JHJKLfflUE IVAN BOZIC SIMA CIRKOVIC MILORAD EKMEGIC VLADIMIR DEDIJER
PROSVETA BEOGRAD
SADRŽAJ UVODNA REC DEO PRVI
USPON I PAD SREDNJOVEKOVNIH DRŽAVA I II III IV V VI VII VIII IX X XI
ANTIČKA BAŠTINA NA TLU JUGOSLAVIJE (Sitna Cirković) SLOVENI NA BALKANSKOM POLUOSTRVU (Sima ćirković) -»_ JUŽNI SLOVENI IZMEĐU VIZANTIJSKOG I FRANAČ KOG CARSTVA (Sima Ćirković) POLET I PAD SLOVENSKIH DRŽAVA NA BALKANSKOM POLUOSTRVU (Sima Ćirković) USTAUIVANJE GRANICA (Sima Ćirković) USPON PRIVREDE (Sima ćirković) DRUŠTVA U FORMIRANJU (Sima ćirković) DRŽAVNA EKSPANZIJA I UČVRŠĆIVANJE VLADALACKE MOĆI (Ivan Boiić) ISTOČNA I ZAPADNA KULTURNA ZONA (Ivan Boiić) BALKANSKI SVET U DOBA TURSKIH OSVAJANJA (Ivan Boiić) PAD POD TURSKU VLAST (Ivan Boiić)
i
»
7 16 24 33 45 55 61 69 81 91 101
VI DEO DRUGI
ŽIVOT I BORBE U SKLOPU V E L I K I H MONARHIJA XII
XIII XIV XV XVI XVII XVIII
XIX
JUGOSLOVENSKI NARODI POD HABSBURŠKOM MO NARHIJOM I MLETAČKOM REPUBLIKOM (Ivan Božić) KULTURNI I VERSKI POKRETI (Ivan Božić) JUGOSLOVENSKI NARODI POD TURSKOM VLAŠĆU (Ivan Božić) KRIZA OSMANLIJSKOG SISTEMA I POČETAK OTPORA (Ivan Božić) HABSBURŠKE ZEMLJE I PROTIVTURSKA OFANZIVA U XVII VEKU (Ivan Božić) OPADANJE OSMANLIJSKOG CARSTVA I POČECI ISTOČ NOG PITANJA (Sima Cirković) JUŽNI SLOVENI U HABSBURŠKOJ MONARHIJI U PE RIODU APSOLUTISTIČKIH REFORMI (Sima Cir ković) PRODOR BAROKA (Sima cirković) . . . . . . . . .
115 124 134 148 156 169
179 189
DEO TREĆI
BORBA ZA NACIONALNE DRŽAVE I MODERNO DRUŠTVO XX XXI
XXII XXIII XXIV XXV XXVI XXVII XXVIII XXIX
JOZEFINIZAM I BUĐENJE JUGOSLOVENSKI H NARO DA (Milorad Ekmečić) . . . . . SRPSKA REVOLUCIJA I JUGOSLOVENSKE ZEMLJE U VREME NAPOLEONSKIH RATOVA (Milorad Ek mečić) PREOBRAŽAJI DRUŠTVA U PRVOJ POLOVINI XIX VEKA (Milorad Ekmečić) NACIONALNI PREPORODI (Milorad Ekmečić) . . . . REVOLUCIJA 1848—49. (Milorad Ekmečić) POSLEDICE REVOLUCIJE 1849—1860. (Milorad Ekmečić) POLITIČKI RAZVOJ 1860—1875. (Milorad Ekmečić) . . PROFILI DRUŠTVA U DRUGOJ POLOVINI XIX VEKA (Milorad Ekmečić) GRAĐANSKE SLOBODE, USTAVNI SISTEMI I POLITIČ KE PARTIJE (Milorad Ekmečić) POLITIČKI NEUSPESI I PREDOMINACIJA AUSTRIJE NA BALKANU 1875—1903. (Milorad Ekmečić) . .
201 209 222 235 246 255 265 285 301 315
VII DEO ČETVRTI
PUTEVI UJEDINJAVANJA I BORBA ZA SOCIJALNU REVOLUCIJU XXX XXXI XXXII XXXIII XXXIV XXXV XXXVI XXXVII XXXVIII XXXIX XL XLI XLII XLIII XLIV XLV XLVI XLVII XLVIII XLIX L
SLOM OSMANLIJSKE VLADAVINE (Vladimir Dedijer) UNUTRAŠNJI ODNOSI U SRBIJI, CRNOJ GORI I MAKE DONIJI (1903—1914) (Vladimir Dedijer) JU2NI ŠLOVENI POD HABSBURGOVCIMA (1903—1914) (Vladimir Dedijer) MODERNIZAM U KNJIŽEVNOSTI I UMETNOSTI (Vla dimir Dedijer SARAJEVSKI ATENTAT I IZBIJANJE PRVOG SVETSKOG RATA (Vladimir Dedijer) SLOM AUSTRO-UGARSKE OFANZIVE 1914. (Vladimir Dedijer) TRAGEDIJA SRBIJE 1915. (Vladimir Dedijer) . . . . TREĆA GODINA RATA (Vladimir Dedijer) POSLEDNJI DANI AUSTRO-UGARSKE (Vladimir Dedijer) NOVA DRŽAVA U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA (Vla dimir Dedijer) EKONOMIKA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (Vladimir Dedijer) JUGOSLAVIJA IZMEĐU CENTRALIZMA I FEDERALIZMA (Vladimir Dedijer) OBRAZOVANJE I KULTURNA KRETANJA (1918—1941) (Vladimir Dedijer) . .• POKORAVANJE I KOMADANJE JUGOSLAVIJE (Vladimir Dedijer) STAV POLITIČKIH SNAGA PREMA OKUPACIJI (Vladi mir Dedijer) PRVI MASOVNI USTANAK U OKUPIRANOJ EVROPI (Vladimir Dedijer) KRIZA USTANKA (Vladimir Dedijer) NERETVA I SUTJESKA — ODSUDNE BITKE REVOLU CIJE (Vladimir Dedijer) BORBA ZA OČUVANJE PLODOVA JUGOSLOVENSKE REVOLUCIJE (Vladimir Dedijer) PARTIZANSKA KULTURA (Vladimir Dedijer) . . . . ISTORIJSKO ZNAČENJE JUGOSLOVENSKE REVOLUCI JE (Vladimir Dedijer)
335 345 352 365 374 380 387 392 397 402 412 427 444 457 471 476 497 510 527 544 555
VIII
REGISTRI Registar ličnih imena
569
Registar geografskih i etničkih naziva
582
SPISAK ISTORIJSKIH KARATA
597
SPISAK SLIKA
600
SPISAK SLIKA U BOJI
607
UVODNA REČ U jugoslovenskoj istorijskoj nauci nije bilo mnogo dela koja bi sintetički i sažeto prikazivala prošlost Jugoslavije i naroda koji žive na njenoj teritoriji. Uprkos mnogobrojnim vezama, narodi Jugoslavije imali su različite puteve razvitka, pa je zato dosta teško dati povezan prikaz njihove prošlosti, prikaz zasnovan na najnovijim rezultatima istorijske nauke i istovremeno okrenut širokom krugu čitalaca. Izdavačko preduzeee Prosveta iz Beograda želelo je da se i za našeg i za inostranog čitaoca napiše 1 storija Jugoslavije, naučna i popularna ujedno, istorija potpuna, mada obimom ogra ničena, da se napiše tekst koji bi pružio uvid. u privredne, dru štvene, političke i kulturne procese kroz koje su u prošlosti pro lazili narodi Jugoslavije i koji su, u sklopu međunarodnih zbivanja, doveli do socijalističke revolucije i izgrađivanja osnova novog društvenog i političkog uređenja. U tom cilju Presveta je posao poverila četvorici istoričara. Pisci ove knjige, u najtešnjoj saradnji, odredili su obim i karakter knjige, utvrdili tematiku, opštu koncepciju i metodo logiju i, prema ličnim sklonostima i ranijem bavljenju pojedinim epohama prošlosti Jugoslavije, podelili posao. Pri tom su bili svesni da njihovi tekstovi, ma koliko težili celovitom prikazu, moraju imati i svoje nedostatke, kako zbog neproučenosti izvesnih prob lema i epoha, tako i zbog individualnih shvatanja o tome šta čini okosnicu pojedinih razdoblja u istoriji Jugoslavije i šta u njima ima presudnu ulogu. Sam obim knjige nije dozvolio da se govori o svim pojavama, da se po bilo kakvom ključu izlažu raznovrsni tokovi razvitka (privreda, društvo, politika, kultura) i udeo poje dinih naroda u njima. Cilj je bio da se, u sklopu opšteevropskog razvitka, naglase oni elementi i prikažu one pojave koje nose epohu ili ostavljaju vidljiv trag u potonjem razvoju. Svaki pisac, mada uz pomoć čestih dogovora o usklađivanju tematskog i metodološkog pristupa pojedinim razdobljima, izložio 1 Istorija Jugoslavije
2 je u ovoj Istoriji Jugoslavije svoj deo onako kako ga je sam video i shvatio i prihvata za njega punu naučnu odgovornost. Posle za jedničkog dogovora o liku, karakteru i sadržini knjige, postignutog na sastanku održanom tokom novembra 1966. godine na Bohinju, autori su izmenjali svoje primedbe i doprineli konačnoj formu laciji čitavog teksta, sastavši se na istom mestu u julu 1970. godine. Svoj rad oni shvataju kao napor da se prošlost Jugoslavije prikaže onako kako je oni vide. Da li su u tome uspeli ili ne, ostaje na čitaocima da prosude. Možda bi druga grupa istoričara, ili čak pojedinac, prikazali prošlost Jugoslavije u nešto drukčijoj koncepciji. Neka ova knjiga bude podsticaj za nove pokušaje sintetizovanja istorijc Jugoslavije i za njen novi prikaz. Rezultate takvih nastojanja čitalačka javnost će uvck rado uzeti u ruke, o njima kritički razmišljati i raspravljati. Ako do toga dođe, grupa pisaca ove knjige smatraće da je svoj pionirski posao uspešno obavila. Stara Fužina, u Bohinju, 26. jul 1970.
Ivan Božić Sima Ćirković Milorad Ekmečić Vladimir Dedijer