MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO-usmeni ispit 1.Ciljevi međunarodnog privatnog prava Cilj MPP-a je postizanje internacionalne stabilnosti privatno-pravnih odnosa i pravne sigurnosti subjekata u takvim odnosima. Cilj MPP-a je i unifikacija materijalnog i kolizionog prava. Ciljevi MPP-a mogli bi se takođe izvesti iz uloge i značaja Hake konferencije a oni su pravna regulacija privatno-pravnih odnosa s međunarodnim elementom ili harmo harmoniza nizacija cija meterij meterijaln alnog! og! proces procesnog nog i kolizion kolizionog og prava prava između između zemalja zemalja članica i drugih zemalja. "snovni način ostvarivanja ciljeva MPP-a od strane Hake konferencije je donoenje multilateralnih međunarodnih konvencija.
2. Izvori međunarodnog privatnog prava a) Unutra Unutrašnj šnjii izvo izvori ri #nutranji izvori mogu biti$ 1.ustav 2.zakon 3.podzakonski akti 4.običaji 5.pravna nauka 6.sudska praksa
1
%udska praksa u nekim zemljama predstavlja primarni! dok u ve&ini zemalja predstavlja sekundarni izvor prava.
'to se tiče kodifikacije MPP-a! razlikuju se ( vrste zemalja s obzirom na različite kodifikacije$
1..zemlje koje imaju poseban zakon koji regulie MPP 2. zemlje koje norme MPP-a stavljaju u uvodne ili završne dijelove građanskog zakona
3. i zemlje koje norme MPP-a raspoređuju u različite zakone u zavisnosti koja se oblast uređuje tim zakonom)npr. *ina+
) Me!una Me!unaro" ro"ni ni izvori izvori su ugovori između , zemlje putem kojih one reguliu neke aspekte MPP-a! odnosno privatno-pravne odnose njihovih dravljana ili građana. 1.Bilater 1.Bilateralni alni ugovori-
2.ultilateralni !eđunarodni ugovori - kada su u pitanju multilateralni igovori
oni se mogu podijeliti u , grupe$ Prvu vrstu čine one koje sadre materijalno-pravne norme i koje na direktan
način uređuju odnose iz svog djelokruga. U drugu vrstu spadaju one koje sadre kolizione norme i na indirektan način
uređuju odnose iz svog djelokruga! odnosno po kojem pravu &e se rijeiti određen pravni problem.
2
3.Popunjavanje pravnih praznina u okviru MPP-a mogu&e je nai&i na pravnu situaciju ili pravno pitanje koje nije pokriveno ni normama unutranjeg ni vanjskog prava/izvora. 0akva se situacija najče&e javlja u pogledu pravnog poloaja stranaca. Popunjavanje pravnih praznina je u naem 1akona o MPP-u regulisano u čl.,. koji kae da se u pomenutom slučaju primjenjuju odredbe i načela ovog zakona! načela pravnog poretka 2iH i načela MPP-a. %am 1MPP kao i na #stav ne sadre nikakva načela! osim to 1MPP sadri , načela a to su načelo najbli"e veze i načelo #avoriziranja pravnog posla! ali ona vrijede samo kod određivanja mjerodavnog prava. *ada je u pitanju međunarodna nadlenost! pravne praznine se popunjavaju preko 1MPP. 3ok u materiji stranaca prvenstveno treba rijeiti da li je konkretno pravo dostupno strancu! pa zatim da li naa zemlja ima zaključen međunarodni ugovor koji sadri klauzulu najpovlaštenije na$ije! pa tek ako nije ni to slučaj! pravna praznina popunjava se po propisima koji se odnose na slična prava! te načela unutranjeg prava.
4. Unutrašnja i međunarodna unifikaija a) Uni#i$a%ija materija&no' prava 4edan od načina da se izbjegne problem prostornog sukoba zakona jeste da se zakonodavstva pojedinih zemalja izjednače. 0ada ne bi moglo do&i do prostornog sukoba zakona! jer bi bilo svejedno koje &e se od tih prava primjeniti. 0akva unifikacija bi se jedino mogla posti&i sporazumom između zemalja! međutim to predstavlja nemogu&u misiju iz razloga to svaka zemlja nosi različiz historijski! religijski! kulturni! ekonomski...predznak. Međutim! unifikacija je postignuta tamo gdje je ona bila mogu&a! a to je donoenje !"I#$% I koja regulie nadlenost! priznavanje i izvršavanje odluka u građan&kim i trgova'kim &tvarima ! te !"I#$% II koja reguliše nadle(no&t) priznavanje i izvršavanje odluka u *ra'nim &tvarima. 3
) Uni#i$a%ija $o&iziono' prava *ako unifikacija materijalnog prava tako ni kolizionog nije mogu&a! postavlja se pitanje mogu li se na međunarodnom planu izjednačiti kolizione norme)npr. ako se na zaključenje braka u dijelovima svijeta moraju primjenjivati različiti uslovi! da se postigne saglasnost koje &e mjerodavno pravo biti za ocjenu tih uslova. #nifikacija kolizionog prava je također postignuta tamo gdje je mogla! a to je donoenje "I+ I koja se primjenjuje na ugovorne odno&e i "I+ II koja se primjenjuje na vanugovorne odno&e.
,. Uloga -aške konferenije Haka konferencija je najznačajnija svjetska institucija za međunarodno privatno pravo koja djeluje u okviru Hake akademije za MPP. Cilj ove međunarodne institucije je međunarodno-pravna regulacija privatno pravnih odnosa ili harmonizacija materijalnog! procesnog i kolizionog prava između zemalja članica i drugih zemalja. 5e& odavno se prestala baviti unifikacijom cjelokupnog MPP-a! te je počela sa unifikacijom pojedinih pravnih pitanja nastalih prate&im događajima u svijetu. "snovni metod rada joj je donoenje multilateralnih međunarodnih ugovora. 3oneseno ih je ukupno (6! od kojih je 6 na snazi u 2iH! a one su$
1. -aška konvenija o građan&kom &ud&kom po&tupku 2. -aška konvenija o formi te&tamenta 3. -aška konvenija o ukidanju potre*e legalizaije &tranih javnih i&prava 4. -aška konvenija o zakonu koji &e primjenjuje na &ao*raajne ne&ree 4
,. -aška konvenija o građan&ko/pravnim a&pektima međunarodne otmie djee 0. -aška konvenija 'iji je ilj da o&igura lakši pri&tup pravo&uđu na međunarodnom planu
0.Pojam na'ela naj*li(e veze *ada se govori o izboru mjerodavnog prava tada se najče&e kae da treba izabrati ono mjerodavno pravo s kojim se slučaj nalazi u najblioj vezi. z samog izraza 7najblia veza8 ne da se sa sigurno&u zaključiti da li izbor mjerodavnog prava treba biti utemeljen na jednoj ili vie činjenica. 1ato se u teoriji načelo najblie veze tretira frazom koja jedino moe pomo&i kod određivanja mjerodavnog prava$ a'elo naj*li(e veze je na'elo međunarodnog privatnog prava prema kojem na privatno/pravne odno&e &a međunarodnim elementom tre*a primjeniti pravo zemlje &a kojim je &lu'aj naj*li(e povezan.
.oprino& #avignija međunarodnom privatnom pravu %avignijeva teorija je izloena u njegovom djelu #I#5$+ 6678$9 "I+#:;9 P"6<6= koja se bazira na ideji postojanja pravne zajednice slobodnih zemalja koja name&e određenu saradnju drava u privatno-pravnim odnosima. # tom smislu! ne samo da stranci trebaju imati ravnopravan tretman u odnosu na doma&e dravljane! nego jedan slučaj treba da bude rijeen na isti način bez obzira na to u kojoj se zemlji vodi postupak. -%avigni je polazio od toga da je za$ 1. %i'ne odno&e sjedite u domicilu osobe koja je u pitanju 2. >a &tvarna prava) bez obzira gdje se stvar nalazi sjedite je u mjestu nalaenja stvari 3. >a porodi'ne odno&e sjedite je u domicilu mua! odnosno oca 4. >a na&ljedne odno&e sjedite je u domicilu ostavioca 9avedena pravila bi prema %avigniju trebala biti univerzalna koja bi se primjenjivala na sve zemlje. 5
?.6priori&ti'ki i po&teriori&ti'ki metod utvrđivanja naj*li(e veze 6priori&ti'ki metod dominira u klasičnom MPP-u gdje se mjerodavno pravo određuje unaprijed! za sve budu&e slučajeve! >6:;;+. Po&teriori&ti'ki metod dominira gdje se mjerodavno pravo određuje za jedan konkretan slučaj! ;%U:;+ #U6. 1akonodavstvo evropskih zemalja u ve&ini slučajeva primjenjuje aprioristički metod gdje zakonodavac unaprijed određuje tačke vezivanja i obavezuje sud da na takve odnose primjeni pravo koje odredi tačka vezivanja.
@.:olizione norme %ve kolizone norme dijelimo na jedno&trane i dvo&trane. :jeđe primjenjivanje jedno&tranih kolizionih normi za razliku od dvostranih kolizionih normi upu&uje na jedno pravo! najče&e doma&e. 9pr. za nasljeđivanje dravljana 2iH mjerodavno je pravo 2iH.
vo&trana koliziona norma je posrednik između početnog činjeničnog stanja i konačnog pravnog odnosa. *olizione norme se sastoje od pravne kategorije i ta'ke vezivanja. Pravna kategorija govori ta se regulie a ta'ka vezivanja kako se regulie. vo&trane kolizione norme dijelimo na$ 1. 6%5$"65I<$ :;%I>I;$ ;"+$ utvrđuju najmanje , teina kontakta! pa time i , ili vie mjerodavnih prava! od kojih se primjenjuje izabrano pravo 2. #UP#II86"$ :;%I>I;$ ;"+$ se primjenjuju samo ukoliko primarno ne omogu&ava postizanje eljenog rezultata ili se uopte ne moe primjeniti. :azlog prelaska na sljede&u supsidijarnu tačku vezivanja je nemogu&nost da se primjeni prethodna)npr. bračno-imovinski reim+ 6
3. :U+U%65I<$ :;%I>I;$ ;"+$ nalau kumulativnu primjenu , ili vie prava$ aA ;*i'na kumulaija zahtjeva da svako lice udovolji pravima obje drave)npr. usvojenje+ *A i&tri*utivna kumulaija se sastoji u tome da svako lice treba da udovolji uslovima koje predstavlja njegovo doma&e pravo)npr. uslovi za zaključenje braka+
1B.5a'ke vezivanja 5aan element samostalnog kolizionog pravila jeste tačka vezivanja. 0o je$ aA pravna 'injenia npr. mje&to gdje &e &tvar nalazi *A ugovorna odred*akod &tranaka koje &porazumno određuju mjerodavno pravoA A pravni pojamdr(avljan&tvo) pre*ivališteA
Dr(av&janstvo -je pravna pripadnost određenoj dravi. Po ;vropskopj konvenciji o dravljanstvu! ono označava pravnu vezu između neke osobe i drave! a ne njeno etničko porijeklo. 3ravljanstvo predstavlja pravna svojstva na osnovu kojih određeno lice stiče određena prava i obaveze.
%išestruko dr"avljanstvo
*ada jedna osoba posjeduje , ili vie dravljanstava tada govorimo o dvostrukom ili viestrukom dravljanstvu. :azlikuju se , situacije$ •
•
*ada odoba ima doma&e i strano dravljanstvo! shodno načelu isključivosti) uzima se kao da ima samo doma&e dravljanstvo)član <<. st.<. 1MPP-a 2iH+ *ada osoba ima , ili vie stranih dravljanstava po načelu e#ektivnosti uzima se u obzir ono s kojim se nalazi u najblioj vezi- član <<. st.,. 1MPP 2iH+
Pod pojmom 7stranci8 podrazumijevamo strane dr"avljane , apatride i izbjegli$e. 7
Preiva&ište Prebivalite kao tačka vezivanja nema tako značajnu ulogu u MPP-u kao dravljanstvo. Međutim! ono je značajna u procesnom MPP-u jer se na osnovu nje određuje opta nadlenost fizičkih osoba.
Pre*ivalište je mje&to u kojem &e građanin na&tani & namjerom da u njemu &talno (ivi. Prebivalite se određuje po pravu drave čiji organ rjeava predmet lex fori.
Re"ovno i&i uoiajno oravište Postojanje redovnog boravita predstavlja da boravak traje due vremena bilo da je ve& trajalo ili da &e prema okolnostima slučaja jo due trajati. %matra se da boravite treba trajati najmanje 6 mjeseci da bi postalo redovno. "no je najsličniji prebivalitu a razlikuje se u sljede&em$ a& osoba može imati više prebivališta, što je za boravište nemoguće b& za zasnivanje prebivališta je potreban voljni elementi čin, a taj se čin pri određivanju redovnog boravišta pretpostavlja.
11.Prvo&tepena kvalifikaija Prvostepena kvalifikacija polazi od toga pod koju kolizionmu normu podvesti opdređeno činjenično stanje. "vo pitanje u praksi ne&e predstavljati problem ako je riječ o takvim odnosima koje ve&ina zemalja shvata na isti način. Međutim! ako drava suda i pravo zemlje sa kojim je slučaj povezan različito kvalifikuju isti činjenični odnos! govorimo o sukobu kvali#ika$ija. "p&e pravilo jeste da se kvalifikaija vri le' #ori ! po pravu suda koji odlučuje! o&im kod određivanja &tvari kao pokretne ili nepokretne vri se po pravu mjesta gdje se stvar nalazi le' rei site. D problem prvostepene kvalifikacije) sukob kvalifikaija i ustanova nepoznata našem javnom poretku! 8
12. rugo&tepena kvalifikaija 3rugostepena kvalifikacija je faza kada je određena koliziona norma! ali ne i mjerodavno pravo. Problem koji moe nastati u ovoj fazi jestesukob kvalifikacija u pogledu tačke vezivanja! odnosno kada drava suda i drava prava koje treba primjeniti na konkretan slučaj različito kvalifikuju tačku vezivanja. *valifikacija se vri le' #ori.
faza je kada je određena koliziona norma i mjerodavno pravo. 0ada dolazimo do čl. =. 1MPP 2iH gdje strano pravo primjenjujemo prema njegovom smislu i pojmovima.
13. Upuivanje na &lo(eni pravni poredak Pojedini problemi mogu da nastanu kada koliziona norma uputi na dravu sa sloenim pravnim poretkom. Postoje , načina rjeavanja problema upu&ivanja na sloen pravni poredak$ a)
b)
Primjenu unutrašnjih kolizionih normi dr(ave &a &lo(enim pravnim poretkom(načelo posrednog izbora& Primjenu domae kolizione norme koja je ukazala na dr(avu &a &lo(enim pravnim poretkom(načelo neposrednog izbora&
a)Nae&o posre"no' izora -zasniva se na ideji koordinacije doma&e kolizione norme i stranih unutranjih kolizionih normi-doma&a koliziona norma ukazuje na pravo drave sa sloenim pravnim poretkom a izbor mjerodavnog prava unutar sloene drave vre njene unutranje kolizione norme.
)Nae&o neposre"no' izora -zasniva se na ideji neposredne operativnosti doma&e kolizione norme-sudija treba da nastavi da primjenjuje doma&u kolizionu normu kako bi na osnovu iste tačke vezivanja neposredno izabrao materijalne norme konkretnog pravnog područja. 9
9eposredan izbor je uvijek mogu& osim kod dravljanstva kao tačke vezivanja. >l.
14. Pro*lem &aznanja &tranog prava #koliko koliziona norma uputi na strano pravo kao mjerodavno! mi u skladu sa 'l.13.>+PP/a trebamo da utvrdimo &adr(inu &tranog prava. "inistarstvo pravde je nadleno i duno da utvrđuje sadrinu stranog prava na
osnovu međunarodnih ugovora i na način predviđen tim međunarodnim ugovorima diplomatskim putem. %tranke takođe mogu! ali nisu obavezne da podnesu isprave ili druge dokaze o sadrini stranog prava. Problem se javlja onda kada ne moe da se utvrdi sadrina stranog prava. # nacrtu 1MPP-a bila je predviđena mogu&nost da ukoliko se ne mogme utvrditi sadrina prava da se primjenjuje pravo koje je sa konkretnim slučajem u najblioj vezi ili doma&e. Međutim! prilikom donoenja 1MPP-a odustalo se od ove mogu&nosti i ustanovljena je obaveza suda da utvrdi strano pravo bez mogu&nosti da odustane od utvrđivanja njegove sadrine.
1,.5uma'enje &tranog prava %trano pravo se tumači prema smislu i pojmovima stranog prava! makar je riječ o pojmu koji u naem pravu ima potpuno drugačiji smisao.
10
10. "$<;I "envoi &e ozna'ava kao u&tanova uzvraanja i preupuivanja i najzanimljivi je in&titut +PP/a. Uzvraanje-postoji kada doma&a koliziona norma ukazuje na primjenu stranog prava! a strana koliziona norma ukazuje na primjenu polaznog)doma&eg+ prava. Preupuivanje-postoji kada doma&a koliziona norma uputi na primjenu stranog prava a strano pravo ukazuje na primjenu prava neke tre&e zemlje. -Pretpostavke za uzvra&anje i preupu&ivanje$
1. dopuštenost uzvraćanja i preupućivanja 2. da domaća koliziona norma vodi ka primjeni stranog prava koji za isti odnos sadrži dvostranu kolizionu normu 3. različitost kolizione norme domaćeg i stranog prava 4. odgovarajući činjenični sklop 5. različit meritorni ishod u zavisnosti od toga koje pravo bude primjenjeno
Ar'umenti *PROTIV+, 1. osnovni argumenti protiv se zasnivaju na njegovim logičkim slabostima$ kako objasniti činjenicu da doma&i sudija treba da konstatuje stranu kolizionu normu ta onda ostaje od napora doma&eg zakonodavca i njegovog briljivog izbora doma&e kolizione norme 2. volja zakonodavca i njegov kolizioni izbor treba potovati da ako doma&a koliziona norma uputi na strano da to pravo treba i primjeniti 3. nastanak 7začaranog kruga“
11
4. također! protivnici renvoi dosta uspjeno osporavaju i jedan od glavnih argumeneta njegovih pristalica a to jeste da ne treba primjeniti strano pravo ukoliko ono samo ne eli da se primjeni ,. posljednji argument odnosi se na poloaj sudije ili drugog organa u postupku odlučivanja jer se na taj način njihov rad bitno oteava tako to &e on moda u jednom slučaju trebati da dobiva informacije o kolizionim normama vie drava! ukoliko bi se radilop o viestrukom preupu&ivanju a na kraju da se treba primjeniti ono pravo na koje je prvobitno ukazivala koliziona norma
Ar'umenti *A+, 1. argument se tiče harmonizacije rjeenja 2. argument se tiče proirenja primjene doma&eg prava na osnovu postupka koji se smatra pravno doputenim-koji je bio odlučuju&i za prihvatanje ove ustanove
Izuze%i, 1. ugovori -u suprotnosti sa autonomijom volje 2. vanugovorna odgovornost -u suprotnosti sa autonomijom volje i eljom za zatitom slabije strane 3. alternativna koliziona nor!a-zato to omogu&ava izbor između , ili vie mjerodavnih prava 4. !eđunarodni ugovori - jer ukoliko drave ugovornice prihvate iste kolizione norme odnosno izvre unifikaciju! javlja se nemogu&nost renvoi jer nema različitosti kolizionih normi a ima i međunarodnih ugovora koji isključuju renvoi 5. distributivna ku!ula$ija 12
Tumaenje &./.MPP,
dozvoljeno je uzvraćanje i preupućivanje na pravo i! ne postoji ograničenje u pogledu odre"ene materije ili tačaka vezivanja dozvoljeno je naknadno uzvraćanje na pravo i! nije dat odgovor gdje završava lana# preupućivanja nije predvi"eno rješenje za slučaj $začarani krug“
1.E"6U# %$9I# Međunarodno privatno pravo jeste oblast koja prua mogu&nost za izigravanje zakona.
zigravanje zakona predstavlja jedan vid zloupotrebe kada stranke nastoje namjerno izbje&i primjenu redovnog prava na način to mijenjaju dravljanstvo ili prebivalite ili neku drugu tačku vezivanja kako bi postigli primjenu nekog drugog! za njih povoljnijeg prava. 3a bi se govorilo o izigravanju zakona treba da postoje , pretpostavke$ 1. o*jektivnapromjena ta'ke vezivanjaA 2. &u*jektivnanamjera da &e iz*jegne primjena domaeg pravaA zigravanje se sastoji iz 3 elementa$
materija&no'---0mora&no'---0za$ons$o' Materija&ni e&ement %Promjena činjenica i promjena mjerodavnog prava pod materijalnim elementima podrazumijeva se pravno dozvoljena stvarna i pravna promjena činjenica od kojih zavisi mjerodavno pravo. Posljedica promjene činjenica je promjena mjerodavnog prava.
13
Mora&ni e&ement -predstavlja namjeru izigravanja. 9eophodno je da su stranke promjenu tačke vezivanja izvrile s namjerom izigravanja! odnosno promjene mjerodavnog prava.
a$ons$i e&ement -predstavljaju predmet izigravanja! odnosno da li su predmet izigravanja uvijek norme doma&eg prava ili to mogu biti i norme stranog prava! da li su to uvijek norme imperativnog karaktera ili mogu biti i norme dispozitivnog karaktera. -Postoje # načina izigravanja zakona$ 1. nepo&redno/odluka koju stranke očekuju donosi doma&i sud ili drugi nadleni organ primjenjuju&i doma&u kolizionu normu 2.
po&redno/odluku koju su stranke eljele donosi strani sud! poto namjeravaju da odluku upotrijebe u doma&oj dravi trae&i njeno priznavanje i izdravanje
#ankijeF %ankcionisanje nepo&rednog izigravanja zakona sastoji se u tome to promjena ne&e biti uzeta u obzir i to &e sud primjeniti redovno pravo.
%ankcionisanje po&rednog izigravanja zakona-sankcija se sastoji u tome da &e se uskratiti priznavanje i izvravanje strane sudske odluke.
# naem 1MPP-u #raus legis je sadran u 'l.,. u kojem je utvrđeno &amo nepo&redno izigravanje! tj. izigravanje normi doma&eg prava.
14
1?. 8avni poredak %trano pravo na koje upu&uje doma&a koliziona norma &e nee primjenjivati u , slučaja$ 1. &ko je strano pravo u suprotnosti sa našim javnim poretkom 2.
'ada je mjerodavnost stranog prava postignuta
u svr1u
izje'avanja naše' prava 4avni poredak podrazumijeva osnovne vrijednosti i načela doma&eg pravnog sistema koje je neophodno zatititi prilikom kontakta sa stranim mjerodavnim pravom. %adrinu javnog poretka čine određena pravna načela i pravne norme. :azlikuju se # funkije javnog poretka$ 1. egativna-kada se odbije primjena stranog prava
2. Pozitivna- kada nalae primjenu određenih pravila doma&eg prava bez obzira na strano mjerodavno pravo
1@. Pojam i dej&tva klauzule javnog poretka Pravno sredstvo kojim sudija prilikom susreta sa stranim pravom titi doma&i pravni poredak i izbjegava neeljene rezultate jeste klauzula javnog poretka. 3a bi se klauzula javnog poretka mogla primjeniti potrebno je da budu ispunjena 3 uslova$
2. "a je mjero"avno strano pravo 3. "a je $on$retan s&uaj u vezi sa "r(avom su"a 4. "a postoji suprotnost sa našim pravnim poret$om 15
Dejstva, Opšte "ejstvo se sastoji u odbijanju stranog mjerodavnog
1.
prava)negativno+ i u primjeni nekog drugog prava)pozitivno+. 1a klauzulu javnog poretka centralno je negativno dejstvo! ono je klauzula izuzetka i sprječava se primjena stranog mjerodavnog prava.
U&a(eno "ejstvo odnosi se na situaciju kada se pravni odnos
2.
zasniva! odnosno eli zasnovati pred doma&im nadlenim organom. @li određena dejstva tog stranog odnosa se proiruju i na nau teritoriju. -3a bi se radilo o ublaenom dejstvu treba da se ispune 3 u&lovaF
3.
da je pravni odnos zasnovan u inostranstvu! primjenom stranog prava da se kasnije priznavanje te odluke trai u doma&oj zemlji da pravni odnos nije zasnovan u inostranstvu radi izigravanja zakona
Re#&e$sno
"ejstvo-postoji u slučajevima kada prethodna
intervencija strane klauzule javnog poretka ipak dovodi do određenih dejstava doma&e klauzule javnog poretka. :eakcija doma&e klauzule javnog poretka naziva se tada refleksno dejstvo.
4.
Pro1iitivno "ejstvo- klauzula javnog poretka moe da dovede do toga da se odbije zasnivanje ili priznavanje nekog pravnog odnosa iako bi on bio punovaan prema stranom mjerodavnom pravu)npr. sklapanje poligamnog braka+.
,.
Permisivno "ejstvo-klauzula javnog poretka takođe moe dovesti do toga da se zasnuje neki pravni odnos koji bi prema mjerodavnom pravu bio nemogu&.
16
2B. orme nepo&redne primjene 9orme neposredne primjene su odredbe čije se potivanje smatra ključnim u dravi za zatitu njenih javnih interesa poput političke! socijalne ili ekonomske organizacije! u mjeri u kojoj se one primjenjuju na bilo koju situaciju koju obuhvataju bez obzira na pravo koje je inače mjerodavno. 3rugim riječima! doma&i propisi pred doma&im organima moraju uvijek biti primjenjeni bez obzira da li je riječ o tome da li je mjerodavno doma&e ili strano pravo.
"azlika između normi nepo&redne primjene i javnog poretkaF 9orme neposredne primjene primjenjuju se automatski! dok se javni poredak odnosi na područje jedne drave.
21.U&tanova nepoznata našem javnom poretku 0o je činjenični odnos koji se u stranom pravu svrstava u ustanovu koju doma&i pravni sistem ne poznaje. *valifikacija ustanove nepoznate naem javnom poretku se vri putem faze analize i faze &vr&tavanja. # #azi ana&ize sudija &e se osloniti na &trano pravo iz koje ustanova potiče)leA causa+ i tako otkriti njene karakteristike! ulogu i funkciju ustanove koju ne poznaje doma&i pravni sistem)funkionalna kvalifikaijaA. # #azi svrstavanja sudija utvrdivi njene karakteristike svrstava pod odgovaraju&u domau u&tanovu.
17
"azlika između &up&tituije i funkionalne kvalifikaijeF %upstitucija je po mnogim svojim obiljejima slična kvalifikaciji ustanove nepoznate u doma&em pravu! odnosno funkcionalnoj kvalifikaciji! mada ne treba izgubiti iz vida da se one primjenjuju u različitim fazama rjeavanja slučaja sa inostranim elementom)kvalifikacija se vri u cilju izbora kolizione norme! odnosno određivanja mjerodavnog prava! dok supstituciju primjenjujemo onda kada je mjerodavno pravo ve& određeno! ali u njega treba integrisati neku ustanovu iz drugog prava koja je srodna odgovaraju&oj ustanovi mjerodavnog prava. Bsupstitucija)slučaj errari+
22. :lauzula od&tupanja "dredbe kojima zakonodavac ovla&uje sudiju da ne primjeni redovno mjerodavno pravo ukoliko je očigledno da spor ima samo daleku vezu sa tim pravom i da se nalazi u mnogo blioj vezi sa nekim drugim pravom naziva se klauzula od&tupanja. :azlikuje se opšta5'enera&na) i spe%ija&na
$&auzu&a o"stupanja.
Opšta5'enera&na) $&auzu&a koju mi ne poznajemo daje mogu&nost sudiji da odstupi od mjerodavnog prava i primjeni pravo s kojim se slučaj nalazi u blioj vezi! a na sudija je duan da uvijek primjeni mjerodavno pravo na koje ukazuje doma&a koliziona norma.
6pe%ija&na $&auzu&a odstupanja je takođe zasnovana na načelu najblie veze! ali se ne primjenjuje pri određivanju mjerdoavnog prava ve& se primjenjuje u pojedinim uim oblastima. # naem 1MPP-u predviđamo specijalnu klauzulu odstupanja! u materiji ugovora.
18
23. +o*ilni &uko* zakona Postoji kada se činjenice na kojima se zasniva tačka vezivanja iz kolizione norme sukcesivno vezuje za , ili vie pravnih poredaka u toku trajanja pravnog odnosa pri čemu u kolizionoj normi nije određen relevantan momenat vezivanja. 0eorije kod rjeavanja mobilnog sukoba zakona su$
2. (ješavanje mobilnog sukoba zakona putem TRANITORNO7 6U8O9A A8ONA 3. (ješavanja na osnovu TEORI:E 6TE;ENI< PRAVA 4. (ješavanje na osnovu TUMA;EN:A 8O=IIONI< NORMI >. DEPE?A7E 2.Rješavanje moi&no' su$oa za$ona putem TRANITORNO7 6U8O9A A8ONA 9a mobilni sukob zakona treba primjeniti osnovna pravila tranzitornog sukoba zakona$ Pravila o neposrednoj primjeni novog zakona na sadanja i budu&a dejstva odnosa koja su u toku! osim ako je riječ o ugovorima Pravilo o primjeni ranijeg zakona na ocjenu uslova punovanosti i ve& nastalih dejstava tih odnosa
3.Rješavanja na osnovu TEORI:E 6TE;ENI< PRAVA 0eorija stečenih prava se zasniva na primjeni ranijeg prava! tj.svako lice koje je valjano steklo neko pravo u nekoj dravi mora da bude potovano i u drugim dravama iako oni naprimjer za sticanje tog prava predviđaju dodatne uslove.
4.Rješavanje na osnovu TUMA;EN:A 8O=IIONI< NORMI 0umačenjem kolizionih normi treba ustanoviti relevantan momenat vezivanja. 0aj momenat moe unaprijed biti određen u kolizionim normama ili se ustanovljava na osnovu formulacije kolizione norme)gdje oni svi imaju zajedničko prebivaliteD
19
>.DEPE?A7E "vdje dolazi do cijepanja prava gdje se na isti odnos primjenjuje , ili vie prava. "vo bi se moglo izbje&i uzimaju&i u obzir kolizione norme posljednje drave koja bi vratila/uputila na neko drugo pravo)npr.kod nasljeđivanja kada je jedno pravo mjerodavno za pokretne a drugo za nepokretne stvari! ali se spominje i kod ugovora kada se jedna obaveza treba izvriti u jednoj a druga u drugoj dravi+.
24. #up&tituija 0o je tehnika tumačenja pravnih normi koja omogu&ava da se pravni odnos nastao na osnovu jednog prava ili pravna radnja izvrena na osnovu jednog prava unesu u drugi pravni sistem da bi tamo proizveli dejstvo koje taj pravni poredak predviđa.
"azlika između &up&tituije i funkionalne kvalifikaijeF
unkcionalna kvalifikacija se vri u cilju izbora kolizione norme odnosno određivanja mjerodavnog prava! dok se supstitucija primjenjuje onda kada je izabrano mjerodavno pravo! ali u njega treba integrisati neku ustanovu iz drugog prava koja je srodna odgovaraju&oj ustanovi mjerodavnog prava
Postoje granice supstitucije! do nje ne&e do&i ukoliko dejstva strane ustanove vrijeđaju javni poredak
2,. Prilagođavanje Prilagođavanje se koristi kada kombinovana primjena vie prava dovodi do nelogičnog i nepravičnog materijalno-pravnog rezultata. -9avode se , slučaja kada je potrebno primjeniti prilagođavanje$ 1. kada u&ljed primjene 2 ili više prava na i&ti pravni odno& na&taje logi'ka kontradikija 2. kada primjena ta 2 prava vodi rezultatu koji je o'igledno neodgovarajui i nepravi'an 20
20. Prethodno pitanje :jeavaju&i po tubenom zahtjevu u konkretnoj pravnoj stvari sudija donosi odluku o glavnom pitanju. Međutim! ponekad rjeenje glavnog putanja ovisi o rjeenju prethodnog pitanja. Pretpostavke za nastanak problema prethodnog pitanja su$ 1. za glavno pitanje mora *iti mjerodavno &trano pravo
2. kolizione norme &tranog mjerodavnog prava koja &e odno&i na prethodno pitanje mora ukazivati na &up&tanijalno pravo neke druge dr(ave) a ne na one na koju je ukazala dr(ava foruma 3. zavi&nim vezivanjem mora &e doi do &up&tanijalnog rezultata koji je razli'it od rezultata kojim *i &e došlo nezavi&nim vezivanjem
Nezavisno vezivanje znači da se na svako prethodno pitanje primjenjuju doma&e kolizione norme.
avisno vezivanje doputa obje mogu&nosti i primjenu kolizione norme mjerodavne za glavno pitanje i primjenu kolizione norme prava mjerodavnog za ranije prethodno pitanje. )avisno vezivanje ukazuje na potrebu potovanja stranog prava kao i na tenju da se ostvari međunarodna harmonija odlučivanja. 9egativna posljedica zavisnog vezivanja jeste to ono moe da izazove problem za unutranje sudstvo jer se moe desiti daitanje o kojemmje sud odlučio kao o prethodnom pitanju pojavi i kao glavno pitanje i da se dođe do drugog mjerodavnog prava. @rgumenti autora koji se zalau za nezavisno vezivanje navode da unaprijed nije određeno koje &e se pitanje javiti kao glavno! a koje kao prethodno i da zbog toga treba da imaju isti kolizioni tretman. 9a zakone ne sadri odredbu o tome kako rijeiti prethodno pitanje to znači da su sudovi slobodni pri izboru zavisnog ili nezavisnog vezivanja! jedino ograničenje je da kada na sud primjenjuje strano materijalno pravo na glavno pitanje i kada ono ovisi od prethodnog! prethodno pitanje treba rijeiti zavisnim vezivanjem. 21
2. +eđunarodna harmonija odlu'ivanja 5ezano je za zavisno vezivanje i osnovni argument za zavisno vezivanje je međunarodna harmonija odlučivanja.
Pod njom &e podrazumijeva da &udovi &vih zemalja u kojima &e primjenjuju identi'na pitanja done&u odluke identi'ne &adr(ine. Harmonizacije se postie jer se nae prethodno pitanje sutra ili za izvjestan period moe pojaviti kao glavno pitanje. 9eki autori se opredjeljuju za zavisno a neki za nezavisno vezivanje! a neki se opredjeljuju za međunarodnu ili unutranju harmoniju odlučivanja. #nutranja i međunarodnma harmonija se daju pomiriti ukoliko se u svim slučajevima odluka o prethodnom pitanju javi u ulozi sudske odluke i time prethodno pitanje povezuje zavisno! tj. le' $ausa.
2?. "eiproitet Pojam reciprociteta ili uzajamnosti u najirem smislu podrazumijeva jednako ponaanje između dvije suverene drave. Moe biti ponaanje u pogledu stranaca!priznavanja sudskih presuda ili drugih odluka te o međunarodnoj pravnoj pomo&i. -Po nastanku reciprocitet dijelimo na$
2. DIP=OMAT68I 3. A8ON68I 4. @A8TI;8I -Po obi!u ili sadr"ini moe biti$
2. @ORMA=AN 3. MATERI:A=AN 4. E@E8TIVAN 22
-Po nastanku$
2. DIP=OMAT68I- podrazumijeva
postojanje bilateralnih ili multilateralnih međunarodnih ugovora. 0ada se drave ugovornice u pogledu određenih pitanja ponaaju jednako jer ih na to obavezuje zaključeni sporazum.
3. A8ON68I% bazira se na istovrsnim odredbama o nekom pravnom pitanju u dravama o kojim je riječ.
4. @A8TI;8I%nastaje jednakim ponaanjem drava u pravnoj praksi.
-Po obimu ili sadrini$ 2.
@ORMA=NI%ukoliko je u međunardonom pravu neto uvjetovano formalnim reciprocitetom to automatski znači da se stranci izjednačavaju sa doma&im dravljanima.
3.
MATERI:A=NI% postoji samo ukoliko je konkretno pravo priznato u obje zemlje.
4.
E@E8TIVNI%on bi između , drave postojao onda kada su njihovim dravljanima dostupna određena prava! ali u istom obimu.
23
2@ Pravne o&o*e .
9acionalna zakonodavstva se u značajnoj mjeri razlikuju po nastanku! djelovanju i prestanku pravnih osoba. 1bog toga se u MPP-u govori o personalnom pravu pravne osobe koje bi trebalo da upravlja svim pravnim pitanjima koje se tiču prestanka! djelovanja! odgovornosti i nastanka pravne osobe. :azlikuju se sljede&i kriteriji koji su prihva&eni u svijetu$
2. 8RITERI: 3. 8RITERI: 4. 8RITERI: >. 8RITERI:
DRAV=:AN6TVA ;=ANOVA PRAVNE O6O9E O6NIVAN:A 6:EDIBTA 8ONTRO=E
2. 8RITERI: DRAV=:AN6TVA ;=ANOVA PRAVNE O6O9E -3ravljanstvo članova pravne osobe ili dravljanstvo članova njenog upravnog ili nadzornog odbora kao kriterij veziovanja pravnih osoba danas je prevaziđen i teko upotrebljiv$ )bog varijabilnog ili multina#ionalnog sastava glavnih organa uprava )bog razvoja dioničkih društava dioni#ama koje glase na donosio#a%gdje su* dakle* vlasni#i kapitala anonimni
3. 8RITERI: O6NIVAN:A-M:E6TO O6NIVAN:A PRAVNE O6O9E *ao kriterij koji je ire prihva&en ukazuje na pravo drave u kojoj je pravnma osoba registrovana kao pravni subjekt. "vakvo vezivanje se bazira na teoriji osnivanja prema kojoj pravna osoba izvodi svoju egzistenciju iz pravnog poretka drave po čijim zakonima je konstituisana. 9a 1MPP polazi od kriterija mjesta osnivanja! ali &e ipak za status pravne osobe biti mjerodavno pravo drave u kojoj ta pravna osoba ima stvarno sjedite ako i po pravu te drave ima njenu pripadnost. 24
4. 8RITERI: O6O9E
6:EDIBTA-M:E6TO
6:EDIBTA
PRAVNE
*riterij vezivanja koji je najire prihva&en izvan angloameričkih zemalja! bazira se na shvatanju da se kod određivanja pripadnosti pravne osobe mora uzeti u obzir sredina u kojoj se odvija njena aktivnost. "snovno stanovite je da je pripadnost mjesto gdje se nalazi sjedite uprave.
>. 8RITERI: 8ONTRO=E PRAVNE O6O9E -je kriterij koji je odavno naputen. :azlikuje se$ #tatutarno &jedište-to je sjedite koje je određeno statutom pravne osobe "ealno &jedište-se javlja kao dopunski ili samostalni kriterij #i&tem entra ek&ploataije-prema kojem za pravnu osobu nije toliko bitno gdje se njeni članovi sastaju kako bi vije&ali o tome kako radi pravna osoba
3B. a&ljeđivanje # pogledu nasljeđivanja razlikuju se , načina$
2.A8ON68O 3.TE6TAMENTA=NO NA6=:EĐIVAN:E 2.A8ON68O NA6=:EĐIVAN:E # pogledu zakonskog nasljeđivanj! razlikuju se , sistema zaostavtine$
a+ b+
,istem jedinstvene zaostavštine ,istem podijeljene zaostavštine
25
a+,istem jedinstvene zaostavštine se vri posredstvom ostaviočeva dravljanstva u vrijeme smrti ili njegovog posljednjeg prebivalita. b+ ,istem podijeljene zaostavštine-u zemljama koje prihvataju sistem podijeljene zaostavtine za nekretnine tačka vezivanja je njihovo mjesto nalaenja! a u pogledu pokretnih stvari u zavisnosti od zemlje! vlada dravljanski ili domicilni princip. z ovoga proizilazi da ima sljede&a načela$ $ačelo
univerzalne i podijeljene zaostavštine
$ačelo
teritorijaliteta i personaliteta
Mi prihvatamo sistem jedinstvene zaostavštine! zbog pravednijeg rjeenja u ostavinskom postupku. :aspravljaju&i pri tome samo o nekretninama koje se nalaze u 2iH! izuzetno moemo raspravljati o nekretninama naeg dravljanina u inostranstvu ako se ta drava proglasi nenadlenom.
3.TE6TAMENTA=NO NA6=:EĐIVAN:E Pravo mjerodavno za zakonsko nasljeđivanje nije sasvim bez uticaja na testamentalno nasljeđivanje. mperativna pravila se primjenjuju npr.na nune nasljednike! nedostojnost za nasljeđivanje itd. 9ajče&e prije svega mora rijeiti jedno pitanje-a to je pitanje formalne valjanosti samog testamenta. # naem 1MPP-u forma testamenta predstavlja alternativnu kolizionu normu.
31. #tvarno/pravni odno&i %tvarno-pravni odnosi su odnosi između osoba povodom stvari. %tvari dijelimo na pokretne i nepokretne.
NE8RETNINE -"snovno pravilo za nekretnine! a i najče&a tačka vezivanja za mjerodavno pravo je &eC rei site! koji je jedan od najznačajnijih principa MPP-a i takav značaj ima i danas. # pogledu nekretnina moe da se pojavi sukob kvalifikacija tako da , drave različito kvalifikuju određenu stvar. 26
PO8RETNE 6TVARI -1a razliku od nekretnina princip leA rei site za pokretne stvari je vrlo nesiguran jer dovodi do problema mobilnog sukoba zakona! a i name&e se potreba da se pronađu koliziona rjeenja za stvari u prevozu! te za sama prevozna sredstva! jer prostorna vezanost po mjestu nalaenja potpuno gubi smisao.
6TVARI U PREVOU Podrazumijeva robu koja je u prevozu a koje se ne nalazi ni u zemlji izvoza ni u zemlji uvoza ili se nalazi u ničijem prostoru! tj.na otvorenom moru ili vazdunom prostoru iznad njega. 9eophodno je da prevozni lanac obuhvata najmanje ( zemlje$ uvoznu! izvoznu i tranzitnu da bi se smatrala stvar u prevozu. @ko stvar putuje sa vlasnikom! ona se ne smatra stvari u prevozu. Problem stvari u prevozu nastaje u onom momentu u kom se stvar nalazi između zemlje odailjanja i zemlje opredjeljenja ukoliko se u tom momentu zaključi određeni pravni posao u pogledu te stvari. % toga se postavlja pitanje ima li smisla da se tada dejstva tog ugovora procjenjuju leG rei &ite! odnosno po pravu mjesta gdje se stvar privremeno nalazi. Po&toje 2 izuzetka od leG rei &ite$ 1. 'ao tačka vezivanja za stvari u prevozu mjesto otpremanja 2. -jesto opredjeljenja%gdje ima najviše pristali#a
32. 6utonomija volje 1a određivanje mjerodavnog prava za ugovorne odnose značajna je stranačka autonomoja! odnosno njihova mogu&nost da one sporazumno izaberu mjerodavno pravo za svoj ugovor. @utonomija je regulisana u čl.<=.1MPP 2iH. :azlikuje se ( načina izbora mjerodavnog prava$
2. IRI;IT 3. PREUTAN 4.
%tranke mjerodavno pravo mogu izabrati prije ili tokom zaključivanja ugovora! ali im se u novije vrijeme daje mogu&nost da izaberu naknadno ili da sporazumno naknadno promjene izabrano pravo.
2. IRI;IT I9OR M:ERODAVNO7 PRAVA zbor mora biti izričit! nesumljivo proisticati iz okolnosti slučaja. #govorna odredba kojom stranke iskazuju svoju volju u pogledu izbora mjerodavnog prava naziva se klauzula o izboru mjerodavnog prava.
3. PREUTAN I9OR M:ERODAVNO7 PRAVA *ada ugovor ne sadri klauzulu o izboru mjerodavnog prava! sud ipak na osnovu odredaba ugovora ili okolnosti slučaja moe zaključitio da su stranke imale u vidu primjenu određenog prava. 0akav zaključak se moe izvesti iz upotrebe pravnih termina u ugovoru koji su specifični za određeni pravni sistem ili se pozivaju na pravne odredbe neke zemlje.
4.
/"elaija na'ela naj*li(e veze i autonomije voljeF
ačelo najbliže veze se bazira na objektivnim a autonomija volje na subjektivnim činjeni#ama
ačelo najbliže veze kao tačku vezivanja uzima državljanstvo i pravo te države kao vezu sa datim slučajem a autonomija volje polazi od toga da su stranke itekako motivisane i brižljive u pogledu izbora mjerodavnog prava* koje će biti odlučujuće za regulisanje njihovih prava i obaveza 28
33. 5eorija karakteri&ti'ne radnje ili 7nierova teorija karakteri&ti'ne radnje *arakteristična radnja prema ovoj teroriji je svojstvena za pojedine ugovore. "na ne predstavlja novčana! nego druga činjenja! npr. isporuka stvari kod ugovora o prodaji ili uskladitenje robe kod ugovora o skladitenju. # doktrini je bilo dileme da li kao relevantnu vezanost uzeti samo mjesto izvrenja te tipične radnje ili formirati jednu kombinovanu tačku vezivanja! a to je domicil dunika dotične karakteristične radnje. 5e&ina zakonodavaca prihvata upravo takvu izvedbu karakteristične radnje uz njeno preciziranje za tipične ugovore. %hodno tome za ugovor o prodaji postaje mjerodavno pravo prebivalite ili sjedite profavca kao nosioca karakteristične radnje. "ve , vezne okolnosti se koriste i kod utvrđivanja najblie veze.
34.+eđunarodni prinudni propi&i 0o su propisi koji su obavezuju&i za drave članice neke međunarodne organizacije! kao npr. #redbe za ;#! mada su one najče&e sinonim za norme neposredne primjene.
=eC or'inis zakon porijekla =eC %ausa zakon &lu'aja epravo dejstvo znači da se zakon primjenjuje na odnose koji jo uvijek traju! a pravo dej&tvo-odnos je ve& zavren i zakon se na njega ne primjenjuje. "azlika između pravog i nepravog retroaktivnog dej&tvaF /Pravo retroaktivno dej&tvo-kasniji zakon se primjenjuje i na uslove i na dejstva pravnog posla. /epravo retroaktivno dej&tvo-kasniji zakon se primjenjuje samo na uslove za zasnivanje pravnog posla. 29
