podru~ja Podravske Slatine i dogovorili da tra`imo da taj prostor (srpska sela na podru~ju op}ine Podr. Slatina i Slavonska Po`ega) – za po~etak bar brdski dio, obidju predstavnici mirovnih snaga – da podnesu izvje{taj o stanju na podru~ju i prijedlog kako da se rije{i to podru~je. Kontakt razgovora sa UNPROFOFOM treba odr`avati slu`beno i korektno. Po podacima koje su oni za nas dobili, oni sada stje~u sasvim drugu sliku. Mi smo prestavljeni u veoma ru`nom svjetlu. Upoznali smo ih o blokadi humanitarne pomo}i, o potrebi za naftu za `etvu. Ulo`en je protest na izjavu generala Zabale308 da }e pustiti u saobra}aj auto-put jer je to navodno dogovoreno u Beogradu. Postavljeno je ovo pitanje i na Vladi Republike Srpske Krajine i Vlada je donijela odluku da Dr`avni komitet za odnose sa UN nema legitimitet za zastupanju RSK, da se mora formirati novi dr`avni komitet i da Vlada Republike Krajine imenuje svoje predstavnike u dr`avni komitet za UN nema legitimitet za zastupanje RSK, da se mora formirati novi dr`avni komitet i da Vlada Republike krajine imenuje svoje predstavnike u dr`avni komitet za odnose na UN i da Vlada bude uklju~ena u sve pregovore kada je u pitanju Republika Srpska Krajina. Predsjednik D`akula je nadalje upozorio da se ne bi naru{avali odnosi i nivoi odnosa sa UNPROFOROM, mora se sprije~iti da npr. mjesna zajednica Stara Gradi{ka ne vr{i kontakte mimo legalnih predstavnika vlasti. U raspravi su u~estvovali: @ivko Zagorac je upoznao Oblasno vije}e da su ju~er vodjeni razgovori u komandi mjesta Daruvar o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji (sastanak je bio dogovoren izmedju Daruvara i Oku~ana). Isti~e dalje da netko nije Grubi{no Polje obavijestio od koga dana mi ostajemo bez hrane. [ta sa ljudima poslije 04. 07. 1992. Isti~e da li~no misli da se pukovnik ^ubri} izgubio u ovome, da li zbog toga {to nema adekvatne saradnike ili je ne{to drugo u pitanju. Slobodan Rado{evi} upoznaje Vije}e da je Izvr{ni Savjet op{tine Podr. Slatine imao sastanak sa borcima TO Podravske Slatine. Dio }e njih biti u policiji, dio u jedinicama 307 308
Momir, zapovjednik 1. kraji{kog korpusa. Carlos Maria, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru “Zapad”.
378
Oku~ana, Pakraca. Postavlja se pitanje {ta sa ljudima koji ne budu rasporedjeni u policiju i ne}e imati prihoda a ti ljudi imaju porodicu. Te{ko }e te ljude biti zadr`ati u ovim podru~jima ako ne bude bila jasnija perspektiva u skorije vrijeme. Dr. Milan Basta{i} isti~e da ima informaciju da je pukovnik ^ubri} rekao da }e se sva TO Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, Oku~ani i Podr. Slatina razoru`ati. Sva krizna podru~ja su mrlja od mastila na kojoj je njihova policija, tu proporcionalno dolazi na{a policija i mi treba da dovodimo na{ narod. Oru`je odla`emo tu negdje da bude pri ruci za nedaj bo`e. ^ini mi se da u tehni~kom smislu mi treba da se odreknemo Zapadne Slavonije. Nitko ne mo`e pozivati narod u ove uslove. Lovri} Djordje isti~e da je doznao da se vr{i pritisak na na{e izbjeglice smje{tene u Bosanskoj krajini da one naseljavaju muslimanska sela. D`elajlija Branko iznosi podatak da }e prema sada{njem stanju biti oko 1.850 ljudi koji }e biti bez rasporeda. Du{an E}imovi} isti~e da je za mnoge stvari kod nas kriv Oblasni SUP odnosno policija koja nije organizovana. Zar nije velika glupost da se za potrebe na{eg TO radi uskladi{tenja ide po haubice ili neko drugo artiljerijsko oru|e u Baniju a ovdje je istih takvih bilo i mogao se potreban broj ostaviti a preraspodjelu izvr{iti na drugi na~in. Isti~e nadalje da je u vojno-strate{kom pogledu situacija oko Knina lo{a i da na{ udio u trgovini u politi~kim razgovorima kada su teritorije u pitanju u velikoj mjeri smanjen. [to se ti~e Zapadne Slavonije ranije nisam bio optimist kao D`akula, ali sada sam sve vi{e ubijedjen u opravdanost Veljkovog optimizma. Mi sve vi{e moramo isticati fizi~ki i kulturni genocid i tu vidim na{u {ansu. [to se ti~e na{ih izbjeglica na podru~ju Bosanske Krajine moram re}i da nije na vladi AR Krajina usvojena generalna politika da se Srbima iz Zapadne Slavonije naseljavaju druga sela. Lovri} Djordje ponavlja da je novi komandant za izbjeglice u Banja Luci saop}io pitanje naseljavanja nekih muslimanskih sela srpskim izbjeglicama iz Zapadne Slavonije. Djordje Damjanovi} `eli da dozna sudbinu Zapadne Slavonije pa ka`e da kad gradi ku}u gradi ju od temelja, {to upu}uje na to da `eli da zna na{ status, {ta mi zna~imo za novu Jugoslaviju, da li }e egzistirati kao takva, {ta smo mi u viziji Republike Srpske Krajine, {ta smo mi u viziji kona~no i dr`ave Hrvatske. U 98% slu~ajeva nije mi jasna na{a vizija ni sada{nja ni budu}a. Molimo Oblasno vije}e i sve koji vr{e kontakte sa na{om Vladom sa UNPROFOROM da dobro vode ra~una o neotudjivosti podru~ja koje je osvojeno, a naro~ito da se ne kockamo sa komunikacionim sistemima koji su na{a {ansa. Branko Bosanac isti~e da po pitanju snabdjevenosti sa ishranom i drugim potrep{tinama pripadnika TO moramo napraviti program rje{avanja problema. Da li imamo hrane i smje{taja za ljude iz TO. Za{to milicija nije popunjena a ljudi ima dovoljno – na drugoj strani imamo ljude nerasporedjene. Ljubi{a Budi} isti~e da se boji da }e ovo Vije}e biti pepeljara za punjenje i otresanje a su{tina je u tome da nadle`nosti za mnoga rje{enja le`e po mnogim pitanjima u drugim organima i na drugim nivoima. D`akula Veljko smatra da je najve}i problem {to stvaramo dr`avu u jednom haosu i to pripisuju}i zakone Republike Srbije. Za ovakvo stanje sam se i pripremao. Dovedeni smo u situaciju da rje{enjem tra`imo politi~kim putem a ne vojnim. 379
Sada se vidi da su veliki pritisci na Srbe i da moramo mudro politi~kim putem rje{avati na{e pitanje. Mi moramo raditi na povratku naroda ali i na njegovom statusu (za{titi) na ovom podru~ju. Vensov plan nije detaljiziran pa se mora razja{njavati. Povratkom naroda vra}a se njegova vlast i policija jer je zbog tudje vlasti i policije ovaj narod i do`ivio ovu sada{nju sudbinu. Ve}e muke nas ~ekaju nego {to su ove sada. Sve nas ~ekaju kazani. Jedno je povratak naroda a drugo je politi~ko rje{enje. Situacija u ovoj zemlji }e natjerati svakoga da ide u svoj kraj. Moramo oja~ati mjesne zajednice da budu sposobne da obave ni malo lake zadatke. Ve} sutra moramo u Banja Luci da dogovorimo za pomo} u hrani, za pomo} u opremi za pripremu hrane (poljske kuhinje). Moramo strpljivo i sistematski i}i u odredjenim etapama u osvajanje pojedinih podru~ja. Mnoge prigovore je vr{ila armija, nedovoljno lukava, a imali su fizi~ku vlast nad nama. Milan Radakovi} smatra da barem oni misle da zna {ta `elimo. Isti~e da su izgleda neki pro{li puta bili uvrijedjeni – smatra da su to dvojica izvjestilaca kojih nema. Na{a sudbina je u rukama onih koji nisu svoj posao organizovali. Proces promjene odredjenih zakona ako ih treba mijenjati nije nerje{iva stvar, ali se bojim da }e to dozvoliti oni koji su uzeli kajase u svoje ruke. Mi{ljenja sam da milicija nije izvr{ila svoj zadatak (mislim zbog nestru~nosti). Prisustvo ljudi koji su stjecali ~inove po kancelarijama }e nam puno {tetiti. Moramo stalno svi biti pod kriti~kim osvrtom za svoj rad a mora postojati i odgovornost oblasnih organa milicije i zonskog {taba TO prema civilnim strukturama za obavljeno ili neobavljeno. Ne}e biti puno uspjeha ako bude samo vertikalna povezanost i odgovornost. Budi} Ljubi{a ne isklju~uje mogu}nost tenzije da se kod nas izazovu sukobi. Smatra da je Narodna skup{tina najvi{i organ vlasti i ona mo`e jedino donijeti odluku po pitanju komunikacija. Du{an E}imovi} isti~e da o otvaranju autoputa ne mo`e odlu~iti Oblasna skup{tina – to jeste komunikacija na podru~ju ove oblasti ali je od strate{kog interesa za Republiku. Slobodan Rado{evi} zala`e se za postavljanje organizacije mikro-vlasti – Izvr{ni savjeti i mjesne zajednice – da onaj iz Crvenog krsta i [taba za izbjeglice zna kome }e se obratiti. Kresovi} Stevo iznosi probleme u SUP-a: – SUP sa stru~nim kadrom nije popunjen, stanice milicije ni sa stru~nim kadrom ni sa milicionarima. Mnoge stanice su molbe dr`ale a nisu ih rje{avale. Ostaje i dalje nerije{eno pitanje naoru`anja i opreme (uniformi). Babi} isti~e da je brigada milicije formirana sa zadatkom da obezbjedi granice Zapadne Slavonije i da odbije prve napade. Isti~e da najvi{e problema ima prema Raji}ima i to zbog razli~itih struja i interesa pa je za to podru~je za razrje{avanje problema tra`io i pomo} ministra. U razgovorima sa UNPROFOROM konstatovali smo da oni tra`e da lokalne policijske snage nose samo kratke cijevi (kratko naoru`anje). Isti~e da je na terenu sela [umetlica smje{teno i 67 civila i da }e se organizirati zajedni~ka prehrana i milicije i civila. Po pitanju rje{avanja molbi bilo je i izvjesnih nesporazuma na liniji komande brigade i sekretarijata unutra{njih poslova. Moli nadalje, da se po{alje apel oficirima koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije a potrebni su brigadi milicije, da se odazovu. 380
Predla`e da se od ministarstva unutra{njih poslova i Vlade Republike Srpske Krajine tra`i razja{njenje po pitanju naoru`anja. Veljko D`akula smatra da ~im prije moraju profunkcionisati Izvr{ni savjeti, da ovi imenuju Savjete mjesnih zajednica, da Crveni krst i [tab za izbjeglice daju prijedloge rje{enja iz svog djelokruga i da to profunkcioni{e, da Crveni krst tra`i rje{enja za izlaze i u najte`im situacijama. Du{an Vitez iznosi nedefinisanost nadle`nosti – koje su kompetencije Oblasnog vije}a i Izvr{nog savjeta, i ranije sam tra`io da se to defini{e. Daljnji problemi: Babi} tra`i od Crvenog krsta dio hrane za specijalnu miliciju. Oblasni Crveni krst mora se hitno uklju~iti u akciju humanitarne pomo}i za ovo podru~je. Ima 500 zahtjeva za privremeni smje{taj – ti zahtjevi }e se pove}ati sa demobilizacijom. Trgovine ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe stanovni{tva. Bud`et op}ine je na kraju. Pitanje penzionera je ogroman problem. Pored 500 ugro`enih lica imamo 2.000 ljudi penzionera bez sredstava za `ivot. Nakon rasprave doneseni su slijede}i zaklju~ci: Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odr`anoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Od Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina zadr`ati razrje{enje u pogledu vrste i kalibra naoru`anja pripadnika jedinica milicije na podru~jima oblasnih Sekretarijata unutra{njih poslova. 2. Uputiti apel oficirima koji su poreklom ili rodjenjem sa teritorije Srpske oblasti Zapadne Slavonije, a potrebni su kao stru~ni kadrovi za brigadu milicije, da se stave na raspolaganje Sekretarijatu unutra{njih poslova Srpske oblasti Zapadne Slavonije. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-81/92. Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odr`anoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije nala`e svim funkcionerima i organima Srpske oblasti Zapadne Slavonije da putem Vlade i drugih organa i organizacija Republike Srpska Krajina zahtjevaju da se osigura prisustvo nov~anih sredstava na ovom podru~ju kako bi se moglo efikasnije funkcionisati. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-80/92 AD 3. Vlado Vidi} predsjednik komisije za procjenu {teta od ratnog razaranja koja je imenovana od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije podnio je informaciju o u~injenom na procjeni {tete od ratnih razaranja po op{tinskim komisijama. Upoznao je Oblasno vije}e da jo{ prije nego je komisija imenovana su on i Budi} Ljubi{a radili na 381
dokumentima na osnovu kojih }e se procjena vr{iti. Elaborat za procjenu {teta su podijeljeni po op{tinama a isto tako su Izvr{ni savjeti op{tina obavije{teni da imenuju svoje komisije za procjene {teta. Rad po komisijama odvijao bi se uglavnom u tri faze: prva faza sastojala bi se od globalne procjene {teta, druga bi se provodila konkretno na procjeni konkretnih dobara, sredstava itd., a tre}a faza bi se sastojala od izrade dokumentacije u fazi obnove na osnovu koje bi se vr{ila i nabavka i tro{enje sredstava. Vidi} isti~e da su upu}ivali po`urnice op{tinskim komisijama da se odredjeni poslovi obave, te obavili razgovore o problemima kao {to su: – terenski uslovi rada (nedostatak prevoznih sredstava i pogonskog goriva) – prostor – kadrovski problemi – pitanje shva}anja ozbiljnosti posla na procjenama {teta Budi} Ljubi{a isti~e da nije profunkcionisalo na terenu {ta radi op{tinska komisija za procjenu {teta, zatim su isticali da komisije nemaju formulare – oni su izradjeni ali svi nisu podigli, i glavnom problem je {to je to rad na terenu skop~an sa odredjenim prevozom. Predsjednik D`akula isti~e da treba zahtjevati da op{tinske komisje odmah po~nu sa radom i da od 27. 06. 1992. godine znamo koje su u funkciji. Nakon zavr{ene rasprave po ovoj ta~ci dnevnog reda Oblasno vije}e je donijelo ovaj ZAKLJU^AK 1. NALA@E se op{tinskim komisijama za procjenu {teta od ratnih razaranja na stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima da intenzivno otpo~nu sa radom na procjenama {teta. Za eventualne nejasno}e ili stru~nu pomo} obratiti se Komisiji za procjenu {teta od ratnih razaranja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 2. O izvr{enim procjenama dostavljati izvje{taje Komisije za procjenu {teta od ratnih razaranja Oblasnog vije}a Srpska oblast Zapadne Slavonije. OBLASNO VIJE]E BROJ: 02-01-77/92. AD 6. Branko D`elajlija podnio je obrazlo`enje prijedloga odluke o razvrstavanju funkcionera i radnika Narodne Skup{tine, Oblasnog vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadne Slavonije u platne grupe i koeficijente. Prijedlog odluke su ~lanovi Oblasnog vije}a dobili uz poziv za sjednicu i primjedbi na prijedlog odluke nije bilo pa je Oblasno vije}e donijelo ovu Na osnovu ~lana 46. Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima (“Slu`beni glasnik RSK br. 6) Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na sjednici odr`anoj 24. 06. 1992. godine donijelo je slijede}u ODLUKU o razvrstavanju funkcionara i radnika Oblasnog vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadna Slavonija u platne razrede. ^lan 1. Osnovica za obra~un plata ~ini prosje~na zarada zaposlenom ispla}ena za prethodni mjesec u Republici Srpskoj Krajini ili utvrdjena najni`a cijena rada za zaposlene u Vladi Republike Srpske Krajine ovisno o poznatom podatku. 382
^lan 2. Osnovica se mno`i koeficijentom za svako radno mjesto. ^lan 3. Pripravnicima pripada 80% od najni`e plate u okviru zvanja za koje se pripravnik osposobljava. ^lan 4. Platne grupe i koeficijenti: I 5,25 Predsjednik Narodne Skup{tine Predsjednik Oblasnog vije}a II 4,40 Podpredsjednik Oblasnog vije}a III 4,00 Sekretar Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a, Sekretari Oblasnih Sekretarijata IV 2,90 Samostalni stru~ni suradnik V 2,65 Vi{i stru~ni saradnici VI 1,85 Stru~ni saradnici, referenti i tehni~ko administrativni radnici VII 1,20 Voza~i i VKV radnici VIII 0,65 ^ista~ice ^lan 5. Na osnovu ove Odluke a u skladu sa ~lanom 5 ispla}ivat }e se plate funkcionarima i radnicima zaposlenim u Oblasnom vije}u i organima uprave Srpske oblasti Zapadna Slavonija po~ev od 01. 05. 1992. pa do dono{enja akata o sistematizaciji i vrednovanju radnih mjesta zaposlenih u Oblasnom vije}u, a najkasnije do 01. 11. 1992. godine. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-82/92. Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a potrebno je pripremiti prijedloge za isplatu li~nih dohodaka (kriterije za obra~un) za Izvr{ne savjete op{tina i druge stalne ili povremene organe (odbore, {tabove, komisije, stru~ne i druge slu`be) koji su izabrani ili imenovani od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije. U komisiju za izradu prijedloga predlo`eni su: D`elajlija Branko, za predsjednika Bosanac Branko, za ~lana Rado{evi} Slobodan, za ~lana Kova~evi} Vera, za ~lana Lovri} Djordje, za ~lana Drugih prijedloga nije bilo pa je Oblasno vije}e nakon zaklju~ene rasprave donijelo ovo Na temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odr`anoj 24.06.1992. godine donijelo je ovo RJE[ENJE 1. U Komisiju za izradu prijedloga za isplatu li~nih dohodaka za Izvr{ne savjete op{tine i druge stalne ili povremene organe (odbore, {tabove, komisije, stru~ne i druge slu`be) izabrane ili imenovane od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju se: a) D`elajlija Branko, za predsjednika b) Bosanac Branko, za ~lana 383
c) Vitez Du{an, za ~lana d) Rado{evi} Slobodan, za ~lana e) Kova~evi} Vera, za ~lana f ) Lovri} Djordje, za ~lana 2. Prijedlog za obra~un i isplatu li~nih dohodaka dostaviti na razmatranje i usvajanje Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije za narednu sjednicu. 3. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-73/92. AD 7. Branko D`elajlija podnosi obrazlo`enje na prijedlog zaklju~ka o visini osnovice za obra~un i isplatu li~nih dohodaka zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave. Prijedlog zaklju~ka dostavljen je uz poziv. Za raspravu se nije nitko javio pa je na temelju prijedloga Oblasno vije}e donijelo ovaj Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odr`anoj 24. 06.1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJU^AK o visini osnovice za obra~un i isplatu li~nih dohodaka zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave 1. UTVRDJUJE se osnovica za obra~un i isplatu li~nih dohodaka za mjesec maj 1992. godine za funkcionere i zaposlene radnike u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave u iznosu od 44.524. – dinara (slovima: ~etrdeset~etirihiljadepetstodvadeset~etiri dinara) koji iznos je utvrdjen od strane Vlade Republike Srpske Krajine kao najni`a cijena rada funkcionera i zaposlenih radnika u Vladi Republike Srpske Krajine za mjesec maj 1992. godine. 2. Ovaj Zaklju~ak stupa na snagu danom dono{enja. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-76/92. AD 8. Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske oblasti Zapadne Slavonije obrazlo`io je Ljubi{a Budi} a pismeni materijal dostavljen je uz poziv za sjednicu. Kuli} Mladen je u raspravi stavio primjedbu da ovaj prijedlog odluke prejudicira politi~ko rje{enje. Budi} Ljubi{a je obrazlo`io da se ne radi o prejudiciranju politi~kog rje{enja ve} da je to zakonska obaveza prema va`e}im zakonima Republike Srpske Krajine iz te oblasti. U raspravi vi{e nije bilo u~esnika pa je Oblasno vije}e sa 5 glasova za i 1 glas protiv utvrdilo Na temelju ~lana 11. stava 1. ta~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lana 22. Zakona o planiranju i uredjenju prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpska Krajina”, broj 9/92), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na sjednici odr`anoj ______ 1992. godine, donijela je
384
ODLUKU O PRIPREMANJU REGIONALNOG PROSTORNOG PLANA SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE ^lan 1. Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi Odluku da se za prostor Srpske oblasti Zapadne Slavonije pripremi REGIONALNI PLAN ZAPADNE SLAVONIJE. (U daljem tekstu – Regionalni plan). ^lan 2. Regionalni plan Srpske oblasti Zapadne Slavonije obuhvata prostor op{tina: Oku~ani, Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina. ^lan 3. Regionalni plan treba da sadr`i naro~ito: 1. Granice podru~ja za koje se plan donosi, 2. Ciljeve i politiku organizacije, uredjenja, kori{tenja i za{titu prostora, 3. Osnovnu namjenu povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te, podru~je sa posebnom namjenom, prostori oko nepokretnih kulturnih dobara, banjska i turisti~ka naselja, izvori{ta vodosnabdjevanja, nalazi{ta mineralnih sirovina i drugo), 4. Plan mre`e nasilja sa prikazom razmje{taja centara, komunalnih objekata i drugo. 5. Mre`u i objekte tehni~ke infrastrukture (za upotrebu voda, za{tita voda, za{tita od {tetnog dejstva otrovnih voda, za proizvodnju i prenos energije, za odlaganje, uklanjanje i preradu ~vrstih otpadaka i razmje{taj deponija, 6. Prostorne osnove za melioraciju, arondaciju i komasaciju, 7. Uslove za sanaciju postoje}eg stanja u prostoru, naro~ito poru{ene i degradirane `ivotne sredine, 8. Uslove i mjere za ostvarivanje prava (dono{enje prostornih i urbanisti~kih planova za u`e prostorne cjeline, uskladjivanje propisa kojima se uredjuju odnosi u prostoru i dinamika realizacije), 9. Grafi~ke prikaze od kojih naro~ito: – veza prostornog plana sa {ifrom prostornom cjelinom i prikaz planiranih veza sa okru`enjem, – plan namjene povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te i drugo), – plan za{tite posebnih prirodnih vrednosti, kulturnih dobara, za{ti}ene okoline i dobara koje u`ivaju za{titu, – plan mre`e naselja sa prikazom razmje{taja zona stanovanja, industrije, saobra}aja, energetike, komunalnih objekata, telekomunikacija i drugo. ^lan 4. Pripremanje zadataka u vezi izrade plana, provedbu javnog nadmetanja i vodjenje stru~ne korespondencije vr{i Oblasni sekretarijat za urbanizam, gradjevinarstvo i stambeno komunalne poslove u suradnji sa oblasnim Zavodom za prostorno planiranje i izgradnju. ^lan 5. Nacrt Regionalnog plana stavlja se na javno ogla{avanje radi davanja primjedbi, prijedloga i prijedloga rje{enja na nacrt Regionalnog plana u Skup{tini op{tina Oku~ani, Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina, i to u trajanju od 30 dana. 385
^lan 6. Prije davanja Prijedloga Regionalnog plana na usvajanje oblasni Sekretarijat za urbanizam, gradjevinarsvo i stambene i komunalne poslove pribavit }e mi{ljenje Stru~ne komisije Vlade Republike Srpske Krajine. ^lan 7. Rok za dono{enje regionalnog plana je osam mjeseci. ^lan 8. Ova odluka stupa na snagu osam dana po objavi Slu`benog Glasnika Republike Srpske Krajine. NARODNA SKUP[TINA AD 9. Utvrdjivanju prijedloga Odluke o osnivanju oblasne geodetske uprave obrazlo`io je Budi} Ljubi{a. Istakao je da je i ovo zakonska obaveza u skladu sa Zakonom o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima. U raspravi nije nitko u~estvovao pa je uz tekstualne ispravke koje je predlo`io sekretar Oblasnog vije}a Savo Rado{evi} sa 5 glasova za i 1 protiv Oblasno vije}e utvrdilo Na temelju ~lana 11. stav 1. to~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lana ___ zakona o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (“Slu`beni glasnik RSK”, br. ___/92.), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na svojoj sjednici odr`anoj 22. 08. 1992. godine, donijela je ODLUKU O OSNIVANJU OBLASNE GEODETSKE UPRAVE ^lan 1. Za obavljanje poslova premjera, katastra i upisa prava na nepokretnostima prema Zakonu o premeru i katastru i upisima prava na nepokrenostima osniva se OBLASNA GEODETSKA UPRAVA. ^lan 2. Osnovna djelatnost oblasne geodetske uprave: – vr{i ovjeravanje karata i elaborata premjera, – davanje mi{ljenja na izmjene granica katastarskih op{tina za koje je izvr{en premjer i izradjen katastarski operat, – predla`e formiranje katastarskih srezova i utvrdjuje njihove nazive, – utvrdjuje osnovu klasiranja i bonetiranje zemlji{ta, – rje{ava `albe u drugostepenom upravnom postupku, – vr{i upravni nadzor nad radom premjera i izrade katastra nepokretnina, – donosi propise o tehni~kim normativima i na~inu rada koji se primjenjuje u premjeru, obnovi premjera i izradi katastra, vodova i njihovom odr`avanju kao i kod izvodjenja geodetskih radova za posebne potrebe. ^lan 3. Sjedi{te oblasne geodetske uprave je u Pakracu, a privremeno sjedi{te je u Oku~anima. 386
^lan 4. Sredstva oblasne Geodetske uprave obezbedjuje Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije iz Bud`eta. ^lan 5. Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuje DIREKTORA oblasne geodetske uprave. ^lan 6. U roku 30 dana po imenovanju direktora, direktor Oblasne geodetske uprave du`an je izraditi prijedlog organizacije i sistematizacije rada i programa radova i dati na usvajanje Oblasnom vije}u, a srednjoro~ni program rada dati na usvajanje Narodnoj Skup{tini Srpske oblasti Zapadne Slavonije. ^lan 7. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Slu`benom glasniku” Republike Srpske Krajine. NARODNA SKUP[TINA AD 10 Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko D`akula obrazlo`io je da je Milenko Mileti} saop{tio da nije u mogu}nosti obavljati du`nost komandanta [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije na koju du`nost ga je imenovalo ovo vije}e, pa predla`e da se donese akt o razrje{enju. Na temelju ovog prijedloga Oblasno vije}e donijelo je ovo Na temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odr`anoj 24.06.1992. godine donosi RJE[ENJE o razrje{enju 1. Razrje{ava se Milenko Mileti} du`nosti komandanta [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije zbog odlaska na drugu du`nost. 2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-75/92. AD 11. Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko D`akula predlo`io je Oblasnom vije}u nakon odredjenih konsultacija da Oblasno vije}e za komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju imenuje oec. Slobodana Rado{evi}a. Drugih prijedloga nije bilo pa je na osnovu predlo`enog Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo ovo Na temelju ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odr`anoj 24. 06. 1992. godine donosi 387
RJE[ENJE o imenovanju 1. I M E N U J E se oec. SLOBODAN RADO[EVI] iz Vo}ina, op{tina Podravska Slatina za KOMANDANTA [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka srpskog naroda na podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-74/92. AD 12. Sekretar za privredu i finansije Branko D`elajlija predlo`io je Oblasnom vije}u da donese zaklju~ak da se obve`e Predstavni{tvo Oblasnog vije}a u Novom Beogradu da Predstavni{tvo izradi i dostavi Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijski izvje{taj Biroa Vlade Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tvo Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine. Predla`e rok za dostavu izvje{taja 31. 07. 1992. godine. Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na prijedlog Sekretara za privredu i finansije, a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici 24. 06. 1992. godine donosi ovaj ZAKLJU^AK 1. Z A D U @ U J E se {ef Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu dipl. oec. Vladimir [ipraga da izradi i podnese Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijski izvje{taj Birou Vlade Srpske Autonomne oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije zaklju~no sa danom 30. 06. 1992. godine. 2. Rok za izradu i dostavu izvje{taja o radu i financijskog izvje{taja iz ta~ke 1. ovog zaklju~ka je 20. 08. 1992. godine. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-72/92. Vitez Du{an predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani postavio je pitanje da se razjasni imaju li Izvr{ni savjeti op{tina ovla{tenja, i kolika su, da pregovaraju sa UNPROFOROM. Nakon rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj Na temelju ~lana 23. stava 2. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na svojoj sjednici odr`anoj 24. 06. 1992. godine donosi ovo UPUTSTVO Izvr{ni savjeti op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac, Podravska Slatina mogu pojedina~no (zasebno) kontaktirati i pregovarati sa predstavnicima UNPROFORA mimo organa Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije samo kada su premeti rasprave pitanja koja se ti~u lokalnih stvari sa podru~ja (teritorije) pojedinog Izvr{nog savjeta ali uvijek u okviru odluke i politike Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, kao i Vlade i drugih organa Republike Srpske Krajine. 388
2. Prilikom vodjenja razgovora uvijek voditi ra~una o korektnosti u postupanjima i na~inu vodjenja razgovora kao i o ugledu organa koga se zastupa i drugih organa Srpske oblasti Zapadne Slavonije i Republike Srpske Krajine. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-78/92. Predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac Radakovi} Milan dao je prijedlog da se rije{i pitanje uskladjivanja pe~ata i da se jedinstveno izrade `igovi za sve Izvr{ne Savjete op{tine u skladu sa Zakonom o `igovima, te da se nabave zastave i grbovi Republike Srpske Krajine u skladu sa Ustavom. Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Izvr{iti uskladjivanje pe~ata za sve Izvr{ne savjete op{tine u skladu sa Zakonom Republike Srpske Krajine Sl. glasnik br. 3/92. od 23. marta 1992. godine, te izvr{iti nabavu (kupnju zastave i grba Republike Srpske Krajine u skladu sa Ustavom Republike Srpske Krajine – ~lan 6. stav 2. Ustava, Sl. glasnik br. 1/92. Drugih pitanja i prijedloga nije bilo. Sjednica je zaklju~ena u 14,30 sati. Preslika, strojopis, latinica HR – DASB, OV SOZS, kut. 1.
133 1992., lipanj 27. Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
ZAPISNIK sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odr`ane 27. 06. 1992. godine u Oku~anima. Sjednica po~ela sa radom u 08,30 sati. Sjednici prisutni: D`akula Veljko – predsjednik Vije}a, Mladen Kuli} – podpredsjednik Vije}a, Bosanac Branko, D`elajlija Branko i Zagorac @ivko ~lanovi vije}a Ostali prisutni: ^edomir Uskokovi}, Slobodan Rado{evi}, pukovnik Jovan ^ubri}, Milanko Babi}, Stevo Kresovi}, pukovnik Gojko Vujnovi}, pukovnik Milan Basta{i}, Milan Radakovi}, Du{an Vitez i \or|e Lovri} Otsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Graovac Milan, Dopu|a Nikola i Ljubi{a Budi} Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka 389
Za sjednicu je predlo`en i usvojen slijede}i DNEVNI RED: 1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odr`ane 24. 06. 1992. godine. Izvjestilac: sekretar vije}a Savo Rado{evi} 2. Informacije a) o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije Izvjestilac: predstavnik SUP-a b) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima u vezi sa preuzimanjem odgovornosti za podru~je Zapadne Slavonije od strane UNPROFORA Izvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ^ubri} 3. Obrazlo`enje odluke o osnivanju Javnog poduze}a Zavoda za prostorno planiranje i izgradnju. Obrazlo`enje odluka dostavljamo u prilogu. 4. Ostala problematika. AD 1 Nakon pro~itanih akata koja su donesena na sjednici vije}a od 24. 06. 1992. godine, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Verificira se zapisnik sa aktima donesenim na sjednici Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije koja je odr`ana 309 AD 2 a) Stevo Kresovi} informira Oblasno vije}e ispred SUP-a o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji. Upoznaje da postoji uznemirenost stanovni{tva odlaskom vojske, prisutno je odvo`enje imovine sa ovog podru~ja, i dalje postoji kadrovska nepopunjenost policije – stru~nim kadrom popunjeno je svega 5% sa ostalim pripadnicima policije popunjenost je sa 90%. Prisutna je aktivnost neprijatelja na Mokro Polje, Kri~ke, Jasenovac a i kod Lipika. Po~injene su {tete paljevinama i od strane vojske koja se povla~i – ne pru`a se pomo} ~ak ni kod ga{enja po`ara. UNPROFOR se stavlja u unutra{njost a ne na liniju razdvajanja. Prilikom povla~enja jedinice pukovnika Babi}a – on nije dozvolio kontrolu kolone vozila koja se izvla~i. Babi} isti~e da postoje indicije za osnivanje nekih privatnih vojski – ~ak neka `enska vojska, {to moramo energi~no spre~avati. Problem ~ini oprema koja nije do{la za miliciju pa imamo jo{ uvjek dosta {arenila. Nadalje problem je i u adekvatnom naoru`anju – nemamo propisane kratke cijevi – oru`je koje se nosi o opasa~u. b) Pukovnik Jovan ^ubri} iznosi program demobilizacije {tabova i jedinica i obavje{tava da sve ide po planu komande 1 Kraji{kog korpusa i da }e sve jedinice biti demobilisane u ~etvrtoj fazi. Isti~e potrebu kontrole preuzimanja odgovornosti od strane lokalne milicije, naime snage lokalne milicije kontrolu trebaju preuzeti 20. i 23. juna 1992. godine. 309
U izvorniku re~enica nedovr{ena.
390
Upoznaje dalje Oblasno vije}e sa problematikom i organizacijom smje{taja i ishrane pripadnika TO nakon 5. jula. Isti~e da je primje}eno da nije do kraja rije{en problem zbrinjavanja redovne milicije sa gorivom i hranom. Predsjednik D`akula postavlja pitanje minskih polja po mjestima koja su napu{tena i ne dr`e se. Tko je odgovoran za uklanjanje takvih minskih polja. Pukovnik Jovan ^ubri} saop{tava da ~i{}enje minskih polja je sa na{e strane u organizaciji 1 Kraji{kog korpusa odnosno njegovih in`injerskih jedinica, a minska polja sa one strane linije dodira bit }e u organizaciji i obavezi suprotne strane. ^i{}enja mina se mora provoditi od centra ka liniji dodira. Du{an Vitez postavlja pitanje ljudi koji su demobilisani ili }e to biti – sve njih nije mogu}e zaposliti a postavlja se pitanje pla}anja istih kada budu raspore|eni u TO i demobilisani te poslani ku}ama – to su ljudi koji imaju porodice uglavnom van na{eg podru~ja. Babi} isti~e da je problem popune jedinice odnosno lokalne policije i u tome {to je netko obe}ao da }e TO biti pla}en a da ne}e ni{ta raditi, tako je netko obe}ao i za rezervni sastav policije. Mnogi ljudi su nepravilno informisani i moramo se truditi da ih pravilno informi{emo. Pukovnik ^ubri} informi{e o koncepciji TO i konstrukciji financiranja – tada je uzet prosjek li~nih dohodaka Srbije a osnova je uzeta za oko 50.000 ljudi. \or|e Lovri} tako|er informi{e da postoji neinformiranost po liniji milicije oko njihovog statusa, oko plata, uslova `ivota, sanitetskog obezbe|enja i na tome se mora dosta u~initi. Pukovnik Vujnovi} Gojko informi{e da svi trebaju organizaciono i stru~no ~initi po svojim resorima da se problemi rje{avaju. Du{an E}imovi} smatra da po pitanju bezbedonosne situacije ima malo vi{e optimizma. Novi izvje{taj Marka Guldinga }e sadr`ati i zahtjeve za mjere protiv Hrvatske. U saboru Tu|man310 priznao da mu je lord Karington311 rekao (optu`io Hrvatsku) da je Hrvatska direktno umje{ana u rat u Bosni i Hercegovini, da opstruira mirovne akcije. Ruski parlament je zatra`io odgovornost ministra inostranih poslova za izglasavanje ekonomske blokade SR Jugoslavije u Savjetu bezbjednosti. Du{an E}imovi} nadalje smatra da }e TO za poslove koje }e imati ili nemati morati biti pla}eni jer }e biti u pripravnosti. Moramo za sada{nje prilike imati osiguran socijalni mir. Isti~e nadalje da smo na Vladi Republike Srpske Krajine bili obmanuti po pitanju obe}anja da ide 13 kamiona sa opremom za policiju a ista oprema jo{ danas nije stigla a izgleda nije jo{ ni upu}ena. Po pitanju informativne djelatnosti na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije isti~e da ju je te{ko poja~ati zbog nedostatka struje. Kada bi se rije{ilo napajanje radio stanice i oda{ilja~a u pitanju je koliko nas narod mo`e slu{ati jer ni oni nemaju aparate odnosno nemaju za njih izvore napajanja. Bosanac Branko postavlja pitanje da li mi kao Oblasno vije}e slu{aju}i da se pale ku}e na podru~ju npr. Jasenovca trebamo dati podr{ku paljevinama ili da tra`imo odgovornost komandanta sa tog podru~ja. Tamo se namjerno pale ku}e – srpske ku}e bez kontrole, a policija na ve~er ne smije iz ku}a. 310 311
Franjo, predsjednik RH. Peter Carrington.
391
U izlaganju navodi slu~aj u Raji}ima gdje je jedan jedini televizor poku{ao odnijeti konkretno kapetan Miro~evi} sa vojnom policijom, a sprije~en je od strane TO. [ta dalje pri~ati kada se zna da je vojska odnijela stolice iz osnovne {kole. Slobodan Rado{evi} o potrebi naseljavanja Jasenovca isti~e da mi konkretno sada imamo malo naroda koji gravitira na tom podru~ju i kada bi se taj narod upu}ivao u Jasenovac smatra da bi narod smatrao da je to naseljavanje pod nekakvom politi~kom prisilom {to nije dobro i narod `eli bli`e svojim ku}ama. Vitez Du{an iznosi da je poku{ao organizirati narod u Jasenovcu ali je kod njih veliki pesimizam. Postoje neodgovorne izjave pojedinih oficira u Jasenovcu – oni podr`avaju te paljevine, nagovaraju taj narod da povla~enjem vojske trebaju i oni i}i odmah odande, da to podru~je ostane prazno. Plja~ke od strane vojske su jedna vrsta zlo~ina koja se rijetko de{ava. Isti~e problem obilaska terena odnosno da nemaju ni jedno vozilo a ni goriva radi obilaska terena. Milan Radakovi} upozorava da u ovoj akciji demobilizacije moramo voditi ra~una da netko tako re}i zadnji dan ne izgubi glavu. Vojna policija je nakarada koju treba svu pohapsiti. Sve plja~ke koje se de{avaju grani~e sa vandalstvom. Na{a policija koja ostaje mora se pona{ati profesionalno. One rampe u naseljima predla`em da se ukinu jer slu`e da na njima pijanci drijemaju i otre`njavaju se. Po pitanju infomiranosti isti~e da mi svi ponekad idemo u neko mjesto pa smo mogli informirati narod – pitanje je jedino ako nam stavovi nisu isti. [to se ti~e povratka ljudi – te{ko je ljude spre~avati da ne dolaze iako jo{ nismo dovoljno pripremljeni za prihvat naroda ni po pitanju prostora a pogotovo ishrane. Daleko vi{e mjesta bit }e nakon potpunog povla~enja vojske. Po pitanju ishrane moramo uva`iti okolnosti da ovo nije vrijeme objedovanja i slava ve} vrijeme krize. Babi} smatra da bi trebalo napraviti plan informisanja i da nas istovremeno ide vi{e u isto mjesto i da ka`emo narodu {ta jeste, i kako jeste, ali da ka`emo jednako a ne svako iz svog vi|enja. Za sada ima veoma malo nerije{enih molbi za policiju. Pukovnik Jovan ^ubri} iznosi da se i njemu kao ~ovjeku smu~ilo u pogledu plja~ke. Te{ko se mo`e {ta pomo}i osim da se pristupi kartografiji – upisivati po~inioce i vozila kojima se krade pa }e valjda netko nekada po tom postupiti. Ne odobravam to {ta se radi ali bezobzirnost je tolika da tu pomo}i nema. Stevo Kresovi} isti~e da je kontrolu imovine vr{ila vojna policija a ona je organizator plja~ki i paljevina. Nema saradnje jer oficiri generalovu naredbu ne}e izvr{iti. Oficir ne da nebi smio dozvoliti da se vozilo ne pregleda, ve} ne bi smio dozvoliti da se u vozilo ubacuje nedozvoljeno. U Jasenovcu je spaljeno cca 150 stambenih objekata, na{a strana je zapalila hotel, prona{li smo po~inioca ali opet ni{ta. Predsjednik D`akula isti~e da je sve ovo zavr{nica jedne stihije. Pukovnik Milan Basta{i} smatra da su ovo na{e ljudske navike iz neposredne blizine. Po pitanju blagog zastoja u povratku izbjeglica cijeni da }e tenzija narasti dotle da }e nas proglasiti remetila~kim faktorom. Predla`em da se po{alje apel svim institucijama da hrvatska strana zadr`ava povratak izbjeglica. Smatra da po pitanju Jasenovca postoji jedna svijetla to~ka budu}i da je Skup{tina op{tine Dubica spremna da pomogne oko otvaranja zdravstvene stanice (Doma zdravlja) u Jasenovcu. Predsjednik D`akula isti~e da svi koji ovdje sjedimo ako se ne po~nemo mijenjati ne}e od svega biti ni{ta. 392
Problemi su u tome {to se civilne vlasti nisu razvijale, morale su biti institucije koje bi spre~avale kra|e i lopovluke. Od prvog dana je vojna bezbednost razbijala civilne organe vlasti. Jo{ uvjek nemamo oblasnog sekretara SUP-a, a do sada je bio razbijen odnos u slu`bi SUP-a. Od ministarstva unutra{njih poslova moramo hitno zatra`iti postavljenje sekretara Oblasnog sekretarijata SUP-a. I kod policije i kod svih drugih organa rukovodioci moraju osigurati uslove rada a onda tra`iti disciplinu i izvr{enje zadatka, nema pri~ati pri~e ve} tra`iti izvr{enje zadatka. Teritorijalna odbrana je jedno tijelo, SUP drugo, mi ovdje tre}e – tamo mi i radimo nemamo izme|u sebe koordinacije, nemamo uskla|ene akcije. To se ne smije i ne mo`e de{avati. Kod preuzimanja prvih linija kada su kadrovi u policiji u pitanju s obzirom na njihovu ukupnu {irinu i sposobnost, o tome se treba konsultovati i sa lokalnim organima. Po pitanju na{ih izbjeglica mora se povesti zajedni~ka akcija povratka naroda, a dotle da se zalo`imo kod svih institucija u AR Bosanska Krajina i {ire da se narod ne maltretira. Po tom pitanju na{ komandant za prihvat izbjeglica da stupi u kontakt sa {tabom Banja Luka. Da sekretar Branko D`elajlija sa predsjednicima Izvr{nih savjeta izanaliziraju i dostave koje robe i u kojim koli~inama mogu biti plasirane van ovog podru~ja. Po pitanju prehrane lokalne policije da se nastoji da ona maksimalno bude u organizaciji mjesnih zajednica – u tu svrhu smo tra`ili 15 pokretnih poljskih kuhinja i 5 agregata kako bi se premostile najhitnije potrebe. [tab za prihvat izbjeglica od Oblasti do Izvr{nih savjeta i mjesnih zajednica mora profunkcionisati. Moramo utvrditi podatak koji je to broj na{ih izbjeglica na podru~ju AR Bosanska Krajina. Kod sebe moramo provoditi rad a ne le`anje. Pitanje energije zbog `etve – napraviti pregled potreba i da se podnese zahtjev. Da Babi} iz IPK ide po pitanju energije preko odgovaraju}eg sekretarijata Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani – to vrijedi i za druge subjekte, da se ne de{avaju gre{ke i na osnovu njih i {tete. Sve zahtjeve treba uputiti pismeno i argumentovano na Vladu Republike Srpska Krajina. Ako netko u poslu ima nejasno}a ili te{ko}a u rje{avanju – svako svoje probleme na trpezu i da ih rije{imo. Nikakav socijalni mir u le`anju ne mo`emo pla}ati. Radakovi} Milan u cilju kvalitetnije informiranosti i saradnje isti~e da bi predstavnici SUP-a kada do|u u obilazak policije trebali do}i ne samo do policije ve} i do organa vlasti na podru~ju svake op{tine da se me|usobno vi{e dogovaramo. Nadalje isti~e da bi bilo kvalitetnije da pomo} za Zapadnu Slavoniju ne ide za Udbinu jer ju isto tako ne mo`emo iz Udbine dopremiti kao ni iz Beograda – zato bi bilo bolje da ostane u Beogradu dok se ne budu mogla transportovati za Zapadnu Slavoniju. Pukovnik Milan Basta{i} nagla{ava da se strogo vodi ra~una o komunikacijama (o autoputu i `eljeznici) i upozorava da za nikoga ne}emo biti interesantni ako autoput pustimo u upotrebu. Nakon zaklju~ka rasprave pod drugom ta~kom dnevnog reda, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj
393
ZAKLJU^AK Na osnovu ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Iako trenutno ne postoje tehni~ke mogu}nosti za ja~i prodor informativne djelatnosti na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije raditi na razradi programa koji }e se u ovoj oblasti mo}i efikasno realizirati kada budu stvoreni za to tehni~ki uslovi, a dotle provoditi informisanje i li~nim kontaktima. 2. Poduzeti sve akcije od strane svih organa koji na to mogu utjecati da se osigura smje{taj {to ve}eg broja stanovnika u Jasenovac kao i da se slu`ba javne bezbjednosti popuni i naoru`a do potrebnog nivoa kako bi bezbedonosna situacija na tom sektoru bila kvalitetnija, efikasnija i sigurnija. Ova aktivnost }e imati vi{e uspje{nosti ako ljudi budu pravilno i pravovremeno informisani pa se i na tom planu moraju poduzeti efikasnije akcije. Naro~ito mora biti pravilno informisanje u pogledu uslova rada i zarada, uslova `ivota, ukupnog statusa itd. u pojedinim slu`bama kako se dezinformacijama ne bi spre~avale ili naru{avale odre|ene aktivnosti popune ljudstvom u pojedinim slu`bama. 3. Sve djelatnosti i funkcije moraju krajnje organizovano i stru~no djelovati po svojim resorima da se problemi {to efikasnije rje{avaju. Ne smijemo se zadovoljiti sa neefikasnim obe}anjima ili da razne obmane pro|u bez na{e kontraaktivnosti zbog kojih mogu po nas nastupiti ozbiljne posljedice ili {tete. U tom pravcu svi na svim nivoima, posebno milicija redovnog sastava, moraju se krajnje profesionalno pona{ati. 4. Moraju se poduzeti energi~ne mjere protiv bilo kod vida stvaranja nekakvih privatnih ili para vojski na ovom podru~ju. Narod mora ste}i povjerenje u unutra{nju bezbjednost kako ne bi dolazilo do stvaranja nesigurnosti i panike, a bezbjednost svojim ukupnim odnosom prema zadacima i ukupnim pona{anjem mora ste}i povjerenje kod naroda. 5. Kra|e i zloupotrebe koje su se de{avale i jo{ se de{avaju na na{em podru~ju potpadaju pod krajnje necivilizacijske postupke a rezultat su blokade civilnih organa vlasti od vojne bezbjednosti i nerazvijenost civilnih organa i institucija ~ija du`nost bila spre~avati {verc, kra|e i lopovluk i druge devijantne pojave. 6. Ne}e biti efikasnosti ako ne po~nemo mijenjati sve i svoj odnos prema funkcijama i zadacima koje imamo. Ne smijemo dozvoliti da u nekim oblastima postoji podvojenost, uz to i nepopunjenost nekih veoma zna~ajnih funkcija kao {to je funkcija sekretara SUP-a Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Poduzeti energi~ne mjere na prvoj narednoj sjednici Vlade Republike Srpska Krajina da ministar unutra{njih poslova razrije{i ovo pitanje. 7. Od nosioca pojedinih funkcija tra`i se da najprije osiguraju maksimalno kvalitetne uslove rada a onda da od izvr{ilaca tra`i disciplinu i izvr{enje zadataka. Mora postojati puna sinhronizacija rada i odnosa izme|u svih organa i organizacija, slaba }e korist biti od bilo koje aktivnosti ako se bude djelovalo razjedinjeno. 8. Po pitanju povratka naroda mora se provesti zajedni~ka politika povratka uz prethodno pipremanje uslova za povratak. Stoga [tab za prihvat izbjeglica Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije da ~im prije stupi u kontakt sa [tabom za prihvat izbjeglica Bosanske Krajine u Banja Luci kako bi se snimilo stanje broja na{ih izbjeglica na tom podru~ju i iskordinirala akcija njihovog sukcesivnog i organiziranog povratka. 9. Ishranu redovnog sastava milicije maksimalno organizirati u sklopu mjesnih zajednica. 394
10. Napraviti pregled potreba i koji su na{i zahtjevi prema armiji bilo za povratak nepovlasno odve`enog ili za ispomo} u opremi, prije svega za pripremu ishrane, te s tim zahtjevima upoznati nadle`nu komandu i Vladu Republike Srpske Krajine. 11. Nadle`nim organima u Vladi podnijeti zahtjev o potrebama za energijom za predstoje}u `etvu. Privredne organizacije sa podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije moraju svoje zahtjeve iskoordinirati preko nadle`nih sekretarijata izvr{nih savjeta op{tina, a ne da bude mnogo pojedina~nog i neefikasnog u tom pogledu. 12. Izmedju svih organa i organizacija, zbog ukupne situacije u kojoj se nalazimo, mora postojati puna i vertikalna i horizontalna sinhronizacija u vr{enju funkcija i zadataka. 13. Nadle`ni organi da vr{e pripremu da se nakon demobilizacije pripadnici teritorijalne odbrane mogu uklju~iti u obavljanje korisnih poslova kako se li~nih dohodak ne bi ostvarivao le`anjem ve} radom. OBLASNO VIJE]E BROJ: 02-01-109/92. Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi ~lana 22. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Z a d u ` u j e se sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i financije da se predsjednicima Izvr{nih savjeta op{tina utvrde i Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije dostave podatak koje robe i u kojim koli~inama i kojom namjenom mogu biti plasirane izvan podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Posebno nazna~iti robe koje se plasiraju i koje }e se plasirati izvan ovog podru~ja zbog vezanih poslova koji su od interesa za Srpsku oblast Zapadne Slavonije. 2. Odlukom Vlade Republike Srpska Krajina zabranjuje se prodaja `ita van podru~ja Republike Srpska Krajina. OBLASNO VIJE]E Broj: 02-01-112/92. AD 3 Zbog toga {to izvjestioci pod tre}om ta~kom dnevnog reda nisu prisutni ova to~ka se skida s dnevnog reda i staviti na raspravu za idu}u sjednicu. AD 4 Pod ovom ta~kom dnevnog reda dr. Milan Basta{i} iznio je na Oblasno vije}e prijedlog organizacije zdravstva i zdravstvene za{tite za podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Istakao je da se razvoj prema sada{njem stanju mora odvijati u dvije faze, prva na sada{njem teritoriju, druga nakon prelaska linije dodira. Napominje nadalje da je potrebno u~initi sve po pitanju izvla~enja sanitetske slu`be, odnosno spustiti roletu na sve lijekove da ne mogu oti}i sa ovog podru~ja. Pismeno obrazlo`enje prijedloga nalazi se u prilogu zapisnika. Nakon uvodnog izlaganja Oblasno vije}e je donijelo slijede}i zaklju~ak Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992. godine donijelo je ovaj 395
ZAKLJU^AK 1. U cilju realizacije predlo`ene organizacije zdravstvene za{tite na teritoriji Srpske oblasti Zapadne Slavonije za narednu sjednicu Oblasnog vije}a predlo`iti mogu}a kadrovska rje{enja radi realizacije predlo`ene organizacije zdravstvene za{tite. 2. Po predlo`enim kadrovskim rje{enjima i usvojenim nosiocima pojedinih zadataka da se snimi stanje najnu`nijih zdravstvenih potreba u pogledu opreme i lijekova kako bi se od ministarstva zdravstava mogla tra`iti inicijalna sredstva za po~etak funkcionisanja zdravstvene za{tite. OBLASNO VIJE]E BROJ: 02-01-111/92. Sekretar za privredu i financije Branko D`elajlija obrazlo`io je da susjedne op{tine napla}uju porez na promet na “mjesto proizvodnje”, dakle od proizvodja~a ne od potro{a~a ~ime smo mi zakinuti za porez na promet roba za one robe koje od tih op{tina odnosno njihovih organizacija nabavljamo. Nakon ove konstatacije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj zaklju~ak. Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27.06.1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJU^AK 1. Zadu`uje se Oblasni sekretarijat za privredu i finansije da sa~ini pismo i u njemu obrazlo`i koje {tete trpe bud`eti na{ih Izvr{nih savjeta op{tine zbog obra~unavanja poreza na promet kupcima koji nisu krajnji potro{a~i proizvoda te ista pisma da se upute na{im susjednim op{tinama, odnosno op{tinama koje vr{e ovakav na~in obra~una poreza na promet proizvoda i usluga a mi se snabdjevamo sa njihovog podru~ja. OBLASNO VIJE]E BROJ: 02-01-110/92. Du{an Vitez je upozorio da muslimani iz Bosanske Gradi{ke i nekih drugih susjednih op{tina dolaze do pripadnika UNPROFORA – Jordanaca i iznose podatke o svom navodno ugro`enom polo`aju a ovi to proslijedjuju u Zagreb. Na ovu konstataciju zauzet je stav da se u narednim razgovorima na ovu okolnosti upozori UNPROFOR da se ne mogu prenositi sama izjava bez ikakove provjere i utvrdjivanja ~injenica na osnovu izjave posebno zato {to podru~je sa koga informacije dolaze nije u zoni odgovornosti UNPROFORA. Sjednica je zavr{ila sa radom u 13,30 sati. Izvornik, strojopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
396
134 1992., lipanj 29. Oku~ani Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija i UNPROFOR-a
ZAPISNIK sa razgovora odr`anih 29. 6. 92. g. u vili “Oku~anka” izmedju predstavnika UNPROFOR-a i Oblasnog vije}a SOZS. Prisutni: UNPROFOR 1. gosp. Fi{er312 2. gen. Zabala313 3. puk. Muhamed314 – Jordan 4. puk. Ali315 – Nepal 5. puk. Jakobson316 – pol. UN 6. zamjenici Zabale i Alija
OBLASNO VIJE]E 1. pred. Veljko D`akula 2. Du{an E}imovi} 3. Djordje Lovri} 4. Mladen Kuli} 5. Milan Radkovi} 6. Vaso Ostrolu~anin 7. Zagorac @ivko
Sastanku su prisustvovali i pukovnici JA: 1. Jovan ^ubri} 2. puk. Vukeli}317 3. puk. Mar~eti}318 Prisutne je u ime doma}ina pozdravio puk. Ali i predao rije~ gen. Zabali, koji je uz uvodni pozdrav rekao da smo ovih dana trebali ve} u ~etvrtoj fazi plana, ali zbog odredjenih nepo{tivanja dogovora o povla~enju odredjenih kalibara naoru`anja i jedinica sa obadvije strane, dok jo{ nije rije{eno, obrazla`e sve faze ponovo i tra`i da se dogovorimo kako da dogovor ispo{tujemo. Za na{u stranu ka`e da jo{ nema uvida da li je sve oru`je u skladi{tu kao {to i zahtjeva da jedino skladi{te bude u Staroj Gradi{ki. Pukovnik ^ubri}, daje obja{njenja pojedinih aktivnosti i obja{njava da u Staru Gradi{ku jednostavno ne mogu smjestiti sve naoru`anje /nema mjesta/, drugo je nemogu}nost pravovremenog izuzimanja istog u slu~aju potrebe, zbog velike udaljenosti skladi{ta od prvih eventualno borbenih linija. Gen. Zabala obrazla`e da u IV fazi nije predvidjena demobilizacija i ujedno pita da li }e se do tada povu}i i JA, na {to mu odgovara pukovnik Mar~eti}, da sve ono {to pripada I
312
Gerald, {ef UNPROFOR-a za civilne poslove. Carlos Maria, argentinski general, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru “Zapad”. 314 Abbadi Mohamed. 315 Prire|iva~i nisu utvrdili ime. 316 Prire|iva~i nisu utvrdili ime. 317 Milutin, pomo}nik komadanta 1. kraji{kog korpusa za moralno-politi~ko vaspitanje zapovjednika. 318 Dragan. 313
397
korpusu, to se i povla~i, ali ostaju oni ljudi koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije, a do sada su se nalazili u jedinicama I korpusa. Unakrsna su pitanja gen. Zabale i odgovori pukovnika ^ubri}a, Vukeli}a i Mar~eti}a, ali je bit u tome da gen. Zabala gotovo do u detalj poznaje stanje na terenu, zna za svako oru|e i tvrdo inzistira da se ono uskladi{ti kompletno u S. Gradi{ku. Najkra}i odgovor na sva Zabalina inzistiranja na pojedinim podacima, obrazlo`enju da su skladi{ta naoru`anja preblizu prvoj liniji i zahtijevu da to bude u S. Gradi{ci da je puk. Mar~eti} odgovorom, da u Vensovom planu nigdje ne pi{e gdje trebaju biti skladi{ta naoru`anje, nakon ~ega Zabala ostaje kod zahtijeva da te{ko naoru`anje ipak mora biti u S. Gradi{ci. Gen. Zabala prelazi na pitanje u vezi policije i to: – {to je to specijalna policija – kakva je to grani~na policija – koliko policije ima – zbog ~ega nije dobio spisak policije Odgovara mu Vaso Ostrolu~an, da je br. policajaca odredjen na osnovu br. stanovnika, da je specijalna policija ustvari redovna, samo popunjene mladjim i spretnijim ljudima, a {to se broja ti~e i spiska da }e to dostavit iako koliko on zna to je ve} dostavljeno i trebalo bi da je to gen. dobio. Nakon jo{ nekoliko pitanja manjeg zna~aja, gen. Zabala dozvoljava da se njemu postave za nas nejasna ili interesantna pitanja. D`akula Veljko, na zadnjem razgovoru, kome ste vi gen. prisustvovali, izjavili ste da }e u promet biti pu{ten Auto-put, na {to smo mi reagirali, ali Va{ je odgovor bio da je to dogovoreno sa potpisnicima Vensovog plana. Ja sam li~no provjerio u razgovoru sa gosp. Jovi}em,319 da tako {ta niti on niti bilo ko od njegovih saradnika nije potpisao. Za nas je neprihvatljivo da druga strana koristi put koji mi dr`imo, bez prava da mi koristimo onaj put koji dr`e oni. Zbog toga tra`im da mi se ka`e ko je to odobrio. Gen. Zabala, Auto-put }e biti otvoren, a Vi se dogovorite, kako }e se koristiti. D`akula, to je ve} ne{to sasvim drugo. Ujedno smo primjetili da se na podru~ju pakra~ke op}ine /O`egovci, N. Selo idr./ u zadnjih nekoliko dana ponovo pale i miniraju ku}e. ^inili su to i no}as. Borci iz tih sela gledaju ru{enje svojih domova i te{ko }e ih biti zadr`ati od oru`anih akcija u koliko se ne{to hitno ne poduzme. Gen. Zabala, zna za takve slu~ajeve i to na obadvije strane, o tome je obavijestio svoje predpostavljene. S one druge strane civilna policija to poku{ava sprije~iti, ali te{ko ide. D`akula, ve}i dio izbjeglica Srba nalazi se u Bosni i to u zoni gdje su sada ratna dejstva, zbog kojih sada `eli da se vrati u Zapadnu Slavoniju. Podru~je Jasenovca nije naseljeno i tu bi se mogao smjestiti ve}i broj izbjeglica, ali zbog blizine prvih linija, narod se pla{i, pa tra`imo dodatne mjere sigurnosti od strane UN. Gen. Zabala, Jasenovac je pod kontrolom jordanskog bataljona, pa treba rije{iti sa njime. D`akula, to znamo, ali koristimo Va{e prisustvo, da Vas upoznamo sa problemom. E}imovi}, da li je gen. poznato da su se u petak 3 tenka na hrvatskoj strani, ponovo vratila u Prekopakru. Gen. Zabala, znam i jedan na va{oj strani i to se ne smije ponavljati. U petak nave~e bilo je i kr{enja primirja na obadvije strane, na {to reko{e pukovnici Mar~eti} i Vukeli} da bi ve} jednom trebalo re}i ko je taj koji prvi otvara vatru, po{to se taktika hrvatske strane znade, prvo pucaju i odmah javljaju da to ~inimo i mi, a u {to se gen. po njima mogao i sam uvjeriti. 319
Borisav.
398
U 10,30 sati sastanak su napustitil gen. Zabala i oficiri, a ostali su predstavnici civilnih struktura, policije i puk. ^ubri}. Gosp. Fi{er nas je obavijestio, da je od zadnjeg na{eg sastanka bio u Beogradu i Zagrebu i obavio razgovore u vezi sa povratkom izbjeglica i humanitarnom pomo}i. U utorak i srijedu je poku{ao biti sa Jovi}em, no nije uspio. Za povratak ljudi potrebno je stvoriti uvjete, voda, struja, prehrana, smje{taj, ali posebno voda i struja. Koliko je njemu poznato, to nigdje nije rije{eno, a posebno na podru~ju Daruvara i G. Polja. Ujedno pita da li se sla`emo da govorimo dalje o tome. D`akula, o tom problemu mo`emo govoriti onda kada obidjemo podru~je Pakraca, Daruvara i G. Polja. Fi{er, to moramo rije{iti na vi{em nivou, zbog sigurnosti ljudi, a posebno na podru~ju Daruvara i G. Polja, po njemu nema za sada uvjeta za povratak, ponavljaju i ponovo, struja i voda. Razgovarao je sa seljakom, koji mu je rekao da se na ovo podru~je vratilo oko 600 izbjeglica. D`akula smatra da to nisu sigurno Srbi, a dokaz za tu tvrdnju ubistva, hap{enja i proganjanja onih koji odbijaju mobilizaciju u G. Polju i navodi imena. Srbi ne}e da pucaju na Srbe, pa ih Hrvati ubijaju sa ledja. Sam se uvjerio u nekoliko telefonskih razgovora sa Srbima, koji su ostali pod hrvatskom vlasti, da zbog straha niti telefonom ne smiju slobodno razgovarati, a u {to se mo`e uvjeriti i gosp. Fi{er. [to se ti~e vode i struje on }e sutra na sastanku vlade to pitanje pokrenuti preko na{eg ministarstva za energetiku. D`akula ponovo pokre}e pitanje povratka stanovni{tva na podru~je Jasenovca, te tra`enja ve}eg osiguranja od strane UN. Zna da se to treba rje{avati sa gen. Zabalom i Jordanskim bataljonom, ali tra`i pomo} i od gosp. Fi{era. Gosp. Fi{er odgovara da se na podru~je Jasenovca mogu vra}ati samo stanovnici Jasenovca a ne drugi, iako mu gosp. D`akula poku{ava objasniti da se radi o privremenom smje{taju izbjeglica i iz drugih dijelova Zapadne Slavonije. Ljudi se vra}aju, bez obzira {to hrvatska vlada ~ini sve da se Srbi ne vra}aju, nude im se zamjene, a ako ne `ele, ru{e im se ku}e. Li~no je razgovarao sa njih nekoliko, koji su to do`ivjeli. E}imovi}, hrvatska vlada donijela je Uredbu o oduzimanju imovine svim onima, koji nisu gradjani Hrvatske /dr`avljani/. Ku}e koje se oduzimaju, dijele se “hrvatskim borcima”. Gosp. Fi{er, razumije na{ problem, ali sve ove navode mora provjeriti. On zna za nekoliko stotina prigovora Srba i o tome je obavijestio Ramljaka,320 od koga je dobio odgovor da se kod imovine ne radi o konfiskaciji, ve} o privremenom oduzimanju. Obavje{tava nas da Srbi koji su bili otpu{teni sa posla, sada ponovo rade. Po njemu na taj na~in hrvati su indirektno priznali krivicu. Ujedno nas tra`i spiskove svih Srba po pojedinim op{tinama. Govori i o otvaranju Auto-puta i da }e o tome jo{ razgovarati sa Jovi}em. Ujedno spominje sve probleme i mogu}nost da se za odredjene ustupke tra`i ne{to u zamjenu, spominju}i kao primjer 42 sela. Po njemu sve to treba gledati na du`e staze. Postavlja i pitanje {to mislimo o pu{tanju pruge u saobra}aj, ponavljaju}i da bi pu{tanje Auto-puta u saobra}aj predstavljalo za sve korist. D`akula, ve}a korist je povratak izbjeglica, a pu{tanje Auto-puta bez na{e kontrole, ne}e do}i u obzir. Hrvati imaju Podravsku magistralu, a mi smo 42 sela spomenuli samo iz razloga {to su ona iseljena po naredbi hrvatskih vlasti, a nalaze se kao dio neprekinutog teritorija, gdje `ive isklju~ivo Srbi. Dalje upoznaje gosp. Fi{era, da smo na osnovu zadnjeg sastanka i 320
Dr. sc. Milan, potpredsjednik Vlade RH.
399
razgovora o ovom problemu napisali pismo na odredjene adrese, sa kojih bi trebalo sti}i odobrenje Fi{eru, da obidje sela o kojima je bilo rije~i i sa~ini izvje{taj, pa ga pita da li se on sla`e {to gos. Fi{er i prihva}a. D`akula jo{ poku{ava objasniti, da je u crtanju karata, koje su i{le u UN gre{kom izostavljen dio srpskih sela, pa su ona sada ostala i van zone pokri}a. Narod }e se u njih ipak vra}ati, te mo`e do}i ponovo do sukoba. Zbog toga o tim dijelovima treba ponovo razgovarati i gre{ku ispraviti. Fi{er, razgovarali smo o tome i zadnji put, a ako ste vidjeli prijedlog gen. sekretara o ru`i~astim zonama, mislim da bi se isti princip mogao primijeniti i ovdje. D`akula, pitanje otvaranje Auto-puta i `eljeznice, postaviti }emo sutra na sjednici vlade u Kninu i obavijestiti Vas o dogovorenom. Mi smo za sva rje{enja od obostrane koristi, a posebno ako je to od presudnog interesa za RSK, pa bez njezinog stava o ovom problemu danas ne mo`emo odgovorno i razgovarati. ^uli smo i da je dozvoljen zra~ni promet za upu}ivanje humanitarne pomo}i. No mi smo zainteresirani i za otvaranje cestovnog saobra}aja, prije svega zbog povratka izbjeglica, kojih bi bilo oko 50.000 ve} u prvom mjesecu povratka. No mnogi ipak ne}e do}i zbog straha od hap{enja, pa Vas molimo da neke detalje u tom smislu pojasnite. Gosp. Fi{er, Zagrebu i Beogradu, upu}en je zahtjev za definiranje pojma “ratni zlo~inac” i “kriminalac”, kao i zahtjev za op}om amnestijom. Problem nije u “vladama”, ve} u pojavi lokalnih aktivnosti, izdavanja knjiga sa hiljadama imena ljudi, koji su unaprijed osu|eni za odredjena djela bez sudjenja. U Daruvaru je iza{la takva knjiga sa preko 600 imena pod naslovom “Ko je ko u Daruvaru”. Mi smo tra`ili da se takve knjige zabrane i povuku iz opticaja. Vlada se od njih distancira, ali ljudima svejedno ostaje strah. Njega li~no su na radio Daruvaru optu`ili da je prijatelj Srba, zbog toga {to je rekao da su takve knjige nelegalne. Objave imena zlo~inaca postoje na obadvije strane i sa time se mora prestati. Prema njemu za povratak treba stvoriti preduvjete kao {to su voda, struja, hrana, ku}a. D`akula, kod nas se upravo odr`ava sjednica [taba za izbjeglice, koje }e predlo`iti poduzimanje potrebnih radnji i na~ine rje{enja ovog problema. Do ponedjeljka }emo sve znati pa onda mo`emo o tome konkretno razgovarati. Gosp. Fi{er, kap. Gruji}321 je zadnji put spomenuo odredjeni incident u Mlaki, koji su izazvali pripadnici jordanskog bataljona, o kome je on izvijestio puk. Muhameda. Puk. Muhamed, ~im sam ~uo za incident, oti{ao sam do lokalne policije i bio obavije{ten da o tome neznaju ni{ta, i da je njihova saradnja sa na{om jedinicom bez primedbe. No ako ipak ima odredjenih problema neka se ka`e. Vaso Ostrolu~anin, to je bilo samo upozorenje roditelja i drugih problema nema. Gosp. Jakobson, govori o smje{taju policijske jedinice, sa kojim su zadovoljni, a razmje{taj policije UN po pojedinim policijskim stanicama, bit }e naknadno javljen. Ko slabo poznaje rad na{e policije, njezin broj i ~udi ga da planiramo da policija ~uva granice. Vaso Ostrolu~anin odgovara da je br. policajaca odredjen brojem stanovnika, a odlaskom jedinica I korpusa ostaju samo policajci kao uniformisane osobe i svi drugi poslije tog roka bit }e privedeni. Veliki br. policajaca im se ~ini zbog toga {to se ovog momenta u Oku~anima nalazi i policija iz Daruvara i Pakraca. D`akula, postavlja pitanje gosp. Fi{eru, da nije dobro razumio na kakav bi razgovor i{ao sa Jovi}em. Gosp. Fi{er, u vezi humanitarne pomo}i i povratka izbjeglica. Po Vensovom planu, unutar zone pokri}a, smiju se kretati sve civilne osobe i policija u uniformi. 321
Branislav, iz Komande mjesta Oku~ani.
400
D`akula, do sada u svim razgovorima je re~eno, da u zoni pokri}a ne va`e hrvatski zakoni, ve} zakoni Jugoslavije i RSK. Zbog toga ga zanima na temelju ~ega trenutno egzistira vlast u Daruvaru i Grubi{nom Polju. Gosp. Fi{er, Vensov plan je u tome veoma jasan. U sva ~etiri sektora va`e oni lokalni zakoni, koji su zate~eni na dan 2. 1. 1992. {to zna~i ako je na taj dan u Daruvaru i G. Polju va`io hrvatski zakon, va`i i danas, ali kao lokalni. D`akula, kako to sprovesti u Pakracu gdje je pola pola. Gosp. Fi{er, treba se dogovoriti. Gosp. Fi{era ~udi da na{ predstavnik policije ne zna sastav policije i poku{ava da zaklju~i da se zapravo radi o presvu~enim vojnicima, a zna se da bi policajac mogao biti samo “policajac”. Policija na podru~ju Daruvara i G. Polja i dalje normalno obavlja svoj posao i trebala bi imati nacionalni sastav adekvatan nacionalnom sastavu stanovni{tva na op}ini. Vaso Ostrolu~anin, obrazla`e da je on tek predlo`en na to mjesto a ne i postavljen, pa iz tih razloga nije upoznat sa podacima koji njih zanimaju. Dovr{eno u 12,30 Zapisnik vodio i sastavio: Zagorac @ivko
Predsjednik Oblasnog savjeta: ing. Veljko D`akula
Zapisnik pro~itan i usvojen: Preslika, strojopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 8.
135 1992., lipanj 30. Knin Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK 21. sjednica Vlade RSK odr`ana 30. 06. 1992. godine na Tvr|avi – Dom Privrednika u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Bo`ani}, Veljko D`akula, Sergej Veselinovi}, dr Du{an Jovi}, Mr Svetozar Vin~i}, Savan Grabund`ija, Du{an E}imovi}, \or|e Bjegovi}, Vojin Peura~a, David Rastovi}, Rade Ga}e{a, Neboj{a Pavkovi}, Mirko Ra|en, pukovnik Biga Slavko, Du{an Starevi}. Sjednici jo{ prisustvuju: 401
Petar Bukarica, Zdravko Jankovi}, Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Branko Marjanovi}, Sretko Petkovi}, Du{an Orlovi}, Milan Torbica. Odsutni: Stevo Bogi}, Stojan [panovi}, Dobrosav Vejzovi}, Vojin [u{a, Mitar Brnovi}, dr Mladen Had`i}, Milan Marti}, Milan Kne`evi}. Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati. Sjednicom predsjedava predsjednik Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se mo`e punova`no odlu~ivati. ^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i: D N E V N I R E D: 1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RSK (MUP, NO, VP) 2. Usvajanje zapisnika sa prethodne 20. sjednice Vlade. 3. Usvajanje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u ministarstvima i posebnim organizacijama. 4. Odluka o pove}anju cijena elektri~ne energije. 5. Razmatranje ponude tvornice “Gavrilovi}” za otkup konzervirane hrane. 6. Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne odbrane. 7. Dono{enje Odluke o osnivanju arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e. 8. Dono{enje rje{enja o imenovanju: a) v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu, b) Upravnog odbora JP “Niskogradnja”, c) v.d. direktora JP “Niskogradnja”, 9. Razmatranje predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet. 10. Razmatranje mogu}nosti organiziranja `etve i kosidbe. 11. Informacija o osobnim problemima javnog informisanja u RSK. 12. Pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji republi~ke direkcije za Robne rezerve. 13. Odluka o za{titnoj cijeni p{enice ovogodi{njeg roda. 14. Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima `etve p{enice ovogodi{njeg roda. 15. Zahtjev za dobijanje prostorija i inventara u objektu “stare bolnice” Knin Republi~kom zavodu za za{titu zdravlja i Republi~koj sanitarnoj inspekciji. Ta~ka 1. Uvodne informacije o aktuelnoj vojno-politi~koj situaciji podnio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Ze~evi}. General Milan Torbica je podnio izvje{taj sa sastanka sa generalom Robom322 i Morionom323 iz UNPROFOR-a koji je odr`an 29. 06. 1992. godine. Rekao je da je dogovoreno da }e UNPROFOR zaposjesti ru`i~astu zonu sa ve}im snagama i da je dogovoreno dinamika razmje{taja snaga. General je tako|er govorio i o efektima mobilizacije na podru~ju op{tine Knin. Milo{ @ivkovi} ovla{teni pregovara~ sa predstavnicima UNPROFORA, upotpunio je informaciju sa sastanka i rekao da je dogovoreno da }e za{titne snage izi}i na liniju razgrani~enja i preuzeti odgovornost za ru`i~astu zonu, da }e u toj zoni ostati za{ti}ena vlast te da bi trebalo formirati mje{ovite komisije koje bi se sastojale od 322 323
Arap, zapovjednik sektora Jug. Philipe Morillon.
402
predstavnika na{e vlasti, predstavnika UNPROFOR-a te Hrvatske vlasti koja bi mogla obilaziti teren pod za{titom te iznalaziti politi~ki dogovor izme|u na{e i Hrvatske dr`ave. Snage Hrvatske vojske koje su zauzele Miljeva~ko podru~je trebaju se povu}i na liniju na kojoj su bili prije 21. 06. 1992. godine. Ministar dr Du{an Jovi} i podpredsjednik Bo{ko Bo`ani} su se zalo`ili da se definira uloga mje{ovitih komisija te ako bi one morale biti na ovom podru~ju da se tra`i istovremeno njihovo prisustvo na suprotnoj strani gdje je ostalo da `ivi mnogo srpskog stanovni{tva, na ~emu su bili suglasni svi prisutni. Milo{ @ivkovi} je rekao da je poja~an interes stranih medija na ovom podru~ju te da je pored razgovora i intervjua koji se daju, potrebno pripremiti odre|eni propagandni materijal te Ustav Republike Srpske Krajine prevesti na engleski jezik da bi se mogao dati na uvid me|unarodnim organizacijama. General Torbica je predlo`io na~in preuzimanja zone odgovornosti koje bi trajalo 15 dana i odvijalo se u tri faze. Prva faza se odnosi na izvla~enje artiljerije i uslovljena je objektima za smje{taj tehnike i veli~inom na{eg dr`avnog teritorija. Druga faza se odnosi na izmje{tanje te{kog naoru`anja a tre}a faza je izvla~enje pje{adije sve uz istovremeno preuzimanje zone od strane UNPROFOR-a. Podpredsjednik D`akula Veljko je izlo`io probleme u Zapadnoj Slavoniji koji se odnose na nedostatak uniformi i naoru`anja za potrebe milicije te da se za potrebe prehrane stanovni{tva i vojske potrebno osigurati nekoliko poljskih kuhinja i agregata za proizvodnju energije za najneophodnije djelatnosti. Tako|er je upoznao Vladu sa doga|ajima u Jasenovcu. General Torbica je obe}ao rje{enje gore iznesenih problema na podru~ju Zapadne Slavonije. Du{an Orlovi} je stavio naglasak na situaciju u Cazinskoj krajini i istakao da je potrebno uputiti ve}u pa`nju prema tom podru~ju. U diskusiji koja je po tom pitanju vodila zaklju~eno je da se utvrdi mar{uta kojom UNPROFOR mo`e prelaziti iz Cazinske krajine u Hrvatsku preko teritorija na{e dr`ave, te da se mora znati {ta prevoze budu}i da ne smiju prevoziti muslimanske ekstremiste i naoru`anje. Ministar Rade Ga}e{a je upoznao ~lanove Vlade sa situacijom u Vojni}u a podpredsjednik Bo`ani} Bo{ko je zatra`io da G[ TO donese detaljnu analizu doga|aja na Ju`nom frontu u Derventskom rati{tu. Zalo`io se zato da na ovim prostorima mora za`iviti civilna vlast i da pravosu|e mora po~eti funkcionirati. Istako je va`nost ispravnog odabira kadrova za rad u pojedinim slu`bama NPR na oda{ilja~u na Plje{evici, zalo`io se da se detaljno razjasne doga|aji u Jasenovcu. Pomo}nik ministra odbrane pukovnik Slavko Biga je upoznao Vladu sa detaljima oko provo|enja mobilizacije na podru~ju op{tine Knin, a pomo}nik ministra unutra{njih poslova Pavkovi} Neboj{a je detaljno upoznao Vladu sa situacijom na bosanskom rati{tu. Nakon provedene rasprave po 1. ta~ki dnevnog reda Vlada je donijela sljede}e Zaklju~ke 1. Prihvata se informacija o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji na podru~ju RSK i razgovorima sa generalom Morijonom. 2. Zabranjuje se odvoz pokretne imovine vlasni{tvo biv{eg 9. korpusa sa podru~ja teritorije RSK. 3. Zadu`uje se Komanda G[ TO da za jednu od narednih sjednica Vlade pripremi prijedlog ~inova, oznaka slu`benog oslovljavanja i dr. 4. Da se izvr{i analiza kadrova kod posebno odgovornih i osjetljivih radnih mjesta. 5. Da komanda G[ TO donese izvje{taj o doga|ajima na Miljeva~kom podru~ju. 6. Da se utvrde kriteriji za unapre|enja kao i kriterij za degradiranje u TO. 7. Da ubudu}e izvje{taji koji se podnose Vladi budu sa~injeni u pismenoj formi uz obaveze predlog Odluke. 8. Da MUP ispita doga|anja u Jasenovcu. 403
Ta~ka 2. Na zapisnik sa 20. sjednice Vlade nije stavljena primjedba te je jednoglasno usvojen. Ta~ka 3. Uredbu o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u ministarstvima i posebnim organizacijama predo~io je Vladi sekretar Du{an Starevi}. Uredba je podjeljena ~lanovima Vlade sadr`i na~ela koji bi se trebalo pridr`avati kod organizacije u ministarstvima. Bjegovi} \or|e je predlo`io da sve pravilnike o unutra{njoj organizaciji ministarstava pregleda ministarstvo za pravosu|e te da da mi{ljenje o njima uz predlog neophodne racionalizacije radnih mjesta u ministarstvima. Nakon rasprave jednoglasno je usvojena ODLUKA Usvaja se Uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u ministarstvima i posebnim organizacijama. Sve pravilnike ministarstva i posebnih organizacija potrebno je dostaviti ministarstvu uprave i pravosu|a na uvid. Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazlo`io je razloge zbog kojih je potrebno pove}ati cijenu elektri~ne energije. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovao vi{e ministara jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Odluka o pove}anju cijene elektri~ne energije. Ta~ka 5. Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je prisutne sa ponudom tvornice “Gavrilovi}” iz Petrinje za otkup konzervirane hrane. Nakon provedene rasprave usvojena je sljede}a ODLUKA 1. Prihvata se ponuda tvornice “Gavrilovi}” za otkup konzervirane hrane. 2. Zadu`uje se ministarstvo trgovine i turizma da osigura prevoz i uskladi{tenje hrane. 3. Informaciju o poduzetim radnjama pripremiti za idu}u sjednicu Vlade. 4. Nabavljena konzervirana hrana }e predstavljati rezerve RSK. Ta~ka 6. Glavni {tab TO RSK se obratio Vladi sa zahtjevom za privremeno rje{avanja i snabdjevanja teritorijalne odbrane prehrambenim artiklima. Nakon rasprave koja je vo|ena Vlada je donijela slijede}u ODLUKU Nala`e se Republi~koj direkciji robnih rezervi da iz Republi~kih robnih rezervi osigura tra`ena koli~ina bra{na za potrebe Glavnog {taba Teritorijalne obrane. Ta~ka 7. Ministar kulture i vjera Sergej Veselinovi} obrazlo`io je Vladi potrebu osnivanja Arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e. Osnovni zadatak ove institucije od posebnog dru{tvenog interesa je sakupljanje i za{tita arhivske gra|e na cjelokupnom podru~ju RSK. Nakon provedene rasprave donesena je 404
ODLUKA o osnivanju Arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e ~ije sjedi{te je u Kninu. Financiranje djelatnosti vr{it }e se iz Bud`eta RSK. Ta~ka 8. a) Ministar kulture i vjera predlo`io je da se imenuje direktor Arhiva RSK te je nakon provedene rasprave donesena ODLUKA Profesor Jovanovi} Ljubica iz Knina imenuje se za v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu. b) Podpredsjednik Vlada Jovo Kablar obrazlo`io je prijedlog imenovanja Upravnog odbora JP “Niskogradnja”. U raspravi koja je potom vo|ena predlo`en je Upravni odbor te je donesena ODLUKA Imenuje se Upravni odbor JP “Niskogradnja” u sastavu: 1. Rade Ga}e{a, predsjednik 2. Jezdimir Dra{ki}, ~lan 3. Veljko Popovi}, ~lan 4. Mladen Priji}, ~lan 5. Branko Popovi}, ~lan 6. Tode Bursa}, ~lan 7. Sre}ko Popovi}, ~lan c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predlo`io je Vladi imenovanje v.d. direktora JP “Niskogradnja”. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Du{an Ili} dipl. ing. gra|. iz Knina imenuje se za v.d. direktora JP “Niskogradnja”. Ta~ka 9. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet obrazlo`io je ministar financija Vojin Peura~a. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima na promet. Ta~ka 10. Ministar trgovine i turizma je iznio probleme koji se pojavljuju oko organiziranja `etve i kosidbe na podru~ju RSK. Problemi se o~ituju posebno u snabdjevanju naftnim derivatima. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vi{e ministara donesen je Zaklju~ak Jedan dio dizel goriva D-2. i motornog benzina MB-86. }e osigurati Zonski {tabovi. Distribuciju naftnih derivata obavljat }e Op}inska Izvr{na vije}a u suradnji sa Op}inskim kriznim {tabovima za organizaciju `etve i kosidbe. Cijena naftnih derivata za `etvu u kosidbu bit }e: – motornog benzina MB-86. u visini od 1.000 dinara po litri, – dizel goriva D-2. u visini od 600 dinara po litri.
405
Sredstva ostvarena prodajom naftnih derivata upla}ivat }e se u korist `iro-ra~una broj 60815630-336 Bud`et RSK Knin sa naznakom za prodate naftne derivate. Kontrolu izvr{enja Odluke sprovest }e ministarstvo trgovine i turizma putem inspekcijskih slu`bi. Ta~ka 11. Informaciju o osnovnim problemima javnog informisanja u RSK podnio je v.d. direktor Agencije “Iskra” Zdravko Jankovi}. Izlo`io je va`nost ove djelatnosti, a za stvaranjem preduslova za normalan rad Agencije kao i ostalih javnih glasila neophodno je da se obezbjedi poslovni prostor, automobil, telefaks te da se u okviru postoje}eg radija obezbjedi i jedan kanal tzv. dr`avnog radija. Istakao je potrebu osnivanja biltena RSK. Nakon rasprave donesen je ZAKLJU^AK Informativnoj Agenciji RSK “Iskra” ustupa se na kori{tenje prostor u Domu armije koji se nalazi uz Pres centar, a sastoji se od jedne kancelarije. Obavezuje se Vlada RSK da }e za potrebe informativne agencije obezbjediti jedan automobil i telefaks. V.d. direktor Srpske Radio televizije Marjanovi} Branko je upoznao Vladu sa dinamikom radova na ure|enju studija za Srpsku televiziju u Kninu. Predo~io je koliko je jo{ potrebno izvesti radova za stavljanje studija u funkciju. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a ODLUKA Odobrava se RTV Republike Srpske Krajine sredstva za izvo|enje radova na akusti~noj obradi tehnolo{kih prostorija televizijskog studija Ta~ka 12. Pravilnik o sistematizaciji i unutarnjoj organizaciji Republi~ke direkcije za robne rezerve obrazlo`io je ministar trgovine i turizma Mr Svetozar Vin~i}. Predo~io je najmanji broj ljudi koje je neophodno anga`irati za normalno funkcionisanje Republi~ke direkcije za robne rezerve. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji Republi~ke direkcije za robne rezerve. Ta~ka 13. Mr. Svetozar Vin~i} ministar trgovine i turizma obrazlo`io je potrebu utvr|ivanja za{tite cijene p{enice ovogodi{njeg roda. Nakon rasprave done{ena je ODLUKA za{titna cijena p{enice ovogodi{njeg roda iznosit }e 400 dinara po kilogramu. Ta~ka 14. Odluku o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima `etve p{enice ovogodi{njeg roda obrazlo`io je ministar Mr Svetozar Vin~i}, nakon ~ega je donesena ODLUKA Usvaja se Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima `etve p{enice ovogodi{njeg roda. 406
Ta~ka 15. Republi~ki zavod za za{titu zdravlja i Republi~ka sanitarna inspekcija su se obratili Vladi RSK sa zahtjevom za dodjelu poslovnog prostora koji se nalazi u objektu “Stare bolnice”. Nakon rasprave Vlada je donijela slijede}u ODLUKU Prostorija zgrade “Stare bolnice” koja se nalazi izme|u dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojni okrug i dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojni zatvor, a sastoji se od podruma zgrade, prvog i drugog sprata zajedno sa inventarom koje su do sada koristili pripadnici JNA, ustupaju se na kori{tenje Republi~kom Zavodu za za{titu u Kninu i Republi~koj sanitarnoj inspekciji. Ta~ka 16. Centar za Socijalni rad Knin se obratio Vladi RSK da ime se odobre akontacija sredstava za period I-VI 1992. godine u raspravi koja je vo|ena potom zaklju~eno je da se problematika socijalne politike mora rje{avati jedinstveno za podru~je RSK, te da se u tom sklopu rje{i zahtjev Centra za socijalni rad iz Knina. Sjednica je zavr{ila sa radom u 15,00 ~asova. PREDSJEDNIK: Mr. Zdravko Ze~evi} Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
136 1992., lipanj 30. Oku~ani Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija Dobroslavu Vejzovi}u, ministru vanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu, a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJE]E Broj: Oku~ani, 30. 06. 1992. godine Gosp. DOBROSAV VEJZOVI] BEOGRAD telefax 011 659 756 PREDMET: DEMOGRAFSKI podaci za naselja u Srpskoj oblasti Zapadne Slavonije gdje Srbi predstavljaju 407
ve}inu i teritorijalnu cjelinu a nisu pod pokri}em Ujedinjenih nacija. Prilo`eno Vam dostavljamo pismo i demografske podatke (nacionalnu strukturu) naselja u Srpskoj oblasti Zapadne Slavonije u kojima Srbi predstavljaju ve}inu a naselja ~ine neprekinutu teritorijalnu cjelinu i naslanjaju se na podru~ja koja su pod pokri}em UNPROFOR-a a ova nisu pod za{titom Ujedinjenih nacija, sa nazna~enim adresama na koje Vas molimo da pismo uputite budu}i da mi imamo vrlo lo{e, gotovo nikakve, po{tanske telegrafske veze. Budu}i da jo{ uvijek nema odgovora Savjeta bezbjednosti na dodatne zahtjeve koji su postavljeni od Dr`avnog komiteta za odnose sa Ujedinjenim nacijama o stavljanju pod za{titu srpskih podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije kako je to tim zahtjevom tra`eno, postigli smo na razgovorima koji su vodjeni sa Geraldom Fi{er, oficirom za civilna pitanja sektora “Zapad” dogovor, da se na nazna~ene adrese (imena) po{alje pismo kojim molimo da ovlaste lica iz pisma da obidju navedena srpska naselja i da podnesu izvje{taj o stanju tih naselja. Smatramo da }e ovo pokrenuti aktivnost nadle`nih organa da se odlu~i u korist pokri}a i tih podru~ja (podru~ja koja su tra`ena po Dr`avnom komitetu za odnose sa Ujedinjenim nacijama) od strane mirovnih snaga. Takodjer Vas molimo da pregledate dopis i da ga po potrebi uredite i druga~ije, ali sa svrhom da se privoli dobijanje odobrenja za obilazak istih naselja i slanje izvje{taja o njima. Pozdravljamo Vas. PRILOG: 3324 PREDSJEDNIK: Dipl. in`. Veljko D`akula Preslika, strojopis, latinica HR-DASB, OV SOZS, kut. 7.
137 1992., lipanj 30. Glina Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnik UNPROFOR-a tra`i istragu i su|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE GLINA KRIZNI [TAB Broj: 13/92. Glina, 30. 06. 1992. g. 324 325
Prilozi nisu prona|eni uz izvornik. Prijemni pe~at: Brzojav Busova~a br. 71, 1. 7. 1992., potpis ne~itak.
408
M.P.325
Republi~ki centar za obavje{tavanje Knin Proslijediti Vladi RSK Knin Predmet: Izvje{taj Na sastanku Kriznog {taba SO Glina od 30. 06. 1992. g., utvrdjene su slijede}e ~injenice, doneseni zaklju~ci i odluke: – iz razgovora sa ^arlsom Karudjom nadle`nim ~ovjekom iz UNPROFOR-a za civilna pitanja predo~eno nam je da }e se posebna pa`nja posvetiti istrazi i eventualnom sudjenju po~iniocu ili po~iniocima ubojstva 3 gradjana hrvatske nacionalnosti u Jukincu o ~emu smo vas ranije obavijestili.326 U tom smislu zamoljavamo MUP RSK da sa svoje strane utje~e na SJB i SUP Glina da se po~inioci {to prije pronadju i privedu sudjenju. Na taj na~in pola`emo ispit pred medjunarodnom zajednicom u pogledu zakonitosti i demonstracije vlasti. U tom smislu op{tina je svojim dopisom zahtijevala od SJB Glina hitno rasvjetljavanje slu~aja jer }e nadle`ni iz UNPROFOR-a od nas tra`iti izvje{taj. Predsjednik Kriznog {taba Svetozar Bogdani}, Šv.r.š Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
138 1992., lipanj Ilok Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji pravoslavne crkve u Iloku
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OP[TINA ILOK Odbor Srpske pravoslavne op{tine Ilok, dana 11. aprila 1992. godine, otpo~eo je sa pripremom terena za izgradnju hrama bo`jeg u Iloku, a na sednici istog odbora od 11. 06. doneo je Odluku o izgradnji hrama, na kojoj je i konstituisan gra|evinski odbor za izgradnju. Srpska pravoslavna crkva bila je sagra|ena 1802. godine, a naredbom vlasti NDH iz Zagreba odre|eni su Ivan Kova~i} i Josip Kralj 1942. godine da me|u prvima u Hrvatskoj sru{e na{u crkvu u Iloku, {to su i u~inili. Me|utim, Ilo~ki vlastodr{ci se nisu suprostavili i za{titili da se ovaj hram ne poru{i. Pro{lo je 50 god. da pravoslavni `ivalj nije imao svoj hram bo`ji. Pozivamo i molimo Vas da svojom dare`ljivo{}u i humano{}u pomognete, a prema svojim mogu}nostima izgradnju istorijskog spomenika kulture i pravoslavlja u Srpskoj Republici 326
Vidi: Dok. br. 112 i 114.
409
Krajini. Pri odlu~ivanju o dodeli i visini pomo}i, molimo da imate u vidu da je Srpska pravoslavna crkva u Iloku, jedan od prvih poru{enih hramova u II. svetskom ratu, te da Vas ona moli da pomognete njenu ponovnu izgradnju. U Iloku je poslednjih 50 godina, `iveo ve}inski katoli~ki narod (Slovaci i Hrvati) jer je ve}i deo srpskog naroda iz Iloka pobijeno i raseljeno u II. svetskom ratu. I ono malo Srba u Iloku oko 20 % uglavnom su se “morali” izja{njavati kao Jugosloveni, kako nebi imali problema i da bi se mogli zaposliti. Kako danas u Iloku `ivi oko 70% Srba pravoslavaca, neophodno je izgraditi Srpsku pravoslavnu crkvu i vratiti pravoslavlje u na{ grad. Crkvu }emo graditi uglavnom od priloga i pomo}i gra|ana i privrednih i dru{tvenih organizacija kako u gradu tako i diljem sveta gde ima Srba i pravoslavlja koji su voljni da se ovaj hram izgradi, kako vi{e nebismo morali odr`avati slu`bu bo`iju u dotrajaloj crkvenoj ku}i, koja je slu`ila kao stan za paroha. Ujedno, preko Vas, obra}amo se i svim Va{im prijateljima i poznanicima, pa Vas molimo da ovo pismo poka`ete i njima i sugeri{ete im da nam i oni pomognu u izgradnji. Pomo} mo`ete uplatiti na brojeve ra~una: Dinarski: 65100-621-37/8271005101000925 Devizni: 65100-621-37/72710-510-4000098 Oba ra~una su otvorena kod: Vojvo|anska banka Novi Sad poslovnica Vukovar Ekspozitura Ilok Unapred se zahvaljujemo na Va{oj pomo}i i razumevanju Predsednik crkvene pravoslavne op{tine Ilok Milan Sekuli} Stampata, }irilica Muzej grada Iloka
410
CIP zapis dostupan je u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem ## ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina) ISBN ## (knj. 4) ISBN 978-953-##