OBILJEŽJA TLA I ŠUMSKO BOGATSTVO - TLO - površinski ili pedaloški pokrov na stijenama - 4 čimbenika djelovanja na tlo: sastav stijena u podlozi klimatski čimbenici vegetacijski čimbenici antropološki čimbenici - djelovanje čovjeka - ANTO!O"#NO tlo - tlo nastalo intenzivnom ljudskom obradom kroz dulje vremensko razdoblje $npr% isušivanje& isušivanje& navodnjavanje& dodavanje 'umusa( )% *#+,T# *#+,T#A AN. N.A A /ON /ONA A - sme0e tlo ba vapnencima i dolomitima $ra'lo( - mora se navodnjavati - crvena - na ovom području najplodnije $uz 1liš( - ,stra& .onavli& % .otari - antropogena i 1lišna tla 2% "O "O.A .A /ON /ONA A - lesivirana $isprana( tla pogodno za razvoj šuma - reliktna crvenica - planinska crnica - agrikultura: krumpir& zelje 3% .ONT, .ONT,N#N N#NT. T.A A /ONA /ONA - prava crnica $černojza( - najvaniji poljoprivredni prostor $na lesu( - močvarna i aluvijalna crnica melioracija $odvodnjavanje( - lesivirana& sme0a i antropogena tla - Ošte5enja tla u 6rvatskoj: pad sadraja 'umusa onečiš5enje štetnim tvarima prenamjena tla erozija zbijanje tla • • • •
• • • • •
ŠUME
- 3 788 biljni' vrsta - 28 788km2 površine pod šumama 9 3&;< kopnenog terit% 6 = šumsko zemljište 44< - bjelogorične šume 78< četinjače )3< mješane ;< - bukva 38&> 'rast 2&; grab @&; jela j ela & bor @&;<& grab @&;<%%% - šumska područja )% .ontinen .ontinentalno talno š%p% š%p% - 'rast lunjak& lunjak& '% kitnjak& bukva& bukva& smreka& jela& vrba& vrba& topola& jo'a& grab 2% !odručje !odručje š% visoko visokog g krša $gorski( $gorski( - bukva& bukva& jela& smreka smreka 3% !odručje š% krša $*editeran( - makija&& garig& šikara& šikara& kamenjar& kamenjar& '% crnika& '% medunac& medunac & crni bor& alepski alepsk i bor%%%% bor%%%% - umištavanje šuma: sječa& poari& kisele kiše& otpad%%%%
ZAŠTIĆENA GEOGRAFSKO-PRIRODNA PODRUČJA - nacionalni parkovi - najviši stupanj zašti5enosti $7(: !litvička jezera& !aklenica& isnjak& .ornati& *ljet& rijuni& .rka& j% Belebit - parkovi prirode $))=)C( : .opački rit& *edvednica& Belebit& iokovo& Telaščica& Lonjsko polje& !apuk& Dčka& Eumberak - amoborsko gorje& Bransko jezero $iograd nFm(& Lastovsko otočje = Neretva $C( - strogi rezervati: 6ajdučki i oanski kukovi& ijele i amarske stijene& *alostonski zaljev $vegetacija = podmorje( - ;@8 zašti5eni' prirodni' posebnosti - ostali stupnjevi zaštite: posebni rezervat& park šuma& zašti5eni krajolik $su'ozid(& spomenik prirode& spomenik parkovne ar'itekture $*aksimir& dvorci /agorja(& biljne i ivotinjske vrste - N! !litvička jezera - $)>4>( ) jezera $nastala sedrenim barijerama(& na .orani& najve5e jezero .ozjak& zašti5ena šuma bukve ;3<& najstariji N! u 6rv - N! !aklenica - $)>4>(& ;8-ak špilja& zašti5ene geološke 1orme - N! isnjak - $)>@3( - vapnenački sastav stijena& temperaturna inverzija& vegetacija& ivotinje%%% - N! *ljet - $)>8( - / dio zašti5en? benediktinski samostan iz )2%st%& pe5ine& vegetacija& 2 slana jezera& meduze& prstac& periska& jakobova kapica%%% - N! .ornati - $)>78(& )@8 otoka& kli1ovi $rasjedni( - N! rijuni - $)>73( )4 otoka - N! .rka - $)>7@( sedrene barijere& zašti5eni oški slap i kradinski buk te otoči5 Bisovac $samostan( - N! jeverni Belebit - $)>>>( geološke 1orme& 6ajdučki i oanski kukovi& Begetacija& najviše endemski' vrsta
JADRAN - površina: )3@ 888 km2 manje obalno more u svijetu $8&37< svjetskog mora( - od ukupne površine 6rvatskoj pripada 3) 8; km 2 $teritorijalno more( = 2) 888 km2 $epikontinentalni pojas /#! - ako ga proglasimo našim( - razvedena obala: - ukupno @ 788 km indeG razvedenosti 11 - obala kopna ) ;;; km - obala otoka 4 888 km = - regie! 1" SJEVEROZAPAD-Hplitak $do @8 m( #" JABUČKA MORSKA UDOLINA $do 2@8 m( $" PALAGRUŠKI POPREČNI PRAG $do )38 m( %" JUGOISTOČNA JADRANSKA ZAVALA $do )233 m( - 1izička svojstva: )% T#*!#ATDA - ljeti 22-2@IJ F zimi @-)@IJ - sjeverni Kadran se bre grije i bre 'ladi $zato jer je pli5i( 2% !O/,NOT - na pučini i do @m& zbog biološkog siromaštva - na obali od 22 - 33 metra 3% OKA - modra $*akarska rivijera - najljepša boja mora( 4% *O.# *K#N# - plima i oseka zbog utjecaja *jeseca i unca - nisu jako izraene $do 8&@ metara( osim ako se pojave u isto vrijeme kao i plimni val najjači u sjevernom Kadranu @% *O.# TDK# - tople morske struje ulaze u Kadran i idu našom stranom& a 'ladne se vra5aju talijanskom stranom % *O., BALOB, - najviše i' uzrokuje jugo $@- metara( - kemijska svojstva: - LANOA - 37M $više od svjetskog prosjeka( - slanost ve5a na pučini na obali slatke rijeke i vrulje - salinitet nii - biološka svojstva - more siromašno - organizmi: nektonski - plivači planktonski - lebde5i $1itoplanktoni i zooplanktoni( bentonski - vezani uz morsko dno $školjke& rakoviP%( • • •
- osnovne zone prema zaga0enosti u Kadranu - izvorna kakvo5a voda $otvoreno more( - smanjena kakvo5a mora $obalno more& pli5aci )8-38 metara( - ugroeni morski zaljevi - uz ve5e gradove
- ekološki kritično ugroeno more $/ - rijeka !o& pli5ak( RIJEKE I NJI&OVO ZNAČENJE - korist: promet& 'idroenergija& turizam& navodnjavanje& voda za pi5e& sport& ribolov%%% - slivovi 1. 'RNOMORSKI (D)*+,.i/ SLIV - 0# a% ABA - najdua $@2 km( - pluvijalni reim $puni se kišama(& zbog bujice nije plovna u svom gornjem toku $tek od iska(& donji tok - jako meandrira - lijeve pritoke: utla& .rapina& Lonja& Orljava& osut - desne pritoke: Odra& .upa& Dna& Brbas& osna b% +ABA - oko @88 km - pluvijalno-nivalni $puni se otapanjem snijega( reim - mogu5e 'idroelektrane $veliki protok po m 3( - *ura - najve5a pritoka - 'idroenergetski potencijal - plovna od +onjeg *i'oljca& najve5a luka - Osijek c% +DNAB - oko 288 km kroz 6rvatsku $ukupno oko 3 888 km( - najve5a luka Bukovar& plovni put kroz rednju #uropu $7 drava( d% .D!A - oko 388 km - djelomično plovna - 'idroelektrana Ozalj - rijeke Jrnomorskog sliva su sporije& due& plovnije& dublje& ali i zaga0enije - granica izme0u 2 sliva se pribliava i na )8 km od Kadrana kod *rzle Bodice $"orski .otar( #" JADRANSKI SLIV - $2 +ragonja& *irna& aša& ječina& /rmanja& .rka& Jetina& Neretva%%% samo su Neretva& Jetina i /rmanja plovne 3 ponornice: Lika& "acka& .rbava rijeke su pogodne za izgradnju 'idroelektrana najviše i' ima Jetina kod !eručkog jezera rijeke su čiš5e& bre $pad je ve5i( & pli5e& kra5e%%% • • • •
•
JEZERA - korist: ribolov& sport& slatka voda& natapanje& turizam%%% - 3rir45*+ e6er+ ) &r,+7.4! nastala potapanjem udubljenja u 'olocenu& karakter% za kontinentalnu 6% zamočvarena jezera: Kelas polje& Jrnac polje& Jrna *laka& Trakoš5an& .opački rit& Lonjsko polje jezera u kršu: nastaju na sedrenim barijerama? !litvička $.ozjak& !roš5ansko(& !rokljansko& Bisovačko? potopljena krška udolina? *ljetBelika i *ala jezera& Bransko na Jresu $kriptodepresija(& Bransko kod iograda $najve5e u 6rv%& na zamočvarenoj 1lišnoj podlozi(& a5inska jezera? urušavanje podzemni' šupljina? Jrveno i *odro j%kod ,motskog $nastala urušavanjem površine vapnenački' pukotina( - )8e7*+ e6er+ ) &r,+7.4! nastala nakon 2%svj%rata stvaranjem brana? akumulacija vode& električna energija? !eručko$)3 km2& najve5a akumulacija u kršu(& Trakoš5ansko& Ormoško& +ubravsko $); km2& najve5e(& Baradinsko& utoniga& .ruš5i5ko& Lokvarsko& Quinsko • •
•
•
STANOVNIŠTVO &RVATSKE - 288)%god% - 4%4 mil%stan% $;7 stFkm2( F )>>)%god% - 4%7 mil%stan% $74 stFkm2( - 3r49e*e: )8%st%$Tomislav( - )%@ mil%st? )7%st% - )%@ mil%st? )7@; $6absb%*on%( - prvi popis stanovništva - 2%) mil% stanovnika? )>)8% - 3%@ mil%st%? pad zbog )% svj% rata? )>3)-)>47 - pad zbog 2% svj% rata? )>>)-288) - 3% pad zbog +omovinskog rata - od )>)% - popis svaki' )8 godina spor porast broja stanovnika? postotak starog stanovništva je 22< - neravnomjeran raspored stanovništva? razlike u gusto5i 2 prirodna osnova redišnja 6rvatska $))@ stFkm (? "orska 6rvatska$)3 stFkm2(? razlika izme0u urbanog i ruralnog prostora $najbre depopulira(? regije sa guš5om naseljenoš5u: #+,RNKA 6BAT.A& !,OALK#& /A!%,TA - 6+3+5*+ :r,+7.+ r+6,4*+ 44,i*+ - gospodraski i demogra1ski najrazvijeniji prostor 6rv% $*e0imurje& Baradin& /agreb& .arlovac& "orski .otar& ijeka& zapadna ,stra( - ;+
- )>>)F288)%porast: gr+5 Z+gre<(1=/> Z+gre<+?.+ @)3+*i+> I7+r.+ @)3+*i+> Br45.4-34+,.+ pad: Li?.4-e*.+($/ - redišnja 6rv% - 3@< površine F @8< stan% - "orska 6rv% - )4< površine F 3< stan% GOSPODARSKO OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA - E.4*48.+ 7r).7)r+! 288)%god?
+.7i,*4 7" %# )65r@+,+*4 7" $ )8ir4,;e*i9i #$ - O
- očekivana dob u 6rv: ene ;@& muškarci 7 god - TA, $.ONTD.T,BN,( T,! +ONO-!OLN# !,A*,+# S UUokrnjeni tipUU $nedostaju neke dobno-spolne skupine( - smanjuje se broj brakova& a @8< sklopljeni' se raspada u prvi' )8 g% - @2< ena u 6rv posljedica rata i modernizacije - +#*O"AQ.A TAN/,J,KA - stopa rodnosti počinje padati U7@%god $isto i u eu% zemljama( - stopa smrtnosti se pove5ava od U;%g $veliki postotak starog stan( - negativni prirodni prirast )>>)%-)>>4% - stopa smrtnosti dojenčadi S ;M $umire ; na )888 dojenčadi( Angola - )>8M A1ganistan - )8M ingapur - 3M "O!O+A.O - OA/OBNA TD.TDA TANOBN,RTBA #.ONO*.A TD.TDA: )( primarni sektor S ))< 2( sekundarni sektor S 33&;< 3) tercijarni sektor S @@< zap%#uropa oko ;8< TO!A N#/A!OL#NOT,: - 2882% S )7%7< - )>>)%-2882% S pove5anje nezaposlenosti za )4@< OA/OBANK#: bez škole S ;%4< osnovna škola S 48< srednja škola S 4%< visoko školovanje S 3%>< završen 1akultet S 7<
)>>)% 4@< );< 3><
A.T,BNO TAN% D*,OBLK% D/+EABANO TAN% TO!A >< N#/A!OL#NOT,
288)% 42< 23< 3@< 22<
NARODNOSNA I RELIGIJSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA - do )>>)% 6rvatska je bila 'eterogena zamlja& a danas je 'omogena DTK#JAK NA TD.TDD: poloaj? pov%tokovi i migracije? osvajanja Turaka? ratovi i krize NAJ,ONALN# *ANK,N# - 4%@< , S granični dijelovi $prema rbiji i i6( - )< ORNKAJ, - *AVA, S aranja $+unav& +rava& ma0arska granica( - TAL,KAN, S ,stra $op5ina uje( - W#, S op5ina +aruvar $2% pol% )>%st% planskom migracijom( - ALANJ, , LOB#NJ, - NAK6O*O"#N,KA !O+DWKA: .rapinsko S /agorska up%& *a0imurje& Baradinska %& plitsko S +alm%& /g%& .oprivničko S .rievačka - NAK*ANK# 6BATA D: ,starska %& Bukovarsko S rijemska& jelovarsko S ilogorska& isačko S *oslavačka - !O*K#N#: pove5anje broja 6rvata sa ;@ na >8 smanjenje rba za ; smanjenje *a0%& lo% i We'a? pove5anje broja Tal% i Albanaca BK#.A TD.TDA: )( najzastupljenija ,*O.ATOL,W.A J.BA S 77< stan% /agreb $.aptol( S glavno središta katoličke crkve u 6rv% 4 nadbiskupije S /g& i& /d& t 2( !ABOLABLK# S /g& .nin& !akrac& +alj $ist% lavonija( - rbi& *akedonci& Jrnogorci& Dkrajinci 3( #BAN"#L,T,W.A , ,LA*.A S središta u /g 4( ostale S ".O.ATOL,W.#& TAO.ATOL,W.A& E,+OB.A K#/,WNA TD.TDA - slubeni jezik: standardni 'rvatski knjievni jezik - 3 glavna narječja: štokavsko& kajkavsko& čakavsko
OSNOVNI DEMOGRAFSKI I MIGRA'IJSKI PRO'ESI #L,+# $*,"AJ,K#( S svako kretanje stan% s jednog mjeta na drugo - dijele se prema prostoru i dometu $vanjske i unutarnje(? vremenu $dnevne& tjedne& godišnjeP(? uzrocima kretanja $gosp%i negosp%( 6BAT.A S unutrašnje migracije - vanjske veliki' emigracijski' 1aza - suvremena migracijska kretanja 6rvatske uzrokovana su promjenama u strukturi djelatnosti $jačanjem tercijarnog i kvartarnog sektora ve5e migracije( - +#A"A,/AJ,KA S proces napuštanja poljoprivrede kao izvora pri'oda - +#DAL,/AJ,KA S proces napuštanja sela i smanjenja seoskog stan% - seoska naselja depopuliraju& a gradovi demogra1ski jačaju - stupanj urbanizacije nii je nego u razvijenim zemljama 6B S @;< stan%ivi u gradovima #L",KA S >;< urbanog stan% - +#!O!DLAJ,KA S smanjenj broja stanovnika u nekom kraju ili regiji - od U8-i' stanovništvo panonskog i peripanonskog prostora - najintenzivnije migracije zadnji' )28 god% BANK.# *,"AJ,K# - izvan 6rv% danas ivi oko 2 288 888 6rvata $broj iseljenika bez potomaka( - emigracijski' etapa: !BA #TA!A S do kraja )7%st% - imigracija i emigracija 6rv% u susjedne zamlje $Aust%& *a0& ,ta& lovačka& Weška( +D"A #TA!A S tijekom )>%st% - otišlo 3@8 888 stan% - glavni uzrok: bolest vinove loze& A"ANA .,/A - u j% i K% Ameriku i Australiju = Jali1ornia i KA T#A #TA!A S izme0u 2 svj%rata - Australija& K%Amerika& zap%#uropa W#TBTA #TA!A S od početka 2%svj%rata do )>8% -političke migracije !#TA #TA!A S od U8-i' doU>8-i' $+omovinski rat( -UUprivremeni rad u inozemstvoUU S ve5ina se nije vratila - Njem& Aust& Rvic& Rved R#TA #TA!A S od )>>)- do danas - glavni uzrok S +omovinski rat
-/AK#+N,J# 6BATA D B,K#TD - najmanje iseljenika u Aziji - "A+,RAN., 6BAT, Fraspore0eni u Weškoj& lovačkoj& Aust% i *a0( - AANK., 6BAT, $*a0( - .AAR#B., 6BAT, $umunjska( - *OL,R., 6BAT, $,ta( &RVATI U SUSJEDNIM DRŽAVAMA 6rvati u i6 - auto'toni narod? u i6 došli za vrijeme velike seobe naroda $od @%st( - u srednjem vijeku cijeli prostor oko +rine - 6rvatska drava - turskim prodorima došlo do miješanja naroda - multietnička drava - danas 3% narod po broju u i6 - suveren i konstitutivan narod& do sredine 28%stolje5a nji'ov se broj pove5ao zbog velikog prirodnog priraštaja - zadnji' desetlje5a broj 6rvata u i6 se smanjuje - )>>2%-)>>4% - velik broj 6rvata protjeran $u 6rv i zemlje /ap% #ur%( - )>>)% - ;8 888 6rvata $);<( - danas samo < - prostorni raspored odre0en je: povijesnim zbivanjima& naseljavanjem rba& procesima islamizacije $)%-)>% stolje5e(& svjetskim ratovima& +omovinskim ratom - naj'omogenija koncentracija 6rvata: srednja i zapadna 6ercegovina& sjeverna i srednja osna - ve5insko 6rvatsko stanovništvo: Tomislavgrad& Riroki rijeg& Witluk& Neum& !osušje te dvojni gradovi uz granicu oko ave - najmanje 6rvata u istočnoj i zapadnoj osni i istočnoj 6ercegovini - za vrijeme +omovinskog rata najviše prognanika iz srednje i posavske osne u 6rvatsku $lav% rod& /agreb(& i razvijene #uropske zemlje - prema upravnom ustrojstvu najviše 6rvata: - /apadno'ercegovačka upanija $Riroki rijeg( - 6ercegovačkoneretvanska upanija $*ostar( - 6ercegbosanska upanija $Livno( - prema crkvenoj organizaciji - 6rvati su organizirani u Br'bosansku metropoliju anjalučka i *ostarska biskupija i6 ukupno ošnjaci rbi 6rvati )>>)% 4%4 mil% 44< 3)< );< 288)% 4 mil% 47< 3;< )4< "radiš5anski 6rvati - do )>)7% "radiš5e u zapadnoj *a0arskoj? razgraničenjem Austrije i *a0arske ve5i dio "radiš5anski' 6rvata ostao u K, Austriji - )>2)% Austrija osnovala saveznu pokrajinu urgenland $ kotara( uz austrijsko-ma0arsku granicu gl% grad #isenstadt - lovačka $K/ dio( - naselja 6rvatski "rob i +ervinsko Novo elo
- Weška $istok( - mali broj *a0arska - auto'toni 6rvati u junoj *a0arskoj - !omurski 6rvati - do 2% polovice )>% stolje5a pod zgb biskupijom - Kuna aranja& ačka& anat !eču' - 38 888 6rvata umunjska - 7 888 do )2 888 6rvata - doselili u );%F)7% st% $dok je bila pod *a0arskom( - Temišvar i .araševo $.araševski 6rvati( ,talija - juni dio - došli u )%F);% stolje5u iz doline Neretve i !odbiokovlja - ive u pokrajini *olise AlbanijaF.osovo - Kanjevci 6rvati u ostalim krajevima bivše Kugoslavije - starosjedioci - imigracija tijekom postojanja Kugoslavije - 6rvati imigriraju u gradove $nerazvijena privreda( lovenija - @@ 888 6rvata - došli iz zapadni' i sjeverozapadni' dijelova 6rvatske *akedonija - 3 888 6rvata - u kopju i ve5im gradovima rbija - auto'tona zajednica 6rvata - slaba nova imigracija - eograd i ostali gradovi - 6rvati u Bojvodini $prije @ stolje5a( - unjevci i Rokci $)%F);%st% iz primorski' dijelova( - sjever ačke $ombor& ubotica( - nji'ova nacionalna prava počela su se poštivati tek zadnji' godina - )>>)% ;@ 888 6rvata? 2882% @@ 888 6rvata - 6rvati na .osovu - dijaspora nastala u vrijeme +ubrovačke epublike - Kanjevo i Letnica - emigracija za vrijeme +omovinskog rata Jrna "ora - arska i .otorska biskupija - do )>)7% oka .otorska s udvom bila sastavni dio Austro-Dgarske - u iJ" - )>>)% - )@8 888? 2882% - ))8 888 tara 'rvatska dijaspora - Austrija& *a0arska& Weška& lovačka& umunjska& ,talija - doseljeni u )%st% u ruralne krajeve - broj se smanjuje - snana asimilacija - Novodoseljeni 6rvati - Austrija& ,talija - gradovi $zbog industrije(
N A # L K A NASELJA U &RVATSKOJ - 343ii 7+*4,*i7,+ - 34747+. )r<+*4g 7+*4,*i7,+ )7@;% )2< )>>)%@@< )>3)% 22< 288)% @;%;< )>;)% 42< - ,N+DT,KAL,/AJ,KA - pove5anje broja zaposleni' u industriji - +#A"A,/AJ,KA - prestanak bavljenja poljoprivredom - +#DAL,/AJ,KA - napuštanje ruralni' naselja i smanjenje seoskog stanovn% - DAN,/AJ,KA - pove5anje udjela gradskog stanovništva - 78< sela ima manje od @88 stanovnika - dosta zavisni' naselja - ovise o ve5em naselju u blizini - @88 naselja - od toga )2 gradski' $tri nova: v% Nedjelja& Otok& ,vankovo( eoska naselja po obliku )% cestovno $nizno( - uzdu ceste? često u lavoniji i "orskom kotaru $npr% everin na .upi ili +ugo elo( 2% disperzno $raštrkano( - karakteristično za breuljkasti kraj? ovise o kon1iguraciji tla /agorje& Lika& +almatinska zagora& "orski kotar 3% okupljeno $zbijeno( - prevladavaju = akropolski tip - na breuljku zbog obrane $*otovun& Bišnjan& "ronjan( 4% osamljeno gospodarstvo - par takvi' čine zaselak - 1osilizirani pejza - zapuštene površine
moe se obnoviti - revitalizacija
!ovijesni razvoj gradova: - najstariji isak $egestica& iscia( - imsko Jarstvo - provincije - !anonia avia& !anonia ecunda& +almatia& 6istria - municipiji - civitas $!ola& ,adera& alona& #pidaurus( - "rčki: ,ssa& !'aros& .orkXra - rednji vijek: grad podijeljen na burg $"radec& .aptol( i suburbi $podgra0e - Nova Bes& 6armica(
- )8>4% - .aptol - biskupija - )242% /latna ula - /agreb postaje slobodni kraljevski grad - YB,,,% st% do danas - oppidum 9 trgoviš5e& civitas - 2% polovica YY% stolje5a industrijalizacija $deagrar& derural& urbanizacija( - YY,% st% - tercijarna urbanizacija $iz centra na vanjski rub grada(
.riteriji za dobivanje statusa grada: broj stanovnika $@ 888 =( ekonomski kriteriji $sekundarne i tercijarne djelatnosti( 1unckije - škola& ambulanta& pošta& veliki market& centar op5ine vlada $uprava( - najviše gradova ima plitsko-dalmatinska upanija - litoralizacija • • • •
4 makroregije: re5i7e Z+gre< S3;i7 Rie.+ Oie.
34,ri*+ 3@< 2< )7< 2)<
7+*4,*i7,4 4;< 2)< )3< 28<
*+6i, središnja juna zapadna istočna
- "rad /agreb - )7< 6rvatskog stanovništva F H 8< kapitala monocentrični urbani sustav - /agrebačka upanija - /agrebački prsten : > gradski' naselja - Belika "orica& Kastrebarsko& amobor& v% Nedjelja& +ugo elo& /apreši5& Brbovec& v% ,van /elina& ,vani5-"rad
ZAGREB - moe se gledati i kao naselje $ua zona - mor1ološki kriteriji( i kao grad $šira gradska regija( - povoljan prometni poloaj $koridori( - relje1ne cjeline : - poloji rijeke ave $do "radeca i .aptola( - terasna uzvisina $"radec( - prigorje *edvednice - ava S ))2 m nadmorske visine - Trg bana K%Kelači5a S )23 m nadmorske visine - *arkov trg S )@> m nadmorske visine - dolina ave S u stvari rasjed $mnogi potresi( - opasniji rasjed onaj što se rastee uz Eumberačku goru pa uz *edvednicu $zbog toga je /gb potencijalno tektonski opasan( KLIMA - zimi - -)IJ ljeti S 2) IJ - prosječna godišnja temp% )8&4 IJ - cca 7;8 mm padalina godišnje $ljeme preko )288 mm( - zašti5en od sjevernog vjetra $*edvednica( - ljeti se s *edvednice spušta 'ladan zrak - toplinski otoci S ve5i gradovi ? kada se as1alt ugrije pa je tepm% 2-3 IJ ve5a - najviše padalina 4 i @ mj% te )8% i ))% mj% VEGETA'IJA - 'rast kitnjak& obični grab& kesten S do 88 m visine bukva S od 388 do 788 m visine šuma jele S od 788 do vr'a ljemena RIJEKA SAVA - velike oscilacije vodostaja $zato nije plovna od /gb - iska( - često se izljeva i dolazi do poplava - napravljen nasip na području /agreba
- Karun& undek S bivše mrtvaje ave - odijeljene i ure0ene - /agreb bogat podzemnim vodama S opskrba pitkom vodom nije problem $osim na Brbanima ,,, 9(
POVIJESNO GEOGRAFSKI RAZVOJ ZAGREBA 1" Andautonija #" .aptol F Blaška ves S )8>4%g% "radec S )242%g% dobio status .raljevskog grada $" - )7@8% S )%svj% rat S razvoj donjeg grada - )7@8% S ) 888 stanovnika - )>88% S ) 888 stanovnika - )>2)% S )88 888 stanovnika - sredinom )>% st% ujedinjuju se "radec i .aptol - )72%g% S eljeznica $/idani most S /gb - isak( - razvoj industrije - donji grad S ortogonalna mrea ulica? Lenucijeva potkova - grad: od udol1ovi' vojarni $/apadni kolodvor( do +raškovi5eve - na avi naselje !redgrad ava $splavari i trgovci drvom( %" izme0u )% i 2% svjetskog rata S širi se juno od pruge $ Trešnjevka i Trnje( - T i T S divlja gradnja - nastaju rezidencijalne zone na sjeveru $podnoje *edvednice( - )7>)%g% uvode se tramvaju na konjsku vuču - )>)8%g% elektični tramvaji " nakon 2% svj% rata S )>;)% S @88 888 stanovnika - grad se širi preko ave $ prvo se ure0uje prostor oko ave( - od )>@%g% S Novi /agreb - od Wrnomerca do +ubrave - )>4%g% S velika poplava? zatim se izgra0uje kanal ava-Odra - )>;>%g% S tramvaji na području Novog /agreba - )>7;%g% S DN,B#/,KA+A $ure0enje RJ Karuna ( - od )>;)%g% S brzi porast stanovnika ima okolica /agreba - )>@%g% S Novi /agreb ima 2888 stanovnika? danas više od )88 888
REGIONALIZA'IJA &RVATSKE - regije 9 područja koja imaju neke zajedničke karakteristike $na temelju relje1a& jezika& gospodarske razvijenosi%%%( 1" 34,ie*4 - 7434*48+7i?.+ regi4*+;i6+9i+ - kriteriji su jezik& kultura i običaji - proizvoljne granice - *e0umirje& 6rvatsko zagorje& !odravina& *oslavina& lavonija $aranja& rijem& !osavina(& Turopolje& anovina& .ordun& ,stra& 6rv%primorje& "orski kotar& Lika& +almacija #" ),e7*4 - :484ge*+ i *45+;*4 - C)*.9i4*+;*+ regi4*+;i6+9i+ - kriteriji: prirodno - geogra1ski i društveno - geogra1ski - nodalne regije 9 makroregije - 4 regije $ /gb& Os& t& i( unutar koji' se izdvajaju manje urbane regije $npr% Baradinska& jelovarska& /adarska%%%( $" )3r+,*+ regi4*+;i6+9i+ - politički kriterij - provodi ju vlast - podjela na upanije - najranija podjela je bila ona ja upeFupanije - od )7%st% upanije se dijele na kotareve $a oni na op5ine( - Bojna .rajina se sastojala od pukovnija $koje su se dijelile na kapetanije ili satnije( - izme0u ratova - podjela na oblasti i banovine Fone na kotareve i op5ine( - nakon 2% svj% rata - op5ine $))4( - )>>3%g%- podjela na 28 upanija $428 op5ina( i )2; gradova $)2 = /gb(