HRVATSKI REALIZAM (1880.-1890.) - neki smatraju početnu godinu 1881. – godinu Šenoine smrti - Šenoa među prvima prvim a zagovara realizam u hrvatskoj književnosti, pa stvarni početak realizma kao stilskog razdoblja treba promatrati ve od Šenoe - unatoč tome !to se "#-ih godina pojavljuju modernističke tenden$ije %posebno u obliku mani&esta i programa', najzrelija realistička ostvarenja nastaju na kraju, tj. na prijelazu pri jelazu stoljea( ). ). *ovak, najpotpuniji realist %hrvatski +alza$' svojim osljednjim tipančiima i itom /orčiem /orčiem te ..0ranjčevi poetskim zbirkama zabrane pjesme pjesme i rzaji rzaji – vjerodostojna su potvrda te teze - naturalizam svoje najvi!e domete postiže početkom 2#.st. u drami %u$i, %u$i, 0osor, 3grizovi' - povijesne prilike( &aza mađariza$ije i koloniza$ije %0huen 4edervar5', agrarna kriza, raspad seljačkih zadruga, propadanje plemstva, tranka prava 1861. %7nte tarčevi' - odnos pisa$a realizma prema Šenoi( Šenoino prosvjetiteljsko- didaktično shvaanje uloge književnosti suprotstavljeno je prava!kom radikalizmu u kritiziranju i negiranju svega postojeeg - prava!i, a među njima i 0umiči, 0ovači 0ovači i neko vrijeme jalski, očekuju od književnosti da realno i kritički uđe u ra!člambu dru!tvenog i političkog života 4rvatske – poetika realizma - tematika je uvjetovana dru!tvenim dru!tvenim promjenama, a pripadni$i tog nara!taja zalažu zalažu se za književnost koja e kritički progovoriti o so$ijalnoj temati$i u pripovijetkama i romanima - najče!e teme( !kolovanje nadarene seoske dje$e u gradu i nj tragična sudbina jer su iskorijenjeni iz vlastite sredine, a ne mogu se uklopiti u gradsku sredinu %0ičmanovi – 9ovro' : odnos selo – grad, propadanje plemstva i na$ionalno pitanje - književni časopisi( )iena$, 4rvatska vila, +alkan - prava!ki časopisi( 4rvatska vila, +alkan, loboda - najvi!e se razvijaju pripovijetka i roman, znatno manje poezija, a drama je najsiroma!nija - roman je bio najpogodniji jer se u toj &azi nametnulo pitanje rje!avanja složenih dru!tvenih problema 4rvatske, pa pojedina$ kao individualna ličnost nije važan v ažan ve je bio samo reprezentant i svojevrsna personi;ka$ija političkih ideja i stranaka ili predstavnik svog staleža - nositelji radnje nerijetko su podređeni simbolu ideje, a glavni junak je narod, a ne pojedina$ - karakteristično je da autori obrađuju regionalne teme %načelo regionalnosti – regionalizam'( 0ovači i jalski – hrv. hrv. zagorje, 0ozara$ – lavonija, 0umiči – stra, *ovak – primorje %enj',
noi' pi!e o odnosima među na!im političkim strankama - 0ozara$ i 0ovači pi!u i o odnosu selo – grad i pojavama de&orma$ije u psihologiji likova - jalski i *ovak obrađuju i tematike propadanja plemstva - stilska obilježja( 1' kritički realizam – kritiziranje stranog i domaeg plemstva – kritički odnos prema stran$ima, 0ozara$ prikazuje da su stran$i u lavoniji odgovorni za moralno propadanje domaih djevojaka? 0umiči pi!e o tal. brodovlasni$ima koji također upropa!tavaju djevojke 2' psiholo!ki realizam %0ovači psih. portretira vi$u 0ičmanovia, bistro seljačko dijete koje moralno i emo$ionalno propada u gradu, kumordinara @orža i &atalnu 9auru – žrtvu in$esta A' mije!anje realizma i simbolizma krajem stoljea – jalski - predstavni$i književne kritike(
- starčevievska %prava!ka' kon$ep$ija( čitatelj treba literarno osmisliti život onakvim kakav stvarno jest, sa svim njegovim dobrim i lo!im stranama, pri čemu je naglasak na kritičkom odnosu prema dru!tvenoj realnosti - !enoinska %narodnjačka' kon$ep$ija( kon$ep$ija( smisao književnosti je u isti$anju moralnog aspekta hrv. hrv. čovjeka, pisa$ mora prikazati život onakvim onakv im kakvim bi on idealno i dealno trebao biti, a ne kakav jest
EUGEN KUMIČIĆ - prava!, bio pokretač lista rimora$ i urednik prava!kih listova 4rvatska vila i 4rvatska - 1. hrvatski književnik naturalist - pripovijesti, novele i $rti$e( lučaj, rota zrinsko&rankopanska, 0ralji$a 9epa - drame( estre, oslovi, 3biteljska tajna, etar Crinski - %auto'biogra&ska i druga djela? od pu!kom, ovor u 4rvatskom saboru 16,#1,18"D,, etar Crinski i Eran 0rsto Erankopan Erankopan i njihovi klevetni$i - podjela djela( a' građa iz istarskog života( rota > rota zrinsko-&rankopanska, zrinsko-&rankopanska, 0ralji$a 9epa d' autobiogra&ska( od pu!kom %0umiči kao austrougarski vojnik u +osni' - u njegovim romanima susreemo $ijelu galeriju junaka( trgov$e, tal.aristokra$ija, puk, ribariB - $rno-bijelom tehnika( na!e je pozitivno, sve strano je negativno %likovi su romantično o$rtani' „Urota r!"#$o-%ra"$o&a"#$a' - povijesni roman - tema( katastro&a velikana 1D.st. Crinskog i Erankopana, velika povijesna Ereska koja obuhvaa nastanak urote i njen tragični zavr!etak u +ečkom *ovom =jestu A#.#F.16D1. - velikim povijesnim i političkim prostorom u romanu kree se golem broj povijesnih li$a - dru!tveno-politička situa$ija( spa!avanje ve stvorene na$ionalne svijeste, želja da 4rvati postanu moderna na$ija, ali je to ipak &aza mađariza$ije i koloniza$ije - naturalistička obilježja( prizori stradavanja seljaka, opisi uni!tavanja, klanja i silovanja - način prikazivanja likova( povijesni juna$i su simboli na$ionalnog ponosa, a ne individue indivi due - likovi( . Crinski, E.0. Erankopan, kapetan von Ghr, povjerenik =olitor, potpukovnik etar 4ugart - književne tehnike( opisivanje, unutra!nji monolog, opis lika $rno- bijelom tehnikom > 4H)703= HG79C=> 03H G I*= >7J<7=7 ANTE KVAČIĆ - prista!a tranke prava i ideja 7nte tarčevia - predstavnik dru!tvenog romana %K 0umiči, jalski i *ovak' - romani i pripovijesti( +aruničina ljubav, Ei!kal, Ei!kal, > registraturi, abrane pripovijesti, zabrane pjesme, napisao je i satiru – travestiju =ažuranieva spjeva mrt +abe Iengikinje - &eljtoni( z +ombaja „U r*!#trat+r!'
- roman tiskan 1888. najznačajniji je roman, iako nije tipičan realistički jer se ispreplie nekoliko različitih stilskih obilježja - radnja se odvija u razdoblju od A# godina, izlazio je u časopisu )iena$ - glavni lik je vi$a 0ičmanovi – nadareno seosko dijete koje župnik vodi na !kolovanje u grad, on je pasivan lik jer njegov životni put ne određuje sam, ve 9aura, odnosno sudbina i dru!tveni čimbeni$i %tuđom je voljom poslan u grad' - ironija u nj prezimenu jer je među mnogim beskičmenja$ima - autobiogra&sko( nadareno seosko dijete, !kolovanje uz pomo dobrotvora, samouzdržavanje poučavanjem slabijih đaka, 0ovači sluti vlastitu tragičnu sudbinu i psihički poremeaj, a 0ičmanovi u stanju delirium temens %L alkohol' zavr!ava spaliv!i registraturu u kojoj je izgorio - kompozi$ija( A djela %1. dio pisan u i$h &ormi, a 2. i A. u er- &ormi' - u romanu se izmjenjuju pripovjedač vi$a i pripovjedač autor kao sveznajui pripovjedač - vi$u se naziva so$ijalnim herma&roditom – ne spada ni u selo ni u grad - 9aura je također seoskog seoskog podrijetla, kontradiktorna osobnost, lik &atalne žene %utje$aj romantizma i petrarkizma', žrtva in$esta %biolo!ka ker =e$ene koji siluje njenu majku pa nju – naturalizam, 9aura je biolo!ki motivirana svojim genetskim nasljeđem' - =e$ena je Mdobrotvor siroma!nihN, brutalan i izopačen %utje$aj naturalizma' - kumordinar @orž je groteskna ;gura, on je zapravo
KSAVER ,ANR GALSKI - pripovijesti( /iljem doma, rinina udaja, /jevojački jad, /olazak 4rvata - romani( *a rođenoj grudi %dru!tvena tematika', 3svit, Ourđi$a 7gieva %roman karaktera' - objavljuje zbirku novela od starim krovovima – $jeloviti i zaokruženi novelistički $iklus, tj tipična uokvirena zbirka novela poput /ekamerona – 1 ili vi!e pripovjedača povezanih zajedničkom situa$ijom pripovijedaju različite zgode, sjeanja i slično P)iena$Q - realistička tema( propadanje zagorskog plemstva - novele u $jelinu povezuje pripovjedač %u 1.li$u', ambijent %prostori starih zagorskih kurja' i lik +atoria %stari zagorski plemenita!' - tematski krugovi( 1' pripovijesti sa plemenita!kim motivima, opisima kurija i njihovih stanovnika %od starim krovovima, z varmeđinskih dana' 2' aktualni dru!tveni, pol. i kulturni problemi %> noi, ri pripovijesti bez naslova' A' povijesni romani %3svit, Ca materinsku riječ' F'psiholo!ki roman i analiza suvremenog intelektuala$a %
- novela ugođaja - poetski opisi prirode i pejsaža – utje$aj urgenjeva, urgenjeva, a ton je nostalgičan i iliričan - Jintek je stari plemi koji iznosi svoj stav prema ilirizmu i obnovi saveza s =ađarima - tehnike opisivanja, dijaloga, grada$ija u Jintekovu opisu - nesklad između Jintekove pojave i plemikog naslova – Jintekov opis je karikaturalan - realističko( određeno je mjesto i vrijeme radnje, detaljni opisi, psih. i so$. karakteriza$ija likova, realistička tema %propadanje plemstva', utje$aj poetskog realizma - modernističko( nema razgranate &abule, umjesto zbivanja jalski slika raspoloženja %novela ugođaja' - pojedina$ prikazan poetskim realizmom, a sredina realističkom realističkom poetikom %ili obrnuto Sd'
„U "o3!' vagda!nja povijest iz hrv. hrv. života - dru!tveni roman koji obuhvaa početke 0huenova doba %D#.T8#.god', tiskan 18D6. - tema( prikaz hrv. dru!tva i to mladih studenata koju prikazuje kao dru!tvo u kojem uspijevaju samo egoistični pojedin$i spremni pogaziti sve samo da bi do!li do $ilja - mjesto i vrijeme radnje( Cagreb, potkraj 1".st. - dru!tveni roman i roman karaktera, u sredi!tu likovi građeni po načelima romant. oetike - likovi( prava! 0ači – pro!ao razvojni put kad se bezuspje!no borio za svoje prava!ke ideale - 4ojki je njegova suprotnost- tipičan karijerist koji se dodvorava i uvijek bira pobjedničku pol. op$iju te se uspinju na dru!tvenoj ljestvi$i - *aranči je narodnjak i ukazuje na potrebu angažiranja u domoljubne svrhe SI/ KZARA2 KZARA2 - jedan od prvih pisa$a koji uvodi temu ženske vrijednosti i ljepote te ru!ilačke sposobnosti - djeluje na prijelazu prijel azu iz 8#. u "#. god.1".st. – drugo razdoblje realizma – psiholo!ki realizam - predstavnik je seoske i psiholo!ke novele - pripovijetke( riča djeda *ike, 3prava, ena, ri ri ljubavi, ljubavi , =ale pripovijesti - romani( =rtvi kapitali %gosp. pitanja', =eđu svijetom i tminom „T"a' - psiholo!ka novela %novela karaktera - motiva$ija nasljeđem, propadanje slavonskog sela %zadruga', aneksija +osne - načela tipičnosti i istinitosti - etičko moralna pitanja i so$ijalno-ekonomska so$ijalno -ekonomska pitanja VEN2ESLAV VEN2ESL AV NVAK NVAK - uređivao glazbene listove usle i lazba - pripovijesti( =a$a, od *ehajem, =ajstor 7dam, /vije pripovijesti, z velegradskog podzemlja - romani( avao Šegota, *ikola +areti, osljednji tipančii, /va svijeta, Capreke, ito /orči - autobiogra&ska djela( liči$e iz moga vojnikovanja, liči$e iz moje bilježni$e - 1. razdoblje( ekonomsko ekonomsko propadanje patri$ijskog enja, portreti podgorskih prosjaka ili so$ijalno-etičkih problema povezanih sa životom ljudi te sredine %osljednji tipančii' - 2. razdoblje( analiza aktualne urbane problematike, likovi intelektuala$a, đaka i studenata koji su izgubili orijenta$iju u životu pa napu!taju dru!tvenu sredinu, a u drugoj se ne snalaze %ito /orči' ili je analizirao ope probleme, odnos malograđanske sredine prema umjetniku %/va svijeta' te život proletarijata u svim obli$ima %Capreke, > glib, z velegradskog podzemlja' - gotovo svi njegovi juna$i tragično zavr!avaju „/o#45"4! „/o#45"4! St!&a"6!3!'
- roman %obiteljski, so$ijalni, psiholo!ki' - propast jedne patri$ijske obitelji %Movijest %Movijest jedne patri$ijske obiteljiN' - tema( dru!tveno i moralno propadanje senjske patri$ijske obitelji - vrijeme( početak 1".st. %izgradnja pruge e!ta- Hijeka' - trajanje( R#-ak godina - realističko načelo tipičnosti ostvaruje se kroz likove u romanu koji su i tipovi i simboli -
SILVIE STRAHIMIR KRANČEVIĆ - član uredni!tva književnog lista *ada, osim pjesma, pisao i $rti$e, pjesničku prozu i kritike - pjesme( +ugarkinje, +ugark inje, zabrane pjesme, rzaji, rvi grijeh %oratorij', jesme - među prvima uvodi lik ratnika %zbirka +ugarkinje' - osobna dvojba( sukob između idealističkog, religijskog i materijalističkog shvaanja života i čovjeka, također u zbir$i +ugarkinje - rodoljublje promatra i sa so$ijalnog stajali!ta !to je novost u tada!njoj poeziji „E!7 E!7 Laa aata"!:7' aata"!:7' - hebrejski jezik L +ože moj, +ože moj, za!to si me ostavioUV %=atejevo i =arkovo evanđelje' - tužaljka %elegija' koja tematizira sliku Cemlje koja ignorira nebo %svjetovne vrijednosti prije duhovnih' – 22 distiha - tema( pitanje smisla 0ristove žrtve - pjesnik kritizira one koji su sebično iznevjerili humanu bit 0ristova učenja „ Go#&o5#$o Ka#tor+' - oluS i 0astor su Ceusovi sinovi, pjesma objavljena 18R8. - vrsta stro&e( starogrčka alkmejska stro&a %2 daktilska heksametra i 2 daktilska tetrametra' - reWeksivne pjesme – tema je svjetonazor i prirodno-znanstvena pitanja - temeljni motiv je beskičmenja!tvo %tema' - 0astora %psa' poistovjeuje s ljudima koji ponizno!u i ulizivanjem grade svoj položaj u dru!tvu - klasični motivi( 9etin žal %9eta je rijeka zaborava iz koje piju du!e mrtvih prije nego li dođu na Glizejske poljane', ea, 7polo, oluS, 0astor, tempora, mores „Mo4#!4' - biblijska priča je samo okosni$a &abule oko koje on stvara ;lozo&ska razmi!ljanja o čovjeku i svijetu te ljudskom odnosu prema duhovnim i materijalnim vrijednostima života - pjesma je reWeksivna i ;lozo&ska, govori o sukobu između ideala i stvarnosti te odnosu čovjeka i +oga, duhovnog i materijalnog bogatstva te pojedinačnog i opeg dobra - kompozi$ija( 2 djela - 1. dio( dijalog između =ojsija i
KNI;EVNA KRITIKA -