EVROPSKI UNIVERZITET – SVEUČILIŠTE BRČKO; TEHNIČKI FAKULTET - SAOBRAĆAJ
SEMINARSKI RAD
Mosne dizalice
Mentor:
Autor:
Doc. dr Zlatko Kovačević
Katarina Popović
Brčko, Brčko, 2018. 2 018.
1
adr!a":
1. #vod.......................................................................................................................$ 2. Mo%ne di&alice ........................................................................................................' $. Mo%ne di&alice %a "edni( ili dva no%ača..................................................................) $.1. *edno+redne (o%ne di&alice........................................................................... $.2. Dvo+redne (o%ne di&alice...............................................................................'. peci"alni olici (o%ni/ di&alica...............................................................................8 '.1. Di&alice prila+oene potrea(a u (etalur+i"i................................................8 '.2. Mo%ne di&alice %la+ači.................................................................................... ). Mo%ne di&alice u auto(a3&ovani( %kladi43(a pro5la i 4ipka%to+ (ateri"ala......10 . Pretovarni ciklu% (o%ni/ di&alica...........................................................................11 -. Zakl"učak................................................................................................................1$ 8. 6iteratura.................................................................................. .............................1$
2
1. Uvod
Dizalice se mogu definisati kao sredstva sa cikličnim dejstvom namjenjena pretovaru ( transportu) rasute i komadne robe u okviru ograničenog radnog prostora, koji je određen konstruktivnim karakteristikama dizalice. Pri radu dizalica u realizaciji pretovarnog procesa dominantne su operacije podizanja i spuštanja tereta (!"!).
Dizalice se klasifikuju prema različitim kriterijumima a za izbor pretovarne te#nologije, odnosno projektovanje pretovarni# procesa najcjelos#odnija je klasifikacija prema vrsti pogona i konstrukciji.
Prema vrsti pogona dizalice se razvrstavaju u dvije grupe$
" sa električnim i " %&% motorima.
Dizalice sa električnim pogonom se po pravilu kre'u šinama, dok dizalice sa pogonom preko %&% motora imaju nose'i ram i pogonski sistem sličan drumskom vozilu.
Prema kostruktivnom obliku dizalice se mogu klasifikovati u više grupa$ konzolne, građevinske, mosne, ramne, portalne, poluportalne, auto dizalice, čekrci, ručne dizalice.
Podjela dizalica $
" dizalice opšteg karaktera " specijane dizalice
& dizalice opšteg karaktera spadaju$
" mosne dizalice " ramne i poluramne dizalice " nepokretne stubne dizalice " konzolne dizalice " dizalice sa strijelom
& specijalne dizalice se ubrajaju$
"pokretne, okretne portalne dizalice " plovne dizalice $
" građevinske stubne dizalice " stubne dizalice sa iglom " pretovarni mostovi " kablovske dizalice
!snovna (glavna podjela) dizalica je na$
!%*,
+* -
&/* (P!+0*)
2. Mosne dizalice
osna dizalica ima oblik mosta, po čemu je i dobila ime, koji se kre'e po visoko podignutim šinama iznad operativne površine. 1ine po kojima se kre'e most kod zatvoreni# objekata oslanjaju se na građevinsku konstrukciju objekta, a pri radu na otvorenom staza se izvodi kao posebna konstrukcija od armiranog betona ili čelika. osivost mo2e da varira u opsegu od 3.4 do 4555k, a raspon od nekoliko metara do nekoliko desetina metara (45m). ost dizalice slu2i za kretanje kolica koja nose za#vatni uređaj sa me#anizmom za dizanje i spuštanje tereta. /onstrukcija mosta treba da obezbjedi pozicioniranje za#vatnog uređaja dizalice po najkra'oj putanji u svakoj tački operativne površine. & glavne elemente mosne dizalice pored mosta i kolica ubrajaju se pogonski i sistem za upravljanje. Kon%trukci"a kolica &avi%i od na("ene di&alice. tandardne di&alice &a rukovan"e ko(adni( i ra%u3( tere3(a %a t&v. loodno vi%eći( tereto(, i(a"u kolica kod ko"i/ %e ko(adni teret na"če4će kači na kuku, a u odreeni( %luča"evi(a kori%te %e %peci"alni &a/vatni urea"i 7elektro(a+ne3, kli"e4ta, pneu(at%ki urea"i i dr. &a rukovan"e ra%uto( roo( kori%te %e po%eno prila+oeni olici kolica, oično %a vi4e u!adi &a &a/vatan"e i odla+an"e po(oću +railice9 a("en%ke t". peci"alne (o%ne di&alice i(a"u kolica ko"a %u po%eno prila+oena i itno %e ra&liku"u od %i%te(a ko"i %e kori%te kod di&alica op4te na("ene. ;vu +rupu %ačin"ava"u:
Di&alice prila+oene potrea(a proce%a u (etalur+i"i
'
la+ači
peci"alne di&alice &a auto(a3&ovana %kladi4ta pro5la i 4ipka%to+ (ateri"ala
3. MOSNE DIZALICE SA JEDNIM ILI DVA NOSAČA .!."ednogredne mosne dizalice
Primjena jednogredni# dizalica najčeš'a je u energetskim postrojenjima, servisnim radionama skladištima te svugdje gdje je potreban moderan transport. &pravljanje dizalicom mo2e biti daljinsko ili lokalno" upravljačko. 6lavni nosač jednogredne mosne dizalice u odnosu na bočne nosače mo2e biti u niskoj, srednjoj ili visokoj varijanti. !sim standardni# mogu se proizvoditi i dizalice za posebne potrebe kao što su rafinerije, nuklearne centrale kao i ostale objekte koji za#tjevaju specijalne za#tjeve. *edno+redna (o%na di&alica "e op3(alno r"e4en"e &a %ve prole(e kod (anipuli%an"a tereta ako:
Mak%i(alni teret ne prela&i 12.)00 k+
=a%pon "e (a> 6?$2(
?10(
i"e potrena plaor(a &a odr!avan"e di&alice9
)
Slika broj 1. Jednogredna mosna dizalica
3.2.Dvogredne mosne diz!i"e Pri("ena dvo+redni/ (o%ni/ di&alica na"če4ća "e u indu%tri"%ki( o"ek3(a, %kladi43(a i %va+d"e +d"e "e potrean tran%port veliki/ no%ivo%3. =a%pon dvo+redni/ (o%ni/ di&alica (o!e i3 do $0 ( a no%ivo%t do )0t. #pravl"an"e %a di&alico( (o!e i3 dal"in%ko i i& kaine. Pored navedeni/ %tandardni/ di(en&i"a, (o!e(o ponudi3 i o%tala i&voen"a pre(a &a/t"evi(a kupca kao 4to %u veće no%ivo%3 veći ra%pon te po%eni &a/t"evi ko"i ukl"uču"u rekentne pretvarače te o%tale po%ene &a/t"eve ko"i %e odno%e na pretovar i ukrca" roe kao 4to %u: +railice, (a+ne3, traver&e, te o%tale %peci"alne %prave &a po"edine vr%te tereta.
Slika broj 2. Dvogredna mosna dizalica
Vise#e mosne diz!i"e Za ra&liku od konvencionalne le!eće (o%ne di&alice ko"a %e na %ta&u o%lan"a odo&+o, vi%eća di&alica "e o"e4ena na %ta&u. Ko(inovan"e( vi4e paralelno po%tavl"eni/ di&alica (o+u %e pre(o%33 i veliki ra%poni, 4to "e i o%novna karakteri%3ka vi%eći/ di&alica. Za/val"u"ući te/ničko" a&i ko"a o(o+ućava or(iran"e ko(plek%ni/ %i%te(a ko(inovan"e( vi4e (odula, vi%eće di&alice %u po%tale %a %i%te(%ko te/ničko+ a%pekta veo(a intere%antno r"e4en"e &a r"e4avan"e tran%portno (anipula3vni/ prole(a u lo+i%3čki( proce%i(a, &o+ če+a %u već +odina(a u ek%pan&i"i.
-
Slika broj 3. Viseća dizalica
$ogon mos% Mo%t kod laki/ di&alica %e na %ta&u o%lan"an"a preko če3ri točka, a kod te!i/ di&alica u cil"u %(an"en"a %peci5čno+ pri3%ka na %ta&u, ro" točkova "e &natno veći. Kod laki/ di&alica po+on %e i&vodi preko dva %i(etrično ra%poreena po+on%ka točka na čeoni( no%ači(a, a kod te!i/ po+on %e i&vodi u četri tačke. Konvencionalne kon%trukci"e po+on%ke +rupe %u i&voene %a t&v. Centralni( po+ono( ko"i %e %a%to"i od "edno+ centralno po%tavl"eno+ (otora i reduktora %a preno%o( po+on%ke %ile na po+on%ke točkove preko vra3la. Dana% %e u+lavno( kori%3 princip po"edinačno+ po+ona %a u+radn"o( elektro(otora i reduktora direktno na po+on%ki točak. Da i %e i&"e+lo &ako4en"e (o%ta pri kretan"u, elektroo(otori %e %in/roni&u"u.
&o!i" Kolica pred%tavl"a"u na"va!ni"i radni or+an (o%ni/ i ra(ni/ di&alica. Kod di&alice %e kori%3 ni& ra&liči3/ kon%truk3vni/ olika, a +eneralno %e (o+u podi"eli3 u dvi"e +rupe: le!eća i vi%eća kolica.
8
Slika broj 4. Konstrukcija jednogredne mosne dizalice sa konstrukcijom kolica
'. S$ECIJALNI O(LICI MOSNI) DIZALICA
'.1. Diz!i"e *ri!go+ene *o%re,m - me%!-rgii # (etalur+i"i %e tradicionalno kori%3 nekoliko na("en%ki ra&vi"eni/ olika (o%ni/ di&alica ko"e %u doile i i(e pre(a vr%3 proce%a u ko"i(a uče%tvu"u: livačke, di&alice &a 4ar!iran"e, traver&ne di&alice i dr. Za ovu vr%tu di&alica "e karakteri%3čno da po%"edu"u u+lavno( ek%tre(no velike no%ivo%3, da %u i&lo!ene u3ca"u vi%oki/ te(peratura i da %u %tro+o na("en%ki +raene, t". Kon%truk3vno (ak%i(alno prila+oene reali&aci"i %peci5čni/ &a/t"eva u proce%i(a ko"e op%lu!u"u.
Slika broj . S!ecijalni oblici mosni" dizalica
'.2. Mosne diz!i"e/ s!g0i Di&alice %la+ači %u 3pičan pred%tavnik +eneraci"e di&alica ko"e %e na"vi4e kori%te &a rukovan"e %tandardi&ovani( lo+i%3čki( "edinica(a, kao i %peci"alni( olici(a paleta i konte"nera. Pored %i%te(a %a %tandardi&ovani( "edinica(a tereta, di&alice %la+ači nala&e pri("enu i u %kladi43(a li(ova velike du!ine, untova, kotura, (otora velike %na+e ko"i %e preko traver&e kače o kuke kon&olni/ re+ala e& pri("ene paleta.. Pored vil"u4ke, kao &a/vatni urea" kori%3 %e trn, Ckuka, (a+netne traver&e &a ploča%te (ateri"ale. Slika broj #. Dizalica$ slaga%
;%novna predno%t di&alica %la+ača le!i u čin"enici da dru+i po&na3 %i%te(i &a vi%oko %la+an"e ne (o+u da oe&"ede veliku no%ivo%t na vi%ini di&an"a ko"u o%tvaru"e di&alica %la+ač. ;d &nača"a "e da %u one %("e4tene u E(rtavEE pro%tor i%pod krovne kon%trukci"e, da pri rukovan"u tereto( ni%u potreni radni /odnici velike 4irine, a &a ra&liku od vil"u4kara &a vi%oko %la+an"e ko"i &a/t"eva"u idealno ravno i&vedene i %kupe podove radi oe&"eivan"a %tailno%3, di&alica %la+ač ne +eneri4e po%ene &a/t"eve po pitan"u kvaliteta poda %kladi4ta. *o4 "edna &nača"na predno%t di&alice %la+ača u
10
odno%u na vil"u4kar%ku te/niku "e i to 4to %e %a povećan"e( vi%ine podi&an"a tereta povećava %tailno%t.
. Mosne diz!i"e - -%omzovnim s!di4m *ro5! i 4i*s%og m%eri! trukturne pro("ene u proi&vodni( %i%te(i(a ur&ale %u ra&vo" novi/ te/nolo+i"a u ola%3 proi&vodne lo+i%3ke u ko"e %pada i nov %i%te( auto(a3&ovani/ %kladi4ta &a 4ipka%te (ateri"ale u okviru po+ona &a pripre(u (ateri"ala. Fipke %e %kladi4te u %peci"alno prila+oeni( ko&olni( re+ali(a na paleta(a ka%eta(a ko"e (o+u da udu ra&ličite du!ine. ta&a &a kretan"e (o%ta "e inte+ralni dio re+alne kon%trukci"e, a ver3kalno kretan"e traver&e po%li"e po&icioniran"a (o%ta "e po voica(a. Za/vatan"e i odla+an"e ka%eta %e reali&u"e po(oću kratki/ tele%kop%ki/ vil"u4ki po%tavl"eni/ na traver&u.
Slika broj &. 'osna dizalica u automa(zovanim skladi)(ma
6. $re%ovrni "i!-s mosni7 diz!i" 11
truktura pretovarno+ ciklu%a di&alice, pri reali&aci"i de5ni%ano+ pretovarno+ &adatka, u veliko" ("eri &avi%i od 3pa, odno%no te/ničko+ r"e4en"a %a(o+ %red%tva, ko"e deter(ini4e i način kretan"a &a/vatne naprave odno%no po"edini/ (odula di&alice. # %luča"u (o%ne di&alice, koncept proračuna ciklu%a (o!e %e opi%a3 u %li"edeći( parci"alni( vre(eni(a. t1 G%H
vri"e(e &a/vatan"a tereta 7 &a uoiča"ene u%love cca 20 $0 %ec.
t2 G%H
H vri"e(e podi&an"a tereta t 3 d vd +d"e %u @ d vi%ina na ko"u %e teret podi!e i vd r&ina podi&an"a tereta t$
L lini"e odla+an"a tereta +d"e %u 6 K G%H vri"e(e vo!n"e kolica do t 7 K v K r&ina kolica ra%to"an"e ko"e kolica prela&e i v K
t' G%H vri"e(e pre("e4tan"a v M (o%ta, od po&ici"e &a/vatan"a tereta do lini"e odla+an"a tereta , +d"e %u 6 M ra%to"an"e ko"e (o%t prela&i i v M r&ina (o%ta t 8
L M
t)
G%H vri"e(e %pu4tan"a tereta, analo+no t 2
t
G%H vri"e(e odla+an"a tereta, analo+no t 1
t-
G%H vri"e(e podi&an"a neopterećene &a/vatne naprave, analo+no t 2
t8
G%H vri"e(e vo!n"e kolica do &a/vatan"a tereta, analo+no t $
t
G%H vri"e(e pre("e4tan"a (o%ta, analo+no t '
t10
G%H vri"e(e %pu4tan"a &a/vatne naprave, analo+no t 2
Ako %e pri radu (o%ne di&alice i kretan"u i&(eu proi&vol"ne dvi"e tačke 1 i 2, kori%3 (o+ućno%t pre("e4tan"a tereta re&ul3ra"ućo( r&ino(, tada %e %truktura vre(ena ciklu%a (i"en"a u odno%u na pret/odno de5ni%anu.
12
Slika broj *. +ezultujuće kretanje mosne dizalice
Pri re&ultu"uće( kretan"u tereta v x v y cil" "e da %e i&"ednače vre(ena ko"a %u potrena &a po("eran"e (o%ta i pre("e4tan"e kolica do ("e%ta i%tovara 7utovara, t". Ie!i %e i&"ednačavan"u t $?t', odno%no t8?t. Potreno "e, dakle, da %e i&"ednači odno% , pri če(u %u v > i vJ r&ine kolica i (o%ta, re%pek3vno, ko"e oe&"eu"u u%lov "ednovre(en%ko+ dola%ka na ("e%to i%tovara 7utovara. a ova" način %e %truktura ciklu%a (o%ne di&alice (i"en"a na način da "e u("e%to vre(ena t$ i t ' pri%utno %a(o "edno, &a"edničko, vri"e(e pre("e4tan"a kolica i (o%ta,a i%to %e odno%i na vre(ena t 8 i t. L K
#koliko %e kori%te (ak%i(alne (o+uće r&ine po"edini/ a+re+ata di&alice, &a vri"e(e kretan"a %e u&i(a veće od vre(ena potrena &a %avlaivan"e ra%to"an"a ko"a prela&e kolica i (o%t :
L M
L K L M V K L; L V ; V V K V V M V V X L L L V L ; L L V L K ;V K M V M L M V K V M M
K
M
K
M
M
K
K
M
K
i
M
Y
K
L K L M ; V V K M
max
8. Z!-0
Di&alice %u kon%trukci"e ko"e %u dana% ne&a("en"ive u %avre(eno" proi&vodn"i i e& ko"i/ i podi&an"e tereta ilo +otovo ne(o+uće. ;va vr%ta (e/ani&aci"e dana% "e neop/odna &o+ %ve veći/ ape3ta pre(a +radn"i. ;vi( rado( pred%tavl"ena "e va!no%t i o%novne karakteri%3ke (o%ni/ di&alica. Mo%ne di&alice kori%te %e pri (anipulaci"i na"ra&liči3"i( vr%ta(a tereta u proi&vodni( /ala(a, radionica(a i %kladi4ni( pro%tori(a, ali i kod oavl"an"a ra&ni/ te/nolo4ki/ proce%a, (onta!e, de(onta!e opre(e i %lično. Di&alice pool"4ava"u i +rane ko"e i/ kori%te i ko"e e& n"i/ kao +lavni/ ele(enata ne i ili tako u%p"e4ni i o%tvarili očekivane re&ultate. e(a %u(n"e da će % vre(eno( ova vr%ta (e/ani&aci"e "o4 vi4e napredova3 te pool"4a3 %vo"u pri("enu i &nača".
9. Li%er%-r 1. Z. Marinković, M. =adić, M. *ovanović, Di&alice o%nove, radina, i4 1'.
1$
2. M. retenović, Me/ani&aci"a pretovara pretovarne (a4ine i pro"ektovan"e pretovarni/ proce%a, Beo+rad, 1. $. /Lp:NNN.vulkannova./r/rproi&vodivi%ece(o%nedi&alice '. /Lp%:na%tava.%.+.ac.r%plu+in5le.p/p)$8'(odOre%ourcecontent0Di&alice.pd
1'