osnove o naciji i prisustvo nacionalizma u nasim krajevimaFull description
Ustavi Jugoslavije
Benedict Andersson Nacija Zamisljena Zajednica
Seminarska rabota za Jugoslavija od 1945 godina do 1980 godina
Full description
Nacija je koncept koji postoji od kraja 18. veka. Anderson objašnjava uslove i mehanizme postojanja ovog koncepta.Full description
Zoran Đinđić
Prevela Ana Ješić
Milan Banic masonerija i Jugoslavija
Đoko Tripković - Jugoslavija - SSSR (1956-1971) skeniranoFull description
Earth
U
Mr JADRANKA JOVANOVIC
TUCOSLAVI|A U ORGANIZACIII U|EDINJENIH NACIIA (1945-1955.)
"*H#,t$ft-g
ISI INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU B€ogmd, 1985.
PREDGOVOR
Aktivnost Jugos),avije u Organizaciji ujedinjenih nacija {OUN) od samih poietaka kJo dlanice-osnivaia i jedne od retkih manjih zemalja diji je uticaj bio i ostao znaiajan, od interesa je ne samo za sagledavani! iriene spoljncpoliiidke koncepcije i orijentacije vei i za proudavanje rizvoja ptuvnog sistema i delatnosti ove svetske organizacije-,-Neiune Cetirl decenije jugoslovenskog udeBdau radu OUN svedoci su odnosa koji je delovao u polratnoj sprezi. Jugoslavija je u -mnog'odala doprinos unapredenju OUN, a1i je i OUN bila brojnim prilikama -razradi njene spoljne politike u teoriji i praksi. Stoga istraZidiniiac u vanje ove veze ukazuje na trenutni ili dugotrajni uticaj koji je ima1a, odnosno moZe da ima OUN na medunarodni poloZaj Jugoslavije kao dlanice. Istowemeno, ako se ovaj odnos sagleda sa stanovi5ta njegovih posledica u samoj OUN, moglo bi se zakljuditi da papredna i principijelna politika drZavi u njoj ne samo da trenutno utide na reSavanje pojedinih iriza nego i u duZeni periodu, transformiSe strukturu medunarodne zajednice odgovarajuiirn odlukama i delatno56u, dime priprema jedan novi sistem uredenja odnosa na svetskom nivou. Opredeljenje za period od 1945. do 1953. godine ( s tim Eto ie ova poslednja godini uzeta kao granidna jer u njoj prestaje pritisak drZava I dlanica-Informbiroa i dolazi do prvih sagledavanja i razmi5ljanja o mestu nezavisnih, antiblokovski opredeljenih drZava nastalih u procesu dekolonizacije), uzeto je zbog toga Sto je red o wemenu koje je najmanje proudeno, pa predstavlja svojewstan izazov, o iztzetno interesantnim,- burnim i prbtin-rreenim, podetnim godinama nove jugoslovenske driave, kada je ona izgradivala svoju politiku miroljubive koegzistencije' U istraZivanju je primenjena istorijsko-pral'na analiza jer ona omoguiuje, sa stanovi5ta istorije, proudavanje uzroka i motiva razvoja druStvenih s.raga i ideja koje rukovode promenama u medunarodnoj zajednict u odredenoj istorijskoi konstelaciii i koje se odnose kako na organizaciju tako i na datu drZavu, a sa stanovista prava takozvanu institucionalnu arnalizu sistema OUN koji je stvoren pravorn i podioZan njegovim pravilima. Ovakva analiza pogodna je za razumevanje kako delatnosti drZave i njenih stavova u pojedinim sporovima ili situacijama tako i same organizacije, koja se neprestano obrada istoriji da bi mogla da nade reienja za probleme na svom dnermom redu i da deluje u kontinuitetu. Politiku Jugoslavije u OUN bilo je moguie odrediti uprkos nepristupadnosti diplomatske arhive Saveznog sekretarijata za jnostrane poslove za perind od 1945. godine pre svega zahvaljujudi oibimnoj doku-
T-..nt"gji organizasijg u kojof srr.rzabeleZena sva istupanja jugoeloven_ -General_ skih delegacija. Pregledani su stenografski zapisnici debata u 1gj__skup5tini i Sav€tu bezbednosti i odgovarajuie odluke, godi.snjaci OYN Fo i sazeti.pregledi istupanja u E[pnomiko-sociialnorn- savetu i svim glavnim komitetima Generalne skupstine. Znatnu pornoi u rekonstxuisanju tekstova tih saZetih pregleda i govora koji nisu zabeleZeni u celini u dokumentacij.i OUN, pruZila je dnevna itami:a iz tog perioda, u SoloJ su po pravriu, svi oni znadajniji i objavljeni. (Zbirka jugoslovens_ i:txp,rlj. u OUN potela je. da,ie iastavlja u Sstp-rl tek od'tStt. go_ \lh gmeJ 9d izvedtajajugoslovenskedelegacjje sa zasedanjaGeneralneskJp_ Stine pisanih od podetka, nedostajah su oni iz 7946,7947. i 194g. godi_rie; medytir.n, izvedtaji sa IV, V i _VI zasedanja koji su na raspolaganlu " nisu pruZe,rraZnije podatke q s obziroin ni njihov *"it "n"t- 1oa i6 T.Cii do. ztj stTana). Izvesni podaci o dilemama jugoslovenskog rukovodstva pri zluzirnanju stavova za zasedanja ongan2a-ciie nadeni su u Arhivu CI(. SKJ i Arhivu Jugoslavije. Sagledanjir ciljeva i asnovjrih momenata aktimosti jug-oslovenske delegacije o pbieOinim pitanjima pomogli su takoale mnogi dlanci u jugoslovenskim iasopisima, dok su sirana Iiteiatura i .perioditka-omoguiile pr.onalaZenje ,,okvira,, ovih prnblema i njihovo sazerc odredivanie. Pored prnbierna izvorA, .te3koie pri izradi ovog rad,a bile su u postojanju niza razliditih predmeta istraZivanja i u savladivanju mnoltva podataka u pojedinirn oblastima delatnosti OUN. posebne pro. leme iza_ zvala je njihova sistematizacija s obzirom na razliditost l nepovezanosr ovih celina. Iz o'"og razloga rad ni1'e koncipiran strogo hronolodki, ve6 poseduje dinamidnu strulh.rru koja omoguduje jasnoiu i izbegavanje ponavljanja u obradi raznorodnih podataka iz desetak obl,asti delatnosti Ju_ goslavije u OUN. Glava I posveiena je udeiiLr Jugoslavije u stvaranju medunarodne organizacije podev5i od doprinosa norodnooslobodiladkog pokreta no_ vom posleratnom uredenju sveta do aktimosti na Konfdeiciji u San rTanclsku s osnovnim stavovima prema osnivadkom dokr.rmentu _ Povelji. Ujed-injenih U Glavi lI obradena su opita obeleZja jugo_ !{ij9. slovenske po)itike u OIJN u godinama od 194b. do 19b'3,podeljena u dva penooa s lednlrn meduperiodom, a sa zadatkom da se objasne jugoslo_ venski stavovi u OUN u kontekstu glavnih spoljnopolitidkih aogidaia. U Glavi III prikazani su kao ilustraciJa ovifr olStifr tikova oni sliOaidvi (oase-studies) sa _dnermog reda OUN u kojima je bilo zapaZeno udeSie jugoslovenske delegacije tako 3to su razwsfoni na one koji su pokrenuti u vezi s politikom . Tpadnoewopskih drZava i SAD prema Jrigoslaviji, na jednoj strani, -i SSSR-u, na drugoj. s tim Sto su iZdvojeni iezavisiri stavovi koje ie Jtrgoslavija za".,imali u istom vremenu, i po pnavilu, izvan neposrednih problema odnosa s blokovima u nastajanju-. Giava IV posvedera je_ prcteZno pravnim prcblemima OUN u veli i oduvanjem _ mira i bezbednosti, a Glava V problemima mirnodopske wste - od pro-problematike. ^Zac.edure do humanitarne, kolonijalne i ekonomske U kljudku su saZeto_prikazani r€zultati istraZivanja u vezi s jugoslovenskom ulogom u OUN.
Auts,r ko Zili dragocenu ma i primedbE (J. B. Durosei veru i prod. IV ma Instituta I i priwedu, Sa vije i Arhiva kom pronalaZe
Beograd,1982
rpanja jugoslovendebata u Generalodluke, godiinjaci )cijalnom savetu i u pornoC u rekonnisu zabeleZeni u l iz tog perioda, u hirka jugoslovensu tek od 1951.goa GeneraLneskup47. i 1948.godine; raspolaganj u nisu mali obim (od 16 xkog rukovodstva deni su u Arhivu inovnih momenata njima pomogli su iu strana ]iteratura :oblema i njihovo ada bile su u potadivanju mnoltva bne probleme iza)st i nepovezanost go hronolodki, ve6 i izbegavanje po' hsti delatnosti Juranju medunarodadkog pokreta noonferenciji u San n dokumentu rita obeleZja jugo3, podeljena u dva e objasne jugoslorlitiikih dogatlaja. kova oni sludajevi l zapazeno udeiie koji su pokrenuti pI€ma Jugoslaviji, zdvo.jeni nezavisni mu, a po pravilu, rtajanju. Glava IV vezi s oduvanjem e wste - od prorblematike. U Zaezi s jugoslovens-
Autor koristi ovu priliku da posebno zahvali svima koji su rnu pruZili dragocenupomoi prilikom pisanja rada svojim savetima, n]illjenj.ima i primedbama:prof. S. Avramov, mentoru rada, prot L B D]rozeru pfo. M.Milojevidu, pro{. M. Mirkovicu, pr9f, V. Jina(J. B.'Duroselle), .Viraliju (Virally), kao i dokumentatorimai bibliotekariveru i prof, M. ma Insiituta za savre-menu isto,riju, tnstituta za medunanodnu politiku i priwedu, Saveznog sekretarijata za inostrane poslove,-Arhiva Jugoslavije i Arhiva CK SkJ na razumevanju i strpljenju koje su imali prilikom pronalaZenja raznowsnih izr,"ora. Beograd,1982.godine
GLAVA PRVA JUGOSLAVIJA I STVABANJE OUN
1. Kratak osvrt na stav narodnooslobodilaikog pokreta Jugoslavije prema posleratnom ureilenju sveta Koalicija Ujedinjeni,tr nacija, stvorena u toku II svetskog rata kao savez demo,kratski opredeljenih driata, a protiv poku5aja nacizma i faSizna da izgrade novi poredak na totalitaristidkim premisama, lmala je poJ,itidko i etiiko opredeljenje prema posleratnom uredenju sveta koje je svojim naprednim sadrZajem Izrai,avalo teZnje ve6ine nanoda u njenim redovima. Jedan od najinspirativnijih pobornika ovih sveobuhvahaih ideja i ideala bio je narodnooslobo.diladki polcet Jugoslavije. U redovirna partizanske vojske i Kornunistiike partije Jugoslavije od podetka se udvrstilo ur."erenje da se radi o odludnorn dasu u kome se zajedno sa sopstvenom strdbinorn re$ava i sudbina celog sveta. Odluka o dizaniu ustanka (4. jula 1941). i njeno spr\ovodenje.jedinstveni po svom zariahu, ali i izolovanosti u ce1o1'Ewopi, govorili su ne samo o hrabnosti njegovih nosilaca vei i o sagledavanju Sansi za sopstveno osloboilenje u sklopu op5tih na.pora. U ovoj bonbi, povezanoj s uspostavljanjem pravidniieg dluitvenog i drZarmog uredenja, stvorene su osnove jugoslovenske spoljne politike i njene koncepcije o uredenju medunarodnih odnosa po okonianjnr II svetskog rata.r Svest o visoki,rn ciljevlma borbe protiv faiizrna na medunarodnom planu izraZena je ved na samorn podetku rata u pojedinim izjavama voda jugoslovenske revolucije. Pr.oglasima CK KPJ od 12. i 25. avgusta 1941. pozvane su sve antifadistidke snage u zemlji da se uldjude u jedinstveni front svih demolcatskih i progresivnih snaga u borbi protiv faSi-zna.' Edvard Kardelj je u leto 1941. godine pisao kako nema sumnje da je rei o dogattajima od ogrnmaog svetskoistorijskog znadaja: ,,Borba koju dovedanstvo vodi protiv faSistidkog varvarsfva treba da bude borba za istinsku slobodu i ravnopravnost naroda, za samoopredeljenje svitr nar.oda, za istinsku nar.odnu demokratiju, za uniitenj€ rasistidkih, Sovinistidkih i drugih sliinih imperijalistidkih teorija, za bratstw medtr narodi,rna i ljudima, za uni5tenje osno'"nih uzroka koji vode irnperJ, B. Tltoi Jugoslapiia u borbi za nezaltisnost i, nesurstanost, Saraiey') 19??, str. 385. J, B. Tito istakao Je vezu,slededim redima: ,,Miroljubiva $poljna politika Jugoslavije - njeno pootojano i konstruktilmo zalaganje za pravedan i traja.n mir na prirncipima nezavisnosti i ravnopravnosti, njeno opredeljenje za nesvrstanoGt - ima. da,kle, svoje duboke korijene, ona je neraskidivo povezana s nasom narodnooslobodiladkom borbom i socijalistidkom revoh.rcijom, To je u skladu s interesima i stremljenjima rniroljubivog doveiaDstva i Poveljom Ujedinjenih nacija." 2 B, PetranoviC, Lstoiiid, Jugoslaoije 1918-1978, Beograal 1980,221.
rijalistidkim ratovima, za sreiniju buduinost dovedanstva."3Slidno tome, Vladimir Dedijer je u jedno'm uvodniku ratnog izdanja ,,Borbe', pisao: ,,Svest naroda da vode pravedni odbrambeni rat za svoje ognjiSte i pravo da se iivi kako se hoie, pokazala se i u ovom ratu kao faktor od prvenstvenog znadaja... Samo svest o pravednosti ovog rata omogu6ila je na5em narodu da izade na kraj, gotovo goloruk, s modernom hitlerovskom maSinom."a Spremnost naprednih snaga u NOB-u, kao i u svetu, na herojsku borbu i ogromne Zrtve, bila je moguia i usled uverenja da je red o poslednjem od svih svetskih ratova koji ie po svom okondanju doneti novo uredenje Zivota na planetarnom nivou i radikalnu izmenu srrema medunarodnih odncsa. Tome u prilog govorili su svi znaiajnlji dokumenti antihillerovske koalicije. _Posebn'Lrulogu medu njima imala je Aflantska povelja, deklaracija zajednidkih ciljeva predstavnika SAD i Velike Britanije. iJ weme koje je,zahtevalo isticanje i_postovanje moralnih nadeLa,dometi i uticaj i ovog ooKumenla prevazltazili su njegove realne okvire: mada on niie imao pralrroobavezujuii karakter, njegove ideje su imale veiu snagu od najstrozih norrni. Insistiranjem na progresivnirn demokratskim t6kovinama, Kao r.na univerzalnosti primene (obraiala se ,,svim drZavama, velikim i malim", ,,svim narodima,' i ,,svim nacijamat', ,,svim ljudima i svim zemljama"). Atlantska povelja je postala kamen temeljac Organizacije ujedinjenih. nacija. Ciljevi narodnooslobodiladkog pokre{a u l-ugoslavii i -ove bili su motivisani na slidan nadin, tako da su iz-medu odredaba povelje i osno,lreih ideja jugoslovenske revolucije postojale nesumnjive lqelne paralele. j9lnog malog naroda da odbije put pokornosti i paktira. ,^Hrabrost nja (27. marta 1941), da ne prizna podelu i'raipar8avanje Jugoslavije i "kada da se_digne la ustanak u okupiranoj Ewopi u tienutku s,u svi racionalni razlozi govorili pr"otiv toga- ,,preiu.dicirala,, je odredbu 1. ovog dokumenla._u_kojoj je svim drZavama udesnicamau ratu negiraro pra_ yo.qa.bilo kakvo teritorijalno ili neko dr-ugo poveianje (u sliladu s'do_ tadasnlrm tokovima medunarodnoprawre regulative) uz implicitno ob_ jainjenje da se savezni6ke zemlje u borbi "protiv iaSizma moraju pridrZiv_ali ideoloikih principa iza kojih ne bi smeli da stoje prag:Tesnih. malrcnl drzawli interesj. J. B. Tito je protumadio smisao ove ofuedbe u sklo'p,r.rpogled_ana celu Atlanhsku pove4u kao pravo na ,,slobodno samo_ opredeljenje" s, smatrajuii. da ie ono obezbediti poitovanje prava na nezavisnost i- teritorijalni integritet i prekinuti s praksom pr.odirenja graniea na radun porobljavanja druqilr naroda. Ova koncepciia dosl; jt do rzraiaia u odluci II zasedanja AVNOJ-a o izgradnji Jugoslavije ni federatirmom principu: ,,Narodi Jugoslavije nikada nisu priznali i ne priznaju koladanje Jugoslavije sa strane fasistidkih imperijalista i doka3 E. Kardet j, Put nove Jugoslaaije, Beograd 1946,201. i Borba. 11. decembar 1944. 5 Ndcionalno pitanje u Jugostavi,ji u sDeflosti NOB, p7slB1p7, al,ecenbat 1942. (cit. prema: J. B. T i t o, JugoslaTlija u bo1.bi zd nezaoisiost i, nesDrstatuost", sigltajevo 1977, l0).
zali su u zajednidkoj onui ujedinjeni u Jugoslaviji., ske povelje (zabrana wser slobodnoi volj i zainteresor Najve6i odjek u smir bom naroda Jugoslavije i proklamovano podtovanje jem 6e Ziveti, kao i wada ji su ih bili liSeni.8Ovakr KPJ, koja je. bonbu za os zujuei socijalno s naeiona Odustajanje od upol velje moglo je sarno naii 6e u II svetskom ratu izg miliona mrtvih). Dodatno postaviti siri, stalni sistem pu zajednidkih istupa veli beda delovali jedinstv€fi ideolo6ki razliiitih drZava njeno je u nekim izjavafi diladke borbe kao cond,i,ti, nog uI€denja sveta) pa j rata iz saveznidkih dokun na ,,samu saveznidku koalj U tom kontekstu, n' NOP-a kao element spaja lobodilaika borba uzimani roda Balkana i Ewope. I nistiike partije i polceta oloiki uticaj na veiinu p0 internacionalistidke solida je moglo da u tadainjim lobodiladkih pokreta u Ital le, ciljevi NOP-a nisu bil savez progresivnih snaga svesti stvoreno u ovoj bol renje da ie na isti nadin sveta: ,,Mi hoiemo da bu gdje ce se re3avati sudbir i mi iemo pri njemu i osl
6 Slu,,beni ltst, br. 7, l. ' vrq. na prlmer, oottlK iloLumendta i pod.ataka o na.r grad 1953, 1.2, br, 1, str, 13. ' Vid. na p(imer, izjave d.ilddke borbe nd.roila Jugoslau ' Borba, V. Dedi jef,, 'o Vid.i za, Kto A)ri6e i 24. februar 1944. [Vid
rva. '- Jllcno r.ome, rja ,,Borbe" pisao: oje ognji3te i praatu kao faktor od lvog rata omogu, s modernom hit;vetu, na herojsku a da je red o pos.danju doneti novo n€nu sFtema mertajniji dokumenti ovelja, deklaracija i.je. U weme koje neti i uticaji ovog ada on nije irnao :6u snagu od najtskim tekovinama, irZavama, velikim n ljudima i svim eljac Organizacije reta u Jugoslaviji odredaba ove Potojale nesumnjive rornosti i paktiraanje Jugoslavije i u kada su svi raodredbu 1. ovog 'atu negtano prae (u skladu s douz implicitno obizma moraju prireli da stoje prageo ove odredbe u r ,,slobodno samoanje prava na nem pro6irenja graepcija doila je do Iugoslavije na fepriznali i ne pri:erijaiista i doka-
ete", ilecembdr 7942. neslrrstanost", Sara-
zali su u zajednidkoj ofluZanoj borbi svoju ivrstu volju da ostanu i dalje ujedinjeni u Jugoslaviji."6 Ona je takode potwdena u odrodbi 2. Atlantske povelje (zabrana w5enja bilo kakvih teritorijalnih promena suprotnih slobodnoj volji zainteresovanihnaroda).7 Najveii odjek u smislu podudarnosti ciljeva s revolucionarnom bornaroda Jug:slavije imala je odredba 3. Atlantskc povelje. Njom je bom proklamovano podtovanjd prava svih da izaberu oblik vladavine u kojem ie Ziveti, kao i vraianje suverenih i samo'u.pravnih prava onima koii su ih bili liseni.s Ovakva definicija odgovarala je, nesumnjivo, politici ke.l, koia je. bonbu za oslobodenje posmatrala u Sirem kcntekstu, povezujuii socijalno s nacionalnim oslobodenjem. Odustajanje od upotrebe sile iaeieno u 8. odredbi Atlantske povelje moglo je sarno naiii na naj5ire moguie odobravanje naroda ktji 6e u II svetskom ratu izgubiti svakog desetog dlana svoie zajednice (1,? miliona mrtvih). Dodatno oibjainjenje da ie se po zar.'r5etku borbi uspostaviti Si.ri, statni sistem kotektivne bezbednosti, sagledavano je u sklopu zajedniikih isturpa velikih saveznika, koji su sve do prvih velikih pobeda delovali jedinstveno pruZajuii nadu u moguinost koegzistencije ideolodki raztiiitih drZava i dru6tvenih sistema. Njihovo jedinstvo ocenjeno je u nekim izjavarna i dlanicama iz jugoslovenske narodnooslobodiladke borbe kao cond,iti.o si.nequa non borfu protiv faBizma i posleratnog ur€denja sveta) pa je svaki nasrtaj na osnovne principe vodenja rata iz savezrr-idkihdokumenata srnatran za ,,udar na milione mrtvih" i na ,,samu saveznidku koaliciju".e U tom kontekstu, nova Jugosl,avija sagledavana je u rukovodstl"u NOP-a kao element spajanja, a ne razdvajanja saveznika.lo Narodnooslobodiladka borba uzimana je za primer buduceg otpora ugnjetenih naroda Balkana i Ewope. Iz till.' razloga, delatnost iugoslovenske Komunistiike partije i pokreta pod njenim rukovodstvom imala je vidan ideoloSki uticaj na veiinu pokreta okupirane Ewope. U skladu s principima internacionalistidke solidarnosti, rukovodstvo NOP-a udinilo je sve Sto je moglo da u tada5njim veorna te5kim uslovima pomogne jadanju oslobodiladkih pokreta u Italiji, Bugarskoj, Grdkoj i nanotito Albaniji. Dakle, ciljevi NOP-a nisu bili usko nacionaiistidki, vei usmereni na Siroki savez progresirmih snaga u okviru saveznidke koalicije.lr Ose6anje samosvesti stvoreno u ovoi borbi uslovilo je kod jugoslovenskih naroda uverenje da 6e ne isti nadin rarmoprarmo udestvovati i u izgradnji novog sveta: ,,Mi hoiemo da budemo zaiedno sa nasim saveznicima za stolom gdje ce se re5avati sudbina Ewop'e, pa i na5e zemJje. To je naie pravo i mi iemo pri njemu i ostati. ., jer su to na5i narodi zasluiili, dokazav6 Stutbenl, Iist, br. 1. 1. mart 1935. 7 vid. na primer, odluke Majskog savetovanja KPJ u zagrcbu 1941, zbonik d"okurnenata i podataka o natod.no$lobod,ilatkon'L tatu Jugoslooenskih nd,roil,o,,Beograd 1953, 1.2, br. 1, str. 13. 'vid. na primer, izjave zAvNOH i SNOO iz jeseni 1943, Hronologiid oslobodilal.ke borbe na,rod,a JTtgoslapiie 1941-1945, Beograd, 1961, 560. " Borba, V. Dedi jer, 11. decembar 1944. 'o Yid.: Za Eto Ear'ee i srddiniie oilnose aa Engleskoln i Atlerikon'|, Bol'ba, 24. februar 1944. 1'vid Jusoslooensko'al'banskioilnosi, Beograd 1949. V. Dedtierai
.:;*TTll,?i ,?iff ty ilxl *.ffi Hi:# ^11T."i",T sam.iizgradenu ,.,o.,irnt"m6ljin" l'vjropravnosti naroda,,.ra teiko. postiii ne samo na unutrasnjem ^jtt:,!: orn phnu. Posle okupaci.ie i
razvni .\A _.,Legitimj1et,, predsravljanja - na""a" jrg.!h] verxke izbeg)idke vlade osporen je na II "aJeia]r; o oduzimanju prava vladi u izUujhstvu d";;;d"i; Iunkciju v.lade. kao i zabrarom kralju pehu-ii;; ti u- zemJju. SLvaranjem privremen"lh "";;;na delu s Nacionahim kohjterom o"lob;8;;r'Jr;;# grglnom..do5lo je do uporednog postojan.i6 dvai.,i '"jil,.'6jr
I :lu?-*"ju r.p*b]:-i
priznanjaledne "O
ugovora izbegJiike v1a :]:I:.,1,., d1-,_l ua rv.tr, .preispitivanje usxoro posle toga -p"vtdoilo je do mer NoP-a. njegovog prizranja I m",iun""oaniti' Komtrera os.lobodenjaJugoslavije (NKOJ).rs . {u3ne uslovc za priznanje NKOJ_a kao nove a tmprrcltno i svih tckovina narodnooslobodijaeke I
razum Tito-Suba(i6 od 16. juna I Zt. .tt"-U"""'i9 konferenciieod 4. do lt. feinuira i945.-E;;;;, -"dui";Bi, Jita i dr Suba6icaizritito je ".Sf"S"" "u J.ugoslavije i_.o_zakonjen auatitet -"a""""".i".r:ri'
UevsKa-tzbeg.licka vlada nastavila je da vodi soolinr nln su bilj uJ
[,$?d#tftH"ilili:1T".t"+iig:!$:rui{;,{:'f""iE: aro,r it#fui#ivra7:li :i,,!:6##,no.,nedun
-?T.,.",:-:*Tm",*,?ii,#,3n: ,.o.j3"r3fr staba NOVJ sa sovjetskom korna
"1o:9q jr_',or,.. jueburo.,"*XX-,,l"a1.*Btffi:: _p,'i?lqn l3hi ,.Q r,otutinuitetuilrzaad."s posebnin osottorn nd ^iii"iioaio, tievine Jusosraf ile i nrR.l-, aoatorsk" al"""ilJJi"..-ii"lilj"i
veznidkoj stvari."t2 su okupiranim nau borbu protiv fa/ i PO. U ovoj pomija nosi slobodu rimo da bismo bili t943. irnale su pretovenskih naroda i rferencije na kojoj izacije, one su deo i ostalih zakljupravo da sami, po g drZarmog uredeIugoslavije koji su rju volju i spremnovim temeljima o na unutrainjem rspardavanja Jugolstavliala je legalnu. I mada je njeslavije i obezbetle:o okondanju rata, rta, medu kojima: tiv nemadke i ita. u cilju postizanja , Rezolucije o pri.dkom sastanku od rcija od 1. janlura akode u opseZnim rganizacije, gde je :. Ona je potpisala Lca od 13. januara movine nacistidkoKonferencije Ujeja Prue dd,Imatinske torbi zq, nezapbnost i. tevala da se iz niega .ih ispravlni nije dozd.i.ieta, Josip, Broz
'oJ. Lkdts. oil med,urta.rotlad 1968, 2?.
dinjenih nacija o principima i preporukarna u pogledu posleratne ishrane stanovni6tva i poljoprilrede od 10. maja 1944D, Ustav Stalne organizacije Ujedinjeni.h nacija za ishranu i poljopriwedu (FAO) od 26. januara 19442r,Sporazurn o Upravi Ujedinienih nacija za pomoi i obnovu (UNRRA)" od 9. novembra 194323, kao,i Zawini akt monetarne i finansijske konferencije Ujedinjenih nacija je sa statutima Metlunarudnog monetarnog fonda i Medunarodne banke za razvoj od 22. jula 1944.'4 ,,Legitimitet" predstavljanja naroda Jugoslavije od strane jugosloverxke izbeglidke vlade osporen je na II zasedanju AVNOJ-a Odlukom o oduzimanju prava vladi u izbegli5tl'u da predstavlja Jugoslaviju i wii funkciju vlade, kao i zabranom icalju Pebu II Karadortlevidu da se wati u zemlju. Stvaranjem privremenih organa narodne vlasti, AVNOJ-a na delu s Nacionalnim komitetom oslobodenja Jugosiavije kao izvr5nim organom, do3lo je do uporednog postojanja dvaju jugoslovenskih vlada i otvaranja pr.oblema priananja jedne od njih. Odlukama AVNOJ-a pokrnnuto je i preispitivanje ugovora izbeglidke vlade preuzetih posle 6. aprila 1941. Uskom posle tnga do5lo je do medunarodne afirmacije NOP-a, njegovog priznanja i prvih medunarodnih ugovora Nacionalnog komiteta oslobotlenj a Jugoslavije (NKOJ).'s NmZne uslove za priznanje NKOJ-a kao nove jugoslovenske vlade a implicitno i svih tekovirna narodnooslobodiladke bonbe stvorili su sporazum Tito-Subadii od 16. iuna i 21. oktobra 1944. i odluke Krimske konferencije od 4. do 11. febnuara 1945. U drugom sporazurnu izmedu Tita i dr Suba3i6a izridito je nagla3en medunarodno-pravni kontinuitet Jugoslavije i ozakonjen duaDtet u medunarodnom predstavljanju: kraljevska izbeglidka vlada nastavila je da vodi spoljnu politilru, ali iz njenih rsdova su bili uklonjeni ljudi neprijateljski raspoloZeni prema NOB-u. Uskor''o je od shane NKOJ-a ispunjen uslov postavljen na Jalti da se AVNOJ pl'tr5iri onim ilanovima poslednje jugoslovenske Narodne skupitine koji se nisu komprornitovali saradnjom s neprijateljem, a zakonodar"ni akti AVNOJ-a podnesu na nalcradno odobrenje Ustavotvornoj skupitini. Novu jugoslovensku vladu, tzv. Priwemenu vladu, formirao je mar6al Tito 7. marta 1945. godine. Ubrzo je dGlo do zvanidnog priznanX'a od triju velikih siia i veiine saveanidkih i neutralnih drZava. Sva prava i duZnosti biv5e jugoslovenske vlade preSli su na vladu DFJ. U 'o Isto, 35. n Isto- 35. 2Isto.36. ! Isto, 36, Odredbe ovog spof,azumapredstavljale su melanje u unutrasnje poslove zemlle jer Eu predvidale raspodelu i kontrolu robe putem saveznidkogapara'ta.Nacionalnl homiiet oslobodenja JugGlavije je zato objavio da ie se pod tim uslovima Jugo6la\r'ij6 odre6i porno,CiUNRRA. Novd ugovor, pod ravnopravni,rn uslovima. zatrazen je 24. marta 1945, a Isto. 36. ! Sporazum o b€ekarnatnomzajmu od 2 000000 dolara i 10OO000 rubalja sa qladom SSSR-a potpisan u Moskvi 16. juna 1944,i Sporazum NKOJ-a i Vrhovnog Staba NOVJ sa sovjetskom konarndom od septembra 1944.kao prvi izraz mealunarodnog priznanja nove jugKrislovenske v1ade.Pnirnere navordi dtr S. Dordevii u: ,,O korrtirutitetu ill'Zaaa," s posebrritn osartotrr nd ,tueAunaroil,nopraoni kontinuitet Kto,ljeotne JTtgoslaoited rNRJ", dohtorska disertacija, Beograd 196?,99.
edstarrniitvirna izwiene persosu promen€ iskljuiivo r. Delegati nove Jugoslavije istupali su na medunarodkao predstar,nici saveznidke vlade s neosporivim puno(kasnije FNRJ) primala je sve vi5estrane akte Kralje. Po pralrr kontinuiteta, Demokratska Federatir.nra Juje osnivad Organizacije ujedinjenih nacija.to Status njeie nijednog henutka doveden u pitanje, naprotiv - julstamik i"fbran je za jednog od Sest dlanova Komisije 'unomodja.27Sledeii taj medunarodnoprarmi kontinuitet, J potpisali su Povelju UN u ime ,,Jugoslavije". posle vembra 1945. na kojima je lista Narodnog fronta dobila na prvorn zasedanju Ustavotvorne skup5tine 29. decemb:na je FNRJ.
delegacije sa sovjetskom rkratije (Poljska, Cehoslokrajem 1947. i podetkom rnitosti". Naime, isto ona.l hladnom ratu zahvatio JN njsu mogle biti po5te.koba ili spora autornatski Llo tendenciju proiirlvalja oloZenih prema nekoj od odraZava polarizaciju kod nom redu. Rei je bila o veiine SAD ili zloupotrelnom ratu postale irstruprr:rpagandna hibina za doveo do slabljenja orga: poveZu svoje sledhenike jima je jugoslovenski pono nisu postojale pre kor Joie Vilfan u govoru u a 1949. godine: ,,Jugosloneizrnerno. Jugoslovenska jugoslovensko-sovjetskim rosu na Jugoslaviju. Meako veliko da smo mi na , prolazno stanje. U duhu SSR-u, mi srno se nadah m odnosima i nepravilnorili pred medunarodni fornja od dalekoseLnag zr:a.ra primer, problem izbegursiranje nerazvijenih zene stavove koje je pmatISSR-a. Tribina OUN bitra Iu i primenu spoljnopolirtskoj zajednici. U njoj je .anevarski prostor: suode3mom, orul je bila slobodova i dvrstih instrukcija. la nepoeredno i brzo domjima oko kojih nije bio stav drZava narodne derreme poverenja u ,,prvu rdavana je u FNRJ kao ma, a1i i s izvesnim neOrga.ni4ation and, the CoId .ternational Aff,airs',, vol IV,
doatacima. Oy.l *li proizlazil,a je iz uverenja da OUN, po samom svom sas$fir i naiinu odludivania, neposredno odraZava podelu na ,,demok_ m:njilu" i. ,.dmperijatis' idku_ veiinu,,. Manjina. oa"o."o' ,"*1i" Ials\u . narodne demottratij-e na eelu sa SSSR-om, izgledale str kao nosioci pro!_ resi'l,rre struje - tj. konoepcija o demokratJkom ureden;u sveta i osi_ guranju mina na osno\.'u ra.rnopnarmosti svih drZava dakle, onog najbo_ ljeg Sto moZe du,.u.p:lygi na planu medunarodnih odnosa, dof, je"ve_ cma. ugta\.nom kapitalistiikih drZava, predstavljala konzervati i,rri ele_ ment ,,imp€rijalistidke,, orijentacije, osnovan na nejednakosti i nerav_ nop-rawtosti slabijih i siromaSnijih zemalja. Medutim, jugoslovensko tu_ "i "publicistiku ma enje ove Seme, karakterjstidne za sovjelsku teoriju tog vr€mena, imalo je daleko blaZi smisao. Termiin ,,iirperilat:sfieka veell na" upotreb-ljav_anje od strane jt.rgoslovenskogrut
doprinosu m"inurli borbi i poiu-
::i:l.tl; ga,spreei l:gi::l_ff poyroi, .-ljgn.rozrlv-qvani savaluct podriku i uticai SSSR_a u svim bitnim obli_ praktidno€ citja _ izgnadnje socijatizma. VaZno je uo_ .i :]Tr,lo"^:]:6f:q ctrl (ra ovo teo_rtJsko obelezie lugoslovenske spoljne politiJ
svih uiesnika u sukobu. U r,reme i
qdlgsa ri organlzactiiujedinje_ l:""$^t]?,^u:::iJ-'I"'jy,.Iste,raw)oreze nln nacUa. uva.kav .,ublazeni-'
.pogled n,a hladni rat bio ie iziaz iugosio_ venskog uverenja u moguinosC zaiednidkog postojania i" medusobne sa_ radnje.izmedu dluju suprotnih grupacija d=rZava.Takav stav se razliko_ vao o pojednostavljene podele svita kakvu je zastupao SSSR na os_
A. Beb_ler, DDe tinije u medunorodnoipolitici, SO
---, ]_ Yid., -n€. ^primer, ddnd, tl_eograd r94B/A, str. 15, iU slededi citat:
rm sastanku Informbiroa septembra 1947. godine. (Tom prilikom ie podelio svet na dva,,lagera" - antiimperijalistidki i demokoilnoitto imperijalistiCki i antidemokratski tabor') Moglo bi se ree sve do tat
rema postala je druga velika teori.jska p: goslavije i neprestano se provladila kroz pi i publicistici. Nju je posebrio razradi! Pariskoj konferenciji kao Sef jugosloveru kada se s malirn narodima viSe neie mo caja, kao s predmetorn za eksploataciju, nedijom gtrasadkom armijorn na medun: je vreme da se shvati da mali narodi st nezavjsni. Do5lo je weme kada se na pr€ Se gledali sa stanovGta jedne ili druee permaLiju ugroz€va pravo jednog malog lavije su u pro6trosti desto bili igradke u Jugosl,avija vodi samo takvu politiku kojr vije, u interesu utvrSienja demol.catije narodirna . . . MoZda je za sada na mei redak otvoren, strobodan,smeo glas malog izbeZno umnoZavati."l@ Na slidan nadin isticao je j J. B. Tl ogromnu ulogu u spredavanju novog svje' veno borili za ravnopxavne odnose izrnet tu elementi koji obidno prouzrokuju ra rnnogo doprinijeti da se mir oEuva i da r dovjedanstvo Zeli."l0r Govore6i o ,,specifii delj se u OUN zalolio za njihovo pravo one doprinose ravnopravnosti i slobodnot luka, a tirne, posebnq obezbeilmju svets vor sad;rZao je tipitno jurgosloverxko uv ravnoprarmosti izrnedu malih i velikih, s zavisnosti jedne zemlje bez obzira na nje gu. U svojer.,rsnim kontradikcijama koje pomirenja ideje o dogovoru velikih sila s va), oditovala se osno\ma dilema jugoslor rioda: ako je vei potrebno opredeliti se kim uverenfima, kako je onda mogude p neometanim i posebnim korrceptom razv jasnije redeno, kako u odrrosima s jedn obezbediti maksimurn slobode? Ova dilet objavljena je u javnosti tek poito je FI isku5enju u svojoj posleratnoj istor'iji. U skladu s ovakvim shvatanjem mel nije prilvatila podredenu ulogu malih dr nije se smatrala pratiocem bilo koje velitr OUN bila je u onemoguiavanju neravnop jali medu drZavama pr€ II svetskog rata. ZiLa ostvarivanju politike ral'nopravnosti t mira. Govoredi o udesiu Jugoslavije na tine OUN, J. B. Tito je u Ekspozeu o spo --.8j. r1.ardelJ, SeCoria, Beoglad 1980, 'o'J. B. Tito, Jugoslaoija u barbi za n
. godine. (Tom prilikom imperijalistidki i demoki tabor.) Moglo bi se rergoslovenska spoljna porazdvajanja sveta, (Posle L utoliko ito je birokrat,,reakcionarne snage",) koj organizacij i u ovom up5tinom na I zasedanju je rekao da je Povelja se u skladu ,,sa jednim moraju ,,naii i one tadavisan samo od moralnih rbjektivnih odnosa medu i ekonomskim i politidLarodnoj organizaciji ogne moZe da odstrani sve rakse u borbi za mir, izn svih elemenata od kolja iznesenom na samom r imala je da se vodi Ltaka faiizma, drtrgi sovanih drZava po svim d stvarnih i orpravdanih a stanoviSta medusobnog izmetlu malih i velikih :u zabria-utost u jugoslor drZava u svetu iza.Blom dogovaranja o njihovoj h drZava koja je tokom sledi,o imala poverenja u unarodnih odnosa po pooru u Ljubljani 27. maja protiv faSistidkih zavojerda ni za najmanju sumresti do takve situacije u rm savezniEkom narodu, nnoklamovani princip punlitike Jugoslavije doBlo rnaju da se izgratluju po ja je uprkos insistiranju garhijsku s'hukturu. Ova nja svakog radnog zasedanja Lnju treaeg utorka septembra
tema postala je druga velika teorijska preokupacija spoljne politike Juqoslavije i neprestano se provlaEila laoz izjave u spoljnoj politici, Stampi i publicistici. Nju je posebno razradio Edvard Kardelj u govoru na Pariskoj konferenciji kao Sef jugoslovenske delegacijel ,,Doilo je weme kada se s malin'n narodima vi5e neie moii raflurati kao sa sferama uticaja, kao s predmetorn za eksploataciju, kao s nedijirn bazama ili kao s nedijom glasadkom armijorn na medunarodnim konferencijama. DoBlo 'ie l'reme da se shvati da mali narodi stvarno hode da budu slobodni i nezavisni. Do51o je weme kada se na prava malih narroda nede moci vi5€ gledati sa stanovidta jedne ili druge imperije, sa stanovi5ta diju supermatiju ugrnZava prar,'o jednog malog naroda" (. . .) ,,Narcdi Jugosiavije su u proilosti desto bili igradke u rukama raa.''ih tudih sila. Nova Jr;,goslavija vodi samo taicrru politiku koja je u interesu nanoda Jugoslaviie, u interesu uivr*ienja demokratije u svetu, mira i saradnje medu narodi.rna... MoZda je za sada na medunarodnim konferencijama joS redak otvoren, slobodan, smeo glas malog naroda, ali ie se ti glasovi neizbeZno umnoZavati."ls Na slidan nadin isticao je i J. B. Tito: ,,Mali narodi mogu odigrati ogromnu ulogu u spredavanju no'vog svjetskog rata ako se budu jedirutr.,eno borili za rawropravne odnose izmedu velikih i malih, Jer, ba5 su tu elementi koji obidno prouz:okuju ratne poiane. Mali narodi mogu rnnogo doprinijeti da se mir oduva i da se donesu rje3enja kakva danas dovjedanstvo Zeli."ror Govore6i o ,,specifidnoj ulozi malih drZava", Kardelj se u OUN zaloiio za njihovo pravo glasa i govora, smatrajuii da one doprinose ravnopravnosti i slobodnom i nezavisnom donodenju odluka, a tirne, posebno, obezbetlenju svetskog mha i saradnje' Ovaj govor sadrZao je tipidno jwo,slovensko uverenie u potrebu potwdivanja ravnoprarmosti izrnedu malih i velikih, slabih i jakih, i poltovanja nezavisnosti jedne zemlje bez o,bzira na njenu politidku i ekonomsku snagu. U svojewsnim kontradikcijama koje su u njemu sadrZane (pokuiaj pomirenja ideje o dogovoru velikih sila s idejom o rar"nopravnosti drZava), oditovala se osnovna dilema jugoslovenske spoljne politike tog perioda: ako je ve6 pohebno opredeliti se i swstati u skladu s ideoloSkim uverenfirna, kako je onda moguie pomiriti taj status sa Zeljom ?a neometanina i posebnim konceptom razvoja socijalistidkog dru3tva? Ili, jasnije redeno, kako u odnosirna s jednom veLikom silom (SSSR-om) obezbediti maksimurn slobode? Ova dilema postojala je jo5 odranije i objavljena je u javnosti tek po3to je FNRJ bila podwgnuta najveiem isku5enju u svojoj posleratueojistoriji, U skladu s ovakvim shvatanjem medunarodnih odnosa, Jugoslavija nije prilvatila podretlenu ulogu malih drZava u svetskoj or,ganizaciji i nije se smatrala pratiocem bilo koje velike sile. Za nju istorijska uloga OUN bila je u onemogudavanju neravnopravnih odnosa kakvi str postojali metlu drZavama pre II svetskog rata. Joi od 1945. godine ona je teZila ostvarivanju politike rarrropravnosti suverenih drZava i nedeljivosti mira. Govoredi o ufuSiu Jugoslavije na I zasedanju Generalne skupStirre OUN, J. B. Tito je u Ekspozeu o spoljnoj politici. Jugoslavije u Nar @E . K a r d e l j , S e C d n i a .B e o g r a d 1 9 8 0 .2 0 8 . rorJ. B. T i t o, Jugoslavita { borbi zd tueaa.ois'r,ostI neslttstdrlost, 27.
rp6tinj 1. aprila 1946. godine rekao: ,,Jugoslavija je dvr.sto odubudude sprovodi miroljubivu politiku u duhu pravila Orgaedinjenih nacija koja baziraju na ravnopravnosti i jednakosti r dlanova. Takva politika Jugoslavije ne rezultira samo iz njeza mirom, za mirnim razvitkorn, za potrebom lijedenja rana m ratom i okupacijom, vei takva njena politika mira i saradira njenoj strukturi, unutrainjem uredenju kao Federativne leputrlike... ona rezultfa iz duboke teZnie nadih naroda za 's1im_mi-rom k3ji bi im omogutlo nesmelani rad na stvaran.;u buduinosti-"r02
3. Metluperiod 1948-1949. dka samostalnost na spoljnopolitidkom planu koja se posebno : u teZnji jugoslovenskog ru-kovo stva da donosi pojedlne bite odluke bez stalnih konsultacija sa SSSR-om i u skladu s oseve-renja u so.pstvene snage, posebno u smirsl,ustvaranja poliu komunistidkom pokretu (o demu su svedodili bilateraini lposto.dnoewopskim zemljama), i u nizu opitepotitidkih problema rciji ujedinjenih nacija, izazvala ie nezadovol.istvo f nepovera :ukovodstr,'u FNRJ u sovjetskoj vladi. Novi dokaz o' ,,ne'' Jugoslovena pruZio je jugoslovenski stav prema federaciji m. Po5to su odstupanja od sovjetskog modela postojala i na n planu, uz neprihvatanje modela prilr.ednog razvitka po na;-a (Jugoslavija kao agrarno-sirovinska zemlja), ekonomskih :Sovita druEtva, neravnopravni ugovori i cene), ovi -periodu postupci r od strane SSSR-a kao akti ozbiljne nepokornosti u Io potrebno ud\,Tstiti veze i okupiti sve raspoloZive soase ," sukob sa Za,padom. Stoga ie E. Kardelj bio pozvan u Mo"skvu Ugovor o uzajamnom konsultovanju o svim problemima itike sa SSSR-orn, Sto ie uradio 10. februara 1948.103 Na sed.J od 1. m,arta 1948. raspravljalo se o odnosima sa SSSR i kone da su oni dospeli u 6orsokak po5to Sovjetski Savez Zeli da rgoslaviji zavirsanpolozaj. Odludeno je da se Jugoslavi,ja odupre reravnopralTrosti koji joj se pokiu5avaju nametnuti.ts Tin'ne ;e askidanju anticipirana u odnosu na prve korake sa sovjetslie rtu 1948. godine u Jugoslaviju su stigla upozorenja sa obe i 19. marta - dva pisma sovjetske vlade o opozivanju vojih sta'udnjaka, a dan kasnije Tiipartitna deklaricija u vezi ia rsta. Sludajnorn koncidencijom, Jugoslavija se na5la pod dvo)a, 2. april 1946. ,lvrst mir" podrazumeva sistem kolektivne bezbednosti ustanovljen I, O tome vid. pofuobnije u poglavlju rada o jugoslovenskom shvatare bezbedno6ti. ti kod E. Kardelja. Seianjd. Beograd f960, 119. C. Strbac, JugoslaDija i oilnosi izn&du socijal,iatiZkih zemd.Ija,