Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Studij: Agrobiznis i ruralni razvitak
Modul: Europska unija i zajednička poljoprivredna politika Semestar: II.
Savjetodavna, financijska i međuinstitucionalna međuinstitucionalna tijela i agencije Europske unije
Seminarski rad
Autori:
Mirko Martinuš Antonija Jajčević Margarita Jurišić
U Zagrebu, ak. god. 2013./2014
1
SADRŽAJ
1. Uvod............................................................................................................... str. 3 2. Cilj istraživanja……………………………………………………………..str. 3 3. Savjetodavna tijela EU................................................................................ str. 4
3.1. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)........................................str.4 3.2. Odbor regija................................................................................................str.5 4. Financijska tijela EU.................................................................................... str. 6
4.1. Europska investicijska banka......................................................................str.6 4.2. Europski investicijski fond.........................................................................str.7 4.3. 5.
Europska središnja banka............................................. ...............................str.7
Međuinstitucionalna tijela EU..................................................................... str. 8 5.1.
Europska upravna škola..............................................................................str.8
5.2. Europski ured za odabir osoblja..................................................................str.8 5.3.
Tim za hitni odgovor na računalne ugroze (CERT)....................................str.8
5.4. Ured za publikacije......................................................................................str.9 6. Agencije............................................................................................................str.9
6.1. Agencije zajednice....................................................................................str.10 6.2.
Agencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku..............................str.11
6.3. Agencije za policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim pitanjima.......str.11 6.4.
Izvršne agencije.........................................................................................str.11
6.5. EURATOM agencije i tijela......................................................................str.12 7.
Zaključak .......................................................................................................str. 12
2
1. Uvod
Europsku uniju karakterizira jedinstveno tržište proizvoda i usluga u kojem sudjeluje 28 članica država sa više od 500 milijuna graĎana koji se mogu slobodno kretati i stanovati gdje žele. Stvorena je i jedinstvena valuta Euro koja čini to tržište još efikasnijim. Kako je EU jedinstvena u tržištu i monetarnom sustava, tako mora biti i jedinstvena i u pravnim, političkim i drugim područjima. Tu ulogu pr euzimaju agencije, odbori, institucije i ina tjela Europske unije.
Sve zemlje članice Europske Unije, njih 28, su suverene i neovisne države. MeĎutim, dio svoje suverenosti su ujedinile kako bi stekle prednost i moć koje donosi veličini što znači da je dio
ovlasti zemalja članica prenesen na institucije EU. Ujedinjenje suvereniteta u praksi
znači da države članice prenose dio svojih ovlasti na zajedničke institucije koje su osnovane da bi se odluke o posebnim pitanjima od zajedničkog interesa mogle donositi demokratski.
2.
Cilj istraživanja Za uspješno funkcioniranje cijelokupne zajednice država, potrebne su odreĎene
agencije, institucije, odbori i ina tijela. U ovom seminaru cilj je objasniti uloge i funkcije
savjetodavnih tijela, financijskih tijela, meĎuinstitucionalnih tijela i agencija. Na koji način one funkcioniraju, koja im je zadaća, kada su osnovane i s kojom svrhom.
3. Savjetodavna tijela EU U Europskoj uniji postoji niz institucija,
agencija te drugih tijela koja imaju specifičnu
zadaću. MeĎu njima je i Savjetodavno tijelo Europske unije koje se sastoji od Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te Odbora regija.
3.1.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)
Europski gospodarski i socijalni odbor nastao je kad i sama Europska unija potpisivanjem
Rimskog ugovora 1957. On je zamišljen kao forum gdje predstavnici europskih poslodavaca, 3
radnika i drugih interesnih skupina izražavaju svoja mišljenja i stavove vezane uz Europsku uniju. Time
se nastoji da europska politika i zakonodavstvo bolje održavaju gospodarsku,
socijalnu i graĎansku stvarnost, jer razni predstavnici izražavaju mišljenja i stavove onih zemalja iz kojih dolaze. Na taj način promiče se razvoj Europske unije koji uključu je brojne dionike u donošenju važnih odluka Europski gospodarski i socijalni odbor funkcionira na sljedeći način; nakon primljenih mišljenja EGSO ih upućuje većim institucijama, odnosno Europskom vijeću, Europskom parlementu i Europskoj komisiji. Tijekom cijele godine, Europski gospodarski i socijalni
odbor izda oko 170 savjetodavnih dokumenata i mišljenja. Nakon što se svi ti dokumenti upute višim tijelima s pravom odlučivanja u Europskoj uniji, oni se objavljuju u Službenom listu EU. Europski gospodarski
i socijalni odbor sastoji se od 353 člana iz 28 članica Europske
unije. Svi članovi potječu iz različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina. Svaka članica predlaže svoje članove, a na obnovljivi petogodišnji mandat imenuje ih Vijeće Europske uni je. Članovi ne dobivaju plaću, ali dobivaju naknadu za pokrivanje troškova puta i
smještaja za vrijeme zasjedanja Odbora. Kao što smo rekli, članovi pripadaju trima različitim skupinama; poslodavci, zaposlenici te razne interesne skupine kao što su poljoprivrednicu, potrošačke udruge itd. Ovisno o broju stanovnika toliko država ima predstavnika. Najveći broj imaju Njemačka, Francuska, Italija, Ujedinjena Kraljevina sa 24 člana. Hrvatska ima 9 članova, a najmanje ima Malta, 5 članova. Trenutni predsjednik EGSO- a
je Henri Malosse. Naši predstavnici poslodavaca su:
Violeta Jelić - Hrvatska obrtnička komora, Dragica Martinović Džamonja - Hrvatska gospodarska komora, Davor Majetić - Hrvatska udruga poslodavaca. Predstavnici radnika su: Marija Hanževački - Nezavisni hrvatski sindikati, Anica Milićević Pezelj - Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Vilim Ribić - Matica hrvatskih sindikata. Različite interesne skupine pestavljaju: Lidija Pavić Rogošić – Odraz, Marina Škrabalo – GONG, Toni Vidan - Zelena akcija.
4
3.2.
Odbor regija
Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine na europskoj razini uspostavljen je Odbor regija.
Ovo tijelo predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti svih članica. Članove Odbora predlažu članice Europske unije, a imenuje ih Vijeće Europske Un ije na obnovljivi mandat od četri godine. Na početku djelovanja, ugovorom iz Nice, predviĎen je maksimalan broj od 350 članova, meĎutim danas ih ima 353 i jednako toliko zamjenskih članova iz 28 članica. Članovi odbora imaju politički mandat u regiji iz koje dolaze, a time najbolje mogu iznijeti problematiku područja iz kojeg dolaze. Dolaskom na zasjedanje Odbora, oni donose mišljenja i stavove iz svoje regije tako da u proces donošenja odluka uključuju apsolutno sva područja članica Europske unije. Komisija, Vijeće i Parlament prije donošenja odluka, moraju se savjetovati sa Odborom regija o pitanjima vezanima uz lokalnu i regionalnu upravu
(primjerice o politici zapošljavanja, okolišu, obrazovanju ili javnom zdravstvu). Svake godine, Odbor regija održava pet sjednica radi odreĎivanja opće politike i donošenja mišljenja. Postoji šest „komisija” koje razmatraju različita područja politika i pripremaju mišljenja o kojima će se raspravljati na plenarnim sjednicama:
teritorijalna kohezija
ekonomska i socijalna politika
obrazovanje, mladi i istraživanje
okoliš, klimatske promjene i energija
graĎanstvo, upravljanje, institucionalna i vanjska pitanja
prirodni resursi
U Odboru regija zastupljene su četiri političke skupine koje predstavljaju glavne europske političke grupacije:
Europska pučka stranka (EPP)
Stranka europskih socijalista (PES)
Stranka saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE)
Zajednica za Europu nacija – Europski savez (UEN-EA)
5
Aktualni predsjednik Odbora regija je Luis Valcárcel Siso. Neki
članovi koji predstavljaju
nas su Snježana Bužinec, Blanka Glavica Ječmenica, Bruno Hranić, Danijel Marušić, Vojko Obersnel te Predrag Štromar. Nakon Lisabonskog ugovora, Odbor regija dobio je jaču ulogu. Europska komisija prije donošenja propisa mora se savjetovati sa lokalnim i regionalnim vlastima te njihovim udrugama.
4. Financijska tijela EU 4.1.
Europska investicijska banka
Europska investicijska banka odnosno EIB – European Investment Bank, financijska je institucija
Unije sa sjedištem u gradu Luksemburgu. Njena glavna uloga jest osigurati
državama sredstva za kapitalne investicije povezane sa razvojem i samom integracijom Unije. Investicijska Banka odobrava kredite uz minimalne kamate koji se
u godišnjem iznosu
protežu od oko 20 milijardi eura (odnosno do 50% cijene projekta). Investicijska banka infrastrukture
takoĎer daje i zajmove za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj
– poboljšanje transeuropskih prometnih, telekomunikacijskih i energetskih
mreža, poboljšanje konkurentnosti europske industrije i razvoj malih i srednjih poduzeća, zaštitu okoliša i slično. Nadalje, osigurava i zajmove za razvoj zemalja srednje i istočne Europe koje se pripremaju za članstvo u EU te zemalja Sredozemlja. Po pitanju upravljanja, Bankom ordinira financija svih
Vijeće guvernera koje se sastoji od ministara
država članica. Dakle, Hrvatsku predstavlja naš ministar financija Boris
Lalovac. U upravljanju Banke sudjeluje i Odbor direktora ,
kojeg čini 25 direktora odnosno
administratora s petogodišnjim mandatom koje imenuje Vijeće guvernera . Kao treći organ uprave, sastaje se Upravni odbor, koji je glavno
izvršno tijelo Banke na čelu sa predsjednikom
i 7 potpredsjednik a kojima mandati traju do šest godina.
6
4.2.
Europski investicijski fond
Europski investicijski fond, engl.akronim EIF - European Investment Fund, relativno je novo
tijelo Unije Sjedište mu je u gradu Luksemburgu. Njegovi dioničari Europska su
investicijska banka, Komisija EU i ostale europske financijske institucije, koje se sastaju u prosjeku dva puta na godinu ibave se problematikom i odlukama. Fondom upravlja nad zorni
odbor, koji čine dva predstavnika iz redova EIB, ministri
financija država članica EU, dakle opet naš ministar financija gospodin Lalovac,
i
predstavnici financijskih institucija.
4.3.
Europska središnja banka
Europska središnja banka odnosno na engleskome European Central Bank – ECB, središnja je institucija monetarnog sustava EU. Sa sjedištem u gradu Frankfurtu, u Njemačkoj, ova institucija započela je sa djelovanjem 1999. godine. Glavni zadatak Banke jest
održavan je stabilnosti europske valute odnosno Eura (€),
nadzor količina novca koji se pušta u opticaj, održanje stabilnosti cijena, kreiranje i provedba monetarne politike, upravljanje platnim prometom. Banka ima iznimno visoku neovisnost kad je u pitanju europski novac, punu pravnu
osobnost i pravo donošenja obvezujućih oduka na vlastitu ruku. Neovisna je od institucja Unije i njenih članica.
Tri su glavna tijela koja čine ECB :
Izvršni odbor čine predsjednik Mario Draghi (bivši guverner Centralne banke Italije), njegov potpredsjednik i još 4 člana
Upravljačko vijeće
Glavno vijeće koje se sastoji od Predsjednika ECB-a, potpredsjednika i guvernera nacionalnih središnjih banaka svih država članica Europske unije – Republiku Hrvatsku predstavlja naš guverner HNB-a prof.dr.sc. Boris Vujčić
7
5.
Međuinstitucionalna tijela EU
5.1.
Europska upravna škola
Europska upravna škola osnovana je 10. veljače 2005. Njezina je svrha osoblju EU-a pružiti izobrazbu u odreĎenim posebnim područjima od velikog značaja za EU. Tečajevi koje nudi otvoreni su osoblju svih institucija EU- a,
čime se pridonosi širenju zajedničkih
vrijednosti, promicanju boljega razumijevanja meĎu osobljem EU -a te ostvarivanju ekonomije razmjera. Europska upravna škola tijesno suraĎuje s odjelima za izobrazbu u svim institucijama da bi se izbjeglo
svako udvostručavanje napora. Ravnatelj škole je David
Walker. (http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/interinstitutional-bodies/index_hr.htm
5.2.
Europski ured za odabir osoblja
Europski ured za odabir osoblja (EPSO) počeo je djelovati u siječnju 2003. Zadaća mu je organizirati konkurentne natječaje za odabir osoblja koje će raditi u svim institucijama EU -a.
Takav je pristup učinkovitiji od zasebnoga organiziranja natječaja za zapošljavanje u svakoj instituciji. EPSO-ov
godišnji proračun iznosi otprilike 21 milijun eura, što je 11 % manje od
iznosa koji su institucije EU-a
prije trošile na odabir osoblja. (http://europa.eu/about-
eu/institutions-bodies/interinstitutional-bodies/index_hr.htm)
5.3.
Tim za hitni odgovor na računalne ugroze (CERT)
Područja rada CERT-a su provoĎenje proaktivnih i reaktivnih mjera koje se odnose na povećanje sigurnosti javnih sustava. Jedna od najvažnijih proaktivnih mjera je povećanje svijesti o sigurnosti na Internetu svih korisnika u EU.
CERT je nadležan za pružanje pomoći
pri upravljanju prijetnjama računalnim sustavima u institucijama EU-a. TakoĎer, pruža podršku timovima za računalnu sigurnost u svim institucijama EU -a te suraĎuje s ustanovama istoga profila u javnom sektoru država članica EU -a. CERT je osnovan 1. lipnja 2011. i tijekom prve godine svoga postojanja funkcionirao je kao pilot-projekt, sada je u potpunosti funkcionalan.
(http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/interinstitutional-
bodies/index_hr.htm)
8
5.4.
Ured za publikacije
Puni naziv toga tijela jest Ured za publikacije Europske unije. Ured za publikacije djeluje
kao izdavačka kuća institucija EU -a te u tome svojstvu izraĎuje i distribuira sve službene publikacije Europske unije u papirnatome i digitalnome obliku. Narodnim Novinama u Hrvatskoj,
Možemo povući paralelu sa
naime, te dvije izdavačke kuće dijele istu funkciju.
(http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/interinstitutional-bodies/index_hr.htm)
6. Agencije EU Agencije Europske Unije uspostavljaju se aktom sekundarnoga prava. Njihovi specifi čni ciljevi
veoma su jasno definirani, takoĎer i njihove zadaće kojim se bave te krug poslova
unutar kojeg djeluju. Upravo se po tome Agencije razlikuju od naprimjer K omisije,
Vijeća ili Parlamenta.
Agencije se često mogu javljat i pod neki drugim nazivima. Možemo ih nazivati i centri, zaklade, uredi, nadzorni centari i
slično. Prve decentralizirane agencije osnovane su 70-ih
godina 20.st., a niz novih agencija nastao je 90-ih godina. Sve agencije Unije
imaju vrlo sličnu strukturu i način djelovanja, a grupirane su u pet
glavnih skupina: 1. Agencije Zajednice 2.
Agencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
3. Agencije za policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim pitanjima 4.
Izvršne agencije
5. EURATOM agencije i tijela
9
5.1.
Agencije Zajednice
Agencije Zajednice osnovane su aktom sekundarnog zakonodavstva kako bi se fokusirale i obavile
specifičan tehnički, znanstveni ili upravljački zadatak. Agencija Zajednice je
podosta, pa neke od njih
imaju i preklapajuća područja djelovanja.
Agencije su slijedeće:
Agencija za suradnju energetskih regulatora
Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice (CFCA)
Ured za biljnu raznolikost (CPVO)
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ( OSHA)
Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama (FRONTEX)
Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA)
Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC)
Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe (Cedefop)
Europska agencija za kemikalije (ECHA)
Europska agencija za okoliš (EEA)
Europska agencija za sigurnost prehrambenih proiz voda (EFSA)
Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (EUROFOUND)
Europska agencija za temeljna prava (FRA)
Europska GNSS nadzorna ustanova (GSA)
Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE)
Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)
Europska agencija za lijekove (EMA)
Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
Europska agencija za sigurnost mrež a i podataka (ENISA)
Europska agencija za željeznice (ERA)
Europska zaklada za stručnu izobrazbu (ETF)
Ured za usklaĎivanje na unutarnjem tržištu (OHIM)
Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)
10
5.2.
Agencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
Agencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku osnovane su kako bi se bavile raznim zadacima povezanim sa zajedničkom vanjskom politikom država članica i takoĎer sigurnosnom politikom istih. Spominju se tri glavne agencije a one su:
Europska obrambena agencija (EDA)
Europski institut za sigurnosne studije (ISS)
Europski satelitski centar (EUSC)
5.3.
Agencije za policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim pitanjima
Ove agencije osnovane su kako bi si države članice meĎusobno pomogle i suraĎivale po pitanju borbe protiv organiziranog meĎunarodnog kriminala, riješavale kaznena pitanja i udružili policijske snage meĎusobno. Kao i prethodne, u ovoj grupi agencija takoĎer su tri glavne a one su:
Europski policijski fakultet (CEPOL)
Europska jedinica za pravosudnu suradnji (EUROJ UST)
Europski policijski ured (EUROPOL)
5.4.
Izvršne
Izvršne agencije agencije osnovane su Uredbom Vijeća Europe. Cilj ove grupe Agencija jest
preuzimanje i bavljenje pojedinim zadacima vezanim za upravljanje jednim ili više programa Unije. Nadalje, ove Agencije osnovane su samo na neko
odreĎeno razdoblje i njihovo sjedište
mora biti u sjedištu Europske komisije odnosnu u Bruxelles ili u Luksemburg.
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA)
Europsko istraživačko vijeće (ERC)
Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI) 11
Izvršna agencija za zdravlje i potrošače (EAHC)
Izvršna agencija za istraživanje (REA)
Izvršna agencija za trans -europske prometne mreže (TEN -N EA)
5.5.
EURATOM agencije i tijela
EURATOM (European Atomic Energy Community Treaty) je pravno odvojen od Europske unije te ima vlastit i Okvirni istraživački program.
Ipak, sva svoja istraživanja, EURATOM provodi u okviru zajedničkih institucija Unije. Bitan nam je jer
djelomično regulira upravljanje nuklearnim resursima i istraživačkim
aktivnostima koje se dogaĎaju u EU ali i svijetu. Pod EURATOM-om se trenutno nalaze dva tijela:
Agencija Fusion for Energy
Agencija za opskrbu EURATOM (ESA)
12
6.
Zaključak
Obzirom na veličinu, pravnu i političku kompleksnost Europske unije za njezino funkcioniranje i zastupanje naroda kroz posrednu demokraciju potrebne su specijalizirane
agencije, razni odbori, financijske institucije i uredi. 28 zemalja članica, koja svaka ima svoje interese, odnosno, zajedničke interese, bilo oni politički, financijski ili koje druge naravi za njihovo realiziranje potrebna su tijela EU.
TakoĎer u budućnosti se predviĎa rast sadašnjih
tijela i nastanak novih.
7. Literatura Mirko 1. (http://www.poslovniforum.hr/eu/financijske_institucije.as) 2. http://www.europa.eu/ 3. hr.wikipedia.org 4. http://europa.eu/eas/index_en.htm
Tonka 7. http://www.udruga-gradova.hr/hrvatsko-izaslanstvo-na-106-sjednici-odbora-regija/ 8. http://www.odraz.hr/hr/novosti/egso-europski-gospodarski-i-socijalni-odbor/europskigospodarski-i-socijalni-odbor-egso 9. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=43 10. http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/ecosoc/index_hr.htm
11. http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/cor/index_hr.htm 12. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=44
Megy
http://www.poslovniforum.hr/eu/financijske_institucije.as
http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/eif/index_hr.htm
13
