Latinska gramatika

I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella


mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV INDIKATIV PREZENTA AKTIVA AKTIVA

1. lice 2. lice 3. lice

jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t

mnozina 1. lice specta-mus 2. lice specta-tis 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specto, spectaspecta-re , spectavi, spectavi, specta spectatum tum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI summ, esse, fui fui – biti

1. lice 2. lice 3. lice 1.

jednina sum es est


mnozina summus estis sunt

PRISVOJNI PRISVOJNI GENITIV GENITIV – ovim oblikom se u latinskom latinskom oznacava oznacava pripadanje. pripadanje. To je obli oblik k genit genitiv ivaa u kome kome stoji stoji ime ime lica lica ili stva stvari ri koji kojima ma nesto nesto prip pripad ada. a. Prevod Prevodii se prisvojnim prisvojnim pridevom pridevom ili genitivom. genitivom.

2.

PREDLOZI PREDLOZI – – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli glagoli mirovanj mirovanja). a).

II ILI –o DEKLINACIJA


jednina campus campi campo campum campe campo


mnozina campi camporum campis campos campi campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – m. – bog , menja malo drugacije.


jednina deus dei deo deum deus deo


mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA DEKLINACIJA


jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero


mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris

vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak Po ovoj ovoj dekli deklinac nacij ijii menj menjaj aju u se imen imenic icee musko muskog g roda roda koje koje se zavrs zavrsav avaj aju u na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju

na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica imenica..


jednina bellum belli bello bellum bellum bello


mnozina bella bellorum bellis bella bella bellis

bellum, belli n. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitiv genitivu. u.

PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) b)

bonus -i, bona -ae, bonum –i. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. tener –i, tenera -ae, tenerum –i. Izvode Izvode se kao imenice imenice II –er deklinacije deklinacije i shodno shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I deklinaciji, a srednji po II –um deklinaciji.

II KONJUGACIJA 1. lice 2. lice 3. lice

jednina time-o time-s time-t


mnozina time-mus time-tis time-nt

re, timevi, timetum –plasiti se. oblik glagola; timeo time – re, se . Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.

III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE SUGLASNICKE OSNOVE

1. lice 2. lice

jednina toll-o toll-i -s

1. lice 2. lice

mnozina toll-i-mus toll-i-tis

3. lice

toll-i-t

3. lice

tollu-nt

Oblik glagola; tollo, toll-ere , sustuli, sustuli, sublatu sublatum m –ugrabiti –ugrabiti.. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala - i - sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.

III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE SAMOGLASNICKE OSNOVE


jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t


mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt

Oblik glagola; cupi-o , cupere, cupere, cupivi cupivi cupitum cupitum –zeleti; –zeleti; statu-o , statuere, statuere, statui, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak –o i zatim zatim dodaju dodaju licni licni nastavc nastavcii direktno direktno na osnovu osnovu bez tematskog tematskog vokala.

IV KONJUGACIJA 1. lice 2. lice 3. lice

jednina aperi-o aperi-s aperi-t


mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt

Oblik glagola; aperio, aperi-re , aperui, aperui, apertum apertum –otvorit –otvoriti. i. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.

IMPERFEKT IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove, sufiksa –ba i licnih nastavaka. I KONJUGACIJA

jednina 1.l amaba bam m 2.l amaba bass

II KONJUGACIJA

mnozina jednina 1.l amaba bam mus 1.l timeba bam m 2.l amaba battis 2.l timeba bass

mnozina 1.l timeba bamus mus 2.l timeba batis tis

3.l

amaba batt

3.l

amaba ban nt

3.l

III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e

jednina 1.l lege bam 2.l lege bas 3.l lege bat

timeba batt

3.l

timeba bant nt

IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e

mnozina jednina 1.l lege lege bamus 1.l cupie cupie bam 2.l lege lege batis 2.l cupie cupie bas 3.l lege lege bant 3.l cupie cupie bat

mnozina 1.l cupie cupie bamus 2.l cupie cupie batis 3.l cupie cupie bant

Neke imenice postoje samo u mnozini mnozini i one se nazivaju nazivaju Plura Pluralia lia Tantum Tantum,, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput: relinquiae, -arum f. –ostatak; libri –orum m. –deca; –deca; insidi insidiae, ae, -arum f. –zaseda; –zaseda; arma arma –orum –orum –oruzje. –oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.

III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE

nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ

jednina jedni na dux ducis duci ducem dux duce


mnozina mnozina duces ducum ducibus duces duces ducibus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD

nominativ -os genitiv -oris

-o -inis

-e s -itis

-o -onis

-or -oris

ZENSKI ROD

nominativ -do -dinis genitiv primeri

-us -udis

-us -utis

-go -ginis

-x -gis

-as -atis

homo, -inis m. –covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, pobednik. pobednik. palus, -udis f. mocvara; mocvara; virtus, virtus, -utis f. vrlina; vrlina; virgo, virgo, -ginis -ginis f. devica. devica.

-oris m.

Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris; mater, matris; frater, fratris.Takodje fratris. Takodje postoji i imenica koje je ista ista i u muskom i u zenskom zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA


jednina jedni na tempus temporis tempori tempus tempus tempore

mnozina mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus


Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:

nominativ genitiv

-us -oris

-men -minis

-t

-us -eris

-ur -oris

nekoliko primera tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga. snaga.

IMPERFEKT IMPERFEKT POMOCNOG POMOCNOG GLAGOLA BITI


jednina jednina eram eras erat

mnozina mnozin a


eramus eratis erant

Ablativus Ablativus possesi possesivus vus – – kada dativ dativ stoji uz uz pomocni pomocni glagol glagol (nomen (nomen erat ) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.

III DEKLINACIJA; I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne jednina jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive •

nom gen dat aku vok abl

mnozina mnozina cives civium civibus cives cives civibus

nom gen dat aku vok abl

2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen.sg.* ) jednina jednin a mnozina mnozin a nom urbes urbs/imber gen urbis/imbris urbium dat urbi/imbri urbibus urbem/imbrem aku urbes vok urbes urbs/imber abl urbe/imbre urbibus

imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog zenskog roda. roda. Ukoliko Ukoliko su su na –er onda su su muskog roda. Izuzeci Izuzeci su fons, su fons, fontis, fontis, m. izvor; izvor; i imber imber imbris, imbris, f. kisa. kisa.

3) imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar sa genitivom jednine na –is


jednina jedni na mare maris mari mare mare mari


mnozina mnozina maria marium maribus maria maria maribus

mare, maris, n. – more; more; animal, animalis, animalis, n. -zivotinja, -zivotinja, exemplar, exemplaris, exemplaris, n. –primer.

IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, sitis, f. zedj; pupis, pupis, f. krma; turris, f. toranj; tussis, tussis, f. kasalj; kasalj; febris, febris, f. groznica; groznica; securis, securis, f. sekira; sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.


jednina jedni na sitis sitis siti sitim sitis siti


mnozina mnozin a sites sitium sitibus sites sites sitibus

Neke imenice imenice koriste koriste posebnu osnovu za gradjenje gradjenje padeza. padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. n. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, bous, a dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis, f. sila, sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi ; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, meso, genitiv mnozine joj je carnium.

PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju pripadaju vokalski vokalskim m –i osnovama osnovama i dele se u tri grupe: grupe: 1) tri zavrsetka muski rod zenski rod acer acris menjaju se kao nemenjaju se kao jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri , a ablativ jednine je acri , a ne acre kako je kod ne acre kako je kod imenica imenica

2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili , a ne utile kako je kod

zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili , a ne utile kako je kod

srednji rod acris menja me njaju ju se kao im imeni enice ce srednjeg roda na –e, -al, -ar ablativ jednine je acri , a ne acre kako je kod imenica

srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar ablativ jednine je utili , a ne utile kako je kod

imenica

imenica

imenica

3) jedan zavrsetak – obicno obicno pridevi na –ens, -entis, -ans, -antis, -x, cis muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens menjaju se kao ne menjaju se kao ne menjaju se kao ne jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice jednakoslozne imenice III deklinacije –i III deklinacije –i III deklinacije –i osnova. Plural je osnova. Plural je osnova. Plural se menja takodje kao kod ne takodje kao kod ne kao kod imenica na –e, jednakosloznih jednakosloznih -al, -ar. imenica. imenica. ablativ jednine je ablativ jednine je ablativ jednine je prudenti , a ne prudent ne prudentee prudent prudenti i , a ne prudent ne prudentee prudent prudenti i , a ne prudente ne prudente kako je kod imenica. kako je kod imenica kako je kod imenica menja me njaju ju se kao je jedna dnakosl koslozn oznee im imeni enice ce III dek deklin linaci acije je –i osn osnova ovamen menjaju jaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova osnova

FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI 1. lice 2. lice 3. lice

jednina jednin a ero eris erit

IMENICA JUPITER (posebna promena)

mnozina mnozin a


erimus eritis erunt


jednina jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove

IV DEKLINACIJA


jednina jednina exercitus / cornu exercitus / cornus exercitui / cornu exercitum / cornu exercitus / cornu exercitu / cornu


mnozina mnozina exercitus / cornua exercituum / cornuum exercitibus / cornibus exercitus / cornua exercitus / cornua exercitibus / cornibus

Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog muskog roda zavrsavaju zavrsavaju na –us, –us, kao i u genitivu; dok dok za srednji rod zavrsa zavrsavaju vaju na –u u nominativ nominativu, u, a na –us u genitivu genitivu..

IZUZECI IV DEKLINACIJE Nekoliko Nekoliko imenica imenica u IV deklinaciji deklinaciji je zenskog zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, Iduum, f. Ide; Ide; domus, domus, f. kuca. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.


jednina jednina domus domus domui domum domus domo


mnozina mnozina domus domuum, domorum domibus domos domus domibus

Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.

Nekoliko Nekoliko dvosloznih dvosloznih imenic imenicaa zadrzale zadrzale su stari stari dativ dativ i ablativ -ubus. To su imenice specu imenice specus, s, m. pecina; lacus, m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.

FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA

jednina 1.l amabo 2.l amabis 3.l amabit

II KONJUGACIJA

mnozina 1.l amabimus 2.l amabitis 3.l amabunt

jednina 1.l timebo 2.l timebis 3.l timebit

III KONJUGACIJA

jednina 1.l legam 2.l leges 3.l leget

mnozina 1.l timebimus 2.l timebitis 3.l timebunt

IV KONJUGACIJA

mnozina 1.l legemus 2.l legetis 3.l legent

jednina 1.l cupiam 2.l cupies 3.l cupiet

mnozina 1.l cupiemus 2.l cupietis 3.l cupient

Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.

V DEKLINACIJA


jednina jednina res rei rei rem res re

dies diei diei diem dies die


mnozina mnozina res rerum rebus res res rebus

dies dierum diebus dies dies diebus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. Sve su zenskog roda sem dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog zenskog roda kada kada oznacava oznacava rok ili odredjen odredjen dan dan .

PERFEKT PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina jednina 1.l vocavi 2.l vocavisti 3.l vocavit

mnozina mnozina 1.l vocavimus 2.l vocavistis 3.l vocaverunt

jednina jednina 1.l fui 2.l fuisti 3.l fuit

mnozina mnozina 1.l fuimus 2.l fuistis 3.l fuerunt

glagol: voco, vocare, vocav –i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.

KOMPARACIJA KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak – ior , a za srednji rod nastavak –ius –ius.


jednina jednina carior carioris cariori cariorem carior cariore

carius carioris cariori carius carius cariore


mnozina mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus

Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. Suprelativ se gradi kada kada od genitiv genitivaa jednine jednine pozitiva pozitiva odbijemo odbijemo nastav nastavke ke i dodamo dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). carrisimum). Pridevi na –er II i III -rimus, deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rima, -rimum. ( pulcherimus pulcherimus,, pulcherima, pulcherima, pulcherimum pulcherimum ili acerimus, acerimus, acerima, acerima, acerimum). acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji. -lima, -limum. To su facil 6 prideva grade superlativ na –limus, -lima, su facilis, is, -e; dificilis, dificilis, -e; similis, similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.

PLUSKVAMPERFEKAT PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.

jednina jednina 1.l manseram 2.l manseras 3.l manserat

mnozina mnozina 1.l manseramus 2.l manseratis 3.l manserant

jednina jednina 1.l fueram 2.l fueras 3.l fuerat

mnozina mnozina 1.l fueramus 2.l fueratis 3.l fuerant

SUPLETIVNA SUPLETIVNA KOMPARACIJA KOMPARACIJA pridev bonus, -a, -um malus, -a, -um magnus, -a, -um parvus, -a, -um multus, -a, -um

komparativ m. i f. melior peior maior minor -

komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima

superlativ m. f. n. optimus, -a, -um pessimus, -a, -um maximus, -a, -um minimus, -a, -um plurimus, -a, -um

U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji genitiv koji glasi pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa glasi plus i genitiv imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium. plurium.

FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.

jednina jednina 1.l mansero 2.l manseris 3.l manserit

mnozina mnozina 1.l manserimus 2.l manseritis 3.l manserint

jednina jednina 1.l fuero 2.l fueris 3.l fuerit

mnozina mnozina 1.l fuerimus 2.l fueritis 3.l fuerint

OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise).

pridev varius, -a, -um indonens, -a -a,, -um stenuus, -a -a, -um

komparativ

superlativ

magis varius, -a, -um magis indo don nens, -a, -um magis stenuus, -a, -um

maxime varius, -a, -um maxime indo don nens, -a, -um maxime stenuus, -a, -um

IMPERATIV IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje podsticanje,, a javlja se samo u prezentu prezentu ili futuru. Imperativ prezenta prezenta je za zapovest zapovest koju treba odmah izvrsiti. U imperativu imperativu I prisutno prisutno je samo II lice jednine i mnozine. mnozine. Tri glagola glagola III konjugacije konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.

jednina jednina 2.l veni 2.l ama 2.l doce

mnozina mnozina 2.l venite 2.l amate 2.l docete

jednina jednina 2.l cupi 2.l es 2.l veni

mnozina mnozina 2.l cupite 2.l este 2.l venite

IMPERATIV IMPERATIV II Njime se izdaje izdaje zapoves zapovestt koja se treba treba ispuniti ispuniti u buducnosti. buducnosti. Ima 2. i 3. lice lice sg. i pl.

jednina jednina 1.l 2.l amato 3.l amato

mnozina mnozina 1.l 2.l amatote 3.l amanto

jednina jednina 1.l 2.l venito 3.l venito

mnozina mnozina 1.l 2.l venitote 3.l veniunto

GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.

1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulche (pridev pulcher, r, pulchra, pulchra, pulchrum pulchrum gradi prilog pulchre).

2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.

3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter . Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na faciliter , ali i facile. is, facile facile koji gradi prilog faciliter primer prideva facil prideva facilis,

4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa –er. Na primer pridev constans constant- is gradi prilog constanter .

KOMPARACIJA KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa superlativa prideva i doda sufiks –e.

pozitiv

komparativ

superlativ

perite

peritius

peritissime

pulchre

pulchrius

pulcherissime

facile

facilius

faccillime

raro

rarius

rarissime

SUPLETIVNA SUPLETIVNA I OPISNA OPISNA KOMPARACIJA KOMPARACIJA PRILOGA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.

pozitiv

komparativ

superlativ

bene

melius

optime

male

peius

pessime

magnopere / valde

magis

maxime

parum

minus

minime

multum

plus

plurimum

varie

magis varie

maxime varie

BROJEVI

1 unus, a, um

6

sex

20

viginti

70

septaginta

2 duo, ae, o

7

septem

30

triginta

80

octoginta

3 tres, es, ia

8

octo

40

quadraginta

90

nonaginta

4 quattor

9

novem

50

quinquaginta 100

5 quinque

10 decem

60

sexaginta

jednina

centum

1000 milia

jednina

jednina

n

unus/una/unum

n

duo/duae/duo

n

tres/tres/tria

g

unius

g

duorum/duarum/duoru m

g

trium

d

uni

d

duobus/duabus/duobus

d

tribus

a

unum/una/unum

a

duo(s)/duas/duo(s)

a

tres/tres/tria

v

---

v

---

v

---

a

uno/una/uno

a

duobus/duabus/duobus

a

tribus

REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.

primus, -a -a, -um

sextus, -a -a, -um

vicesimus, -a -a, -u -um

septuagessimus

secu secund ndus us,, -a, -a, -um -um sept septim imus us,, -a, -a, -um -um

tric trices esim imus us,, -a, -a, -um -um

octo octoge gess ssim imus us

tertius, -a, -um

octavus, -a, -um

quadragessimus

nonagesimus

quartus, -a -a, -um

nonus, -a -a, -um

quinquagessimus

centesimus

quintus, -a, -um

decimus, -a, -um

sexagesimus

millesimus

PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna pasivna vremena vremena prezentske prezentske osnove odredjuju odredjuju se licnim nastavcima. nastavcima. I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA

jednina 1.l amor 2.l amaris 3.l amatur

mnozina 1.l amamur 2.l amamini 3.l amantur

III KONJUGACIJA

jednina 1.l legor 2.l leg-e-ris -e-ris 3.l leg-e-tur -e-tur

jednina 1.l timeor 2.l timeris 3.l timetur

mnozina 1.l timemur 2.l timemini 3.l timentur

IV KONJUGACIJA

mnozina jednina 1.l leg-i-mur -i-mur 1.l erudior 2.l leg-i-mini -i-mini 2.l erudiris 3.l leg-u-ntur -u-ntur 3.l eruditur

mnozina 1.l erudimur 2.l erudimini 3.l erudiuntur

LICNE ZAMENICE

n

1. lice sg.

1. lice pl.

2. lice sg.

2. lice pl.

ego

nos

tu

vos

g

mei

nostri/nostrum

tui

vestri/vestrum

d

mihi

nobis

tibi

vobis

a

me

nos

te

vos

v

-------

-------

-------

-------

a

me/mecum

nobis

te/tecum

vobis

3. lice sg.

3. lice pl.

n

is/ea/id

(ei) ii/eae/ea

g

eius

eorum/earum/eorum

d

ei

(eis) iis

a

eum/eam/id

eos/eas/ea

v

-------

-------

a

(ab) (cum) eo/ea/eo

(ab) (cum) (eis) iis

LICNA POVRATNA ZAMENICA

Oblici i za sg. i pl.

n

-------

g

sui

d

sibi

a

se

v

-------

a

(a) se, secum

PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum. -rum.

1.l

meus, mea meum

noster, nostra, nos nostrum

2.l

tuus, tua, tuum

vester, vestra, vestrum

3.l

eius, eorum

suus, sua, suum

IMPERFEKT IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA

jednina 1.l amabar 2.l amabaris 3.l amabatur

II KONJUGACIJA

mnozina 1.l amabamur 1.l 2.l amabamin 2.l i 3.l amabantur 3.l

III KONJUGACIJA

jednina mnozina 1.l legebar 1.l legebamur 1.l 2.l legebaris 2.l legebamini 2.l 3.l legebatur 3.l legebantur 3.l

jednina timebar timebaris

mnozina 1.l timebamur 2.l timebamini

timebatur 3.l timebantur IV KONJUGACIJA

jednina mnozina erudiebar 1.l erudiebamur erudiebaris 2.l erudiebamini erudiebatur 3.l erudiebantur

POKAZNE ZAMENICE 1. lice sg.

1. lice pl.

2. lice sg.

2. lice pl.

n

hic/haec/hoc

hi/hae/haec

iste/ista/istud

isti/istae/ista

g

huius

horum/harum/ horum

istius

istorum/istarum/istorum

d

huic

his

ist

istis

a

hunc/hanc/hoc

hos/has/haec

istum/istam/istud

istos/istas/ista

v

-------

-------

-------

------

a

hoc/haec/hoc

his

isto/ista/isto

istis

3. lice sg.

3. lice pl.

3. lice sg.

3. lice pl.

n

ille/illa/illud

illi/illae/illa

g

illius

illorum/illarum/illorum

d

illi

illis

a

illum/illam/illud

illos/illas/illa

v

-------

-------

a

illo/illa/illo

illis

idem/eadem/idem

iidem/eadem/eadem

eiusdem

eorundem/earundem/eo rundem

eidem

iisdem (isdem) (eisdem)

eundem/eandem/idem

eosdem/easdem/easdem

-------

-------

eodem/eadem/eodem

iisdem

ODNOSNA ZAMENICA ZAMENICA

jednina

mnozina

n

qui/quae/quod

qui/quae/quae

g

cuius

quorum/quarum/quorum

d

cui

quibus

a

quem/quam/quod

quos/quas/quae

v

-------

-------

a

quo/qua/quo

qubius

FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA

jednina 1.l amabor 2.l amaberis 3.l amabitur

II KONJUGACIJA

mnozina 1.l amabimur 1.l 2.l amabimini 2.l 3.l amabuntur 3.l

jednina mnozina timebor 1.l timebimur timeberis 2.l timebimini timebitur 3.l timebuntur

III KONJUGACIJA

jednina 1.l legar 2.l legeris 3.l legetur

IV KONJUGACIJA

mnozina 1.l legemur 2.l legemini 3.l legentur

1.l 2.l 3.l

jednina erudiar erudieris erudietur

mnozina 1.l erudiemur 2.l erudiemini 3.l erudientur

UPITNE ZAMENICE

jednina n

quis

quid

g

cuius

d

cui

a

quem

v a

quid -------

quo

qua re

Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum.

Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).

PARTICIP PERFEKTA PASIVA Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.

1.l

captus, -a, -um sum

capti, -ae, -a

summus summ us

2.l

captus, -a, -um

es

capti, -ae, -a

estis

3.l

captus, -a, -um

est

capti, -ae, -a

sunt

INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA

1.l

repudiatus, -a, -um eram

repudiati, -ae, -a eramus

2.l

repudiatus, -a, -um eras

repudiati, -ae, -a eratis

3.l

repudiatus, -a, -um erat

repudiati, -ae, -a erant

glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati. odbijati.

FUTUR II PASIVA

1.l

repudiatus, -a, -um ero

repudiati, -ae, -a erimus

2.l

repudiatus, -a, -um eris

repudiati, -ae, -a eritis

3.l

repudiatus, -a, -um erit

repudiati, -ae, -a erunt

KONJUKTIV Nacin Nacin kojim se izrazava izrazava zamisljena zamisljena ili nameravana nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena.

KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.

I KONJUGACIJA

dodaje se -e-

II, III, KONJUGACIJA

dodaje se –a-

I KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l amem 2.l ames 3.l amet

mnozina 1.l amemus 2.l ametis 3.l ament

II KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l moneam 2.l moneas 3.l moneat

mnozina 1.l legamus 2.l legatis 3.l legant

IV KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l puniam 2.l punias

dodaje se -iI KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l amer 2.l ameris 3.l ametur

mnozina 1.l puniamus 2.l puniatis

mnozina 1.l amemur 2.l amemini 3.l amentur

II KONJUGACIJA PASIV

mnozina jednina 1.l moneamus 1.l monear 2.l moneatis 2.l monearis 3.l moneant 3.l moneatur

III KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l legam 2.l legas 3.l legat

IV pomocni i neki nepravilni

mnozina 1.l moneamur 2.l moneamini 3.l moneantur

III KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l legar 2.l legaris 3.l legatur

mnozina 1.l le l egamur 2.l legamini 3.l legantur

IV KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l puniar 2.l puniaris

mnozina 1.l puniamur 2.l puniamini

3.l puniat

3.l puniant

3.l

puniarit

3.l

puniantur

KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI

1. lice

sim

simus

2. lice

sis

sitis

3. lice

sit

sint

jednina

mnozina

KONJUKTIV IMPERFEKTA IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.

I KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l amare rem m 2.l amare ress 3.l amare rett

mnozina 1.l amare rem mus 2.l amare rettis 3.l amare ren nt

II KONJUGACIJA AKTIV

jednina mnozina 1.l monere rem m 1.l monere rem mus 2.l monere ress 2.l monere rettis 3.l monere rett 3.l monere ren nt III KONJUGACIJA AKTIV

jednina 1.l legere rem m 2.l legere ress 3.l legere rett

mnozina 1.l legere rem mus 2.l legere rettis 3.l legere ren nt

IV KONJUGACIJA AKTIV

jednina

mnozina

I KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l amare rerr 2.l amare rerris 3.l amare rettur

mnozina 1.l amare remur mur 2.l amare remini mini 3.l amare rentur ntur

II KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l monere rerr 2.l monere rerris 3.l monere rettur

mnozina 1.l monere remur mur 2.l monere remini mini 3.l monere rentur ntur

III KONJUGACIJA PASIV

jednina 1.l legere rerr 2.l legere rerris 3.l legere rettur

mnozina 1.l legere remur mur 2.l legere remini mini 3.l legere rentur ntur

IV KONJUGACIJA PASIV

jednina

mnozina

1.l punire rem m 2.l punire ress 3.l punire rett

1.l punire rem mus 2.l punire rettis 3.l puniren rent

1.l 2.l 3.l

punire rerr punire rerris punire rerrit

1.l 2.l 3.l

punire remur mur punire remini mini punire rentur ntur

KONJUKTIV IMPERFEKTA IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI

1. lice

essem

essemus

2. lice

esses

essetis

3. lice

esset

essent

jednina

mnozina

KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Konjuk Konjuktiv tiv perfekt perfektaa aktiva aktiva gradi se od perfek perfekats atske ke osnove osnove i zavrse zavrsetak taka, a, konjuktiv konjuktiva. a. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv isse. perfekta perfekta aktiva aktiva gradi gradi se od perfekats perfekatske ke osnove osnove i nastavka nastavka -isse.

KONJUKTIV PE PERF. AK AKTIVA

jednina 1.l laudaverim 2.l laudaveris 3.l laudaverit

mnozina laudaverimus laudaveritis laudaverint

KONJUKTIV PERF. PASIVA

jednina

mnozina

KONJUKTIV + +K KVAMPERF. AKT.

jednina 1.l laudavissem 2.l laudavisses 3.l laudavisset

mnozina laudavissemus laudavissetis laudavisent

KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS.

jednina

mnozina

1.l

laudatus, a, um sim um sim

2.l 3.l

lauda audatu tus, s, a, um sis sis

laudati, ae, a simmus simm us laud laudat ati, i, ae, ae, a sitis a sitis

laudatus, a, um sit um sit

laudati, ae, a sint

1.l

laudatus, a, um essem

laudati, ae, a essemus

2.l 3.l

laudatus, a, um esses

laudati, ae, a essetis

laudatus, a, um esset

laudati, ae, a essent

Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola glagola koji se menja menja i konjuktiva konjuktiva prezent prezenta. a.

NEZAVISNI NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine. BODRENJA – izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako Ako je zabrana zabrana stroga stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives (Cives patriam defendere ne dubient ). ). ZELJE – a) ako se zeli zeli ostvarenj ostvarenjee ispunljiv ispunljivee zelje u buducn buducnost ostii koristi koristi se konjukt konjuktiv iv prezenta prezenta

b

b) ako se zeli zeli ostvarenj ostvarenjee ispunljiv ispunljivee zelje zelje u proslos proslosti ti koristi koristi se se konjuktiv konjuktiv perfekt perfektaa c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv

pluskvamper pluskvamperfekta. fekta.

d) ako ako se izra izraza zava va neos neostv tvar arlj ljiv ivaa zelj zeljaa u sada sadasn snjo jost stii koris koristi ti se konju konjukt ktiv iv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi...).

Latinska gramatika

Recommend Documents