Javna ustanova Gimnazija "Meša SELIMOVIĆ" TUZLA
SEMINARSI RA! NASTAVNI RE!MET# $ILOZO$IJA TEMA# %&'o()ov svijet *ao 'a+o,ato,ij s-asenja" E,nst &'o() ./0012/3445
U6eni*# 8usejnovi9 Me)o: 3
,o7eso,# Nijaz Sa'imovi9: -,o7;
Sa<,=aj
1. Biografija................................................... 2. Bibliografija............................................... 3. Blochov svijet kao laboratorij spasenja................ 3.1. Svijet kao laboratorij spasenja ili ontičko-teološka povezanost svijeta s transmunanim na putu o omovine ientiteta..................... 3.2. Geneza “metafizički drukčijega”............................... !. Blochova socijalno-politička i pravna misao..................... ". #aključak............................ $. %iteratura...........................
/; &io>,a7ija
"Možda, naši snovi ne mogu postati naša stvarnost, ali naša stvarnost može biti korigirana našim snovima." &rnst Bloch ro'en je u %u(igshafen-u ). *ula 1))". Sveučilišnu karijeru je počeo u %eipzig-u+ gje je ,ivio o olaska nacionalsocijalista na vlast. ao istaknuti antifašist bio je u emigraciji o 133. pa sve o 1!). goine. /o povratku bio je sveučilišni profesor u 0stočnom Berlinu+ a o 1$1. goine u bingen -u. svom opse,nom jelu+ koje obuhva4a probleme filozofije+ povijesti+ religije+ prava+ ontološka+ etička i humanistička pitanja+ posebno se bavio analizom fenomena uto-ijs*o>. /romišlja originalnu ontologiju utopijskog u kojoj su sreišnji pojmovi 5 još 2 ne 2 +it*a5 i 5 još 2 ne 2 svjesno>5 koji ukazuju na
otvorenost svijeta i čitavog kozmosa ka mogu4nosti realizacije svijeta bez privatnog vlasništva i u kojem je ljuskost ostvaren ieal. svom filozofskom rječniku+ Bloch moificira neke kategorije izveene iz klasične njemačke filozofije+ 6reua+ krš4anstva i neoplatonizma+ razvijaju4i ih u osebujnu filozofiju po kojoj je stvarnost inamičko posreovanje onosa subjekta i objekta+ uha i materije+ s konačnom svrhom ostvarenja njihova jeinstva. 7apanut za revizionizam i oštro kritiziran za 5 ,e'i>iozno o,ijenti,ani5 i teo'o>ijs*i -,in(i- na
en2u;
@; &i+'io>,a7ija
o
"Duh utopije",
o
"Subjekt-objekt",
o
"Nasljeđe ovog vremena",
o
"Thomas Münzer kao teolog revolucije"
o
"Sloboa i poreak",
o
"!vicena i !ristotelova ljevica",
o
"rincip nae",
o
"Tragovi",
o
"rirono pravo i ljusko ostojanstvo
o
"!teizam u kr#$anstvu",
o
"Tübingenski uvo u %ilozo%iju"&
; &'o()ov svijet *ao 'a+o,ato,ij s-asenja 3.1 Svijet *ao 'a+o,ato,ij s-asenja i'i onti6*o2teo'oš*a -ovezanost
svijeta s t,ansmun
Bitna orenica svijeta za Blocha jest a svijet+ tj. čovjek i priroa < nisu= oni+ akle+ trebaju biti. >i se nalazimo u pretpovijesti+ pa prava povijest olazi tek na kraju+ ka se ostvari >ar?ova vizija naturalizma< humanizma onosno humanizma-naturalizma. #a razliku o preuzetne nae koja je sigurna u pozitivni isho svijeta i pretpovijesti i tim estimulativno jeluju4a na ljusku emancipatorsku akciju+ Blochova @octa spesA + učena naa jest samo realna mogu4nost+ koja se nui svijetu a po čovjeku i istiniC o'e o spasenja.
3.2 Geneza “metafizički drukčijega” :li po kojem to čovjeku i po kojoj to istini mo,e svijet o4i o spasenjaD /o onom čovjeku kojeg je rist anticipirao u svojoj osobi+ jer 0sus rist je otkriveni trenutakC buu4eg čovjeka+ koji 4e biti subjekt uistinu praveenog ruštva @Ma,Bova )umanizma2natu,a'izmaA. Evu je misao Bloch prvi put formulirao u svom prvom velikom jelu !u) uto-ijeC + objavljenom 11). goine+ ali 4e je poslije najopširnije razviti u ,ivotnom opusu /rincip naaC i konačno uobličiti u :teizmu u krš4anstvuC + koje je napisano 1$). goine. %juski ro i priroa očekuju jenu novu+ stvarnu genezu+ koja olazi na koncu+ ali koja je ve4 započela u neprestanom+ imanentnom transceniranju postoje4eg svijeta i čovjeka. o imanentno transceniranje ovest 4e prirou i čovjeka u omovinu ientiteta+ u carstvo sloboe+ u kojima se nalazi sre4a+ sloboa+ neotu'enje+ zemlja gje teče me i mlijeko+ vječno-,ensko+ signal trompete iz 6ielija. 7a čelu tog sveobuhvatnog procesa stoji čovjek+ a biti čovjek znači imati utopiju+ znači neprestano nailaziti samog sebe+ sve o one punine koja se trenutačno pojavila
u ristu. topije nisu neki nevremenski entiteti+ nisu ništa apsolutno+ fiksirano+ samostalno @kao mo,a u Fusserl-Feieggerovoj fenomenologijiA. Ene su realno stanje neovršenosti i označuju agensa koji je imanentan ruštvenoj materiji @kao i svakoj materijiA i koji je tjera u buu4nost+ koji je osposobljava za razvoj i inamizira je. topija se ne sastoji u horizontu nekog očekivanja+ niti u obnavljanju neke prošlosti sretnijih vremenaC. Ena intenira onu sre4u koju još nikaa nije svijet imao+ ona je front jenog uvijek neovršenog svijetaC. ako shva4ena utopija izazovno je slična s onim što krš4anski teolozi nazivaju miloš4u. 7aravno+ ta sličnost se ne onosi na krš4anski pojam milosti+ i u naju,em značenju riječi+ nego samo na milost+ koja je imanentna materiji i koja se očituje kao gla za upotpunjuju4om silom. Eno što je Bloch u ranijim jelima označavao s pojmom uto-ijaC+ u kasnijim jelima raije naziva nae'utim+ Bloch je svojom genijalnom intuicijom stvarnosti otkrio a povijesna akcija nije ovoljna a izvee to spasenje. Ebjekt+ koji umjetnik obra'uje+ istoobno je subjekt-kooperator+ koji i izna sposobnosti i namjera umjetnika ovoi jelo o punine. o iz Ebjektasubjekta+u susret olaze4e+ Bloch u svojoj materijalističkoj filozofiji ne
naziva miloš4u+ ali ono nosi na sebi i u sebi mnogo njezinih crta. akve špekulacije Bloch svjesno povezuje s mističnom filozofijom priroe @*akob BGhmeA i s panogranskomC slikom svijeta ome :kvinskog. Blochovo povezivanje špekulacija o priroi i filozofije povijesti inspirirano je lementom :leksanrijskim+ Erigenom i naročito :ugustinovim jelom 8e civitate 8eiC koje on zatim svjesno naovezuje na >ar?ove misli. ako Bloch olazi o sličnih rezultata o kojih je ošao eilhar e Hharin.
C; &'o()ova so(ija'no2-o'iti6*a i -,avna misao &rnst Bloch je sigurno najosebujniji marksistički mislilac II. stolje4a. /rincip naeC nije samo glavno Blochovo jelo nego i princip ova,ne i plone misli koja kao istinska murost zrači iz njegovih jela+ rasvjetljavaju4i najslo,enije probleme suvremenog svijeta o filozofije i umjetnosti o religije i politike. 7jegova misao ne opisuje samo prošlo i saašnje nego otvara nove horizonte+ anticipiraju4i buu4nost. Blochova utopijskaC filozofija kao ontologija bitka koji još nijeC prestavlja put u buu4nost kao pravi čovjekov zavičaj. 7a tom putu ne mo,e se+ ka,e Bloch u pregovoru u svome jelu /rirono pravo i ljusko ostojanstvoC + zaobi4i pitanje pravog+ tj. spravnog hoaC+ kao i uop4e pitanjeJ Kto je pravoDC. ovom prigonom napisu ograničit 4emo se na Blochovu socijalnopolitičku i pravnu misao u namjeri a je uključimo u ,ive rasprave+ koje se ko nas+ naročito u posljenje vrijeme+ voe o problemima politike+ ljuske prakse+ humanizma i socijalizma.
