Moderne Organizacije

Moderne organizacije  –  Giddens

Dok su se nekaa sve žene porađale u vlastitim kudama, uz pomod žene iz lokalnih zajenica, onosno susjestva, i takozvanih babica, anas se skoro svi rađaju u bolnicama po nazorom meicinskih stručnjaka. Moerne bolnice su dobar primjer organizacije.Organiza organizacije.Organizacija cija je velika skupina ljudi, strukturianih prema impersonalnim linijama i okupljenih rai postizanja zajeničkih ciljeva. U anašnje anašnje vrijeme vrijeme organi organi zacije su veoma bitnije u svakodnevnom svakodnevnom životu, nego što su bile u prošlosti. Može se redi a je svaka naša aktivnost vezana za neki vi organizacije.Međutim, organizacije.Međutim, moerne organizacije su rijetko blagotvorne jer nas često stavljaju po kontrolu i provjeru oređenih službenika vlasti. Kaa je riječ o najbitnijim teorija ma organizacije, organizacije, svakako svakako trebamo pomenuti 2 autora najznačajnijih ieja organizacije anas, a to su Max Weber, i Michel Foucault. MAX WEBER  je prvi interpretirao interpretirao razvoj moernih moernih organizacija koje su po njemu, način stabilne koorinacije koorinacije u prostoru i vremenu ljudskih aktivnosti ili robe koju ljudi proizvode. On smatra da razvoj organizacija ovisi o kontroli informacija te naglašava kako organizacija treba pravila a bi mogla jelovati, kao i okumente u kojima se pohranjuje njezino pamdenje. Weber smatra a su sve velike organizacije ustvari birokratske po priroi. Riječ „birokracija“ skovao je 1745.goine monsieur e Gournay, koji je spajanjem riječi „bureau“ – koja znači ure i pisači stol, i pojma vlaanja, vlaanja, s čim je birokracija tako postala postala vlaavina službenika. Na početku je pojam bio primjenjen samo u ržavnim institucijama, međutim vremenom se proširio te se anas onosi na opdenito sve velike organizacije. Dok jeni autori birokraciju ne smatraju smatraju blagotvornom, govoredi govoredi o sve vedoj modi službenika kao o bolesti zvanoj zvanoj „biromanija“, rugi autori je smatraju moelom pažljivosti, pažljivosti, preciznosti i učinkovitog učinkovitog upravljanja. Oni smatraju a je birokracija najučinkovitiji oblik organizacije koju su stvorili ljui jer se sve zaade obavljaju prema strogoj proceduri. Weber je konstruirao iealan tip birokracije, pri čemu se ne misli na najpoželjniji tip, nego na onaj koji je najčišdi. Njezine karakteristike su: 1.

Postoji jasno definirana hijerarhija autoriteta  – birokarcija izglea poput piramie s položajem najvišeg autoriteta na vrhu, sa zapovjenim zapovjenim lancem o vrha o na koji omogudava koorinirano onošenje oluka.

2.

Pisana pravila upravljaju ponašanjem službenika na s vim razinama organizacije

3.

Službenici rae puno rano vrijeme i obijaju pladu

4.

Zaade službenika u organizaciji i njihov privatni život su razvojeni

5.

Nijean član organizacije ne posjeuje materijalna srestva kojima rai

Disfunkcije birokracije - Merton Američki funkcionalistički istraživač Robert Merton ispitivao je Weberov iealni tip birokracije i utvrio a nekoliko elemenata inherentnih birokraciji birokraciji može poremetiti ra same birokracije, pa tako govori o isfunkcijama birokracije. Merton je zapazio da su birokrati uvježbani a rae po propisima ,oslanjajudi se na pisana pravila i proceure što ih ne potiče na kreativnost, onošenje vlastitih oluka i rješenja. Merton smatra a bi ta riginost mogla vrlo lako dovesti do birokratskog ritualizma – ritualizma  – onošenja onošenja odluka po pravilima, pravilima, pod svaku cijenu. Zatim, Merton smatra a proveba birokratskih pravila može navlaati stvarne ciljeve organizacije . Upravo zato što se toliko isticala ispravna proceura mogude je zanemariti „širu sliku“

Mehanističke i organske organizacije Burns i Stalker razlikuju 2 tipa organizacija: mehanističke i organske. Mehanističke organizacije su birokratski sustavi u kojima postoji hijerarhijska zapovjedna linija s komunikacijama koje se ostvaruju vertikalno, jasnim kanalima. Svi zaposlenici su ogovorni za konkretne zaade – kada se jedan posao obavi, odgovornost prelazi na sljeedeg zaposlenika. Takav ra je uglavnom anoniman, a ljui sa vrha i oni sa na piramie rijetko komuniciraju. Organske organizacije karakterizira labavija s truktura u kojoj opdeniti ciljevi organizacije imaju prenost pre usko oređenim zaacima. Prema Burnsu i Stalkeru organske organizacije su mnogo spremnije za rješavanje promjenjivih zahtjeva na inovativnom tržištu. Prilagoljiva unutarnja struktura znači a mogu reagirati brže i primjerenije na pomake na tržištu te a mogu izadi s kreativnim rješenjima, i to brzo.

Teorija organizacija Michela Foucalta – kontrola prostora i vremena Michel Foucalt smatra a je arhitektura neke organizacije izravno povezana sa njenim ruštvenim ustrojem i sustavom autoriteta. On je mnogo pozornosti posvetio organizacijama poput zatvora u kojima su pojedinci dugo vremena fizički ovojeni o vanjskog svijeta. Prema njemu, zatvori i zatočeništvo su osnovna olika isciplinarnog ruštva. Tom se sintagmom koristio kako bi opisao moerna ruštva u kojima se i sciplina stvara nazorom, kontrolom i kažnjavanjem ljui. Prije početka 19.stoljeda zločin se rijetko kažn javao zatvorom,pa su u gradovima postojali samo mali zatvori za 4-5 osoba gje su smještali pijanice ok se ne otrijezne ili osobe koje su čekale suđenja. Moerni zatvori ne potječu o ove vrste zatvora, nego o popravilišta koja potiču iz 17.vijeka a nast ala su iz oba sloma feualizma. U popravilištima su obijali hranu u zamjenu za teški fizički ra. U inustrijsko oba kažnavanje je postalo mnogo sustavnije te je moerni zatvor postao ustanova koja se pojavila kako bi se izašlo na kraj s pojedincima ko ji su narušavali novi socijalni poreak. Nadzor u organizacijama Raspored soba,hodnika i otvorenih prostora u nekoj ustanovi osnova je za razumijevanje funkcioniranja njezina sustava autoriteta. Foucault je osobito istakao činjenicu kako viljivost ili njeno nepostojanje u arhitektonskom rasporeu utječe i izražava uzorke autoriteta. Njihova viljivost oređuje koliko lako poređeni mogu biti počinjeni onomu što Faucault naziva nazorom kontrolom aktivnosti u organizacijama. U moernim organizacijama naziru sve pa čak i one na visokim položajima, ali što je osoba niže to je vedi nazor na njom. Nazor se može pojaviti u 2 oblika: jean je ka naređeni izravno nagleaju ra svojih poređenih. Drugi oblik nazora je suptilniji ali jenako tako važan. Sastoji se u arhiviranju poataka biografija i izvještaja o ljuskim životima. Weber je uočio važnost pisanih okumenata u moernim organizacijama ali nije temeljito istražio kako ih  je mogude rabiti za reguliranje ponašanja. Dokumenti o zaposelnicima obično saržavaju potpune rane biografije, bilježe osobne poatke a često i ocjene karaktera. Takvi se okumenti često rabe za nazor ponašanja zaposlenika i mogudu preporuku za promaknude. Granice nadzora