ODGOVORNI I ODR@IVI RAZVOJ TURIZMA Odr`ivi razvoj turizma i nevladine organizacije Me|unarodna godina ekoturizma 2002. Svetski samit o odr`ivom razvoju 2002.
CENTAR ZA ODGOVORNI I ODR@IVI RAZVOJ TURIZMA CenORT BEOGRAD, 2001.
Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma - CenORT, Beograd
[ta se podrazumeva pod odgovornim i odr`ivim razvojem turizma? Poslednje godine XX veka su pokazale da je turizam, kao svetska privredna grana, po svim bitnim pokazateljima ostvario primat u odnosu na ostale grane privrede. Preuzimaju}i ulogu lidera i ostvaruju}i zna~ajan udeo u globalnom bruto nacionalnom proizvodu i ukupnoj zaposlenosti, turizam je preuzeo, tako|e, i zna~ajnu odgovornost u odnosu na ekonomsko, dru{tveno, kulturno i prirodno okru`enje. Problemima odgovornog pona{anja svih subjekata u turizmu ozbiljno su se bavili Svetska turisti~ka organizacija, Svetski savet za putovanja i turizam, kao i druge me|unarodne organizacije. Njihov cilj je da se utvrde univerzalna pravila pona{anja u ovoj oblasti, prihvatljiva za sve u~esnike u razvoju turizma i za sve dr`ave. Idealan okvir za usvajanje odre|enih smernica, pre svega u odnosu na za{titu `ivotne sredine, predstavlja AGENDA 21, dokument usvojen od strane vlada 182 zemlje na Konferenciji Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i razvoj, odnosno na Zemaljskom samitu u Riju 1992. godine. Kao logi~ki nastavak u oblasti turizma, Svetska turisti~ka organizacija, Svetski savet za putovanja i turizam i Zemaljski savet zajedni~ki su usvojili 1996. godine Agendu 21 za turisti~ku privredu. Cilj ovoga dokumenta je da pomogne organima vlada nadle`nim za turizam, nacionalnim turisti~kim organizacijama, poslovnim udru`enjima i preduze}ima u oblasti turizma da ostvare svoje potencijale u cilju dostizanja odr`ivog razvoja na lokalnom, regionalnom i me|unarodnom nivou. Ovim dokumentima treba priklju~iti i Op{ti eti~ki kodeks u turizmu, usvojen od strane Generalne skup{tine Svetske turisti~ke organizacije 1999. godine. Ujedinjene nacije su 1999. godine posvetile posebnu sednicu Komisije za odr`ivi razvoj temi ''Turizam i odr`ivi razvoj''. Na ovoj sednici je prihva}en me|unarodni program rada na odr`ivom razvoju turizma i utvr|eni su zadaci i odgovaraju}e inicijative za sve u~esnike u procesu odr`ivog razvoja turizma. Pod odgovornim i odr`ivim razvojem turizma, koji predstavlja osnovu delovanja CenORT-a, podrazumeva se razvoj turizma koji zadovoljava potrebe sada{njih turista, turisti~koh destinacija i svih u~esnika u turizmu, uz istovremeno o~uvanje i uve}avanje mogu}nosti kori{}enja turisti~kih resursa u budu}nosti bez ugro`avanja mogu}nosti budu}ih generacija da zadovolje sopstvene potrebe, odnosno unapre|enje kvaliteta `ivota ljudi u okviru mogu}nosti ekosistema koji nas okru`uje. Odgovorni i odr`ivi razvoj turizma podrazumeva pravo na turizam i na slobodu turisti~kih kretanja, zadovoljenje ekonomskih, dru{tvenih i estetskih potreba, uz odr`avanje karakteristika prirodnog i dru{tvenog okru`enja i kulturnoistorijskog nasle|a. Za{to Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma (CenORT) danas i ovde? Mnogo je razloga da se turizam u Srbiji i SR Jugoslaviji mo`e smatrati, posebno na osnovu broja i kvaliteta resursa, delatno{}u sa izrazitim {ansama za propulzivan rast u budu}nosti. Nesumnjivo je, tako|e, da u okviru takvog
razvoja prirodni resursi treba da odre|uju mogu}nosti za postizanje ekonomskih i drugih ciljeva u turizmu, a ne obratno. Razvoj turizma u Srbiji je u poslednjih desetak godina bio izlo`en delovanju niza unutra{njih i spoljnih negativnih ~inilaca. Ta ograni~enja su se drasti~no ispoljila, pre svega, kroz pad inostranog i doma}eg turisti~kog prometa i deviznog priliva od turizma, kao i degradacijom `ivotne sredine i razaranjem i o{te}enjem kulturno-istorijskih spomenika, pre svega na Kosovu i Metohiji. Nesumnjivo je da ukoliko `elimo da turizam na{e zemlje postigne rezultate u saglasju sa ukupnim resursima, razvoj turizma mora prevazi}i navedena ograni~enja i, {to je posebno va`no, biti u saglasnosti sa ukupnim okru`enjem, na odgovoran i odr`iv na~in. To je i bio jedan od osnovnih razloga da se vi{e eksperata iz raznih oblasti okupe oko ove ideje i stvore Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turi zma – CenORT, kao nevladino, nestrana~ko i neprofitno udru`enje gra|ana, odnosno kao nevladinu organizaciju (NVO). Cilj CenORT-a je nau~no i stru~no istra`ivanje odgovornog i odr`ivog razvoja turizma, edukovanje i razvijanje svesti o zna~aju i uticajima turizma na privredni i dru{tveni razvoj. Osnovni cilj je obavljanje aktivnosti nevladine organizacije kako bi se uticalo na dono{enje odluka i kreiranje politike na svim nivoima, koje }e uklju~iti postulate odgovornog i odr`ivog razvoja turizma uz saobra`avanje globalnim tendencijama u ovoj oblasti. Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma je re{enjem Saveznog ministarstva pravde br 3/1-257/2-2001-07 od 14.2.2001. godine upisan u registar kao udru`enje gra|ana. Organi CenORT-a su Skup{tina, Upravni odbor i Nadzorni odbor. Kako CenORT namerava da ostvari postavljene ciljeve? Kao nevladina organizacija, CenORT }e posebno: organizovati nau~ne i stru~ne radnike za rad na nau~nim, stru~nim i istra`iva~kim projektima iz oblasti odgovornog i odr`ivog razvoja turizma; - organizovati, samostalno ili u saradnji sa drugim organizacijama, stru~ne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike stru~nog usavr{avanja u domenu razvoja dru{tveno odgovornog i odr`ivog razvoja turizma; - u~estvovati u aktivnostima vezanim za promociju odr`ivog i odgovornog razvoja turizma; - u~estvovati u obrazovanju putnika, odnosno turista i {ire javnosti u cilju za{tite kulturno-istorijskog nasle|a i prirodnog okru`enja, odnosno svih uklju~enih u turisti~ko poslovanje u cilju odgovornog pona{anja; - sara|ivati sa univerzitetima, stru~nim udru`enjima i drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu, koji se bave stvaranjem osnova za dru{tveno odgovorni i odr`ivi razvoj turizma. Kako se postaje ~lanom i koja su prava i du`nosti ~lana CenORT-a? ^lanovi CenORT-a mogu biti redovni i pridru`eni. O prijemu redovnih i pridru`enih ~lanova odlu~uje Upravni odbor. Redovni ~lan mo`e biti svako lice koje prihvata ciljeve i Statut CenORT-a, a na osnovu preporuke jednog od redovnih ~lanova. -
Pridru`eni ~lan CenORT-a mo`e biti pravno lice iz oblasti turizma i komplementarnih delatnosti koje svojim poslovanjem i ukupnim aktivnostima doprinosi odgovornom i odr`ivom razvoju turizma. Prilikom prijema u ~lanstvo redovni i pridru`eni ~lanovi potpisuju Izjavu o posve}enosti odgovornom i odr`ivom razvoju turizma. ^lan Centra za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma - CenORT-a ima pravo da: ravnopravno sa drugim ~lanovima u~estvuje u ostvarivanju ciljeva CenORT-a, - neposredno u~estvuje u odlu~ivanju na Skup{tini, kao i preko organa CenORT-a, - bira i bude biran u organe CenORT-a, - bude blagovremeno i potpuno informisan o radu i aktivnostima CenORT-a. ^lan je du`an da: -
- aktivno doprinosi ostvarivanju ciljeva CenORT-a, - u~estvuje, u skladu sa interesovanjem, u aktivnostima CenORT-a, - pla}a ~lanarinu, - obavlja druge poslove koje mu poveri Upravni odbor Poslednja strana Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma - CenORT Nemanjina 28, 11000 Beograd, Srbija, SR Jugoslavija Telefon: (011) 361 96 40 Faks: (011) 361 92 65 http://www.cenort.org.yu e-mail:
[email protected] `iro ra~un: 40802-678-0-126837, kod Cepter banke, Beograd
Izdava~:
Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma-CenORT Nemanjina 28, Beograd, www.cenort.org.yu e-mail:
[email protected] telefon: (011) 361 96 40 faks: (011) 361 92 65 Za izdava~a: dr Jovan Popesku, predsednik Upravnog odbora Urednici: dr Jovan Popesku Maksim Andri} Prevodilac: Zorica Jovanov [tampa: ^igoja {tampa, Beograd Tira`: 1000 primeraka
ODGOVORNI I ODR@IVI RAZVOJ KAO PARADIGMA GLOBALNOG RAZVOJA TURIZMA* Turizam je u globalnim razmerama po svim bitnim pokazateljima ostvario primat u odnosu na ostale grane privrede. Svetski turizam, meren brojem dolazaka turista, porastao je u 2000. godini u odnosu na prethodnu godinu za 7,4%, {to je njegova najve}a stopa rasta u skoro celoj poslednjoj deceniji i skoro dvostruko ve}a nego u 1999. godini. Na osnovu rekordnog broja od 698 miliona dolazaka inostranih turista u 2000. godini pove}ani su i prihodi od inostranog turizma na 476 milijardi USD, {to predstavlja rast od 4,5% u odnosu na 1999. godinu. Prema prognozi Svetske turisti~ke organizacije ukupan inostrani turisti~ki promet u svetu iznosi}e 2010. godine jednu milijardu turista, dok }e 2020. godine dosti}i 1,56 milijardi stranih turista. Prema procenama Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC), turizam }e 2001. godine u~estovati sa 4,2% u svetskom bruto dru{tvenom proizvodu, dok }e zaposlenost u privredi vezanoj za turizam ~initi 8,2% ukupne svetske zaposlenosti, turizam }e u~estvovati sa 12,8% u ukupnom svetskom izvozu i apsorbova}e 9% ukupnih investicija na globalnom nivou. Nesumnjivo je da se razvoj turizma u poslednjih ~etrdeset godina karakterisao izuzetnom masovno{}u, imaju}i u vidu ostvareni me|unarodni i doma}i turisti~ki promet i turisti~ku potro{nju. Usmeravanje velikog broja ljudi – turista ka turisti~kim destinacijama dovelo do odre|enih ekolo{kih, kulturnih i {irih dru{tvenih posledica. S druge strane, takav razvoj turizma, uz op{te promene dru{tvenog ure|enja i dru{tvene svesti uslovio je stvaranje osnova za nov, odnosno diferenciran na~in posmatranja turizma. Uo~avanje posledica razvoja masovnog turizma rezultiralo je formulisanjem novog pristupa razvoju turizma, odnosno uvo|enjem pojma alternativnog ili odgovornog turizma. Ovaj pojam je nastao u punoj razvojnoj zrelosti turizma, kao posledica delovanja alternativnih promi{ljanja i pokreta, koji kritikuju uslove `ivota i rada u savremenom svetu, suprotstavljaju}i se principima profita, kao dominiraju}oj logici sveukupnog pona{anja ~oveka, uz zalaganje za humanije dru{tvo, solidarnost, decentralizaciju, autonomiju, humane uslove rada i kori{}enje odgovaraju}ih tehnologija. U su{tini, nije re~ o novom turizmu, odnosno o novoj pojavi, ve} o kvalitativnim i strukturnim promenama, normalnim u razvoju tako dinami~ne aktivnosti kao {to je turizam. Navedena shvatanja po~ivaju na zalaganjima J. Krippendorf-a za humanizacijom putovanja i razvojem ~ove~nog turizma. Takvo posmatranje turizma po~iva na novom odnosu ljudi prema radu, privredi i `ivotnim idealima. U tom kontekstu, slobodno vreme treba da bude pokreta~ promena vrednosti, a pretpostavka za ostvarenje toga cilja je humanizacija rada. Celokupnost novih promi{ljanja u vezi sa razvojem turizma mo`e se svesti na dva osnovna ~inioca – problem dru{tvenih tro{kova razvoja turizma i za{titu i o~uvanje prirodnih i kulturnih resursa na kojima po~iva razvoj turizma. Cilj je da ne bude ispunjeno proro~anstvo H. Lefebvre-a o tome da ‘’turizam, razvijaju}i se, sam sebe uni{tava”. S druge strane, preduslov da to predskazanje ne bude ostvareno jeste da se ukupnim razvojem turizma te`i po{tenoj i odgovornoj razmeni na turisti~kom tr`i{tu za sve u~esnike. Ukupne te`nje za promenom pristupa razvoju turizma, odnosno za formulisanjem osnova razvoja koji uklju~uje respektovanje dru{tvenih i environmentalnih potreba sada{njih ibudu}ih generacija, uobli~ene su kroz koncept odr`ivog razvoja, odnosno kroz gra|enje odr`ivog sveta i uz pomo} razvoja turizma. ODR`IVI RAZVOJ I TURIZAM Ukupni uticaji turizma se mogu oceniti izrazito ambivalentnim. S jedne strane, turizam ima va`nu i svakako veoma pozitivnu ulogu u dru{tveno-ekonomskom razvoju mnogih zemalja doprinose}i i kulturnoj razmeni, unapre|ivanju me|unarodnih odnosa i miru u svetu. S druge strane, mnoge nade usmerene ka turizmu kao zamajcu privrednog razvoja su izneverene, dok je velik broj turisti~kih destinacija iskusio negativne posledice turizma po `ivotnu sredinu, kulturu i dru{tvo, ~ime je dovedena u pitanje svrsishodnost tretiranja turizma kao razvojne opcije. Neki od bitnih aspekata negativnih posledica razvoja turizma mogu biti predstavljene na slede}i na~in: (a) ekonomski aspekti – uticaj sezonskih ~inilaca na turisti~ko poslovanje, delovanje konkurencije, mogu}a visoka uvozna zavisnost {to bitno smanjuje ostvareni devizni priliv od turizma, posledice globalizacije, udeo nekvalifikovanih i slabo pla}enih poslova u ukupnoj
zaposlenosti, uni{tavanje tradicionalnih oblika zapo{ljavanja (poljiopriv (b) (c) ota lokalnog stanovni{tva i za{titi prirodnog i kulturnog okru`enja. To predstavlja i osnovu koncepta odr`ivog razvoja, koji je jo{ 1987. bio definisan od strane Svetske komisije o `ivotnoj sredini i razvoju (Brutland komisija) u klju~nom dokumentu ”Na{a zajedni~ka budu}nost” kao razvoj koji zadovoljava potrebe sada{nje generacije bez ugro`avanja sposobnosti budu}ih generacija da zadovolje sopstvene potrebe. Odr`ivi razvoj podrazumeva postojanje granica razvoja, ne apsolutnih granica, ve} granica odre|enih sada{njim stanjem tehnologije i dru{tvene organizacije u vezi sa `ivotnom sredinom, kao i sposobno{}u biosfere da apsorbuje efekte ljudskih aktivnosti. Po mi{ljenju Bruntland komisije, pod odr`ivim razvojem ne podrazumeva se fiksirano stanje harmonije, ve} proces u kojem se stvara sklad iskori{}avanja resursa, usmeravanja investicija, pravca tehnolo{kog razvoja i institucionalnih promena sa sada{njim i budu}im potrebama. U okviru odr`ivog razvoja smatra se da ekonomski razvoj, dru{tveni razvoj i za{tita `ivotne sredine predstavljaju me|uzavisne i me|usobno poma`u}e komponente odr`ivog razvoja, {to je odgovaraju}i okvir za usmeravanje napora ka dostizanju vi{eg kvaliteta `ivota za sve ljude. Kvalitet `ivota i blagostanje su pod uticajem kako ekonomskih tako i neekonomskih ~inilaca: dohotka, stanja zdravlja ljudi, nivoa obrazovanja, kulturne raznovrsnosti, kvaliteta `ivotne sredine, lepote prirode i dr. Klju~ni i prelomni dogadjaj u ozbiljnijem anga`ovanju svetske zajednice na problemu ukupnog razvoja predstavlja Konferencija Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, odnosno Svetski samit, odr`ana 1992. godine u Rio de @aneiru, na kojoj su u~estvovali predstavnici vlada 182 zemlje. Na ovoj Konferenciji je usvojena Agenda 21, dokument kojim je postavljen okvir razrade koncepta odr`ivog razvoja i definisane akcije u vezi sa pitanjima `ivotne sredine i razvoja, odnosno predstavljen plan obezbe|ivanja odr`ive budu}nosti planete. Agenda 21 se odnosi na vlade, agencije Ujedinjenih nacija, druge vladine i nevladine organizacije, udru`enja gra|ana, preduze}a i privredu i na javnost uop{te. Svaka od navedenih glavnih grupa mora biti uklju~ena u sprovo|enje aktivnosti navedenih u Agendi 21 u cilju obezbe|ivanja uspeha i garantovanja budu}nosti na{e planete. Druga~ije re~eno, uspe{no sprovo|enje Agende 21 podrazumeva su{tinsko ”op{te partnerstvo”, odnosno politi~ko, dru{tveno i ekonomsko zalaganje svih aktera i na svim nivoima dru{tva. Jedan od rezultata Svetskog samita je i osnivanje Komisije Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj (UNCSD). Turizam nije bio predmet posebnog poglavlja u Agendi 21, {to podrazumeva da nije bio ni posebna tema u okviru Svetskog samita 1992. godine. Do 1997. godine Komisija Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj nije se posebno bavila pitanjem odnosa izme|u odrzivog razvoja i turizma izuzev u kontekstu malih ostrvskih zemalja u razvoju. Generalna skup{tina Ujedinjenih nacija zatra`ila je tek 1997. godine od Komisije UN za odr`ivi razvoj da razmotri uticaj turizma u kontekstu Agende 21 i formuli{e akciono orijentisan me|unarodni program rada na odr`ivom razvoju turizma, koji }e biti definisan u saradnji sa relevantnim me|unarodnim organizacijama i svim zainteresovanim stranama, posebno sa privatnim sektorom i lokalnim i domoroda~kim zajednicama. Na os novu te odluke, Komisija UN za odr`ivi razvoj bavila se odr`ivim razvojem turizma na sednici odr`anoj 1999. godine, na kojoj je odlu~eno da bude prihva}en me|unarodni program rada na odr`ivom razvoju turizma i zapo~eta njegova primena odgovaraju}im merama i sredstvima, posebno za zemlje u razvoju. Da bi bio ekonomski odr`iv, turizam mora biti environmentalno odr`iv. Ukupna odr`ivost turizma u neposrednoj je vezi sa pitanjem ostvarivanja ravnote`e izme|u, s jedne strane, tipa i obima turisti~ke aktivnosti i, s druge strane, kapaciteta prirodnih i stvorenih resursa. Veli~ina stvarnog kapaciteta je klju~na za pitanje za{tite `ivotne sredine i odr`ivi razvoj. Stvarni kapacitet turisti~ke destinacije ~ine prostorni, biolo{ki, dru{tveni i psiholo{ki/perceptualni aspekti okru`enja u turizmu. Ovaj kapacitet se odnosi na maksimalno kori{}enje svake turisti~ke destinacije bez izazivanja negativnih posledica po resurse, smanjivanja zadovoljstva potro{a~a ili izazivanja suprotnih efekata u odnosu na dru{tvo, privredu i kulturu jedne oblasti. Jedan od na~ina realizacije Agende 21 u oblasti turizma je i dono{enje Agende 21 za turisti~ku privredu, koju su 1996. godine usvojili Svetska turisti~ka organizacija (WTO), Svetski savet za
putovanja i turizam (WTTC) i Zemaljski savet. Cilj ovoga dokumenta je da pomogne organima vlada nadle`nim za turizam, nacionalnim turisti~kim organizacijama, poslovnim udru`enjima i preduze}ima u oblasti turizma da ostvare svoje potencijale u cilju dostizanja odr`ivog razvoja na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i me|unarodnom nivou. Tri glavna oblika odr`ivosti su bitni za ostvarenje odr`ivosti kroz turizam, odnosno za pobolj{avanje kvaliteta `ivota lokalne zajednice, postizanje ve}eg kvaliteta do`ivljenog iskustva kroz turizam za posetioce/potro{a~e i odr`avanje kvaliteta `ivotne sredine od koje zavise i lokalna zajednica i posetioci: (a) ekolo{ka odr`ivost-obezbe|uje da razvoj bude kompatibilan sa odr`avanjem osnovnih ekolo{kih procesa, biolo{ke raznovrsnosti i biolo{kih resursa, (b) dru{tvena i kulturna odr`ivost-obezbe|uje da razvoj uve}a kontrolu ljudi nad sopstvenim `ivotima, kompatibilnost sa kulturom i vrednostima ljudi pod uticajem razvoja i odr`avanje i ja~anje identiteta zajednice, (c) ekonomska odr`ivost-obezbe|uje da razvoj bude ekonomski efikasan i da resursima bude upravljano tako da oni mogu podr`ati i budu}e generacije. Sumiraju}i navedene stavove mo`emo konstatovati da se pod odgovornim i odr`ivim razvojem turizma smatra razvoj turizma koji zadovoljava potrebe sada{njih turista, turisti~kih destinacija i svih u~esnika u turizmu, uz istovremeno o~uvanje i uve}avanje mogu}nosti kori{}enja turisti~kih resursa u budu}nosti bez ugro`avanja mogu}nosti budu}ih generacija da zadovolje sopstvene potrebe, odnosno unapre|enje kvaliteta `ivota ljudi (turista i lokalnog stanovni{tva) u okviru mogu}nosti ekosistema koji nas okru`uje. ODR`IVI RAZVOJ TURIZMA I NEVLADINE ORGANIZACIJE Uloga nevladinih organizacija danas u svetu dobija na zna~aju prvenstveno u funkciji posrednika izme|u institucija i javnog mnjenja shva}enog u naj{irem smislu. Jedan od bitnih razloga za to je ~injenica da javno mnjenje iskazuje ve}e poverenje prema neformalnim strukturama nego prema tradicionalnim institucijama koje predstavljaju dr`avu, dru{tvo i vlast. Radi se, u su{tini, o stvaranju posebnog oblika partnerstva izme|u institucija dru{tva i NVO koji naro~ito dolazi do izra`aja u procesu rukovo|enja procesom razvoja. Time se pove}ava participacija gra|ana i uve}ava njihova odgovornost za sebe i dru{tvo u kojem `ive. Jedan od delova Agende 21 posve}en je ulozi nevladinih organizacija kao partnera u procesu odr`ivog razvoja. Zna~aj ove uloge proisti~e prvenstveno iz nezavisne pozicije koju imaju ove organizacije i kredibiliteta koji po~iva na odgovornoj i konstruktivnoj ulozi koju imaju u dru{tvu. NVO poseduju odgovaraju}e iskustvo, stru~nost i sposobnost u oblastima koje su od posebnog zna~aja za primenu i ocenu environmentalno pouzdanog i dru{tveno odgovornog razvoja turizma. Zajednice NVO predstavljaju globalnu mre`u koja treba da bude odgovaraju}e povezana i sposobna da bude oslonac u naporima za ostvarivanje zajedni~kih ciljeva kroz njihovo uklju~ivanje u proces odr`ivog razvoja na svim nivoima, od kreiranja politike i dono{enja odluka do njihove primene. U tom kontekstu posebno je zna~aj dijalog na nacionalnom nivou izme|u svih vladinih i nevladinih organizacija i njihove samoorganizovane mre`e, da bi se uspostavila i ja~ala uloga NVO u vo|enju environmentalno ispravnog i odgovornog razvoja. U poslednjih nekoliko godina izuzetno je porastao broj NVO u oblasti turizma u svetu prvenstveno zbog rasta turizma i turisti~ke privrede, njihovih environmentalnih, dru{tvenih i ekonomskih efekata i posledica i broja ljudi na koje turizam neposredno i posredno uti~e. Posledica je to i krize dr`ave blagostanja, krize dru{tvenog razvoja i ekolo{ke krize. Bez obzira na relativnu brojnost , do 1999. godine NVO nisu bile zauzele ~vrstu i jedinstvenu poziciju o odr`ivom razvoju na globalnom nivou i retko su se me|usobno povezivale. Bitno je ista}i da je bila prisutna i razli~itost stavova izme|u pojedinih NVO iz oblasti turizma, koja proisti~e iz ~injenice da pojedine NVO zastupaju stavove i interese posebnih grupa u lancu turisti~kog poslovanja. To se posebno iskazuje kroz razl isije UN za odr`ivi razvoj 1999. godine. Jedan od poslednjih primera neslaganja izme|u NVO sa Juga i Severa je i pitanje progla{avanja 2002. godine Me|unarodnom godinom ekoturizma od strane Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija. Velik broj NVO, odnosno koalicija NVO sa Juga (Tajland, Malezija, Indija, Ju`na Afrika, Zimbabve) uz podr{ku jednog broja organizacija sa Severa zatra`io je od OUN, kao i Svetske turisti~ke organizacije i Programa UN za razvoj, kao ovla{}enih specijalizovanih organizacija UN,
da preimenuje Godinu u Me|unarodnu godinu preispitivanja, odnosno ponovne procene ekoturizma. Tako|e su istakli da je verovatno da }e predvi|ene aktivnosti doneti vi{e {tete nego koristi, posebno turizmu i razvoju privredno nedovoljno razvijenih zemalja, posebno sa Juga. Prema mi{ljenju relevantnih me|unarodnih organizacija, bitni ciljevi delovanja NVO u vezi sa odr`ivim razvojem turizma bili bi: (a) podsticanje dijaloga izme|u svih u~esnika u cilju uklju~ivanja celokupne zajednice u razvoj turizma, (b) promovisanje procesa konsultacije u procesu planiranja razvoja turizma, (c) uvo|enje programa obrazovanja i stvaranja svesti o turizmu za sve u~esnike u procesu razvoja, posebno za lokalne zajednice, (d) podr{ka odgovornoj upotrebi resursa i podsticanje aktivnosti vezanih za `ivotnu sredinu, da bi se o~uvala `ivotna sredina u procesu razvoja turizma, (e) analiza iskustava u vezi sa odr`ivim turizmom u razli~itim delovima sveta u cilju {irenja metodologije, odnosno pozitivnih primera u vezi sa razvojem turizma, (f) razvoj programa ~iji je cilj pove}anje u~e{}a radi podr{ke integritetu lokalnih kultura i privrede i (g) podr{ka upotrebi znanja, ve{tina i sistema inovacija odgovaraju}ih za o~uvanje i odr`ivu upotrebu biolo{kih resursa i promovisanje aktivnosti, na raznim nivoima, u cilju prevazila`enja siroma{tva, za{tite ljudskih prava i o~uvanja `ivotne sredine uz rad u turizmu. Bitna osnova za ostvarivanje uloge NVO u procesu odr`ivog razvoja turizma jeste uvo|enje procesa dijaloga u odr`ivi turizam. To podrazumeva da svi u~esnici u procesu odr`ivog turizma i koji se nalaze pod njegovim uticajem treba da budu uklju~eni u formulisanje planova aktivnosti za odr`ivi razvoj turizma. Posebna oblast delovanja NVO, u saradnji sa ostalim relevantnim organizacijama, jeste ocena uticaja globalizacije i uloge bilateralnih i multilateralnih razvojnih organizacija u aktivnostima koje nisu odr`ive sa stanovi{ta razvoja turizma. Nezavisno od oblasti, na~ina delovanja i regiona u kojima obavljaju svoju aktivnost nesumnjivo je da }e u budu}nosti rasti uticaj NVO na dono{enje, primenu i ocenu odluka u vezi sa razvojem turizma, posebno sa odr`ivo{}u kao njegovom bitnom osnovom. To je i osnovni preduslov da razvoj turizma bude eti~ki i dru{tveno pravedan, kulturno odgovaraju}i, environmentalno odr`iv i ekonomski profitabilan. ODR@IVOST KAO OSNOVA BUDU]EG RAZVOJA TURIZMA U NA[OJ ZEMLJI Koncept odr`ivog razvoja mo`e postati osnovom svrsishodnog razvoja turizma u jednoj zemlji ukoliko njegova na~ela budu uklju~ena u prces strategijskog planiranja razvoja turizma i ukoliko budu izra`ena u strategijskim ciljevima razvoja. Utvr|ivanje osnovnih ciljeva razvoja turizma je centralno pitanje u okviru strategijskog planiranja turizma na makro nivou. Njihova va`nost je posebno nagla{ena potrebom za uskla|ivanjem odnosa izme|u svih delatnosti koje u~estvuju u zadovoljavanju potreba turista. Heterogenost ovih delatnosti ~ini neophodnim postojanje institucionalizovanog okvira koji defini{u dr`ava i njeni organi. Osnovni, odnosno prioritetni ciljevi razvoja turizma, u okviru strategijskog planiranja, mogu biti veoma brojni, raznovrsni i ~esto konfliktni. Prema istra`ivanju u okviru zemalja OECD, ve}ina dr`ava smatra osnovnim strategijskim ciljevima razvoja turizma: podsticanje ekonomskog razvoja, pove}anje deviznog priliva i pove}anje zaposlenosti. Uz ove, osnovne ciljeve, navode se i slede}i ciljevi: stvaranje povoljnog imid`a zemlje, za{tita prirode, za{tita kulturno-istorijskog nasle|a, pobolj{anje kvaliteta `ivota, za{tita potro{a~a i podsticanje privrednog razvoja u nedovoljno razvijenim podru~jima. Mo`e se zaklju~iti da strategijski ciljevi razvoja turizma mogu biti izra`eni u ekonomskim, socijalnim i environmentalnim terminima, te kao marketing ciljevi. Prihvatanje shvatanja o potrebi za odre|ivanjem strategijskih ciljeva razvoja turizma koji su {iri od ekonomskih podrazumeva i ve}i uticaj dr`ave i njenih organa. Definisani strategijski ciljevi razvoja turizma podlo`ni su promeni. Pravac i obim ovih promena zavisi}e, pre svega, od faze u dru{tveno-ekonomskom razvoju zemlje, odnosa izme|u dr`ave i preduze}a u oblasti turizma, promena u okru`enju i stepena razvoja turisti~ke privrede. Odnos izme|u pojedinih nosilaca turisti~ke politike, na razli~itim nivoima, posebno je zna~ajan za
formulisanje i ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Pitanje raspodele kompetencija izme|u pojedinih u~esnika u upravljanju razvojem va`no je zbog uobi~ajenog postojanja vi{e centara odlu~ivanja koji se ~esto nalaze u konfliktu, a u mogu}nosti su da bitno deluju na uslove ostvarivanja postavljenih ciljeva. Uloga dr`avnih i paradr`avnih organa u razvoju turizma posebno zavisi od nivoa dru{tvenoekonomskog razvoja, kao i od zna~aja turizma za ukupan razvoj, odnosno od stava dr`avnih organa po tom pitanju. Smatra se, uobi~ajeno, da ni`i nivo ukupnog dru{tveno-ekonomskog razvoja, kao i ve}i zna~aj razvoja turizma za konkretnu zemlju zahtevaju i ve}e u~e{}e dr`ave u upravljanju razvojem turizma. Posebno treba ista}i da ciljevi razvoja turizma na nivou zemlje kao celine treba da pru`e op{ti okvir za razvoj turizma, dok ciljevi na nivou regija i lokalnih zajednica moraju biti u funkciji ostvarivanja specifi~nih razvojnih programa. Posebna oblast planiranja, koja je dugo bila zanemarivana u vezi sa razvojem turizma, odnosi se na prostorno planiranje. Ova vrsta planiranja, koja se posebno koristi u zemljama sa tzv. indikativnim planiranjem, zasniva se, s jedne strane, na odgovaraju}em ure|enju prostora uz za{titu `ivotne sredine, i, s druge strane, na projekcijama obima i strukture turisti~ke tra`nje. U su{tini, te`i se integralnom posmatranju turizma, u skladu sa mogu}nostima i karakteristikama prostora. Postojanje odgovaraju}e organizovanosti na makro nivou je jedan od osnovnih preduslova za realizovanje strategijskih ciljeva razvoja turizma u jednoj zemlji. Poseban problem, u vezi sa turizmom, ti~e se potrebe za postojanjem samostalnih organa, kao nosilaca turisti~ke politike kao i organizacionih oblika kojima bi se uskla|ivali raznorodni interesi razli~itih aktera pri definisanju i sprovo|enju turisti~ke politike. Na taj na~in bi mogla biti ostvarena i `eljena ‘’konfederacija’’ interesa, u meri u kojoj se turizam pojavljuje kao integrator raznorodnih privrednih aktivnosti razli~itih privrednih i neprivrednih delatnosti, odnosno kao specifi~na aktivnost u prostoru. Navedene karakteristike odr`ivog razvoja, kao nove paradigme globalnog razvoja turizma, i nagla{ena va`nost strategijskog planiranja i odre|ivanja strategijskih ciljeva razvoja turizma potenciraju zna~aj njihovog prou~avanja i primene u okviru razvoja turizma u na{oj zemlji. Krajnji cilj bi trebalo da bude skladan i uravnote`en, odnosno odr`iv razvoj turizma u odnosu na sve aktere u tom procesu i celokupno okru`enje. U Republici Srbiji su stvoreni odgovaraju}i normativni preduslovi za razvoj turizma dono{enjem Zakona o turizmu 1994. godine, Zakona o izmenama i dopunama Zakona o turizmu 1999. godine, usvajanjem odgovaraju}ih podzakonskih akata-pravilnika, kao i dono{enjem Prostornog plana Republike 1995. godine. Usvojena je i Strategija razvoja turizma do 2010. godine (po~etkom 1999. godine). Realno je o~ekivati da }e nova Vlada inovirati sve navedene dokumente u cilju harmonizacije sa re{enjima Evropske unije i prilago|avanja savremenim tendencijama u razvoju turizma. Nezavisno od postojanja normativnih preduslova za razvoj turizma, treba posebno ukazati na ~injenicu da je u razdoblju od 1989. do 2000. godine delovanjem unutra{njih i spoljnih ~inilaca van sfere turizma do{lo do bitnog umanjenja turisti~kog prometa, posebno inostranog, kao i do drasti~nog smanjenja deviznog priliva od turizma. U odnosu na 1989. godinu, u 2000. godini je zabele`eno smanjenje ukupnog turisti~kog prometa za 47,9%, od ~ega doma}eg za 37,8% a inostranog za 82,9 %. Devizni priliv od turizma je u razdoblju izme|u 1990. i 2000. godine smanjen za 93,6%. Ukoliko ove podatke uporedimo sa ve} navedenim kretanjima obima turisti~kog prometa i deviznog priliva u istom periodu u svetu bi}e jasno uo~ljive razmere na{eg zaostajanja u odnosu na globalne tendencije. Na~elno zalaganj mogu}nos ti za dalju turisti~ku izgradnju. U vezi sa tim presudno }e biti da se postigne uskla|enost i sa~uva vrednost prostora. Treba ista}i, tako|e, da nisu bili prisutni, uz ostale, neki od neophodnih preduslova za istinsku primenu ovoga koncepta-u~e{}e lokalnih zajednica i doprinos nevladinih organizacija. Promenjena dru{tvena klima, te`nja za transparentno{}u i zakonodavno i ostali oblici prilago|avanja zemljama Evropske unije predstavljaju po~etnu ta~ku za istinsko implementiranje na~ela odr`ivog razvoja u proces razvoja turizma u na{oj zemlji. Krajnji cilj bi trebalo da bude skladan i uravnote`en, odnosno odr`ivi razvoj turizma u odnosu na sve aktere u tom procesu i celokupno okru`enje.
U skladu sa op{tim promenama u na{em dru{tvu, poseban zna~aj u artikulisanju op{tedru{tvenih stavova i interesa u vezi sa odr`ivim razvojem turizma ima}e nevladine organizacije (NVO) u funkciji posrednika izme|u institucija i javnog mnjenja. Cilj }e biti stvaranje posebne vrste partnerstva i uvo|enje procesa dijaloga u odr`ivi razvoj turizma. NEVLADINE ORGANIZACIJE I ODR`IVI RAZVOJ TURIZMA U NA[OJ ZEMLJI Nevladine organizacije (NVO) u obliku kakav postoji u razvijenim tr`i{nim privredama po~ele su da se osnivaju u na{oj zemlji tek od 1990. godine u kontekstu procesa pluralizacije na{ega dru{tva. Novoosnovane NVO, odnosno udru`enja i grupe gra|ana, bile su vezane, pre svega, za ekolo{ki pokret a zatim se javljaju i feministi~ke, mirovne-antiratne, humanitarne NVO, kao i NVO za za{titu ljudskih prava i sloboda i gra|anske inicijative. NVO su dale i poseban doprinos demokratskoj transformaciji na{e zemlje. U du`em razdoblju, do promene vlasti u na{oj zemlji, osnovni problemi u funkcionisanju NVO bili su: (a) zatvorenost privrede, nepostojanje me|unarodnih veza zemlje, nedovoljna decentralizacija ekonomskog odlu~ivanja, neodgovaraju}i stepen privatizacije, (b) ignorisanje od strane dr`ave, pre svega kroz neodgovaraju}u i nesigurnu zakonsku regulative, (c) nestabilni i nedovoljni izvori finansiranja, nedostatak sredstava i opreme, (d) nedostatak obuke i profesionalizacije, (e) nedovoljna razmena informacija (umre`enost) i koordinacija. Novo politi~ko okru`enje name}e potrebu za dru{tvenim dijalogom, uvo|enjem novih formi rada i delovanja u nevladinom sektoru, kao i, pre svega, potrebu za hitnim delovanjem u zapo~etom procesu demokratizacije i tranzicije. Prema preporukama III Foruma jugoslovenskih nevladinih organizacija, one treba da u realizaciji svojih programa, kompatibilnih sa programima dr`avnih organa u pojedinim oblastima, iniciraju i razvijaju adekvatne oblike saradnje sa dr`avnim organima i institucijama, da vr{e pritisak na dr`avne organe za re{avanje pojedinih dru{tvenih problema i zadovoljenje potreba gra|ana i da insistiraju na transparentnosti rada dr`avnih organa. NVO je tako|e preporu~eno da animiraju privredni sektor za podr{ku svojim programima i aktivnostima, da razvijaju zajedni~ke programe rada, naro~ito u oblastima profesionalne prekvalifikacije zaposlenih u privrednom sektoru i da sa privrednim sektorom rade na osnivanju lokalnih, doma}ih fondova i fondacija. III forum jugoslovenskih NVO je preporu~io NVO da u cilju pove}anja svog dru{tvenog uticaja: pove}aju profesionalizaciju rada i odgovornost za delovanje kroz transparentnost u realizaciji programa, dono{enju odluk a u organizaciji i finansijskom poslovanju; aktivno rade na {irenju svog ~lanstva i ve}eg uklju~ivanja gra|ana u svoje aktivnosti radi pove}anja kredibiliteta organizacije i programa; svoje programe zasnivaju na identifikovanju potreba gra|ana u svojim lokalnim zajednicama, a ne da ih zasnivaju na instrukcijama donatora; rade zajedni~ke projekte i razvijaju {ire koalicije sa drugim organizacijama; aktivno razvijaju odnose sa javno{}u, rade na regionalnom povezivanju i organizovanju regionalnih Foruma NVO. Takodje je preporu~eno NVO da u skladu sa novim politi~kim i dru{tvenim okru`enjem pro{ire svoje delovanje na nova podru~ja, od kojih posebno treba izdvojiti, u vezi sa razvojem turizma, izgradnju demokratskih institucija i demokratskih procedura i programe podr{ke procesima evropske integracije. Do sada u na{oj zemlji nisu postojale NVO koje su se bavile turizmom, posebno odgovornim i odr`ivim razvojem turizma. Jednim delom te oblasti bavila su se udru`enja i grupe, odnosno NVO, vezane za ekolo{ki pokret. Promenjeni uslovi za razvoj turizma i ponovni pristup me|unarodnom tr`i{tu i me|unarodnim institucijama stvorili su uslove da NVO u oblasti turizma mogu i u na{oj zemlji imati ulogu kao i u tr`i{nim privredama. Posebno se, u tom smislu, isti~e zna~aj nekih od preporuka III Foruma NVO koje se ti~u uloge dr`avnih organa: da uspostave i redovno odr`avaju komunikaciju i konsultacije sa nevladinim organizacijama na svim nivoima u cilju identifikacije potreba gra|ana i uklju~ivanja nevladinih organizacija u re{avanje dru{tvenih problema; da kroz javne konkurse nevladinim organizacijama u~ine dostupnim bud`etska sredstva namenjena finansiranju udru`enja gra|ana; da dr`avni organi u lokalnim zajednicama podsti~u ~vr{}u saradnju izme|u privrednog sektora, dr`avnih organa i NVO kako bi se stvarale lokalne razvojne koalicije; da u svom radu konsultuju i koriste analize i kapacitete NVO, naro~ito u
domenu ekspertskih analiza i predloga, obrazovanja, davanja stru~nih mi{ljenja i sli~no; da u~ine transparentnim podatke potrebne za sprovo|enje programa nevladinih organizacija. Doprinos NVO odgovornom i odr`ivom razvoju turizma u na{oj zemlji, u cilju predstavljanja i za{tite interesa javnosti, treba posebno da bude izra`en na slede}i na~in: u~e{}em NVO u savetni~kim odborima vezanim za odr`ivi razvoj na svim nivoima vlade i turisti~ke privrede, obezbe|ivanjem lokalne podr{ke odgovaraju}em odr`ivom razvoju turizma i protivljenje neodgovaraju}em razvoju turizma, promovisanje uklju~ivanja lokalnog stanovni{tva u istra`ivanje i prikupljanje podataka vezano za odr`ivi turizam, uklju~ivanje u proces obrazovanja naj{ire javnosti o ekonomskom zna~aju odr`ivog razvoja turizma, potrebi za obezbe|ivanjem resursne osnove i odgovaraju}em pona{anju od strane vlade, turisti~ke privrede i turista, pra}enje uticaja turizma na lokalnu kulturu i okru`enje, pravi~no u~e{}e u lokalnom razvoju turizma, uticaj drugih privrednih delatnosti na odr`ivi turizam i obaveze vlade i privrede u odnosu na odr`ivi turizam. Nesumnjivo je da }e predstoje}e razdoblje biti obele`eno zna~ajnijom ulogom NVO u razvoju na{e zemlje. To }e se posebno odnositi na oblast turizma, koja je po definiciji raznorodna i slo`ena. NVO }e imati sve pretpostavke da svojom stru~no{}u i nezavisno{}u budu pravi partneri drugim klju~nim akterima u procesu odgovornog i odr`ivog razvoja turizma. CENTAR ZA ODGOVORNI I ODR@IVI RAZVOJ TURIZMA (CenORT) KAO NEVLADINA ORGANIZACIJA U OBLASTI TURIZMA Ukoliko `elimo da turizam na{e zemlje posti`e rezultate u saglasju sa ukupnim resursima, razvoj turizma mora prevazi}i sva navedena ograni~enja i biti u saglasnosti sa ukupnim okru`enjem na odgovoran i odr`iv na~in.. Takodje, moramo te`iti ka uklapanju u aktuelne svetske tendencije u oblasti razvoja turizma i ka harmonizaciji odnosno primeni iskustava i pravila, posebno zemalja Evropske unije. To je i bio osnovni razlog da se vi{e eksperata iz raznih oblasti vezanih za razvoj turizma okupe oko ove ideje i oforme Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma (CenORT), kao nevladino, nestrana~ko i neprofitno udru`enje gra|ana, odnosno kao nevladinu organizaciju (NVO). Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma (CenORT ima ulogu istra`iva~kog, savetodavnog, informativno-dokumentacionog i komunikacionog sredi{ta za oblast odgovornog i odr`ivog razvoja turizma, odnosno za aktivnosti u vezi sa savremenim tendencijama u razvoju turizma. Cilj delovanja CenORT-a je nau~no i stru~no istra`ivanje odgovornog i odr`ivog razvoja turizma, edukovanje i razvijanje svesti o zna~aju i uticajima turizma na privredni i dru{tveni razvoj. Osnovni cilj je obavljanje aktivnosti nevladine organizacije kako bi se uticalo na dono{enje odluka i kreiranje politike na svim nivoima, koji }e uklju~iti postulate odgovornog i odr`ivog razvoja turizma uz saobra`avanje globalnim tendencijama u ovoj oblasti. U ostvarivanju osnovnih ciljeva postojanja i rada, CenORT, kao nevladina organizacija, posebno }e: organizovati nau~ne i stru~ne radnike za rad na nau~nim, stru~nim i istra`iva~kim projektima iz oblasti odgovornog i odr`ivog razvoja turizma, organizovati, samostalno ili u zajednici sa drugim organizacijama, stru~ne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike stru~nog usavr{avanja u domenu za dru{tveno odgovorni i odr`ivi razvoj turizma prikupljati i obradjivati nau~nu i stru~nu literaturu iz oblasti odgovornog i odr`ivog razvoja turizma, komunicirati i sara|ivati sa doma}im i inostranim, posebno regionalnim i me|unarodnim organizacijama, vezanim za odr`ivi i odgovorni razvoj turizma, postavljati osnove za saradnju i odgovaraju}i status sa relevantnim organizacijama Ujedinjenih nacija, Evropske unije i dr, ustanoviti sistem komuniciranja i odgovaraju}ih odnosa izme|u CenORT-a, kao nevladine organizacije, i republi~kih i saveznih ministarstava nadle`nih za turizam, kao i sa drugim dr`avnim organima i organizacijama relevantnim za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma. U svim navedenim aktivnostima CenORT }e saradjivati sa doma}im, stranim i regionalnim nevladinim organizacijama, kao i sa odgovaraju}im organima i telima medjunarodnih i doma}ih vladinih i medjuvladinih organizacija. Bitna osnova za uspeh rada CenORT-a na odgovornom i odr`ivom razvoju turizma u na{oj zemlji je edukacija svih glavnih u~esnika o osnovama odgovornog i odr`ivog razvoja turizma i o na~inima ostvarivanja dijaloga i partnerstva izme|u NVO i drugih glavnih aktera u cilju odgovorne upotrebe ukupnih resursa u procesu razvoja turizma. EDUKACIJA KAO OSNOVA ZA UVO\ENJE NA^ELA ODR@IVOSTI U RAZVOJ TURIZMA
Centar za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma smatra svojom obavezom da upozna {iru javnost sa relevantnim me|unarodnim dokumentima i klju~nim stavovima koji se ti~u odgovornog i odr`ivog razvoja turizma. Doma}a javnost je upoznata sa nekim od tih dokumenata koji su sadr`ani u publikaciji ‘’Odgovorni i odr`ivi razvoj turizma u XXI veku – Agenda 21 za turisti~ku privredu, Op{ti eti~ki kodeks u turizmu’’. Korak dalje predstavlja upoznavanje sa dokumentima Ujedinjenih nacija, nevladinih organizacija kao i sa me|unarodnim deklaracijama vezanim za kompleks odgovornog i odr`ivog razvoja turizma. Knjigu koja je pred Vama ~ine tri osnovna dela. Prvi i najva`niji posve}en je odnosu izme|u, s jedne strane, odgovornog i odr`ivog razvoja turizma i, s druge strane, nevladinih organizacija. Sadr`i bitna dokumenta Ujedinjenih nacija, njenih konferencija i nevladinih organizacija o `ivotnoj sredini i razvoju, odnosu biolo{ke raznovrsnosti i odr`ivog turizma, mestu NVO u Agendi 21, ulozi NVO u odr`ivom razvoju i zna~aju strategije odr`ivog razvoja za evropski turizam. Drugi deo se odnosi na obele`avanje 2002. godine kao godine ekoturizma, koje je progla{eno od strane Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija. Sadr`i dokumenta i stavove, po tom pitanju, Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija, Svetske turisti~ke organizacije, Programa Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i nevladinih organizacija. Posebno je bitna polemika izme|u NVO sa Juga i Severa u odnosu na karakter obele`avanja Godine ekoturizma, koja odra`ava i dublje razlike izme|u ovih NVO. U tre}em delu predstavljeni su osnovni dokumenti Ujedinjenih nacija u vezi Svetskim samitom o odr`ivom razvoju, koji }e se odr`ati 2002. godine u Johanesburgu, Ju`na Afrika – o mestu i ulozi odr`ivog razvoja turizma na tom skupu, kao i o rezultatima sprovo|enja zaklju~aka Konferencije o `ivotnoj sredini i razvoju odr`ane 1992. godine u Rio de @aneiru, Brazil. Knjiga je namenjena svim u~esnicima-partnerima u procesu odgovornog i odr`ivog razvoja turizma. Posebno smo zainteresovani da bude dostupna predstavnicima lokalnih organa vlasti, lokalnih zajednica i svih uklju~enih i zainteresovanih za odr`ivost razvoja turizma na lokalnom nivou, prvenstveno za o~uvanje lokalne kulture i svega {to ~ini osobenost lokalnih zajednica. Dug put uobi~ajeno po~inje malim koracima. Za nas je izdavanje ove publikacije, ovaj mali korak na putu ka odgovornom i odr`ivom razvoju turizma u na{oj zemlji, zna~io mnogo rada i napora. Nadamo se da }e nam se na tom nimalo lagodnom ali svrsishodnom putu uskoro priklju~iti i drugi. * dr Jovan Popesku, predsednik Upravnog odbora Centra za odgovorni i odr`ivi razvoj turizma
DEKLARACIJA O @IVOTNOJ SREDINI I RAZVOJU* PREAMBULA
Konferencija Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, sastaju}i se u Rio de @aneiru od 3. do 14. juna 1992. godine, reafirmi{u}i Deklaraciju Konferencije Ujedinjenih nacija o ljudskom okru`enju, koja je usvojena u Stokholmu, 16. juna 1972. godine i `ele}i da je nadogradi, sa ciljem ustanovljavanja novog i pravi~nog globalnog partnerstva kroz kreiranje novih nivoa saradnje izme|u dr`ava, klju~nih sektora drustva i ljudi, rade}i u susret me|unarodnim sporazumima koji po{tuju interese svih i {tite integritet globalnog sistema `ivotne sredine i razvoja priznaju}i integralnu i me|uzavisnu prirodu Zemlje, na{eg doma,
PROGLA[AVA:
Na~elo 1 Ljudska bi}a su u centru paznje odr`ivog razvoja. Ona imaju pravo na zdrav i produktivan `ivot u saglasju sa prirodom. Na~elo 2 U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija i na~elima me|unarodnog prava, dr`ave imaju suvereno pravo da, shodno sopstvenim environmentalnim i razvojnim politikama, koriste sopstvene resurse, i odgovornost da osiguraju da aktivnosti unutar njihovih nadle`nosti ili kontrole ne uzrokuju o{te}enje `ivotne sredine drugih dr`ava ili oblasti izvan granica nacionalne nadle`nosti. Na~elo 3 Pravo na razvoj mora biti ispunjeno tako da pravi~no zadovoljava razvojne i environmentalne potrebe sada{nje i budu}ih generacija. Na~elo 4 U cilju dostizanja odr`ivog razvoja, za{tita `ivotne sredine }e ~initi sastavni deo razvojnog procesa i ne mo`e se razmatrati izolovano od njega. Na~elo 5 Sve dr`ave i svi narodi }e sara|ivati u su{tinskom zadatku iskorenjivanja siromastva, kao neophodnog preduslova za odr`ivi razvoj, u cilju smanjenja razlike `ivotnog standarda i boljeg zadovoljavanja potreba ve}ine ljudi na svetu. Na~elo 6 Specifi~an prioritet bi}e dat posebnom polo`aju i potrebama zemalja u razvoju, naro~ito najnerazvijenijim i onim sa najosetljivijom `ivotnom sredinom. Me|unarodne aktivnosti u oblasti `ivotne sredine i razvoja treba tako|e da se odnose i na interese i potrebe svih zemalja. Na~elo 7 Dr`ave }e sara|ivati u duhu globalnog partnerstva da bi o~uvale, za{titile i obnovile zdravlje i integritet ekosistema Zemlje. U pogledu razli~itog doprinosa globalnoj degradaciji `ivotne sredine, dr`ave imaju zajedni~ke ali diferencirane odgovornosti. Razvijene zemlje priznaju odgovornost koju snose u me|unarodnim te`njama za odr`ivim razvojem, u pogledu pritisaka koje njihova dru{tva cine na globalnu `ivotnu sredinu, kao i u pogledu tehnologija i finansijskih resursa kojima one upravljaju. Na~elo 8 Da bi dostigle odr`iv razvoj i vi{i kvalitet `ivota za sve ljude, dr`ave treba da smanje ili ukinu neodr`ive obrasce proizvodnje i potro{nje i da promovi{u odgovaraju}e demografske politike. Na~elo 9 Dr`ave treba da sara|uju na u~vr{}ivanju osnovnih nau~nih preduslova za odr`ivi razvoj, unapre|uju}i nau~no razumevanje kroz razmenu nau~nog i tehnolo{kog znanja, i {ire}i razvoj, prilago|avanje, ~irenje i transfer tehnologija, uklju~uju}i nove i inovativne tehnologije.
Na~elo 10 Pitanja `ivotne sredine se najbolje re{avaju u~e{}em svih zainteresovanih gra|ana na odgovaraju}em nivou. Na nacionalnom nivou, svaki pojedinac }e imati odgovaraju}i pristup informacijama o `ivotnoj sredini koje imaju organi vlasti, uklju~uju}i informacije o opasnim materijalima i aktivnostima u sopstvenim zajednicama, kao i mogu}nost da u~estvuju u procesu dono{enja odluka. Dr`ave }e olak{avati i podr`avati op{tu svest i u~e{}e javnosti time {to }e ~initi informacije {iroko dostupnim. Bi}e obezbe|en efikasan pristup pravnoj i administrativnoj proceduri, uklju~uju}i od{tetu i pravnu pomo}. Na~elo 11 Dr`ave }e doneti efikasnu zakonsku regulativu u vezi sa `ivotnom sredinom. Standardi `ivotne sredine, ciljevi upravljanja i prioriteti treba da odraze environmentalni i razvojni kontekst na koji se primenjuju. Standardi koje primenjuju neke zemlje mogu biti neodgovaraju}i i izazvati neopravdane ekonomske i dru{tvene tro{kove drugim zemljama, posebno zemljama u razvoju. Na~elo 12 Dr`ave treba da sara|uju u unapre|ivanju podr`avaju}eg i otvorenog me|unarodnog ekonomskog sistema, koji bi vodio ka ekonomskom rastu i odr`ivom razvoju u svim zemljama, da bi se bolje suo~io sa problemima degradacije `ivotne sredine. Mere trgovinske politike za potrebe `ivotne sredine ne bi trebalo da sadr`e sredstva proizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili skrivenih ograni~enja me|unarodne trgovine. Treba izbegavati jednostrane akcije koje se ti~u izazova za `ivotnu sredinu van jurisdikcije zemalja uvoznika. Mere u oblasti `ivotne sredine koje se odnose na me|udr`avne ili globalne probleme zivotne sredine treba da, koliko god je mogu}e, budu zasnovane na me|unarodnoj saglasnosti. Na~elo 13 Dr`ave treba da usvoje nacionalne zakone koji se odnose na odgovornost i nadoknadu za `rtve zaga|enja i drugih o{te}enja `ivotne sredine. Dr`ave }e, tako|e, sara|ivati na ekspeditivniji i mnogo odre|eniji na~in u cilju usvajanja me|unarodnog zakona, koji }e se odnositi na odgovornost i nadoknadu za negativne efekte degradiranja `ivotne sredine izazvane aktivnostima u njihovoj nadle`nosti, ili kontrolu u oblastima izvan njihove nadle`nosti. Na~elo 14 Dr`ave treba efikasno da sara|uju u obeshrabrivanju ili prevenciji preme{tanja ili transfera u druge dr`ave bilo kakvih aktivnosti ili supstanci koje prouzrokuju ozbiljnu degradaciju `ivotne sredine ili za koje se poka`e da su opasne po ljudsko zdravlje. Na~elo 15 U cilju za{tite `ivotne sredine, dr`ave }e siroko primeniti obazriv pristup, shodno svojim mogu}nostima. Tamo gde postoji opasnost od ozbiljne ili nepovratne {tete, nedostatak potpunih nau~nih ~injenica nece biti kori{}en kao razlog za odlaganje primene tro{kovno efikasnih mera prevencije degradacije `ivotne sredine. Na~elo 16 Dr`avni organi vlasti treba da insistiraju na unapre|ivanju internacionalizacije tro{kova `ivotne sredine i kori{}enju ekonomskih instrumenata, uzimaju}i u obzir pristup da zaga|iva~ treba, u principu, da podnese tro{ak zaga|ivanja, sa obavezom prema op{tem interesu i bez zaobila`enja me|unarodne privrede i investicija. Na~elo 17 Procena uticaja na `ivotnu sredinu, kao nacionalni instrument, bi}e u~injena za predlo`ene aktivnosti koje verovatno imaju zna~ajan negativan uticaj na `ivotnu sredinu i predmet su odluke kompetentnog nacionalnog organa.
Na~elo 18 Dr`ave }e odmah obavestavati druge dr`ave o bilo kakvoj prirodnoj katastrofi ili drugim slu~ajevima opasnosti koji bi mogli da izazovu iznenadne {tetne efekte na `ivotnu sredinu tih zemalja. Me|unarodna zajednica }e u~initi sve napore da bi pomogla pogo|enim zemljama. Na~elo 19 Dr`ave }e obezbediti prethodno i pravovremeno obave{tavanje i relevantne informacije potencijalno pogo|enim zemljama o aktivnostima koje mogu imati zna~ajni negativni me|udr`avni efekat na `ivotnu sredinu, i konsultova}e se sa ovim zemljama u po~etnoj fazi i sa dobrim namerama. Na~elo 20 @ene imaju vitalnu ulogu u upravljanju i razvoju `ivotne sredine. Stoga je njihovo potpuno u~e{}e su{tinsko da bi se dostigao odr`ivi razvoj. Na~elo 21 Kreativnost, ideali i hrabrost mladih celog sveta treba da budu mobilisani na unapre|enju globalnog partnerstva u cilju ostvarenja odr`ivog razvoja i obezbe|enja bolje budu}nosti za sve. Na~elo 22 Domoroda~ko stanovnistvo i njegove zajednice, kao i druge lokalne zajednice, imaju bitnu ulogu u upravljanju `ivotnom sredinom i njenim razvojem, zbog njihovog znanja i tradicionalnih vestina. Dr`ave treba da priznaju i valjano podr`e njihov identitet, kulturu i interese i da omogu}e njihovo efikasno u~e{}e u ostvarivanju odr`ivog razvoja. Na~elo 23 Treba za{tititi `ivotnu sredinu i prirodne resurse ljudi koji su potla~eni, pod dominacijom ili okupacijom. Na~elo 24 Vo|enju rata je svojstvena destrukcija odr`ivog razvoja. Zbog toga bi dr`ave trebalo da po{tuju me|unarodno pravo koje pru`a za{titu `ivotnoj sredini u razdobljima ratnih konflikata, kao i da, ukoliko je potrebno, sara|uju u daljem razvoju ovog me|unarodnog prava. Na~elo 25 Mir, razvoj i za{tita `ivotne sredine su me|usobno zavisni i nerazdvojivi. Na~elo 26 Dr`ave }e mirno re{avati sve svoje sporove oko `ivotne sredine, uz pomo} odgovaraju}ih sredstava, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Na~elo 27 Dr`ave i narodi }e sa dobrim namerama i u duhu partnerstva sara|ivati u ispunjavanju na~ela sadr`anih u ovoj Deklaraciji i u budu}em razvoju me|unarodnog prava u oblasti odr`ivog razvoja.
JA^ANJE ULOGE NEVLADINIH ORGANIZACIJA: PARTNERI U ODR@IVOM RAZVOJU*
Osnove za akciju
1. Nevladine organizacije igraju zna~ajnu ulogu u oblikovanju i sprovo|enju participativne demokratije. Njihov kredibilitet po~iva na odgovornoj i konstruktivnoj ulozi koju imaju u drustvu. Formalne i neformallne organizacije, kao i gra|anski pokreti, treba da budu priznati za partnere u primeni Agende 21. Priroda nezavisne uloge koje imaju nevladine organizacije u okviru drustva poziva na realno u~e{}e; u tom smislu, nezavisnost je glavna osobina nevladinih organizacija i preduslov za istinsku participaciju. 2. Jedan od glavnih izazova s kojim se suo~ava svetska zajednica u te`nji za zamenom neodr`ivih obrazaca razvoja i odr`ivim razvojem koji je pouzdan za `ivotnu sredinu, jeste potreba za aktiviranjem ose}aja za zajedni~ki cilj u ime svih delova dru{tva. Sanse za oblikovanje ovakvog ose}aja za cilj zavisi}e od volje svih delova dru{tva da u~estvuju u istinskom partnerstvu i dijalogu, priznaju}i nezavisne uloge, odgovornosti i posebne mogu}nosti svih sektora. 3. Nevladine organizacije, uklju~uju}i i one neprofitne grupe na koje se odnosi ovaj odeljak Agende 21, poseduju dobro utvr|eno i raznovrsno iskustvo, stru~nost i sposobnost u oblastima koje }e biti od posebnog zna~aja za primenu i ocenu environmentalno pouzdanog i dru{tveno odgovornog odr`ivog razvoja, kao {to je predo~eno kroz Agendu 21. Zajednica nevladinih organizacija stoga nudi globalnu mre`u koja treba da bude povezana, sposobna i sna`na u podr{ci naporima za postizanje ovih zajedni~kih ciljeva. 4. Da bi se obezbedila realizacija najve}eg mogu}eg doprinosa nevladinih organizacija, treba u nadle`nim institucijama i programima namenjenim sprovo|enju Agende 21 promovisati maksimalno mogu}u komunikaciju izme|u me|unarodnih organizacija, nacionalnih i lokalnih organa vlasti i nevladinih organizacija.
Ciljevi
5. Drustvo, vlade i me|unarodni organi treba da razviju mehanizme koji }e dozvoliti nevladinim organizacijama da odgovorno i efikasno igraju svoju partnersku ulogu u procesu environmentalno pouzdanog i odr`ivog razvoja. 6. U pogledu ja~anja uloge nevladinih organizacija kao partnera u dru{tvu, sistem Ujedinjenih nacija i vlade treba da iniciraju, u saradnji sa nevladinim organizacijama, proces za ocenu formalnih procedura i mehanizama za uklju~ivanje ovih organizacija na svim nivoima , od kreiranja politike i dono{enja odluka do njihove primene. 7. Do 1995. godine treba uspostaviti uzajamno produktivan dijalog na nacionalnom nivou izme|u svih vladinih i nevladinih organizacija i njihove samoorganizovane mre`e, da bi se uspostavila i ja~ala njihova uloga u uvo|enju environmentalno ispravnog i odgovornog razvoja. 8 Vlade i me|unarodni organi treba da promovi{u i obezbede u~e{}e nevladinih organizacija u koncipiranju, ustanovljavanju i proceni zvani~nih mehanizama i formalnih procedura stvorenih radi uvida u sprovo|enje Agende 21 na svim nivoima.
Aktivnosti
9. Sistem Ujedinjenih nacija, uklju~uju}i me|unarodne agencije za finansije i razvoj, i sve me|uvladine organizacije i forume, treba da, u konsultaciji sa nevladinim organizacijama, preduzmu mere za: (a) Pregled i izve{tavanje o na~inima za pobolj{anje postoje}ih procedura i mehanizama putem kojih nevladine organizacije doprinose utvr|ivanju politika, dono{enju odluka, sprovo|enju i oceni, i to na nivou pojedinih agencija, u me|uagencijskim diskusijama i na konferencijama Ujedinjenih nacija;
(b) Na osnovu gornjeg paragrafa (a), pobolj{anje postoje}ih ili, tamo gde ne postoje, uvo|enje novih mehanizama i procedura u okviru svake agencije, da bi se stimulisalo stru~no mi{ljenje i stavovi nevladinih organizacija u kreiranju politike i programa, sprovo|enju i oceni; (c) Ponovno razmatranje nivoa finansijske i administrativne podr{ke nevladinim organizacijama i stepena i efikasnosti njihovog uklju~ivanja u sprovo|enje projekata i programa, sa osvrtom na pove}anje njihove uloge kao partnera u drustvu; (d) Stvaranje otvorenih i efikasnih sredstava za ostvarivanje u~e{}a nevladinih organizacija u procesima koji su uvedeni radi revizije i procene sprovo|enja Agende 21 na svim nivoima; (e) Promovisanje i obezbe|ivanje da nevladine organizacije i njihove samoorganizovane mre`e doprinesu ponovnom procenjivanju i oceni politika i programa stvorenih za sprovo|enje Agende 21, uklju~uju}i i podr{ku nevladinim organizacijama u zemljama u razvoju i njihovim samoorganizovanim mre`ama; (f) Uzimanje u obzir zaklju~aka sistema revizije i ocenjivanja nevladinih organizacija u odgovaraju}im izve{tajima Generalnog sekretara Generalnoj skupstini, kao i svim odgovaraju}im organizacijama Ujedinjenih nacija i drugim me|uvladinim organizacijama i forumima koji su povezani sa sprovo|enjem Agende 21, u saglasnosti sa procesom revizije za potrebe Agende 21; (g) Obezbe|ivanje pristupa nevladinih organizacija ta~nim i pravovremenim podacima i informacijama, da bi se unapredila efikasnost njihovih programa i aktivnosti i njihova uloga u podr{ci odr`ivom razvoju. 10. Vlade treba da preduzmu mere za: (a) Ustanovljavanje i pro{irivanje postoje}eg dijaloga sa nevladinim organizacijama i njihovim samoorganizovanim mre`ama koje predstavljaju razli~ite sektore, {to mo`e biti od koristi za: (i) razmatranje prava i odgovornosti ovih organizacija; (ii) efikasno kanalisano integrisanje nevladinog doprinosa vladinoj politici procesa razvoja; i (iii) olak{avanje koordinacije nevladinog sektora u ostvarivanju nacionalnih politika na programskom nivou; (b) Podr`avanje i omogu}avanje partnerstva i dijaloga izme|u lokalnih nevladinih organizacija i lokalnih organa vlasti u aktivnostima koje imaju za cilj odrzivi razvoj; (c) Uklju~ivanje nevladinih organizacija u nacionalne mehanizme ili procedure uvedene radi sprovo|enja Agende 21, doprinose}i najboljoj upotrebi njihovih posebnih mogu}nosti, naro~ito u oblasti obrazovanja, smanjenja siroma{tva i za{tite i rehabilitacije `ivotne sredine; (d) Uzimanje u obzir zaklju~aka nevladinih organizacija, u okviru nadgledanja i ponovnog razmatranja, u cilju kreiranja i ocenjivanja politika koje se ti~u sprovo|enja Agende 21 na svim nivoima; (e) Ocena vladinih sistema obrazovanja, da bi se odredili na~ini za uklju~ivanje i pove}anje u~e{}a nevladinih organizacija u oblast formalnog i neformalnog obrazovanja i svesti javnosti; (f) ^injenje raspolo`ivim i dostupnim podataka i informacija neophodnih nevladinim organizacijama za njihov efikasan doprinos u istra`ivanju i stvaranju, sprovo|enju i ocenjivanju programa.
Sredstva za sprovo|enje
(a) Finansiranje i procena tro{kova 11. U zavisnosti od rezultata procesa procene i od evolucije pogleda na to kako najbolje izgraditi partnerstvo izme|u zvani~nih organizacija i grupa nevladinih organizacija, relativno ograni~eni, ali nepredvidivi tro{kovi, na me|unarodnom i nacionalnom nivou, bi}e uklju~eni u pobolj{avanje konsultativnih procedura i mehanizama. Nevladinim organizacijama ce, tako|e, biti potrbno dodatno finansiranje za podr{ku njihovom osnivanju, napredovanju ili doprinosu sistemima nadgledanja Agende 21. Ovi tro{kovi }e biti zna~ajni, ali ne mogu biti pouzdano procenjeni na osnovu postoje}ih informacija. (b) Izgradnja pravne sposobnosti 12. Organizacije u sistemu Ujedinjenih nacija i druge me|uvladine organizacije i forumi, bilateralni programi i privatni sektor, kad je to pogodno, mora}e da obezbede pove}anu finansijsku i
administrativnu podr{ku za nevladine organizacije i njihove samoorganizovane mre`e, posebno za one osnovane u zemljama u razvoju, koje doprinose pra}enju i oceni programa Agende 21 da obezbede obuku za nevladine organizacije (i da im pomognu da razviju sopstvene programe obuke) na me|unarodnom i regionalnim nivoima, kako bi se pove}ala njihova partnerska uloga u kreiranju i sprovo|enju programa. 13. Vlade }e morati da uvedu ili oja~aju, u zavisnosti od specifi~nih uslova u svakoj zemlji, sve zakonodavne mere neophodne za omogu}avanje osnivanja konsultantskih grupa nevladinih organizacija i da obezbede pravo nevladinih organizacija da za{tite op{ti interes kroz lokalne aktivnosti.
POVELJA O ODR@IVOM TURIZMU Mi, u~esnici Svetske konferencije o odr`ivom turizmu, okupljeni u Lanzarotu, Kanarska ostrva, [panija, 27-28. aprila 1995. godine, Svesni da turizam, kao svetski fenomen, ima dodira sa najvi{im i najdubljim te`njama svih ljudi i da je, tako|e, va`an ~inilac dru{tveno- ekonomskog i politi~kog razvoja u mnogim zemljama, Uva`avaju}i ambivalentnu prirodu turizma, jer on mo`e pozitivno doprineti dru{tveno-ekonomskom i kulturnom napretku, dok u isto vreme mo`e dovesti do degradacije okru`enja i gubitka lokalnog identiteta, te mu zbog toga treba pri}i globalnom metodologijom, Svesni da su resursi na kojima se zasniva turizam osetljivi i da postoji rastu}a te`nja za pobolj{anjem kvaliteta okru`enja, Uva`avaju}i da turizam pru`a priliku za putovanje i upoznavanje drugih kultura, i da razvoj turizma mo`e pomo}i u uspostavljanju ~vr{}ih veza i mira izme|u naroda, stvaraju}i savest koja po{tuje raznolikost kultura i na~ina `ivota, Pozivaju}i se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je usvojila Generalna skup{tina Ujedinjenih nacija i na razli~ite deklaracije Ujedinjenih nacija i regionalne sporazume o turizmu, okru`enju, o~uvanju kulturnog nasle|a i o odr`ivom razvoju, Vo|eni principima izlo`enim u Deklaraciji iz Rija o okru`enju i razvoju i preporukama koje proisti~u iz Agende 21, Pozivaju}i se na prethodne deklaracije o turizmu, kao {to je Deklaracija iz Manile o svetskom turizmu, Deklaracija iz Haga i Povelju o pravima u turizmu i Kodeks u turizmu, Uva`avaju}i potrebu za razvojem turizma koji zadovoljava ekonomska o~ekivanja i zahteve okru`enja, uz po{tovanje ne samo dru{tvene i fizi~ke strukture destinacija, ve} tako|e i lokalnog stanovni{tva, Smatraju}i prioritetom o~uvanje i ja~anje ljudskog dostojanstva lokalnih zajednica i turista, Svesni potrebe za uspostavljanjem efikasnog saveza me|u glavnim u~esnicima u oblasti turizma kako bi se ostvarila nada o turizmu odgovornijem prema na{em zajedni~kom nasle|u, APELUJEMO na me|unarodnu zajednicu, a posebno URGIRAMO da vlade, drugi dr`avni organi, donosioci odluka i profesionalci u oblasti turizma, dr`avna i privatna udru`enja i institucije ~ije se aktivnosti odnose na turizam, kao i sami turisti, prihvate principe i ciljeve Deklaracije koji slede: 1. Razvoj turizma }e se zasnivati na kriterijumu odr`ivosti, {to zna~i da on mora biti dugoro~no ekolo{ki podno{ljiv, ali i ekonomski vitalan i eti~ki i dru{tveno pravi~an za lokalne zajednice. Odr`ivi razvoj je vo|eni proces koji predvi|a globalno upravljanje resursima tako da se obezbedi njihova vitalnost, {to omogu}ava na{em da bude o~uvano prirodno i kulturno bogatstvo, uklju~uju}i i za{ti}ene oblasti. Kao mo}an instrument razvoja, turizam mo`e i treba da aktivno u~estvuje u strategiji odr`ivog razvoja. Uslov za ispravno upravljanje turizmom jeste da odr`ivost resursa od kojih on zavisi mora biti garantovana.
2.
Turizam treba da doprinese odr`ivom razvoju i da bude integrisan u prirodno, kulturno i ljudsko okru`enje; on mora po{tovati osetljive balanse koji su karakteristika mnogih turisti~kih destinacija, naro~ito malih ostrva i ekolo{ki osetljivih podru~ja. Turizam treba da obezbedi prihvatljivu evoluciju u vezi sa svojim delovanjem na prirodne resurse, biodiverzitet i mogu}nost asimilacije svih uticaja ili otpadaka koje sam proizvodi. 3. Turizam mora voditi ra~una o svom dejstvu na kulturno nasle|e i elemente tradicije, na aktivnosti i dinamiku svake lokalne zajednice. Uva`avanje ovih lokalnih ~inilaca i podr{ka identitetu, kulturi i interesima lokalne zajednice mora uvek igrati centralnu ulogu u formulisanju strategija turizma, naro~ito u zemljama u razvoju. 4. Aktivan doprinos turizma odr`ivom razvoju neophodno unapred pretpostavlja solidarnost, uzajamno po{tovanje i u~e{}e svih aktera, i dr`avnih i privatnih, uklju~enih u ovaj proces, i mora biti zasnovan na efikasnim mehanizmima saradnje na svim nivoima: lokalnom, nacionalnom, regionalnom i me|unarodnom. 5. O~uvanje, za{tita i uva`avanje vrednosti prirodnog i kulturnog nasle|a predstavljaju prioritetnu oblast saradnje. Iz ovog pristupa proisti~e da svi koji su odgovorni moraju preuzeti na sebe istinski izazov kulturnih, tehnolo{kih i profesionalnih inovacija, i moraju, tako|e, ulo`iti ogroman napor da stvore i primene integrisane instrumente planiranja i upravljanja. 6. Kriterijumi kvaliteta vezani kako za o~uvanje turisti~ke destinacije, tako i za mogu}nost zadovoljenja turista, odre|eni u saradnji sa lokalnim zajednicama i saglasni sa principima odr`ivog razvoja, treba da predstavljaju prioritetne ciljeve u formulisanju stategija i projekata u turizmu. 7. Da bi u~estvovao u odr`ivom razvoju, turizam se mora zasnivati na raznolikosti mogu}nosti koje nudi lokalna ekonomija. On treba da bude potpuno integrisan i da pozitivno doprinosi lokalnom privrednom razvoju. 8. Sve opcije razvoja turizma moraju efikasno slu`iti pobolj{anju kvaliteta `ivota svih ljudi i moraju uticati na dru{tveni i kulturni napredak svake destinacije. 9. Vlade i nadle`ni organi, uz u~e{}e nevladinih organizacija i lokalnih zajednica, preduze}e aktivnosti u cilju integrisanja planiranja u turizmu kao doprinosa odr`ivom razvoju. 10. Uz uva`avanje ekonomske i dru{tvene kohezije me|u narodima sveta, kao fundamentalnog principa odr`ivog razvoja, potrebno je bez odlaganja promovisati mere koje dozvoljavaju pravi~niju raspodelu koristi i tro{kova turizma. Ovo podrazumeva promenu obrazaca potro{nje i uvo|enje metoda obrazovanja cena koji podrazumeva uklju~ivanje tro{kova okru`enja. Vlade i multilateralne organizacije treba da smatraju prioritetom i oja~aju direktnu i indirektnu pomo} projektima u turizmu koji doprinose kvalitetu `ivotne sredine. U ovom kontekstu, neophodno je temeljno istra`iti primenu me|unarodno usagla{enih ekonomskih, pravnih i fiskalnih instrumenata da bi se osigurala odr`iva upotreba resursa u turizmu.
11.
Poseban prioritet bi}e dat, u oblasti tehni~ke saradnje i finansijske pomo}i za odr`ivi razvoj turizma, ekolo{ki i kulturno osetljivim prostorima, sada i u budu}nosti. Sli~no ovome, poseban tretman treba da bude dat zonama koje su bile degradirane primenom turisti~kih modela koji su zastareli ili imaju znatan negativan uticaj. 12. Unapre|enje alternativnih oblika turizma koji su kompatibilni sa principima odr`ivog razvoja, uz podr{ku uno{enju raznolikosti, predstavlja garanciju stabilnosti u srednjoro~nom i dugoro~nom razdoblju. U vezi sa ovim, postoji potreba, naro~ito za mnoga mala ostrva i ekolo{ki osetljiva podru~ja, da aktivno sprovode i ja~aju regionalnu saradnju. 13. Vlade, privreda, organi vlasti i nevladine organizacije vezane za turizam treba da u~estvuju u unapre|enju i stvaranju otvorenih poslovnih veza za istra`ivanje, {irenje informacija i transfer odgovaraju}eg znanja o turizmu i ekolo{ki odr`ivim tehnologijama u turizmu. 14. Ustanovljenje politike odr`ivog turizma neophodno zahteva podr{ku i promociju ekolo{ki kompatibilnih sistema upravljanja u turizmu, studije izvodljivosti u vezi za transformaciju ovog sektora, kao i uvo|enje probnih projekata i razvoj me|unarodnih programa saradnje. 15. Turisti~ka privreda, zajedno sa organima i nevladinim organizacijama, ~ije su aktivnosti vezane za turizam, stvori}e specifi~ne okvire za pozitivne i preventivne akcije u cilju obezbe|ivanja odr`ivog razvoja turizma i ustanoviti programe podr{ke za uvo|enje ovakve prakse. Oni }e nadgledati dostignu}a, izve{tavati o rezultatima i razmenjivati iskustva. 16. Posebnu pa`nju treba posvetiti ulozi i ekolo{kim posledicama saobra}aja u okviru turizma i razvoju ekonomskih instrumenata stvorenih radi smanjenja upotrebe neobnovljivih vidova energije i podr{ke recikliranju i minimizaciji otpada u turisti~kim centrima. 17. Usvajanje i uvo|enje propisa o upravljanju pogodnom za odr`ivost, od strane glavnih u~esnika uklju~enih u turizam, naro~ito privrede, fundamentalni su ukoliko turizam treba da bude odr`iv. Takvi propisi mogu biti efikasni instrumenti za razvoj odgovornih turistai~kih aktivnosti. 18. Treba primeniti sve neophodne mere u cilju informisanja i podizanja svesnosti svih strana uklju~enih u turisti~ku privredu, na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i me|unarodnom nivou, u skladu sa sadr`ajem i ciljevima Konferencije iz Lanzarota. ZAVR[NA REZOLUCIJA Svetska Konferencija o odr`ivom turizmu smatra neophodnim javno saop{tavanje slede}ih stavova: 1. Konferencija preporu~uje dr`avama i regionalnim vladama da odmah donesu planove akcije za primenu odr`ivog razvoja u turizmu, u saglasnosti sa principima postavljenim u ovoj Povelji. 2. Konferencija je saglasna da se Povelja o odr`ivom turizmu uputi Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija radi podno{enja Generalnoj skup{tini, kako bi je
mogla preuzeti tela i agencije iz sistema Ujedinjenih nacija, kao i me|unarodne organizacije koje imaju sporazume o saradnji sa Ujedinjenim nacijama.
BERLINSKA DEKLARACIJA O BIOLO[KOJ RAZNOVRSNOSTI I ODR@IVOM TURIZMU* Mi, ministri i vo|e delegacija, okupljeni u Berlinu na Me|unarodnoj konferenciji o biodiverzitetu i turizmu od 6. do 8. marta 1997. godine Svesni da je turizam va`an izvor ekonomskog bogatstva i jedan od najbr`e rastu}ih sektora svetske privrede; - Smatraju}i da je turizam svetski fenomen koji uklju~uje sve ve}i broj ljudi koji sve vi{e odlaze na du`a putovanja; - Priznaju}i da zdrava `ivotna sredina i lepi predeli ~ine osnove dugoro~no vitalnog razvoja svih turisti~kih aktivnosti; - Prime}uju}i da se turizam sve vi{e okre}e ka oblastima gde je priroda u relativno nedirnutom stanju, tako da se zna~ajan broj preostalih oblasti prirode u svetu razvija za potrebe turisti~kih aktivnosti; - Zabrinuti {to turizam, iako mo`e zna~ajno doprineti dru{tvenoekonomskom razvoju i kulturnoj razmeni, u isto vreme ima potencijal da degradira prirodno okru`enje, dru{tvene strukture i kulturno nasle|e; - Uzimaju}i u obzir da odr`ivi oblici turizma stvaraju prihod i za lokalne zajednice, uklju~uju}i i domoroda~ke zajednice, i da njihovi interesi i kultura zahtevaju posebnu pa`nju; - Tako|e priznaju}i da turizam mo`e stvoriti ili pove}ati tra`nju za divljim `ivotinjama, biljkama i proizvodima napravljenim od njih u vidu suvenira, a to ugro`ava vrste i uti~e na mere za{tite; - Priznaju}i jo{ i da postoji potreba za vrednovanjem i za{titom prirodne i biolo{ke raznovrsnosti, kao su{tinske osnove odr`ivog razvoja; - Uvereni da priroda ima svoju unutra{nju vrednost, koja zahteva o~uvanje vrsta, genetske i ekosistemske raznovrsnosti, da bi se obezbedilo odr`avanje su{tinskih sistema za odr`anje `ivota; - Uvereni jo{ i da odr`ivi oblici turizma imaju mogu}nost da doprinesu o~uvanju biolo{ke raznovrsnosti izvan i unutar za{ti}enih oblasti; - Imaju}i na umu da osetljive oblasti, uklju~uju}i mala ostrva, obale, planine, mo~vare, pa{njake i druge kopnene i morske ekosisteme i stani{ta izuzetne lepote i bogate biolo{ke raznovrsnosti, zaslu`uju posebne mere za{tite; - Uvereni da je ostvarenje odr`ivih oblika turizma odgovornost svih uklju~enih u~esnika, uklju~uju}i vlade na svim nivoima, me|unarodne organizacije, privatni sektor, ekolo{ke grupe i gra|ane i u receptivnim i u emitivnim zemljama; - Odlu~ni da radimo zajedno sa svima koji su uklju~eni u razradu me|unarodnih uputstava ili pravila kojima se uskla|uju interesi za{tite prirode i turizma, a koja vode u pravcu odr`ivog razvoja turizma i time doprinose primeni Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti i ciljevima Agende 21; SAGLASNI SMO SA SLEDE]IM NA^ELIMA: 1. OP[TA NA^ELA 1. Aktivnosti u turizmu treba da budu environmentalno, ekonomski, dru{tveno i kulturno odr`ive. Razvoj i upravljanje aktivnostima u turizmu treba da budu vo|eni ciljevima, na~elima i izjavama o posve}enosti postavljenim u Konvenciji o biolo{koj raznovrsnosti. -
2. Svi u~esnici treba da promovi{u aktivnosti u turizmu koje direktno ili indirektno doprinose o~uvanju prirode i biolo{ke raznovrsnosti i koje koriste lokalnim zajednicama. 3. Da bi se o~uvala priroda i biolo{ka raznovrsnost, kao glavni rasursi za aktivnosti u turizmu, treba preduzeti sve neophodne mere da se obezbedi stalno po{tovanje integriteta ekosistema i stani{ta. Dodatno optere}enje, kao posledica razvoja turizma, treba da bude izbegnuto u oblastima u kojima je priroda ve} pod pritiskom turisti~kih aktivnosti. Prednost bi trebalo dati modernizaciji i renoviranju postoje}ih turisti~kih objekata. 4. Treba preduzeti mere nadahnute na~elom obazrive akcije da bi se spre~ila i minimizirala {teta koju prouzrokuje turizam po biolo{ku raznovrsnosti. Ove mere treba da uklju~e pra}enje postoje}ih aktivnosti i procenu uticaja na `ivotnu sredinu koji imaju predlo`ene nove aktivnosti, uklju~uju}i i pra}enje negativnih efekata posmatranja divljih `ivotinja. 5. Treba u najve}em obimu promovisati turisti~ke aktivnosti koje koriste environmentalno pouzdane tehnologije za u{tedu vode i energije, za spre~avanje zaga|enja, za preradu otpadnih voda, za izbegavanje proizvodnje ~vrstog otpada i za podr{ku recikla`i. Sli~no tome, treba podr`ati, gde god je to mogu}e, turisti~ke aktivnosti koje ohrabruju upotrebu javnog saobra}aja i nemotorizovanog saobra}aja. 6. Svi u~esnici, uklju~uju}i vlade, me|unarodne organizacije, privatni sektor i grupe za `ivotnu sredinu, treba da prihvate svoje zajedni~ke odgovornosti u ostvarivanju odr`ivih oblika turizma. Treba razvijati politike i, gde je to odgovaraju}e, zakone, ekonomske instrumente vezane za `ivotnu sredinu i podsticaje da bi se obezbedilo da turisti~ke aktivnosti zadovoljavaju potrebe za o~uvanjem prirode i biolo{ke raznovrsnosti, a u {ta je uklju~eno i prikupljanje sredstava od turizma. Treba ohrabriti privatni sektor da razvija i primenjuje uputstva i pravila pona{anja za odr`ivi turizam. Svi u~esnici treba da sara|uju na lokalnom, nacionalnom i me|unarodnom nivou da bi se postiglo uzajamno razumevanje u vezi sa zahtevima odr`ivog turizma. Posebnu pa`nju treba posvetiti pograni~nim oblastima i oblastima od me|unarodnog zna~aja. 7. Koncepti i kritrijumi odr`ivog turizma treba da budu razvijani i uvr{}eni u programe obrazovanja i obuke profesionalaca u turizmu. Celokupna javnost treba da bude informisana i edukovana u vezi sa koristima od za{tite prirode i o~uvanja biodiverziteta kroz odr`ive oblike turizma. Treba sve vi{e {iriti i primenjivati rezultate istra`ivanja i koncepte odr`ivog turizma. POSEBNA NA^ELA 1. Treba usavr{avati popisivanje turisti~kih aktivnosti i atraktivnosti, uzimaju}i u obzir uticaje na ekosisteme i biolo{ku raznovrsnost. Treba preduzeti koordinirane napore vlada, privatnog sektora i svih drugih u~esnika u cilju slaganja oko kriterijuma merenja i ocene uticaja turizma na prirodu i biolo{ku raznovrsnost. U vezi sa tim, treba
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
uspostaviti tehni~ku i nau~nu saradnju kroz mehanizam ''mesta za razmenu informacija'' na osnovu Konvencije o biodiverzitetu. Turisti~ke aktivnosti, koje uklju~uju planiranje turizma, mere za obezbe|ivanje turisti~ke infrastrukture i turisti~kog poslovanja, za koje je verovatno da imaju zna~ajne uticaje na prirodu i biolo{ku raznovrsnost, treba da budu predmet prethodnih procena uticaja na `ivotnu sredinu. Turisti~ke aktivnosti treba da budu planirane na odgovoaraju}im nivoima, imaju}i u vidu integraciju dru{tveno-ekonomskih, kulturnih i environmentalnih razmatranja na svim nivoima. Razvoj, `ivotna sredina i planiranje treba da budu integrisani procesi. Treba u~initi sve napore da bi se obezbedilo da integrisani planovi turizma budu primenjivani i oja~ani. Turizam treba da bude zasnovan na konceptima i vidovima saobra}aja koji su ne{kodljivi za `ivotnu sredinu. Negativni uticaji saobra}aja na `ivotnu sredinu treba da se smanje, poklanjaju}i posebnu pa`nju uticajima na `ivotnu sredinu koje vr{e drumski i vazdu{ni saobra}aj, posebno u ekolo{ki osetljivim oblastima. Sportskim aktivnostima i aktivnostima na otvorenom, uklju~uju}i rekreativni lov i ribolov, posebno u ekolo{ki osetljivim oblastima, treba upravljati na takav na~in da ispune zahteve za o~uvanjem prirode i biolo{ke raznovrsnosti i da budu uskla|ene sa postoje}im zakonima o za{titi i odr`ivom kori{}enju vrsta. Posebnu pa`nju treba posvetiti tome da `ivotinje i biljke i proizvodi napravljeni od njih kao suveniri budu ponu|eni na prodaju samo na osnovama odr`ive i za `ivotnu sredinu zdrave upotrebe prirodnih resursa i u saglasnosti sa nacionalnim zakonima i me|unarodnim sporazumima. Kad god je to mogu}e i odgovaraju}e, treba koristiti ekonomske instrumente i podsticaje koji uklju~uju dodeljivanje nagrada, certifikata i eko-oznaka za odr`ivi turizam, da bi se podstakao privatni sektor da preuzme svoje odgovornosti u dostizanju odr`ivog turizma. Treba se zalagati za ukidanje ekonomskih podsticaja koji ohrabruju aktivnosti nepovoljne po `ivotnu sredinu. Turizam treba razvijati na takav na~in da koristi lokalnim zajednicama, ja~a lokalnu privredu, zapo{ljava lokalnu radnu snagu i, gde god je to ekolo{ki odr`ivo, koristi lokalne sirovine, lokalne poljoprivredne proizvode i tradicionalne ve{tine. Treba uvesti mehanizme, uklju~uju}i i politike i zakone, da bi se obezbedio priliv koristi za lokalne zajednice. Turisti~ke aktivnosti treba da po{tuju ekolo{ke karakteristike i kapacitete lokalne `ivotne sredine u kojoj se odvijaju. Treba u~initi sve napore za po{tovanje tradicionalnih na~ina `ivota i kultura. Turizam treba da bude ograni~en, a ako je neophodno i spre~en, u ekolo{ki i kulturno osetljivim oblastima. Svi oblici masovnog turizma treba da budu izbegavani u ovim oblastima. Tamo gde postoje}e turisti~ke aktivnosti prevazilaze izdr`ljivost kapaciteta, treba u~initi sve napore da se smanje negativni uticaji turisti~kih aktivnosti i preduzeti mere da se ponovo uspostavi naru{ena `ivotna sredina.
10. Turizmom u za{ti}enim oblastima treba upravljati sa ciljem obezbe|ivanja postizanja ciljeva re`ima za{ti}ene oblasti. Gde god turisti~ke aktivnosti mogu doprineti postizanju ciljeva o~uvanja u za{ti}enim oblastima, takve aktivnosti treba podr`avati i promovisati, tako|e i kao slu~ajeve za testiranje, na kontrolisan na~in, uticaja turizma na biodiverzitet. U izuzetno osetljivim oblastima, rezervatima prirode i drugim za{ti}enim oblastima koje zahtevaju strogu za{titu, turisti~ke aktivnosti treba ograni~iti na podno{ljivi minimum. 11. U priobalnim podru~jima treba preduzeti sve neophodne mere da se obezbede odr`ivi oblici turizma, uzimaju}i u obzir na~ela integrisanog upravljanja priobalnom obla{}u. Posebnu pa`nju treba posvetiti o~uvanju osetljivih zona, kao {to su mala ostrva, koralni grebeni, priobalne vode, mangrovo drvo, priobalne mo~vare, pla`e i dine. 12. Turizmom u planinskim oblastima treba tako|e upravljati na za `ivotnu sredinu odgovaraju}e na~ine. Turizam u osetljivim planinskim regijama treba da bude regulisan tako da biolo{ka raznovrsnost ovih oblasti bude o~uvana. 13. U svim oblastima gde je priroda posebno raznolika, osetljiva i atraktivna treba u~initi sve napore da se iza|e u susret zahtevima za za{titom prirode i o~uvanjem biolo{ke raznovrsnosti. Posebna pa`nja treba da bude posve}ena potrebama za o~uvanjem u {umskim oblastima, pa{njacima, ekosistemima slatke vode, oblastima spektakularne lepote, arkti~kim i antarkti~kim ekosistemima. 14. Ministri okupljeni u Berlinu 7. i 8. marta 1997. godine na Me|unarodnoj konferenciji o biodiverzitetu i turizmu - Preporu~uju da Konferencija u~esnika Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti sastavi, uz konsultacije sa u~esnicima, uputstva ili pravila za razvoj odr`ivog turizma na globalnom nivou, na osnovu ''Berlinske deklaracije'', u cilju doprinosa sprovo|enju ciljeva Konvencije, - Saglasni su da dostave ''Berlinsku deklaraciju'' svim u~esnicima i zemljama potpisnicama sa ciljem otvaranja rasprave na 4. Konferenciji u~esnika u Bratislavi, - Pozivaju Specijalno zasedanje Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija da podr`i ovu inicijativu u okviru Konvencije o biodiverzitetu i preporu~uju Specijalnom zasedanju Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija da uklju~i temu odr`ivog turizma u budu}i radni program Komisije za odr`ivi razvoj u cilju privla~enja ve}e pa`nje na ciljeve Agende 21, - Pozivaju bilateralne i multilateralne finansijske organizacije da uzmu u obzir na~ela i uputstva ''Berlinske deklaracije'' kada daju podr{ku projektima koji se odnose na turizam. Usvojeno u Berlinu, 8. marta 1997. godine
DOKUMENT NEVLADINIH ORGANIZACIJA O TURIZMU* Preambula
Fenomen turizma Turizam je svetski fenomen koji uti~e na dru{tvo i `ivotnu sredinu. Dok turizam i ljudi zaposleni u turizmu mogu imati koristi, ljudi u receptivnim turisti~kim podru~jima osecaju pretnju za svoju samostalnost i dostojanstvo. U suprotnosti sa dinamikom globalizacije, vitalna prava lokalnog stanovni{tva su ugro`ena. Potreba za promenom u susret odr`ivom turizmu Postoji hitna potreba da se pove}a svest o kompleksnoj prirodi turizma, njegovoj ambivalentnoj ulozi u stremljenju ka odr`ivom razvoju i, posebno, o njemu svojstvenim opasnostima i identifikuju novi na~ini za konstruktivno oblikovanje razvoja turizma. Izazov za sve u~esnike Razvoj turizma i njemu pripadaju}ih uticaja predstavlja izazov za sve uklju~ene u~esnike – turiste, receptivne zajednice, zaposlene, poslodavce, rukovodioce, investitore, novinare i politi~are i druge da preuzmu odgovornost i da se, shodno tome, pona{aju u turizmu. Globalna etika Sve kulture i dru{tva su posve}eni specifi~nim eti~kim vrednostima, u okviru kojih su prihva}ene zajedni~ke oblasti interesovanja. Ove vrednosti poticu od svetovne tradicije i zakona koji vode interakcije pojedinaca, zajednica i dru{tava, kao i od razli~itih verovanja u okviru svetskih religija. Primeri ovih etika mogu se naci, na primer, u raznim Konvencijama i Deklaracijama UN, na primer: Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je usvojila Generalna skupstina UN, Me|unarodnoj konvenciji o pravima deteta, nacrtu Deklaracije o pravima domoroda~kog stanovni{tva, Deklaraciji iz Rija o `ivotnoj srdini i razvoju i preporukama Agende 21.
Oblasti interesovanja
Etika u turizmu Na isti na~in kao {to se eti~ki principi primenjuju na sve pojedince, zajednice i drustva, primenjuju se i na sve u~esnike u turizmu u njihovim specifi~nim ulogama. To podrazumeva kako prava, tako i odgovornosti. Konkretni i specifi~ni eti~ki standardi pona{anja i prakse u turizmu moraju slediti ova opsta na~ela, kao {to je ve} navedeno. Ovo zna~i, na primer: -
-
demokratiju i mir u upravljanju i re{avanju konflikata u vezi sa turizmom, {to uklju~uje otvorenost i pripremljenost za uzajamno razumevanje i pridr`avanje op{tih na~ela pravi~nosti; solidarnost sa onima koji su direktno i jako pogo|eni turizmom i koji trpe od nepravednih struktura povezanih sa turizmom, kao i solidarnost sa onima kojima je potrebna materijalna ili politi~ka i filozofska podrska u odbrani njihovih interesa i prava tamo gde su ugro`ena razvojem turizma ili tamo gde se ignori{u u procesu dono{enja odluka; pravdu u svetskom turisti~kom poretku, cilj kojim se nameravaju izmeniti sve nepravedne strukture koje postoje u oblasti ekonomskog, politi~kog, dru{tvenog i kulturnog `ivota; po{tovanje razli~itosti u raznim oblastima `ivota – dru{tvima, `ivotnoj sredini, kulturama, religijama i politici – {to je poziv na osetljivost na razli~itost i praksu tolerancije; istinite informacije za sve ljude uklju~ene u turizam ili pod uticajem turizma. U cilju omogu}avanja lokalnim zajednicama da naprave izbor/odlu~e o turisti~kom projektu, njima je potrebna istinita, nepristrasna informacija o mogu}im uticajima turisti~kog projekta. Ovo ne samo da ~ini posebno odgovornim medije, ve} i konsultante i “eksperte” koji savetuju vlade i investitore u turizmu. Ljudska prava Dokazi pokazuju da razvoj turizma prouzrokuje ugro`avanje ljudskih prava u mnogim zemljama. U mnogim destinacijama na Jugu, me|unarodni standardi ljudskih prava su dnevno ugro`eni u okviru sektora turizma, uklju~uju}i praksu rasizma i seksizma. Domoroda~ko stanovni{tvo je naro~ito osetljivo na tr`i{no vo|eni turizam, jer gubi svoja uobi~ajena zemlji{ta i resurse, religioznu slobodu i, u krajnjem, svoju kulturu i sposobnost za samoodrzanje. @ene i deca su tako|e pod velikim rizikom tamo gde je turisti~ko poslovanje izgra|eno na praksi eksploatacije radne snage i tamo gde se javlja seks turizam.
Potrebno je priznati va`nost sindikata u sektoru turizma, jer oni mogu biti posrednici u sprovo|enju ciljeva odr`ivog turizma na radnom mestu Uticaji na zdravlje Sve inicijative u oblasti zivotne sredine moraju uklju~ivati zdravstvenu komponentu izlo`enog stanovnistva, uzimaju}i u obzir ekolosko – zdravstveni preventivni prilaz, jer postoje jasne uzro~ne veze izme|u degradacije `ivotne sredine i bolesti. Potrebna je sna`na vladina intervencija radi preventive od oboljevanja ljudi, kroz osiguranje kontinuiranog pristupa bezbednoj vodi za pi}e, sanitarnim ure|ajima i odgovaraju}em odlaganju otpada za sve zajednice u kojima je razvijen turizam. Ovi sanitarni uslovi su neophodni da bi se eliminisale bolesti koje prenose komarci: malarija i denga. Mi se sna`no protivimo upotrebi DDT-ja ili bilo kojih drugih opasnih hemikalija, kao na~inu za spre~avanje zaraznih bolesti. Upotreba otrovnih hemikalija }e jo{ vi{e zagaditi vodu, vazduh i zemlju, i prouzrokovati oboljevanje lokalnog stanovnistva. Potrebno je priznati povezanost turizma sa alarmantno brzim {irenjem virusa HIV/AIDS, a potrebna je odgovaraju}a obrazovna kampanja kroz turisti~ku privredu. Kulturni uticaji Prethodno postignuta saglasnost mora biti vode}i princip za bilo koji predlo`eni oblik turizma u okviru domoroda~kih naseobina. Prioritet u finansiranju treba dati obezbe|ivanju mogu}nosti domorodackom stanovnistvu i lokalnim zajednicama da preduzmu sveobuhvatne procene o tome kako novi turizam ili turizam u ekspanziji mo`e uticati na njihove kulture i da razviju efikasne instrumente za raspolaganje koristima i raspodelu koristi. Mora biti osu|en industrijski turizam, koji se la`no predstavlja kroz “ekolo{ko” ili “dru{tveno” blagonaklon marketing. Istovremeno, treba odrediti preduslove za uspe{an dru{tveno kontrolisani turizam. Preduslovi uklju~uju prava na zemlji{te, prava na intelektualnu svojinu i sposobnost za pregovaranje domoroda~kog stanovnistva i lokalnih zajednica. Da bi se minimizirali negativni uticaji na kulturu, neohodno je o~uvati, za{tititi i unaprediti kori{}enje domoroda~kog znanja i inovativnih sistema u turisti~kim aktivnostima. Uticaji na `ivotnu sredinu Turizam je za resurse i zemlji{te intenzivna grana privrede. On mo`e imati ogroman uticaj na stani{ta i biodiverzitet, {to je priznato odlukom pete sednice COP4 Konvencije o bioloskoj raznovrsnosti koja se odnosi na turizam, na njenoj petoj sednici. Mora se priznati potreba za postojanjem studija o uticaju svih oblika razvoja turizma na `ivotnu sredinu. Turizam je tako|e veliki proizvo|a~ otpada. U mnogim procesima razvoja turizma, posebno u zemljama u razvoju, ne upravlja se i planira pravilno odlaganje otpadnog mulja, otpadnih voda i ~vrstog otpada. Turizam doprinosi u sve ve}oj meri globalnom zagrevanju, proporcionalno povecanom obimu i kilometra`i u globalnom avio prevozu. Pozivamo na uvo|enje me|unarodne zastitne vazdusne takse da bi se uticalo na efikasnost kori{}enja goriva aviona. Ovako dobijena sredstva treba nameniti sprovo|enju projekata Agende 21 u zemljama u razvoju. U nekim zemljama, na primer, golf je doveo do velikih ekoloskih i drustvenih troskova: kr~enje suma, uni{tavanje bioloske raznovrsnosti i erozija; gubljenje vlasni{tva ljudi nad ku}ama i farmama; prekomerno kori{}enje i zaga|enje vode, i veoma velika upotreba pesticida i |ubriva koji ugro`avaju obli`nje stanovni{tvo, divlje `ivotinje, radnike i same igra~e golfa. Participiranje i ja~anje u~esnika Agenda 21 priznaje vitalnu ulogu koju svi u~esnici imaju u dostizanju odr`ivog razvoja. Sve glavne grupe vezane za turizam moraju imati mogu}nost da u potpunosti u~estvuju u svakom relevantnom procesu planiranja i dono{enja odluka. Su{tina je u tome da se obezbedi da svi u~esnici mogu imati mogu}nost, kao i sposobnost da u potpunosti u~estvuju. Ovo mo`da zahteva izgra|ivanje sposobnosti za obezbe|ivanje potpunog u~e{}a, koje }e u nekim slu~ajevima morati da bude razli~ito za razli~ite grupe u~esnika. Idealno vo|eno, kao deo procesa nacionalne Strategije odrzivog razvoja i lokalne Agende 21, u~e{}e svih grupa u~esnika treba da podrze nacionalna vlada, turisti~ke organizacije i, {to je najvaznije, turisti~ka privreda, koja preuzima svoju ulogu odgovornog u~esnika u zajednicama u kojima `eli da deluje. Domoroda~ko stanovni{tvo Tradicionalna izvorna prava domoroda~kog stanovni{tva i lokalnih zajednica, naro~ito prava na
zemlju i kulturu, moraju biti garantovana i prihva}ena kao minimalna polazna osnova za turisti~ke aktivnosti. Vlade moraju podr`ati i sprovoditi postoje}i me|unarodni pravni okvir za ova prava, kao sto je nacrt Deklaracije UN o pravima domoroda~kog stanovni{tva, Konvencija 169 Me|unarodne organizacije rada i Deklaracija Organizacije ameri~kih dr`ava o pravima domoroda~kog stanovnistva. @ene @ene su pogo|ene razvojem turizma na posebne na~ine, od kojih je najo~igledniji seks turizam, koji ~esto mo`e biti jedina alternativa u stvaranju prihoda. Svi u~esnici moraju preduzeti sve moguce napore radi eliminisanja poni`avaju}e prakse seks turizma i de~je prostitucije. Potrebne su preciznije informacije o segregaciji izme|u polova, da bi se ocenio polozaj `ena me|u zaposlenima u turizmu (broj, zanimanje, radno vreme, obrazovanje i obu~enost, du`ina radnog sta`a, sezonalitet, zarade, itd. ). U pogledu zaposlenosti `ena u sektoru turizma (formalni sektor), mora se primetiti da u turisti~koj privredi postoji velika segmentacija rada, koja ostavlja `ene na najni`im nivoima, sa manjim mogu}nostima za zaradu, obu~avanje i usavr{avanje. Iako bi neformalni sektor mogao biti pristupa~niji za aktivnosti `ena u stvaranju prihoda, {to je posledica njihovih mnogobrojnih uloga u porodici i ku}nim poslovima, postoje zna~ajna ograni~enja za rad u neformalnom sektoru, koja idu od nedostatka zdravstvenog osiguranja do nemogu}nosti pristupa ~lanstvu sindikata. U svakom slu~aju, da bi se ohrabrile nezavisne aktivnosti `ena i `enskih grupa u stvaranju prihoda, programi mikro kredita treba da budu ~vrsto povezani sa planiranjem u turizmu. Raznovrsni su i {iroko rasprostranjeni postupci prema `enama koje rade u sektoru turizma kao prema seksualnim objektima, kao i kori{}enje stereotipnih predstava o `enama kao delu turisti~kog proizvoda. Potrebno je promeniti shvatanja i pona{anje turista, zaposlenih i kolega, kao i prakse marketinga u cilju odra`avanja po{tovanja prema `enama i njihovoj raznovrsnosti. Privreda Sve zemlje treba podr`ati u prihvatanju i sprovo|enju Konvencija Me|unarodne organizacije za rad broj 1, 14, 132, 153 i 140, koje se ti~u odmora i pla}enog odsustva, kao i stavljanja u funkciju Preporuke 37, koja se odnosi na broj radnih ~asova u hotelima, restoranima i sli~nim preduze}ima. Tako|e treba sprovoditi, posebno na lokalnom nivou, u okviru procesa razvoja turizma, Okvirnu konvenciju o promeni klime, Konvenciju o biolo{koj raznovrsnosti, i Konvenciju iz Ramsara o mo~varama. Investitori u turizmu treba da streme ka usvajanju ekoloski pouzdanih tehnologija Od preduze}a koja posluju u zemljama u razvoju treba zahtevati da usvoje standarde `ivotne sredine zemalja iz kojih poti~u, ukoliko su oni stro`i nego oni koji se primenjuju u zemlji u kojoj rade. Dobrovoljni kodeksi samoregulativnih mehanizama igraju va`nu ulogu kao dopuna vladinoj regulativi. Komisija za odr`ivi razvoj (CSD) je 1998. godine dogovorila zapo~injanje procesa ocene dobrovoljnih inicijativa. Kada okvir bude zavr{en, oni }e razmatrati ocenu pravila pona{anja u turizmu. Inicijative privrede su dobrodo{le, ali one moraju uklju~iti participaciju vi{e u~esnika i efikasne mehanizme nadgledanja i procene koji bi se zahtevali na nivou lokalno izgra|enih mogu}nosti. Razvoj turizma mo`e podrazumevati nabavku materijala, proizvoda i usluga izvan zemlje u kojoj se posluje. Ovo finansijsko odlivanje mo`e biti veoma veliko, pa u nekim slu~ajevima preko 90% odlazi iz zemlje. Ovo daje pogre{nu predstavu o koristima koje razvoj daje jednoj oblasti ili zemlji. Postoji bitna potreba za utvr|ivanjem na~ina ostajanja vi{e investicija u zemlji. Nevladine organizacije bi posebno `elele da budu svedoci nabavke lokalnih proizvoda, kada su dostupni, i podr{ku razvoju lokalnih preduze}a da ih proizvedu, kada ti proizvodi nisu dostupni. Ovo se mo`e ostvariti kroz partnerstvo izme|u ulaga~a u turizam i lokalnih preduze}a. U mnogim zemljama turisti~ki objekti pripadaju strancima, i skoro nijedno klju~no upravlja~ko mesto ne dr`i lokalno osoblje. Nevladine organizacije bi `elele da vi{e kvalifikovane lokalne radne snage bude zaposleno na klju~nim upravlja~kim mestima, kao i uvo|enje obrazovnih projekata koji }e obezbediti postojanje ve}eg broja kvalifikovanog lokalnog stanovni{tva. Treba ohrabrivati razvoj malih i srednjih turisti~kih preduze}a. Uticaj na pona{anje potro{a~a Potra`nja turista za resursima (zemlja, voda, energija i hrana) konkuri{e potrebama lokalnog stanovni{tva i ~esto vodi ka poni`avanju lokalnog stanovni{tva, dru{tvenoj nejednakosti,
nejednakosti izme|u polova i nepravi~nosti. U sada{njem trenutku, prosecni potro{a~ se opire spoznaji ove mra~ne strane turizma. Va`no je odrediti ta~ke kontakata izme|u potro{a~a i zaposlenih, radi poku{aja da se obezbedi dostupnost relevantnih informacija. Ovo bi moglo da uklju~i: -
Proces kupovine turisti~kih aran`mana Tranzitiranje Hotele i sme{taj Zabavu Sportske i rekreativne objekte Restorane i objekte za ishranu Usluge vlade Pona{anje poto{aca u turizmu je i rezultat i uzrok vladine i poslovne politike. Zbog toga se zahteva sveobuhvatni pristup u re{avanju problema povezanih sa turizmom usmerenim ka tr`i{tu.
Institucionalna aktivnost
UN CSD (Komisija UN za odr`ivi razvoj) treba da: -
-
-
-
osnuje glavnu grupu i savetni~ku grupu u~esnika u turizmu pri UN, da bi se obezbedila tehni~ka podrska, analize i strate{ki savet; inicira {iroku informativnu kampanju i kampanju za kreiranje svesnosti , kao deo Godine ekoturizma 2002, da bi se istakli {tetni oblici turizma i njegovog uticaja, pru`aju}i instrumente za dono{enje odluka zasnovano na informacijama; zapo~inju}i sa ocenom dobrovoljnih pravila koje je uvela CSD 1998. godine, podstakne istra`ivanje u oblasti zivotnosti davanja efikasnih certifikata od strane grupa u~esnika; osnuje zajedni~ku ombudsman kancelariju izme|u CSD, CBD i UN-CHR, radi podr{ke boljoj samoregulaciji i usagla{avanju sa me|unarodnim standardima odr`ivog turizma, {to bi uklju~ivalo nadgledanje politike vlada u vezi sa pravom na zemlji{te za domoroda~ko stanovni{tvo; razvije uputstvo o turizmu, kao jedan od zadataka unutar procesa Lokalne Agende 21; zatra`i od Ekonomskog i dru{tvenog saveta UN formiranje mesta za razmenu informacija o “pozitivnoj praksi”, u cilju prikupljanja informacija o potro{a~ima, korisnih za razumevanje i pozitivan uticaj na pona{anje potro{a~a, i da sa~ini dokumentaciju dostupnu na ravnopravnim osnovama; pozove zemlje da integri{u turizam u svoje nacionalne strategije odr`ivog razvoja, radi ocene koja }e se sprovesti 2002. godine; zatra`i ocenu napretka uklju~ivanja lokalnih zajednica u razvoj turizma u okviru pojedinih zemalja, radi pripremnih sastanaka za III Zemaljski samit 2002; uputi DESA na saradnju sa relevantnim agencijama Ujedinjenih nacija i kongresnim sekretarijatima, glavnim grupama i svim u~esnicima, radi stvaranja indikatora odr`ivog turizma; pozove kongresne sekretarijate i Komitet za `ivotnu sredinu Svetske turisti~ke organizacije da podnose godi{nje izve{taje CSD-u; osnuje me|unarodnu ombudsman kancelariju radi bavljenja zloupotrebom ljudskih prava i uni{tavanjem `ivotne sredine u turizmu; zatra`i od UNEP-a da kroz svoje Privredne biroe sara|uje sa privrednim udru`enjima na svim nivoima, sindikatima, lokalnim organima vlasti i nevladinim organizacijama, radi stvaranja okvira i kriterijuma “dobre prakse” i stvaranja baze podataka o dobroj praksi, kriterijumima, primerima i analizama, koja treba da bude dostupna podjednako vladama i u~esnicima; zatra`i od UNEP-a da, zajedno sa UNCHS, Odr`ivim programom za gradove i odgovaraju}im u~esnicima, sa~ini osnovno uputstvo o turizmu u okviru Lokalne Agende 21; zatra`i od UNEP-a i Svetske turisti~ke organizacije da ustanove u nacionalnim statistikama na~in obra~unavanja eksternih posledica po `ivotnu sredinu koje poti~u od turizma o turizmu, povezivanjem Standardnog me|unarodnog sistema klasifikacije aktivnosti u turizmu (SICTA) sa Sistemom Ujedinjenih nacija za obra~un `ivotne sredine i ekonomije (SEEA); zatra`i od Regionalnih komisija Ujedinjenih nacija pripremanje izve{taja za pripremne sastanke III Zemaljskog samita 2002. godine o odr`ivim i dru{tveno zasnovanim aktivnostima u turizmu u
-
UNESCO -
okviru njihovih regiona, i da sara|uju sa UNEP-om i WTO-om u pos tizanju regionalnih dogovora koji se odnose na odr`ivi turizam; zatra`i od predstavni{tava UNDP-a po zemljama da okupe agencije Ujedinjenih nacija, bilateralne donatore i druge u~esnike, da zajedno rade na odr`ivom turizmu, uklju~uju}i u ovaj proces srodne programe razvoja; zatra`i od Komisije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj da integri{e turizam u svoje strategije razvoja i ukljuci ocenu napretka vezanog za ulogu domorodaca i uklju~enost lokalnih zajednica u turizam, radi ocene na III Zemaljskom samitu 2002. godine i da podr`i kontrolisane inicijative, koje su vlasni{tvo lokalne zajednice, u oblasti turizma i biodiverziteta, kroz njenu BIOTRADE inicijativu; pozove konvencije o `ivotnoj sredini i sekretarijate pojedinih sporazuma da uklju~e dru{tveno odgovorni turizam u svoje planove i programe aktivnosti i da ga promovi{u kao inicijativu za o~uvanje i odr`ivu upotrebu biodiverziteta. treba da: uspostavi, u saradnji sa domoroda~kim stanovnistvom, okvir za konstruktivni dijalog o svetim mestima, domoroda~kom znanju i drugoj kulturnoj imovini u vezi sa turizmom. Agencije za multilateralno finansiranje i pomo} treba da:
-
obezbede fondove za primenjeno istra`ivanje kroz pilot -projekte, da bi se odredili optimalni mehanizmi za razvoj turizma u zavisnosti od razli~itih uslova; - procene efikasnost svojih projekata na lokalnim, regionalnim i nacionalnim nivoima, koji uklju~uju sve u~esnike i da objave rezultate do III Zemaljskog samita 2002. godine; - obezbede sredstva za izgra|ivanje sposobnosti i povezivanje domoroda~kog stanovnistva i lokalnih zajednica, kao i za efikasno pra}enje i ocenu projekata i programa odr`ivog turizma; - u~estvuju u diskusionim forumima o minimiziranju odlivanja sredstava, da bi zaklju~ci bili vra}eni na diskusiju o finansijama na CSD-8, 2000. godine. Mogu}i rezultati uklju~uju razvoj strategije kupovine/nabavke za turisti~ku privredu, strategije lokalno/nacionalno, usavr{ene mehanizme za svesni izbor potro{a~a, i povezivanje pomo}i sa izgra|ivanjem sposobnosti u oblastima koje zavise od turizma; - obezbede sredstva za projekte razvoja turizma koji su vlasni{tvo zajednice. Vlade treba da: -
-
ula`u u specifi~nu izgradnju sposobnosti za razli~ite grupe u~esnika; ustanove/razjasne institucionalne i sektorske odgovornosti za razvoj inicijativnog turizma, i da usklade institucionalne intervencije; iniciraju upotrebu turizma za lokalni ekonomski razvoj, uklju~ivanjem svih sektora, zajedno sa ministarstvom turizma; stvaraju mogu}nosti za poslovanje na nivou destinacije, ukljucujuci razvoj proizvoda i efikasno upravljanje postoje}im destinacijama; pove}aju finansiranje lokalnih nevladinih organizacija, da bi im obezbedile da {ire informacije o uticajima turizma; olak{aju dobijanje subvencija za istra`ivanje odr`ivog turizma, metodologija, uticaja i analizu pozitivne prakse; finansiraju probne nacrte razvoja “pozitivne prakse” i ustanove sisteme stalnog nadzora i ocene; utvrde politike i propise u vezi sa odr`ivim turizmom, obezbe|uju}i odgovorni zonski razvoj, o~uvanje i za{titu prirodnog i kulturnog nasle|a i resursa ; priznaju domoroda~kom stanovnistvu i lokalnim zajednicama pravo na zemlji{te i izgrade nove odnose sa domoroda~kim stanovnistvom kojima se po{tuju njihova obi~ajna prava i sistemi upravljanja; dozvole domorocima samoopredeljenje u okviru javnog u~e{}a i drugih procesa konsultacija; podr`e programe javnog obrazovanja koji pospe{uju odgovornu potro{nju, upotrebu prirodnih resursa, za{titu `ivotne sredine i o~uvanje lokalne kulture; podstaknu lokalne banke i druge kreditne institucije da utvrde regionalne programe finansiranja investicija, uklju~uju}i programe mikro-kredita, posebno za `ene; stvore regionalne turisti~ke organizacije koje bi uklju~ivale sve relevantne u~esnike, potpuno kadrovski ekipirane, da pomognu u planiranju, promociji, regulativi i {irenju odr`ivog turizma;
iniciraju programe za poboljsanje upravljanja turizmom u za{ti}enim oblastima; i da utvrde programe obuke za vodi}e, organizatore putovanja; - uvedu i osna`e zakonsku regulativu radi ukidanja prostitucije dece, primene efikasnih mehanizama kontrole, zaklju~e sporazume o pravnoj pomoci; - ograni~e pristup turistima u ekolo{ki osetljive ili o{te}ene oblasti prirode; - pru`e okvire za ekoloski adekvatno odre|ivanje cena, striktnom primenom principa “zaga|iva~ placa”, radi uklju~ivanja eksternih tro{kova u interne okvire. Ovo podrazumeva reforme ekoloskih taksi, uklju~uju}i oporezivanje avionskog goriva i ulja, ukidanje subvencija/drugih ekonomskih podsticaja koji imaju negativan uticaj na zivotnu sredinu; - unapre|uju oblike saobra}aja koji ne ugro`avaju `ivotnu sredinu, usmeravaju tra`nju ka oblicima saobra}aja koji manje zaga|uju `ivotnu sredinu; - unapre|uju obnovljive izvore energije, kao {to je solarna energija, smanje upotrebu neobnovljive energije, smanje upotrebu ograni~enih lokalnih resursa kroz odr`iviju praksu / potro{a~ke navike; - razviju informativne i obrazovne programe u saradnji sa lokalnim u~esnicima, obezbe|uju}i u~e{}e svih u~esnika (npr. `ena); pru`e turistima informacije o odgovaraju}em pona{anju (oseljivost, po{tovanje / prilago|avanje lokalnoj kulturi); - usvoje, pridr`avaju se, sprovode i unapre|uju pravila pona{anja, na primer “Op{ti eti~ki kodeks u turizmu”; - uvrste predavanja o odr`ivom razvoju, uklju~uju}i i turizam, u nastavne planove {kola na svim nivoima, fakulteta i obrazovnih institucija, uklju~uju}i sve grupe u~esnika; stvore i unapre|uju otvorene mre`e informacija i istra`ivanja o odr`ivom turizmu; {ire i sprovode rezultate; - ula`u u doma}i odr`ivi turizam kroz mala i srednja preduze}a. Na lokalnom nivou: -
usklade propise o turizmu, uklju~uju}i zakone, standarde zarada, licenciranje itd, kako bi bili povoljniji za odr`ivi turizam u regionu; - podr`e i unapre|uju inovacije lokalnog i domoroda~kog stanovni{tva, {to obezbe|uje da turizam doprinese pove}anoj kulturnoj i bioloskoj raznovrsnosti; - razviju i podr`e programe za revitalizaciju razli~itih aspekata lokalnih kultura. Turisti~ka privreda treba da: -
-
-
smanji odlivanje finansijskih sredstava i podr`i lokalnu privredu kupuju}i doma}u hranu i resurse, razvije dugoro~no partnerstvo sa lokalnim rukovodiocima, preduze}ima i dobavlja~ima; obu}i i angazuje lokalno osoblje i ugovara poslove sa lokalnim preduze}ima, unapre|uje mogu}nosti za upravljanje za `ene; preferira sme{taj koji je u vlasni{tvu lokalnog stanovni{tva, koje ga je i izgradilo i u kome ono radi; podstakne klijente da prou~e i razumeju turisti~ke destinacije, po{tuju lokalnu kulturu i uskla|uju posete sa lokalnom zajednicom, vlastima i `enskim organizacijama, imaju}i saznanje i ose}aj za lokalne obi~ajne zakone, prava i tradiciju, po{tuju}i istorijsko nasle|e i nau~ne lokalitete; obrazuju zaposlene da izbegavaju negativne uticaje na `ivotnu sredinu i kulturu i da stvore podsticajne {eme za unapre|enje odr`ivog pona{anja; unapre|uju proizvode odr`ivog turizma, koriste}i tr`I{ne instrumente i inicijative, kao {to su takmi~enja, nagrade, certifikati, projektni modeli, oznake kulturno osetljivog kvaliteta, pokrivaju}i istovremeno environmentalnu i dru{tvenu odr`ivost; smanje potro{nju, koriste lokalne resurse, radije nego uvozne, na odr`iv na~in; smanje i recikliraju otpad, obezbede bezbedno odlaganje otpada, razviju i sprovode odr`ivu saobra}ajnu politiku i sisteme, kao {to su efikasni javni prevoz, {etnje, vo`nja bicikla u destinacijama; pru`e turistima autenti~ne informacije, omogu}avaju}i im razumevanje svih turisti~kih aspekata u vezi sa `ivotnom sredinom i odnosnih aspekata turizma (npr. situacija u vezi sa ljudskim pravima) kada se odabire destinacija ili paket aran`man; podu~e posetioce pre dolaska i pru`e uputstva o tome {ta se mo`e, a sta ne mo`e raditi; u~ine turiste svesnim njihovog mogu}eg uticaja i njihovih odgovornosti prema lokalnoj zajednici; pru`e turistima autenti~ne informacije, omogu}uju}i im da razumeju sve aspekte u vezi sa `ivotnom sredinom i druge koji su u vezi sa turizmom (npr. situacija u vezi sa ljudskim pravima) kada biraju bilo koju destinaciju i turisti~ki aran`man za godi{nji odmor, obrazuju posetioce pre
-
dolaska i daju im smernice “{ta se sme” i “sta se ne sme” raditi, u~ine turiste svesnim o njihovom potencijalnom uticaju i o njihovoj odgovornosti prema dru{tvima-doma}inima. pru`e informacije o po{tovanju kulturne i prirodne ba{tine u destinacijama; anga`uju vodi~e koji posteno oslikavaju dru{tva i ru{e stereotipe; obezbede da marketing “zelenog” turizma odra`ava zdravu politiku i praksu `ivotne sredine; koriste neeksploativne strategije marketinga koje po{tuju ljude, zajednice i `ivotnu sredinu destinacija, ukidaju}i stereotipe; obu~e zaposlene da razvijaju odgovornost turista prema destinacijama, podr`avaju}i multikulturalno obrazovanje i razmenu; aktivno obeshrabruju seks turizam, posebno seksualnu eksploataciju dece; usvoje, pridr`avaju se, sprovode i unapre|uju pravila pona{anja.
* Ovaj dokument je pripremio Odbor za turizam upravnog odbora NVO na sednici komisije Ujedinjenih nacija za odr`ivi turizam odr`anu februara 1999. godine.
TURIZAM I ODR@IVI RAZVOJ* Komisija za odr`ivi razvoj, Pozivaju}i se na zaklju~ak devetnaeste specijalne sednice Generalne skup{tine posve}ene op{tem pregledu i oceni primene Agende 21,1 i posebno Rezolucije skup{tine S/19-2, aneks, od 28.juna 1997. godine, u paragrafu 69 kojim je Skup{tina zatra`ila od Komisije za odr`ivi razvoj da formuli{e akciono orijentisan me|unarodni program rada na odr`ivom razvoju turizma, koji }e biti definisan u saradnji sa Svetskom turisti~kom organizacijom, Konferencijom Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju, Programom Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu, Konferencijom potpisnika Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti 2 i ostalim zainteresovanim telima i naglasila da formulisanje i primena politike treba da se odvijaju u saradnji sa svim zainteresovanim stranama, posebno sa privatnim sektorom i lokalnim i domoroda~kim zajednicama, Podse}aju}i da je Generalna skup{tina, svojom Rezolucijom 53/200 od 15. decembra 1998. godine proglasila 2002 godinu Me|unarodnom godinom ekoturizma i da je Rezolucijom 53/24 od 10. novembra 1998. godine proglasila 2002. tako|e i Me|unarodnom godinom planina, Bele`e}i sa zahvalno{}u rezultat dijaloga brojnih u~esnika na teku}oj sednici Komisije i dosada u~injeni napredak u unapre|enju odr`ivog razvoja turizma od strane najva`nijih grupa, 1. Odlu~uje da prihvati me|unarodni program rada na odr`ivom razvoju turizma, koji sadr`i elemente navedene u glavnim crtama u nastavku i da zapo~ne njegovu primenu odgovaraju}im merama i sredstvima, posebno za zemlje u razvoju, {to }e biti ocenjeno 2002. godine, kada }e biti iznet i pregled desetogodi{njeg napretka postignutog od odr`avanja Konferencije Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju; 2. Nala`e vladama: (a) da unaprede odr`ivi razvoj turizma, izme|u ostalog, razvojem i primenom politika i nacionalnih strategija ili master planova odr`ivog razvoja turizma, zasnovanim na Agendi 21, {to }e podsta}i njihovu turisti~ku privredu, pomo}i u privla~enju stranih direktnih investicija i odgovaraju}ih tehnologija pouzdanih u odnosu na `ivotnu sredinu, i da tako|e obezbede fokus i pravac za aktivno u~e{}e glavnih grupa, uklju~uju}i nacionalne turisti~ke savete i, kao odgovaraju}e, turisti~ke agencije i organizacije i privatni sektor, kao i domoroda~ko i lokalno stanovni{tvo; (b) da se konsultuju, kada je to odgovaraju}e, sa svim glavnim grupama i lokalnim zajednicama u procesu razvoju turizma, uklju~uju}i formulisanje politike, planiranje, upravljanje i raspodelu koristi, {to bi trebalo da odrazi potrebu za harmonizovanjem odnosa izme|u ljudi, zajednice i `ivotne sredine; (c) da rade u zajednici sa glavnim grupama, posebno na lokalnom nivou, da bi obezbedile aktivno u~e{}e u planiranju i razvoju koje se odnosi na turizam;
(d) da preduzmu aktivnosti na osposobljavanju lokalnog i domoroda~kog stanovni{tva da bi bilo olak{ano njihovo aktivno u~e{}e, na svim nivoima procesa razvoja turizma, uklju~uju}i transparentno dono{enje odluka i raspodelu koristi, i da se stvori svesnost o dru{tvenim, ekonomskim i environmentalnim tro{kovima i koristima koje oni ostvaruju; (e) da stvore odgovaraju}i institucionalni, pravni, ekonomski, dru{tveni i environmentalni okvir razvojem i primenom odgovaraju}eg spleta instrumenata, kao {to su: integrisano planiranje kori{}enja zemlji{ta i upravljanje obalskim zonama, ekonomski instrumenti, procena dru{tvenih i environmentalnih uticaja turisti~kih objekata, uklju~uju}i aspekt polova i dobrovoljne inicijative i sporazume; (f) da maksimizuju turisti~ke potencijale u cilju iskorenjivanja siroma{tva razvojem odgovaraju}ih strategija u saradnji sa svim glavnim grupama i domoroda~kim i lokalnim zajednicama; (g) da pozdrave sporazum glavnih grupa u cilju promocije odr`ivog razvoja kroz muziku, umetnost i dramu i da u~estvuju u takvim obrazovnim aktivnostima; (h) da obezbede specifi~ni destinacijski obrazovni video i drugi materijal o odr`ivom razvoju u vezi sa turizmom za prikazivanje tokom leta i da ohrabre vazduhoplovne kompanije da rutinski prikazuju takve video materijale na svim me|unarodnim i dugim doma}im linijama; (i) da promovi{u pogodan okvir za mala i srednja preduze}a, kao osnovne poluge za otvaranje radnih mesta u sektoru turizma, uklanjanjem administrativnih ograni~enja, olak{avanjem pristupa kapitalu i obezbe|ivanjem upravlja~kih i ostalih znanja, priznavaju}i potencijal za zapo{ljavanje u vezi sa odr`ivim razvojem turizma; (j) da preduzmu sna`nu i prikladnu akciju, razvojem i nametanjem posebnih zakonodavnih mera protiv svake vrste ilegalne, uvredljive ili eksploatatorske turisti~ke aktivnosti, uklju~uju}i seksualnu eksploataciju, priznaju}i ~injenicu da takve aktivnosti imaju posebno {tetne uticaje i predstavljaju zna~ajnu dru{tvenu, zdravstvenu i kulturnu pretnju i da sve zemlje treba da imaju ulogu u naporu da te pretnje budu iskorenjene; (k) da u~estvuju u me|unarodnim i regionalnim procesima koji se odnose na pitanja relevantna za odr`ivi razvoj turizma; da razmotre ratifikaciju ili prihvatanje i promovi{u primenu i nametanje, kada je to odgovaraju}e, standarda ili smernica relevantnih za privredu vezanu za putovanja i turizam, kao u oblasti rada i zdravstva; da podr`e inicijative, posebno kroz organizacije kao {to su Me|unarodna organizacija rada i Svetska zdravstvena organizacija, koje mogu dati pravovremeni i pozitivni doprinos odr`ivom razvoju turizma; (l) da podr`e odgovaraju}e mere radi boljeg informisanja turista o kulturnim, ekolo{kim i drugim vrednostima i obezbede ta~ne informacije o bezbednosti u turisti~kim destinacijama da bi omogu}ili potro{a~ima da u~ine izbor na osnovu informacija; 3. Zahteva od turisti~ke privrede:
(a) da razvije environmentalno, dru{tveno i kulturno kompatibilne oblike turizma i da nastavi razvoj i primenu dobrovoljnih inicijativa koje podr`avaju odr`ivi razvoj turizma, imaju}i u vidu da takvi oblici turizma i inicijative treba da zadovolje ili, {to je po`eljnije, prevazi|u relevantne lokalne, nacionalne, regionalne ili me|unarodne standarde; (b) da se vi{e posveti cilju odr`ivog razvoja turizma, deluju}i prema vode}im principima i ciljevima za odr`ivi razvoj turizma i informisanje turista o ekolo{kim i kulturnim vrednostima u destinacijskim regionima; (c) da dalje razvija dobrovoljnu eko-efikasnost i odgovaraju}e sisteme upravljanja da bi smanjila tro{kove i promovisala odr`ive oblike turizma; (d) da preduzme efikasne korake da bi smanjila koli~inu otpada vezanog za putni~ke i turisti~ke aktivnosti; (e) da ''oblikuje sa prirodom'', u saradnji sa odgovornima za planiranje, koriste}i oblikovanje, materijale i tehnologije sa manjim uticajem da se ne bi o{tetila prirodna ili kulturna blaga koja turisti `ele da do`ive i koje podr`ava lokalna zajednica i da preduzme mere da obnovi turisti~ke destinacije sa degradiranom `ivotnom sredinom; (f) da se javno distancira od ilegalnih, uvredljivih ili eksploatatorskih oblika turizma; (g) da zadovolji ili, {to je po`eljnije, prevazi|e relevantne nacionalne ili me|unarodne standarde rada 4. Poziva, kao odgovaraju}e, vlade i glavne grupe, kao i sistem Ujedinjenih nacija, u ~vrstoj saradnji sa Svetskom turisti~kom organizacijom, oslanjaju}i se na relevantne aktivnosti preduzete od strane Programa Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu, Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju, Me|unarodne organizacije rada i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i u skladu sa Konvencijom o biolo{koj raznovrsnosti i sa ostalim relevantnim konvencijama i organizacijama, uz uzimanje u obzir Programa akcija za odr`ivi razvoj malih ostrvskih dr`ava u razvoju, usvojenog na Barbadosu 1994. godine, da razmotre preduzimanje slede}ih inicijativa i da o postignutom napretku redovno obave{tavaju Komisiju za odr`ivi razvoj: (a) da promovi{u odr`ivi razvoj turizma, da bi pove}ali koristi od turisti~kih resursa za stanovni{tvo lokalnih zajednica i odr`ali kulturni i environmentalni integritet lokalnih zajednica; da podsti~u saradnju glavnih grupa na svim nivoima sa ciljem olak{avanja inicijativa lokalne Agende 21 i unapre|ivanja povezivanja u okviru lokalne privrede da bi koristi bile {ire rasprostranjene; na kraju, ve}i napori treba da budu preduzeti za zapo{ljavanje lokalne radne snage i upotrebu lokalnih proizvoda i znanja; (b) da podr`e nacionalne napore pojedinih zemalja, posebno zemalja u razvoju i zemalja sa privredama u tranziciji, i glavnih grupa prema odr`ivom razvoju turizma kroz odgovaraju}e aktivnosti u cilju stvaranja sposobnosti i programa, kao i multilateralnu i bilateralnu finansijsku i tehni~ku pomo} i odgovaraju}e tehnologije u svim aspektima odr`ivog razvoja turizma, uklju~uju}i procenu uticaja na `ivotnu sredinu i upravljanje i obrazovanje u oblasti turizma;
(c) da podr`e odgovornije pona{anje turista kroz obezbe|ivanje po{tovanja nacionalnih zakona, kulturnih vrednosti, dru{tvenih normi i tradicije kao i, uz to, pove}avanjem svesnosti javnosti; (d) da promovi{u primenu pristupa integrisanog planiranja u razvoju turizma na lokalnom nivou, uklju~uju}i kroz podr{ku primeni lokalne Agende 21 kao procesa planiranja, primene i kontrole odr`ivog razvoja turizma i prihvatanja mogu}nosti za integraciju lokalne Agende 21 sa Agendom 21 za turisti~ku privredu, kao i druge sli~ne inicijative; (e) da obezbede odgovaraju}e usmerenje za istra`iva~ke aktivnosti i sakupljaju i {ire informacije o primerima najuspe{nije prakse i tehnika, uklju~uju}i i odgovaraju}i splet instrumenata za smanjenje negativnih i unapre|ivanje pozitivnih environmentalnih, dru{tvenih i kulturnih uticaja turizma u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, kao i zemljama sa privredama u tranziciji; (f) da unaprede razmenu informacija o saobra}aju, sme{taju i drugim uslugama, programe pove}anja svesnosti javnosti i obrazovanje i razne dobrovoljne inicijative i na~ine za minimiziranje efekata prirodnih katastrofa na turizam. Mogu}i oblici razmene ovih informacija treba da budu istra`ene u konsultaciji sa relevantnim partnerima, koriste}i, izme|u ostalog, takva sredstva kao {to su bilateralni i multilateralni sporazumi; (g) da preduzmu prou~avanja odgovaraju}ih mera za unapre|ivanje odr`ivog razvoja turizma, kao {to je lokalno planiranje u osetljivim ekosistemima, uklju~uju}i obalne oblasti, i razviju sredstva za pomo} lokalnim vlastima u odre|ivanju odgovaraju}ih sistema upravljanja i njihove sposobnosti za razvoj turizma; (h) da dalje razvijaju ili p odr`e zajedni~ke inicijative, po`eljno kroz ''pilot'' projekte, da bi se pobolj{alo rasprostiranje inovacija i spre~ilo, kad god je to mogu}e, dupliranje i gubitak resursa; (i) da preduzmu aktivnosti koje }e podr`ati pripreme kako za Me|unarodnu godinu ekoturizma, tako i za Me|unarodnu godinu planina, kao i aktivnosti Me|unarodne inicijative o koralnim grebenima; (j) da se dalje razja{njavaju koncepti odr`ivog turizma i ekoturizma; (k) da razviju osnovne pokazatelje odr`ivog razvoja turizma, uzimaju}i u obzir rad Svetske turisti~ke organizacije i drugih relevantnih organizacija, kao i teku}e faze testiranja indikatora odr`ivog razvoja. (l) da preduzmu opse`no razmatranje i procenu rezultata primene postoje}ih dobrovoljnih inicijativa i smernica koje se o dnose na ekonomsku socio-kulturnu i environmentalnu odr`ivost turizma, koja }e biti podneta Komisiji za odr`ivi razvoj u cilju identifikovanja najuspe{nije prakse s obzirom na pove}anu svesnost o odr`ivom razvoju turizma; (m) da razmotre ustanovljavanje globalne mre`e, uzimaju}i u obzir rad Svetske turisti~ke organizacije, regionalnih mehanizama i svih glavnih grupa, kada je to odgovoraju}e, da bi se unapredila razmena informacija i pogleda o odr`ivom razvoju turizma, uklju~uju}i i ekoturizam; (n) da sara |uju sa Programom Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu u daljem razvoju usmeravaju}ih principa odr`ivog razvoja turizma;
(o) da podstaknu preduzetnike i privredu da preduzmu korake u cilju primene eko-efikasnih pristupa, da bi bili smanjeni uticaji na `ivotnu sredinu vezani za aktivnosti svojstvene putovanju i turizmu, posebno obim skladi{tenog otpada, naro~ito u malim ostrvskim zemljama u razvoju, 5. Poziva Svetsku turisti~ku organizaciju da razmotri u~e{}e informisanih glavnih grupa, kao odgovaraju}e, u ra zvoju, primeni i kontroli Op{teg eti~kog kodeksa u turizmu, uklju~uju}i one ~lanove koji se odnose na pravila pona{anja za turiste; 6. Poziva relevantne agencije, posebno Me|unarodnu pomorsku agenciju da procene da li su postoje}i propisi o zaga|enju mora i uskla|enost sa njim dovoljni da obezbede odgovaraju}u za{titu osetljivih obalskih zona od {tetnih uticaja koji su rezultat aktivnosti turisti~kih plovila; 7. Poziva Konferenciju potpisnika Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti da dalje razmotri, u okviru procesa razmene iskustava, postoje}e znanje i najbolje primere prakse u vezi sa odr`ivim razvojem turizma i biolo{kom raznovrsno{}u u cilju doprinosa me|unarodnim smernicama za aktivnosti koje se odnose na odr`ivi razvoj turizma u osetljivim kopnenim, morskim i obalnim ekosistemima i naseobinama od izuzetne va`nosti za biolo{ku raznovrsnost i za{ti}ene oblasti, uklju~uju}i osetljive planinske ekosisteme; 8. Pozdravlja rad glavnih grupa, posebno poslovnih zajednica, trgova~kih i turisti~kih udru`enja, nevladinih organizacija i drugih grupa uklju~enih u putovanja i turizam, za doprinos naporima u dostizanju odr`ivog razvoja turizma i kroz obrazovne inicijative i akcione planove zasnovane na Agendi 21 i ostalim odnosnim dokumentima i posebno pozdravlja njihovu posve}enost kroz nastavak rada sa svim glavnim grupama da bi se u~inilo {to vi{e i izvestila Komisija za odr`ivi razvoj o napretku; 9. Poziva Sekretarijat Ujedinjenih nacija i Svetsku turisti~ku organizaciju, u konsultaciji sa glavnim grupama i drugim relevantnim me|unarodnim organizacijama, da zajedni~ki olak{aju ustanovljavanje jedne ad-hok neformalne i nepristrasne radne grupe o turizmu za procenu finansijskog gubitka, odre|ivanje kako maksimirati koristi za domoroda~ke i lokalne zajednice i pripremu zajedni~ke inicijative za pobolj{avanje raspolo`ivosti informacija, stvaranje sposobnosti za u~e{}e i za usmeravanje ostalih pitanja relevantnih za primenu me|unarodnog programa rada na odr`ivom razvoju turizma.
ODR@IVI TURIZAM IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH ORGANIZACIJA* UVOD
Kada je Komisija za odr`ivi razvoj Ujedinjenih nacija (UNCSD) odlu~ila da u dnevni red svog sedmog godi{njeg zasedanja 1999. godine uvrsti odr`ivi turizam, mnogi iz oblasti turizma ocenili su da je to prvi put da Ujedinjene nacije priznaju va`nost odr`ivog turizma. To je bilo olak{anje nakon razo~aranja, s obzirom da turizam nije bio na dnevnom redu, kao posebna tema, na Svetskom samitu 1992. godine, kada je osnovana Komisija UN za odr`ivi razvoj (UNCSD). Ali, u zvani~nom saop{tenju Ujedinjenih nacija, sada je izjavljeno slede}e: Turizam je trenutno jedna od najve}ih svetskih industrija i jedan od najbr`e rastu}ih sektora privrede. Do 1997. godine, o pitanju odr`ivog turizma Komisija za odr`ivi razvoj (CSD) raspravljala je samo u kontekstu malih ostrvskih zemalja u razvoju. Me|utim, tokom devetnaeste Specijalne sednice Generalne skup{tine, na kojoj je razmatrano prvih pet godina sprovo|enja Agende 21, Generalna skup{tina je uzela u obzir da postoji potreba da se bli`e razmotri zna~aj turizma u kontekstu Agende 21. Turizam, kao i drugi sektori, koristi resurse, proizvodi otpad i stvara u tom procesu environmentalne, kulturne i dru{tvene tro{kove i koristi. Shodno tome, Generalna skup{tina je uvrstila odr`ivi turizam u dnevni red sedme sednice Komisije, 1999. godine. Za ovu sedmu sednicu, u aprilu 1999. godine, kao i za druge skupove UNCSD-a, u~esnici su bili pozvani da iznesu svoja gledi{ta. Zvani~ni predstavnici vlada su saslu{ali mi{ljenje organizacija koje predstavljaju turisti~ku privredu, organe vlasti na lokalnom nivou, sindikate i nevladine organizacije pre nego {to su formulisali i usvojili Odluku 7/3 o turizmu i odr`ivom razvoju, koja uklju~uje me|unarodni Plan rada za razvoj odr`ivog turizma. Ovaj ~lanak se bavi perspektivama i pozicijama nevladinih organizacija koje su uklju~ene u proces UNCSD-a.
TURIZAM IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Iako ~esto vi|ena kao ~ista, prijateljska i romanti~na industrija, turizam se kao privredna grana ne razlikuje od ostalih grana. Turizam predstavlja ekonomsku aktivnost, kao i sve druge. Kao i u svim transnacionalnim industrijama, on uklju~uje me|unarodne snage i veliku ekonomsku mo}, koje rade u skladu sa zakonima svetske ekonomije, {to se odnosi, na primer, i na poljoprivredu. Kao i svuda u sektoru usluga, postoji kontakt izme|u pru`aoca usluge i korisnika. Ovo se mo`e porediti sa bankama, osiguranjem i sektorom konsaltinga. Za radne ljude “Tre}eg sveta”, turizam predstavlja posao sa prednostima i nedostacima, sa mogu}nostima i pretnjama za li~ni i kolektivni razvoj, i sa problemima nejednakosti i zabrana. ^ak i ~injenica da lokalno stanovnistvo ne koristi usluge koje samo proizvodi nije svojstveno samo turisti~koj delatnosti. Na odre|en na~in, turizam se razlikuje od ostalih privrednih aktivnosti: – to je veoma kompleksan sektor. Postoji izuzetno velika raznovrsnost turisti~kih proizvoda: od nekoliko no}enja u kampu za turiste sa rancima na le|ima do kompletno organizovanih luksuznih odmora za starije gra|ane, od jednostavnog pe{a~enja za putnike sa niskim bud`etom do putovanja na najvi{em nivou na jahtama iznajmljenim uz osoblje. Da bi se situacija jos vi{e komplikovala, turizam se sastoji od nekoliko komponenti koje obezbe|uju razli~iti proizvo|a~i, po~ev od transnacionalnih korporacija u hotelskom sektoru do prodavaca suvenira u neformalnom sektoru. Ovo vodi ka velikom broju zainteresovanih u~esnika i strana, uklju~enih na mnogo razli~itih na~ina, koji se obi~no ne sla`u po pitanju da li i kako turizam pru`a mogu}nosti za stvarni razvoj. Propagandisti bi rekli da turizam donosi mnogo strane valute koja druga~ije ne bi u{la u zemlju, ali njihovi protivnici im se suprotstavljaju ~injenicom da ova strana valuta curi iz zemlje kroz uvoz i pla}anje kamate na zajmove, neophodne za razvoj turizma. Poslovi u turizmu nisu dobro pla}eni, neravnomerno su raspore|eni i sezonski ograni~eni, ali retori~ki odgovor je: sta bi bila alternativa. Zagovornici ka`u da se u oblastima gde je turizam razvijen ponovo o`ivljavaju dru{tvene i kulturne
vrednosti i podr`ana je modernizacija. Protivnici ukazuju na ~injenicu da se modernizacija ne mo`e izjedna~iti sa napretkom. Oni tvrde da kriminal i prostitucija rastu i da su pogo|ene osetljive grupe, posebno gde to predstavlja pretnju polozaju `ena i dece, zbog lo{ih uslova rada i seksualne pohlepe pojedinih turista. Za turizam se kaze da je los po zivotnu sredinu zbog pritiska koje turisti vrse na osetljive prirodne resurse, kroz prekomernu upotrebu ovih retkih resursa, kao {to su voda i drvo, kroz stvaranje velikih gomila otpada i na kraju, ali ne i najmanje va`no, kroz ogromnu zaga|enost koju stvara vazdu{ni saobra}aj. Odgovor je da to nije istina, jer je turizam ~ista industrija u pore|enju sa, na primer, rudarstvom, stvara novac za o~uvanje prirode kroz ekoturizam, a avioni }e biti pro~i{}eni od {tetnog uticaja kroz nekoliko godina.
RAZLI^ITE INTERESNE GRUPE
Iako se mnogi ne sla`u oko mogu}nosti i pretnji koje turizam stvara, svi su direktno ili indirektno povezani jedni sa drugima kroz ono {to se zove lanac turizma. Ovaj lanac obuhvata sve aktivne i involvirane strane i faze kroz koje turizam prolazi, u kretanju od stvarnog korisnika turiste, do osobe koja kona~no isporu~uje turisti~ke usluge – lokalnog stanovnika. Upoznajmo se sa razli~itim u~esnicima koji postoje du` lanca turizma. Po~e}emo na jednom kraju, grupom koja sadr`i najve}u raznolikost interesa: lokalno stanovnistvo u turisti~kim destinacijama. Ono je uklju~eno u veliki broj ponekad konfliktnih uloga. Delom je pasivni deo turisti~kog proizvoda: pogledajte lokalno stanovni{tvo, u`ivajte u njihovoj gostoljubivosti, divite se njihovom na~inu `ivota, odgovorite na njihove osmehe, itd., a za sve to ih niko nije pitao. Ali mnogi od njih su tako|e uklju~eni na mnogo aktivniji na~in: kao zaposleni ili preduzetnici, direktno u slu~aju hotela i restorana, indirektno kao farmeri, ribolovci ili pekari i kroz usluge kao sto su ~istionice ode}e i banke. Sa preduzetnicima na lokalnom nivou sti`emo do dela lanca turizma koji se bavi ekonomijom. On se sastoji se od velike grupe preduzetnika u turizmu, koji u su{tini dovode turiste i poma`u im u stizanju sa jednog mesta na drugo: turisti~ka privreda. Ona po~inje na nivou destinacije sa takozvanim receptivnim organizatorom putovanja i ide preko nacionalnih i me|unarodnih saobra}ajnih kompanija do emitivnih organizatora putovanja u zemljama koje {alju turiste. Ove kompanije su veoma ~esto uklju~ene u velike transnacionalne kompanije i imaju ~vrste veze sa drugim industrijama kao {to su, na primer, me|unarodni lanci hotela, aviokompanije, banke i osiguravaju}e kompanije. Jo{ jedna interesna grupa su, o~igledno, organi vlasti , na lokalnom kao i na nacionalnom i me|unarodnom nivou. Oni u~estvuju u turizmu na nekoliko na~ina i kroz nekoliko instrumenata, kao {to su zakoni, takse, procedure planiranja i participacije, uslovi dolaska, me|unarodne deklaracije, zdravstveni propisi i propisi za slu~aj opasnosti, politika `ivotne sredine, rada i turisti~ka politika. Nevladine organizacije su uklju~ene u turizam od po~etka dvadesetog veka. Postojali su, sa jedne strane, radni~ki sindikati (koji bi {tedeli novac od plata svojih ~lanova da bi im ponudili prihvatljive odmore u sindikalnim odmarali{tima) i, s druge strane, elitisti~ki pokreti za `ivotnu sredinu (o~uvanje planina rezervi{u}i ih samo za plemstvo). U poslednjih nekoliko godina, broj nevladinih organizacija koje se uklju~uju u turizam je izuzetno porastao, uglavnom zahvaljuju}i rastu turisti~kog sektora, njegovim environmentalnim, ekonomskim i dru{tvenim efektima i broju ljudi na koje turizam uti~e. Na kraju, ali ne i najmanje va`an, jeste turista , predstavljen u velikoj raznovrsnosti kao {to je ranije pomenuto. Iako je doma}i turizam zajedni~ki fenomen u mnogim delovima Azije i Latinske Amerike, strani turista generalno ima jednu zajedni~ku karakteristiku: on ili ona poti~u iz bogatog dela sveta. Turisti ugra|uju pravo na odmore u borbu sindikata za slobodne dane, ~esto me{aju}i pravo na odmor sa pravom da putuju kud god bi po`eleli.
SLO@ENOST RASPRAVE O TURIZMU
Svi u~esnici u turizmu o~igledno imaju sopstveno mi{ljenje o turizmu, nagla{avaju}i razloge za i protiv, u zavisnosti od interesa koje predstavljaju. Me|utim, tokom prethodne dve godine dogodile su se neobi~ne stvari. Iako je o~igledno da turizam sadr`i kompleks interesa, u kasnim devedesetim godinama izgledalo je da su se svi u~esnici dogovorili o neophodnosti i zna~aju odr`ivog turizma. Iako, naravno, postoji slaba mogu}nost da se svi ovi interesi slo`e oko neophodnosti odr`ivog turizma, daleko je manja verovatno}a da se svi oni slo`e oko toga kako bi odr`ivi turizam trebalo da izgleda. Na Sednici UNCSD 1999. godine izgledalo je mnogo verovatnije da je ovakav dogovor posledica nedostatka jasno}e izme|u i unutar interesnih grupa, {to proisti~e iz razli~itih perspektiva kojima se otpo~inje rasprava o odr`ivom turizmu. Stoga pre bavljenja pozicijom nevladinih organizacija, posvetimo malo pa`nje razmatranju i poja{njavanju nekih od razli~itih perspektiva. Za po~etak jedno pojasnjenje: u ovom dokumentu posebno se bavimo me|unarodnim turizmom. Receptivni ili inicijativni turizam U razgovoru o turistima i turizmu postoje dve razli~ite oblasti interesovanja u odnosu na turisti~ke aktivnosti i kreiranje politike. Oblast receptivnog turizma se odnosi na infrastrukturu i mogu}nost za prijem turista u sopstvenom regionu. Oblast inicijativnog turizma obuhvata organizovanje preduslova da va{i zemljaci provedu odmor u inostranstvu. Iako se neki od preduslova ili u~esnika mogu podudarati, svaki od njih uklju~uje razli~ite interese i aktivnosti. Konfuzija nastaje kada se u~esnici sa interesom za inicijativni turizam uklju~e i odlu~uju o pitanjima koja su uglavnom oblast receptivnog turizma, i obrnuto. U skladu sa ovim su i koncepti zemalja koje {alju i zemalja koje primaju turiste. Iako su neke od bogatih zapadnih zemalja i jedno i drugo, mnoge druge zemlje sveta, posebno zemlje Tre}eg sveta, samo primaju turiste. Stoga je o~igledno da na na~in kako neko gleda na turizam uti~e njegova zemlja porekla. Ovi koncepti nisu zna~ajni samo za pojedina gledista i sud o turizmu, ve} su tako|e relevantna u oblastima politike, kao {to je doma}i turizam i rekreacija: u nekim zemljama inostrani turizam moze dovesti do pove}anja turisti~kih i rekreativnih kapaciteta za sopstveno stanovni{tvo, u drugim zemljama on mo`e biti u konkurenciji sa doma}im turizmom. Boga}enje ili prelivanje Na vi{em pojmovnom nivou, razvoj teorija u turizmu je uglavnom pod uticajem verovanja u koncept prelivanja: ako se puno sliva bogatima, ne{to }e se sliti i nakapati siroma{nima. Te{ko da je turizam ikada bio oblast interesovanja za kriti~are ovih ekonomskih teorija prelivanja. Naucnici uklju~eni u teorije strukturalne nedovoljne razvijenosti nisu se bavili turizmom kao ozbiljnom privrednom granom. Organizacije koje veruju u ekonomiju prelivanja dominirale su ne samo u razvijanju teorija ve} i u stvarnom razvoju turizma u svetu. Rasprava o odr`ivom turizmu na globalnom nivou zauzela je startne pozicije, sa ~vrstim verovanjem u nevidljivu ruku koja bi, potpomognuta eti~kim kodeksima i dobrovoljnim poveljama, obezbedila prelivanje koristi od turizma na lokalno stanovni{tvo. Nevladine organizacije koje u~estvuju u kritici razvoja nisu se lako uklju~ile u turizam, a ako jesu, one ga vrlo ~esto odmah osu|uju. Tek nedavno stvari su po~ele da se menjaju i raste broj studija i napora da se sa pozicije boga}enja pristupi turizmu i njegovom razvoju. Razlog je uglavnom ~injenica da su mnoge interesne grupe ovih nevladinih organizacija bile protiv (rasta) turizma. One bi zapo~injale da investiraju u neobimne projekte u turizmu i tra`ile su pomo} nevladinih organizacija ili bi pozivale nevladine organizacije da pregovaraju sa turisti~kom privredom, da bi zauzeli zajedni~ki stav protiv pretnji turizma, kao {to je u~injeno u slu~aju borbe protiv de~jeg seks turizma. Sa pozicije ja~anja lokalnih ciljnih grupa i priznavanja ~injenice da razli~iti interesi mogu prouzrokovati nere{ive konflikte, kriti~ari razvoja bi mogli da pokrenu pitanja o nekompatibilnosti dugoro~nih ciljeva odr`ivog turizma i kratkoro~nih interesa lokalnog stanovnistva, koje tezi da
uspostavi kontrolu nad svojim okru`enjem ili `eli samo da opstane. U ovoj raspravi nisu samo u pitanju pretpostavke o prelivanju, ve} tako|e i pretpostavljena harmonija izme|u ekolo{kog i dru{tvenog razvoja. Tamo gde je razmisljanje o pravednoj raspodeli uklju~ilo i pitanje odr`ivog turizma, uglavnom se preto~ilo u diskusiju o ekoturizmu , prihvataju}i vrednost i zna~aj ekolo{kih resursa zbog njihove va`nosti za turisti~ki proizvod. Dru{tvena sadr`ina koncepta odr`ivosti posmatra se kao sekundarna, uz pretpostavku da bi automatski pratila razvoj od ekolo{kih rasursa do odr`ivog turizma. Ove implicitne pretpostavke su kritikovane ukazivanjem na konflikte koji postoje izme|u o~uvanja prirode i potreba lokalnog stanovni{tva za opstankom. ^esto pominjani primer je slu~aj plemena Masai u Tanzaniji, koji su isterani sa svog `ivotnog prostora sa ciljem da ono bude promenjeno u nacionalne parkove za eko-turiste. Sada se i pleme Masai i park bore da pre`ive. Masai zato {to ne mogu da napasaju svoje krave, park zato {to je njegov su{tinski element, pleme Masai i njihove krave, uklonjen iz eko-sistema. Ali ~ak i u okviru ekolo{ke sfere odr`ivog turizma postoje razli~iti, pa ~ak i suprotstavljeni interesi, kao {to rasprava o vazdu{nom saobra}aju poja{njava: {ta ako `elite da zaradite novac za o~uvanje nacionalnog parka kroz eko-turizam, ali ~ine}i to, doprinosite efektu staklene ba{te preko ukupnog avio saobra}aja koji je potreban da bi se u parkove doveli ljudi iz bogatog dela sveta. Romanti~no ili realno Ve}ina teorija o odr`ivom turizmu, vode}i ka jednostavnim kompromisima, pati od romanti~arskog gledanja na to {ta je u stvari turizam. Te teorije odra`avaju dualni pristup koji mnogi zapadnjaci imaju prema Tre}em svetu. Kada ~uju re~ Indonezija, oni misle na kr{enje ljudskih prava i zverstva u Isto~nom Timoru, pomenite Bali i oni }e tonuti u sanjarenje o nezaga|enim pla`ama i prelepim folklornim igra~icama. Pri~ajte o Keniji i oni }e misliti o studentskim nemirima i politi~kom ugnjetavanju, ali kada pomenete Masai Mara, u njihovim mislima se javlja pogled na beskrajne ravnice sa slonovima, lavovima i `irafama. Pri~ajte o Gvatemali, u mislima se javljaju tajna politi~ka ubistva i mu~enje u zatvorima, pomenite Tical i prelepa d`ungla ~udesno otkriva divni kompleks hrama. U diskusijama o turizmu, koje se zasnivaju na teorijama prelivanja, samo romanti~na strana ovih jedna~ina prolazi razmatranje. Mnogi od nesporazuma u raspravama o turizmu poti~u iz ovih dubljih konflikata u pogledima. Otuda ve}ina teorija o koristima od turizma ide korak dalje u romanti~no, dokazuju}i da me|unarodni turizam doprinosi svetskom miru. Pretpostavlja se da bi kontakti izme|u kultura i naroda razli~itih kultura trebalo da doprinesu razumevanju izme|u ovih naroda. Dok ovo mo`e biti te{ko za dokazivanje, gledaju}i rast turizma i situaciju rata i mira u dana{njem svetu, sigurno je da nas to vodi u jo{ opasniji aspekt romantizovanog imid`a razvojnog procesa i turizma: razvoj turizma ne mo`e nikad dovesti do promena kulture u turisti~kim destinacijama, to jest do turisti~ke verzije plemenitog divljaka. Niti se dinamika kulture turisti~ke destinacije uzima kao polazna ta~ka, ali se kultura posmatra kao stati~na stvar. Koincidencijom, stati~ko interpretiranje kulture tako|e je zna~ajan sastavni deo turizma i turisti~kih bro{ura. Turizam je mnogo interesantniji kroz stati~nu kulturu moje zemlje, Holandije (lale, mlinovi, sir, klompe), nego kroz njenu dinami~nu kulturu (veliki pritisak na radna mesta, nestajanje i vra}anje zemlji{ta, komercijalizacija medija, fudbal, porodice sa jednim roditeljem, masovna otpu{tanja, ameri~ki filmovi, informaciona tehnologija, McDonald`s itd.). U ovakvom rezonovanju, va`nu ulogu igra perspektiva turiste/avanturiste/putnika, koji se pla{i da }e jo} jedan neiskvareni raj ( koji je on otkrio i koji je njemu namenjen) biti uni{ten. Terminologija Izgra|u}i dalje ove osnovne zbunjuju}e perspektive, razvila se terminologija koja doprinosi turisti~kom Vavilonu terminima kao {to su ekoturizam, alternativni turizam i (na nesre}u) odr`ivi turizam. Ovi termini su potekli iz perspektive marketinga i uglavnom su stvoreni da pomognu savesnim turistima koji pate od ose}aja krivice koju bi mogli imati zbog zaga|ivanja vazduha letenjem ka dalekim destinacijama, zbog uznemiravanja lokalnog stanovnistva koje to nije tra`ilo i
zbog tro{enja vi{e novca za nedelju dana nego sto ce lokalni stanovnik zaraditi za celu godinu. Termini ne odgovaraju stvarnom kvalitetu odgovaraju}eg turisti~kog proizvoda, niti spominju koliko je ekoloski odgovoran odmor, niti kakva je to alternativa drugim turisti~kim proizvodima, kada se pogleda o~ima lokalnog stanovnistva. Uzgred budi re~eno, isti majstori terminologije govore o doma}em stanovni{tvu, {to su napali neki kriti~ari Tre}eg sveta, zato {to podrazumeva da oni srda~no pozivaju turiste da do|u: Mi smo im bili suprotstavljeni, a nismo bili konsultovani! Nedavno su zagovara~i turizma s rado{}u prihvatili novi mistifikovani trend globalizacije. Turizam se smatra i njenim uzrokom i posledicom. Ali, dok ekonomska globalizacija mo`e biti korisna za neke oblike turizma, ~ak bi i privreda trebalo da sagleda rezultate kulturne globalizacije kao pretnju turizmu uop{te. Tako|e je za odr`ivi turizam relevantna ~injenica da iako globalizacija nudi vi{e izbora za turiste i organizatore putovanja u inostranstvo, ona zna~i i ve}u konkurenciju za stanovni{tvo u turisti~kim destinacijama. Pla`e i nacionalni parkovi Ekvadora mora}e da se takmi~e sa onima u Tanzaniji ili na Tajlandu i na kraju }e niske cene i volja za kompromisom odlu~ivati kako }e se turizam razvijati na globalnom nivou. Kao i u svim drugim sektorima, od globalizacije }e u turizmu imati korist mo}ni u procesu razvoja.
POZICIJE NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Do 1999. godine, nevladine organizacije nisu zauzele zajedni~ku ~vrstu poziciju u raspravi o odr`ivom turizmu. Iako su pojedine nevladine organizacije u~estvovale u globalnim aktivnostima vezanim za odr`ivi turizam, iz kojih su proiza{le izjave kojima se nagla{avalo u~e{}e nevladinih organizacija, bilo je samo nekoliko doga|aja u kojima su nevladine organizacije poku{ale da govore jednoglasno. Na globalnom nivou, one su se retko me|usobno povezivale. Na regionalnom nivou su postojali sastanci nevladinih organizacija, ali su oni patili od iste mane: interesi okupljeni na regionalnim ili sektorskim osnovama ne odra`avaju globalni spektar interesa. Na nekoliko globalnih sastanaka nevladinih organizacija koje se bave turizmom, razlike me|u njima su postale o~igledne. Problem je u tome {to mnoge nevladine organizacije zastupaju interese posebnih grupa ili ciljeva uklju~enih u lanac turizma. Razlike interesa u okviru lanca turizma mogu (i jesu), vodile do razlika izme|u nevladinih organizacija uklju~enih u turizam. Ipak su u kasnim devedesetim godinama, sa nezaustavljivim rastom turizma koji je uticao na sve ciljne grupe nevladinih organizacija, nude}i pretnje i {anse, mnoge nevladine organizacije osetile nelagodnost zato {to nisu mogle da stvore protivtezu da ograni~e mo} onih koji se bave razvojem turizma. Pripreme za CSD-99 do{le su kao olak{anje. Nevladinim organizacijama uklju~enim u turizam iz celog sveta obratio se Upravni odbor CDS-NGO i zamolio ih da komentari{u i usvoje tekst koji bi poslu`io kao po~etak stvaranja zajedni~kog stanovi{ta nevladinih organizacija. Ovo je u~injeno uzimaju}i u obzir postoje}e razlike izme|u nevladinih organizacija sa Juga i sa Severa. Tokom dve nedelje CSD-a, prevazi|ene su mnoge od ovih razlika, u svetlu zna~aja zauzimanja zajedni~kog stava protiv globalnog razvoja u turizmu koji preti poziciji ljudi. Da bi se ovo organizovalo, ustanovljen je Odbor za turizam CSD-a. U procesu pregovaranja i lobiranja, koji je vodio ka finalnom dokumentu o turizmu na CSD-99, Odbor za turizam, koji cine 25 ~lanova, bio je prili~no uspesan u uklju~ivanju svojih stavova. Najvi{e je razo~arao neuspeh jer dokument direktno ne pominje borbu protiv de~jeg seks turizma, jednog od najva`nijih (I uspe{nih) zajedni~kih pitanja za nevladine organizacije. Posle CSD-99, Odbor za turizam je odlu~io da nastavi svoje aktivnosti. Da bi opisao zadatke koje je preuzeo na sebe, objavio je izjavu o misiji. U nastavku je predo~eno mi{ljenje o tome: Odbor za turizam NVO se usredsre|uje na u~e{}e lokalnog stanovnistva i zajednica u procesu razvoja turizma, vo|en interesima i prioritetima ljudi, a to su: pravo na odlu~ivanje o sopstvenoj budu}nosti za svakog pojedinca; pravo na zemlju, vodu i resurse; ljudi i zajednice; obi~aji i kulture; biodiverzitet; tradicionalne mudrosti; pravedni zahtevi onih koji rade u turistickoj privredi.
Odbor za turizam }e se baviti ja~anjem lokalnih zajednica i domoroda~kog stanovnistva kroz reprezentativniju i demokratskiju razmenu informacija. Informisanost u u~e{}u bi im pomogla da direktno i zna~ajno u~estvuju na svim nivoima dono{enja odluka u okviru slede}ih parametara: a) Razvoj turizma treba da bude proces sa mnogo u~esnika, uklju~uju}i i `ene, mlade, radni~ke sindikate, nevladine organizacije i lokalne organe vlasti. b) U godinama koje dolaze treba naglasiti ulogu lokalnog stanovni{tva. Turizam bi trebalo da bude prilago|en tako da odgovara lokalnoj privredi, da joj koristi i da je ne uni{tava. Tek kada se ovo obezbedi, treba da bude promovisano povezivanje sa privredom I za{tita od odlivanja iz privrede. c) Preduzetnistvo treba, u celini, da postane odgovornije, dok bi fer (i eti~ki) turizam postao standard, ne fokusiraju}i se samo na ekolo{ke posledice turizma ve} prvo i pre svega na dru{tvene, ekonomske i kulturne posledice. Dobrovoljne inicijative, pravila pona{anja i upravljanja mogu samo upotpuniti fer praksu poslovanja. d) Turisti imaju pravo i obavezu da budu obrazovani i informisani o lokalnoj situaciji u cilju spre~avanja konflikata sa lokalnim stanovni{tvom i uznemiravanja lokalnog stanovni{tva. e) S obzirom na kompleksnost sektora, razvoj turizma se ne mo`e odvojiti od ostalog razvoja, a diskusija o odr`ivom turizmu se mora voditi i u drugim sektorima. Globalni razvoj finansija i ekonomije utica}e na razvoj turizma vi{e nego {to bi to ikad u~inila bilo koja dobrovoljna inicijativa ili kodeks pona{anja.
ODR@IVI TURIZAM: PERSPEKTIVA NEVLADINIH ORGANIZACIJA* UVOD Turizam je brzo rastu}i fenomen i postao je jednom od najve}ih industrija na svetu. Uticaj turizma je izuzetno raznolik. S jedne strane, on igra zna~ajnu i svakako pozitivnu ulogu u dru{tveno ekonomskom i politi~kom razvoju u receptivnim zemljama, kroz, na primer, pru`anje novih mogu}nosti zapo{ljavanja. Tako|e, u odre|enim slu~ajevima, on mo`e doprineti {irem razumevanju kultura, stvaraju}i svest o njima, po{tuju}i raznolikost kultura i na~ina `ivota. S druge strane, kao sredstvo za pove}anje zaposlenosti turizam nije ispunio o~ekivanja. Istovremeno, pritu`be iz turisti~kih destinacija, koje se ti~u zna~ajnog negativnog uticaja na `ivotnu sredinu, kulturu i na~in `ivota stanovni{tva, dovele su do pove}anja zahteva za odr`ivijim razvojem turizma. Razli~ite strane }e morati da budu uklju~ene u proces razvoja odr`ivog turizma. Ovaj odeljak je usredsre|en na ono {to sama turisti~ka privreda mo`e u~initi u cilju pove}anja svoje odr`ivosti, defini{e tri glavna problema i predla`e mogu}e inicijative u oblasti turizma, da bi se pomoglo re{avanju ovih problema. Ostali problemi bi tako|e trebalo da budu uklju~eni u diskusiju, da bi ona bila iscrpna. Inicijative privrede za odr`ivi turizam
Problemi
Smanjen pristup lokalnih zajednica prirodnim resursima i degradacija `ivotne sredine Turizam nije, kao {to mnogi ljudi tvrde, ~ista i nezaga|uju}a industrija. Glavni problem je nedostatak zajedni~kog shvatanja {ta odr`ivi turizam ili ''ekoturizam''” zna~e. Ova dvozna~nost vodi ka kr{enju propisa i standarda u vezi sa `ivotnom sredinom. Dakle, problemi `ivotne sredine koji proizilaze iz turizma su mnogostruki. Pre svega, turisti~ka privreda je veoma intenzivni korisnik zemlji{ta i resursa. Zbog toga }e interes turisti~ke delatnosti ~esto biti u sukobu sa lokalnom praksom upotrebe resursa i zemlji{ta. Uvo|enje turizma }e dovesti do pove}anog pritiska na raspolo`ive resurse. Priliv turista u odre|ene oblasti vodi}e ka konkurenciji za resurse. Zaposleni koji rade u turisti~kim lokalitetima pove}avaju ovu konkurenciju. Skoro kao po pravilu, turisti se snabdevaju na ra~un lokalnog stanovni{tva. Turisti~ke aktivnosti izazivaju intenzivirano iskori{}avanje osetljivih naseobina. Investitori i turisti ne poseduju neophodnu svest o tome kako odr`ivo koristiti prirodne resurse i, u skladu sa tim, ovo iskori{}avanje ~esto vodi ka degradaciji resursa. Turizam je, tako|e, glavni generator otpada. U najve}em broju turisti~kih regija, zemljama u razvoju odstranivanjem sme}a, otpadnih voda i ~vrstog otpada ne upravlja se pravilno ili planski. Na kraju, turizam je tako|e odgovoran za zna~ajan deo rastu}eg obima i broja pre|enih kilometara u globalnom saobra}aju i, u vezi sa tim, za ispu{tanje izduvnih gasova koji o{te}uju `ivotnu sredinu. Turisti~ka privreda nije pokazala dovoljno volje da (internalizuje) nadoknadi tro{kove za{tite biodiverziteta, na primer u za{ti}enim oblastima, ~ak i ako mo`e od toga da profitira. Pove}anje kulturne erozije i nepo{tovanje ljudskih prava Turizam je mo}no sredstvo promena. Me|unarodni turizam deluje kao katalizator preobra`aja sa tradicionalnih na~ina `ivota ka takozvanom modernom dru{tvu zapadnog tipa. U skladu sa tim, turizam ~esto nosi sa sobom uvo|enje novih trendova i normi u pona{anju. Vrlo ~esto, oni su suprotni tradicionalnim normama koje postoje u lokalnoj zajednici i mogu do}i u sukob sa njenim kulturnim identitetom i ugroziti tradicionalne sisteme vrednosti. Problem je u tome {to investitori izgleda imaju manjak razumevanja za kulturu dru{tva u koje ula`u. Postoji potreba za ve}om sve{}u o tome da }e otvaranje novih hotela itd. imati svoje posledice na dru{tvo i ljude koji `ive u njemu.
Turizam je postao povezan sa ugro`avanjem ljudskih prava. Mnoge receptivne zemlje su iskusile porast kriminaliteta, prostitucije, zloupotrebu alkohola i droge, kao posledicu turizma. Osim toga, rad dece je op{ta pojava u turisti~koj privredi (posebno u neformalnom sektoru). Prema procenama koje je izradila Svetska organizacija rada (ILO), izme|u 3 i 19 miliona dece i tinejd`era radi u sektoru turizma. Posebno gnusna forma ugro`avanja ljudskih prava je ropstvo dece i prezira vredna zloupotreba dece koja zauzimaju mesto u rastu}oj seks industriji u mnogim zemljama. U tim zemljama, turizam je doveo do neverovatnog porasta prostitucije i, tako|e, do eksploatacije dece. Turisti~ka privreda jo{ uvek nije iza{la sa generalnom osudom ovih ugro`avanja ljudskih prava. Nekvalifikovani poslovi i odliv stranih sredstava pla}anja Turisti~ku privredu karakteri{e visok stepen monopola, {to podrazumeva koncentraciju usluga i profita u nekoliko vrlo velikih transnacionalnih korporacija. U mnogim zemljama, turisti~ki kapaciteti uglavnom pripadaju strancima. Pored toga, u lokalnim zajednicama u mnogim zemljama u razvoju relativno je mali broj ljudi uklju~en u turisti~ku privredu. Vrlo ~esto postoji manjak kvalifikovane radne snage u lokalitetu. Zbog toga se mnogi zaposleni regrutuju iz velikih gradova, susednih zemalja ili ~ak iz zemalja iz kojih poti~u investitori. Multiplikovani efekti turizma su manje zna~ajni nego {to se to ~esto pretpostavlja. Jedan razlog je {to turisti~ka privreda nabavlja ve}inu svojih inputa (materijale, proizvode ili usluge) u njihovoj zemlji porekla. Kao rezultat, zna~ajan iznos prihoda od spoljne razmene odliva se iz receptivnih zemalja. [to vi{e robe, usluga, finansijskog i ljudskog kapitala zemlja mora da uvozi za potrebe svojih turisti~kih usluga, ve}e je odlivanje. Vrlo ~esto investitori se ne obra}aju lokalnoj zajednici da utvrde {ta ona stvarno mo`e da obezbedi. Pored toga, Op{ti sporazum o trgovini i uslugama (GATS) svojom liberalizacijom globalne trgovine i usluga, podriva mogu}nosti pojedinih zemalja i regiona da kontroli{u svoje turisti~ke privrede, i mogu}e ekonomske dobiti od turizma. Re{enja Smanjeni pristup lokalnih zajednica prirodnoj sredini i zaga|enje `ivotne sredine Uop{teno, turisti~ka privreda treba da se anga`uje u promociji odr`ivosti kao va`ne karakteristike za investitore. Konkretnije, investitori u turizmu treba da streme usvajanju environmentalno pouzdanih tehnologija ili drugim merama za minimizaciju kori{}enja vode sa lokalnog zemlji{ta. U slu~aju kori{}enja vode, takve mere mogu uklju~it opremu za {tednju vode, sisteme za desalinizaciju i prikupljanje i kori{}enje ki{nice. Kori{}enje ostalih oblika resursa na odr`iv na~in je, naravno, isto tako izuzetno va`no. Postoji potreba za kori{}enjem ekolo{kih materijala i sistema instalacija za obnovljive izvore energije (solarna energija) u svim novim zgradama i novim gra|evinama. Pored toga, treba da postoji ve}i broj instalacija za solarnu energiju i energiju vetra u svim projektima javnih radova onih zajednica koje }e se baviti turizmom. Da bi se spre~io ili minimizirao uticaj hemijskih proizvoda na zemlji{te, vodu i zdravlje, treba po~eti sa kori{}enjem zdravih ekolo{kih metoda, uklju~uju}i IPM (Integrisano upravljanje pesticidima). Potrebno je primeniti ekolo{ke metode u svim oblastima koje se koriste u turizmu, uklju~uju}i odr`avanje terena za golf, ba{ti i objekata za rekreaciju. Mora biti spre~eno zaga|ivanje zemlji{ta i priobalnih voda i moraju se sa~initi preporuke (mo`da ~ak zakon) za investitore u turizmu, da ula`u u objekte za pravilno postupanje otpadom. Treba razvijati odgovaraju}e sisteme za odlaganje otpada i na~ine za odvajanje sme}a na organski i neorganski otpad. Organski otpad mo`e biti kompostiran i po mogu}stvu ponovo iskori{}en u hotelskim ba{tama ili ~ak u lokalnoj poljoprivredi. Ovo bi moglo da bude ostvareno kroz saradnju sa lokalnim stanovni{tvom. Lokalno stanovni{tvo bi moglo da se organizuje i upravlja lokalnim otpadnim mestima i samim tim
da ostvaruje korist od sistema, zara|uju}i od hotela za pru`ene usluge. U ovim lokalitetima treba da bude postavljen sistem koji odvaja razli~ite materijale i reciklira neke od njih, {to jo{ vi{e smanjuje otpad. Radi izbegavanja degradacije prirodnog okru`enja, projekti u turizmu mogu da pomognu u finansiranju za{ti}enih oblasti i za{titom ekolo{ki osetljivih regija od daljeg pogor{anja `ivotne sredine. Ja~anjem lokalnog stanovni{tva i njihovim u~e{}em u ~itavom procesu, bi}e osigurana odr`ivost, jer postaje prihva}ena i prilago|ena lokalnim zajednicama. Tako|e, za{ti}ena oblast bi mogla svakako biti i turisti~ka atrakcija, gde turisti mogu da do`ive o~aravaju}u prirodu i da ne{to nau~e o za{titi i tradicionalnoj upotrebi prirodnih resursa u toj oblasti. Investitori u turizmu treba uvek da po{tuju tradicionalne sisteme posedovanja zemlji{ta u oblasti i tradicionalne sisteme prava kori{}enja resursa. U vezi sa ovim, va`na je komunikacija i konsultacija sa lokalnim zajednicama o kori{}enju resursa. Investitori u turizmu ne treba da isklju~e lokalno stanovni{tvo iz kori{}enja lokalnih resursa i time im oduzmu ono od ~ega zavise u odr`avanju svog blagostanja. Turisti~ka privreda mo`e i mora preduzeti inicijativu za sprovo|enje principa ''zaga|iva~(i) pla}a'' (ili druge oblike internog obra~una eksternih tro{kova) za zaga|enje koje se odnosi na delovanje turizma. Ovo mo`e biti organizovano i sprovedeno kroz sisteme lokalnih taksi ili kroz fondove koje osniva turisti~ka privreda za razvoj lokalne zajednice. U svakom slucaju, princip pla}anja treba da bude primenjen samo za manja zaga|enja i ne bi trebalo da se razvije u mogu}nost za investitore da plate simboli~nu kaznu za nano{enje nepovratnih negativnih uticaja na lokalnu `ivotnu sredinu. Pogre{na i/ili blaga zakonska regulativa u vezi sa `ivotnom sredinom u receptivnim zemljama mo`da mo`e privu}i vi{e stranih investitora koji doprinose brzom rastu i razvoju, ali uz o{te}enje `ivotne sredine kao posledicu. Da bi se izbegla dilema, receptivne zemlje mora}e da biraju izme|u ekonomskog razvoja i za{tite `ivotne sredine. Multinacionalna preduze}a moraju biti posve}ena pridr`avanju standarda `ivotne sredine zemalja iz kojih poti~u, ukoliko su oni stro`i od onih u destinacijama. Rastu}a kulturna erozija i nepo{tovanje ljudskih prava Turisti~ka privreda treba da promovi{e projekte koji su kompatibilni sa kulturnim identitetom na~ina `ivota lokalnog stanovni{tva. Pored toga, sektor turizma treba uvek da obezbedi da deluje u saglasnosti sa kulturnom ba{tinom i da po{tuje kulturni integritet turisti~kih destinacija. Ovo mo`e biti postignuto definisanjem pravila pona{anja za ovu granu privrede, kao i obezbe|ivanjem investitorima liste projekata odr`ivog turizma. Uspostavljanje i razvijanje programa obuke za turizam mo`e biti jedan od na~ina upravljanja pravilima pona{anja turista. Dakle, turisti mogu biti informisani i podu~eni o destinaciji u koju putuju i pre i posle njihovog dolaska u lokalitet. U lokalitetu, turisti~ko informativni centri mogu biti uspostavljeni na osnovu finansiranja od strane investitora. Informacije koje se daju turistima treba da uklju~e pravila pona{anja koja se odnose na odgovaraju}e pona{anje i odevanje. Razumno je pretpostaviti da je uvredljivo pona{anje ljudi ve}inom posledica neznanja, a ne namere. U skladu sa tim, informacije i ~injenice o destinaciji, na~inu `ivota, kulturnom nasle|u izuzetno su va`ne kao pomo} za snala`enje turista. Apsolutno je obavezno da investitori u turizmu ne treba da se anga`uju ili da promovi{u rad dece ili prostituciju. [tavi{e, prikladno je da se privreda posveti globalnoj kampanji protiv ovih ili bilo kojih drugih oblika ugro`avanja ljudskih prava. Procenjivanje odr`ivosti razvoja turizma, u odnosu na aspekt kulture i ljudskih prava, sna`no se preporu~uje onima koji su odgovorni za projekte u turizmu. Kao u ranije navedenom slu~aju
spre~avanja degradacije `ivotne sredine, ovo mora biti sprovedeno kroz kominikaciju i konsultaciju sa lokalnim zajednicama. Nekvalifikovana radna snaga i odliv stranih sredstava pla}anja Osmi{ljavanjem lokalnih programa obuke i ustanovljavanjem obrazovnih projekata, turisti~ka privreda mo`e obezbediti da kvalifikovano lokalno stanovni{tvo bude zaposleno u njenim projektima. Treba obu~avati lokalno stanovni{tvo, umesto stranaca, za poslove vodi~a, zbog njihovog poznavanja oblasti i resursa. Investitori treba da imaju ose}aj za vrste znanja, sposobnosti i ve{tine koje se nalaze u lokalnim zajednicama. Vrlo ~esto takva znanja i ve{tine su dobro prilago|eni upotrebi u turisti~kim aktivnostima, bile to ribolova~ke ture, {etnje kroz prirodu, prodaja suvenira ili plesni kursevi za turiste itd. Da bi se ograni~io odliv stranih sredstava pla}anja, oni koji su odgovorni za projekte u turizmu treba da obezbede nabavku lokalnih inputa za svoje projekte. Odgovaraju}e ispitivanje dostupnih lokalnih resursa bi}e korisno i za privredu i za lokalno stanovni{tvo. Obi~no postoji zna~ajna lokalna volja za zapo~injanjem proizvodnje novih proizvoda ako postoji tr`i`te za te proizvode. Sektor turizma treba tako|e da usvoji mere za spre~avanje odlivanja stranih sredstava pla}anja putem obaveze reinvestiranja jednog pravednog dela lokalno ostvarenog profita. Ve} smo pomenuli za{ti}ene oblasti, programe obuke o pravilima pona{anja za turiste ili mogu}u obuku lokalne radne snage, kao projekte kojima je potrebno finansiranje. Inicijative u pravcu ve}eg broja razvojnih projekata lokalne zajednice treba tako|e da budu definisane. Turisti~ka privreda treba da promovi{e osnivanje malih i srednjih turisti~kih preduze}a, koja u pore|enju sa velikim hotelskim lancima i sl. imaju daleko umereniji uticaj na `ivotnu sredinu. Odgovornost je privrede da deluje kao uzor za zajednice da bi im pokazala da je mogu}e poslovati uz za{titu prirodnih resursa. Privreda tako|e treba da promovi{e i podr`ava lokalne zajednice da zapo~nu poslovanje vezano za turizam i da garantuje pristup kreditima sa niskom kamatnom stopom. Odgovornost je turisti~kog sektora da obezbedi potpunu transparentnost u svim transakcijama i da spre~i da projekti u turizmu budu kori{}eni kao projekti za pranje nezakonito ste~enog novca, kao i da odbiju upotrebu mita kao sredstva za izigravanje ili izbegavanje vladinih pravila i propisa. Treba da postoji globalni bojkot onih investitora koji su ume{ani u ovakve ili druge vrste nelegalnih aktivnosti. Op{te preporuke i mogu}a re{enja koja se ti~u sve tri problemati~ne oblasti Ja~anje stanovni{tva u turisti~kim destinacijama, kroz njihovo participiranje, mo`e biti olak{ano obezbe|ivanjem pisanih, pravno obavezuju}ih ugovora izme|u lokalnog stanovni{tva i investitora u turizmu. Ugovori }e pomo}i u izbegavanju kr{enja obe}anja, za koje su mnogi primeri i ranija iskustva dokazali da su veliki problem. U skladu sa navedenim primerima (obezbe|ivanje odgovaraju}ih informacija turistima i ustanovljavanje programa obuke za stanovni{tvo), turisti~ka privreda, preko, na primer, Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC) ili Svetske turisti~ke organizacije (WTO) sa nevladinim organizacijama u konkursnim komisijama, mo`e davati nagrade posebno za projekte odr`ivog turizma, kao podstrek investitorima. Posrednici i partnerstva za promenu U ovom odeljku, te`i{te }e biti na onome {to sama turisti~ka privreda mo`e u~initi u cilju pove}anja i unapre|enja svog environmentalnog, kulturnog, dru{tvenog i ekonomskog profila i obezbe|ivanja da on bude odr`iv. U svakom slu~aju, napor privrede ne mo`e biti uspe{an bez ozbiljne saradnje sa svim u~esnicima. U okviru privrede, va`no je da su i mali i veliki akteri u turizmu uklju~eni u saradnju i da u~estvuju u re{avanju problema koji se ti~u razvoja turizma. Kao {to je re~eno, odr`ivi
razvoj turisti~ke privrede mo`e biti obezbe|en samo kroz u~e{}e svih lokalnih rezidenata u receptivnim zemljama. Postoji potreba za voljom i sposobno{}u partnera da sara|uju u ovom pristupu ''odozdo na gore''. U ovom kontekstu, nevladine organizacije koje se bave kako `ivotnom sredinom tako i dru{tvom, moraju imati va`nu ulogu, stvaraju}i pritisak na privredu i olak{avaju}i ugovaranje i lokalno u~e{}e u razvoju zajednice. Vlade u receptivnim i emitivnim zemljama i investitori odgovorni su za obezbe|ivanje odgovaraju}e zakonske regulative za odr`ivi razvoj turizma i za pra}enje projekata u turizmu uz dovoljno nadgledanja i odgovaraju}e sankcionisanje. S tim u vezi, razmena pozitivnih iskustava u vezi sa projektima odr`ivog turizma je va`an factor. Na kraju, interdisciplinaran pristup problemu je neophodan kroz kori{}enje lokalnih, regionalnih i/ili me|unarodnih konsultativnih foruma. C. Uticaj na pona{anja potro{a~a na unapre|enje odr`ivog turizma Problemi Me|unarodni turizam ima podvojenu ulogu u doprinosu kulturnoj razmeni i odr`ivom razvoju. S jedne strane, on uklju~uje izuzetno ubla`eno, kratkoro~no iskustvo potro{a~a o drugim mestima. Turisti mogu da plate i odu, ostaju}i izolovani od negativnih uticaja na lokalnom nivou. S druge strane, turizam mo`e uve}ati priznavanje zna~aja po{tovanja kulturnih raznolikosti i izgradnje identiteta ljudi kao gra|ana sveta. Turizam nudi mogu}nost za obrazovanje potro{a~a vezano za odgovorni i odr`ivi razvoj. Potro{a~i mogu imati veliku ulogu u transformaciji dru{tava u pravcu odr`ivosti. Dok je u pro{losti masovni turizam bio vi{e odre|en ponudom, privreda danas postaje sve vi{e odre|ena tra`njom. Na visoko konkurentnim turisti~kim tr`i{tima, dobro informisani, odgovorni potro{a~i mogu vr{iti pove}ani pritisak na privredu da se pona{a odgovornije. Jedan broj zvani~nih proklamacija afirmisao je pravo svake osobe na odmor i slobodno vreme, uklju~uju}i turizam. Ipak, turizam ostaje nedosti`an luksuz za ve}inu svetskog stanovni{tva. Turisti poti~u prvenstveno iz bogatih industrijalizovanih dr`ava, u kojima je turizam postao masovni fenomen. Vrednovanje, stav i pona{anje turista odre|eni su njihovim dru{tvenim okru`enjem, kulturnim identitetom i na~inom `ivota koji mo`e biti u suprotnosti sa lokalnim obi~ajima. Turizam je po prirodi raznorodan, sa~injen od mnogo razli~itih vrsta putnika koji tragaju za raznim vrstama turisti~kih proizvoda. Na tra`nju uti~u iracionalni faktori, kao {to su moda i trendovi. Tra`nja zavisi od dostupnosti vremena i novca, od predstava, gledi{ta i stavova. Turisti imaju razli~ite potrebe, `elje i motive koji po~ivaju na tzv. ''privla~enju'' ili ''guranju''. Iako ku}ni prihodi u ve}ini emitivnih zemalja opadaju, projekcije prodaje koje pravi privreda nastavljaju da rastu, pokazuju}i pove}anu konkurenciju. Um potro{a~a je pode{en na opcije: cena sa popustom i ''kupi sada/plati kasnije''.”. Ovo predstavlja ozbiljnu pretnju, jer su cene ve} daleko zaostale iza bilo kog realnog obra~una tro{kova i uticaja turizma. Mnogi od obrazaca tra`nje u turizmu odslikavaju neodr`ive na~ine `ivota industrijalizovanih potro{a~kih dru{tava. Turizam deluje kao posrednik u izvozu ovih stilova `ivota i potro{a~kih stavova u manje industrijalizovana dru{tva putem efekata pokazivanja i ugledanja. Turizam pove}ava tra`nju za uvoznim potro{a~kim dobrima u destinacijama sa {tetnim efektima na `ivotnu sredinu, zbog ekolo{kih tro{kova saobra}aja i velike koli~ine stvorenog otpada. Pove}anje uvoza tako|e sni`ava lokalnu/nacionalnu dobit, zahvaljuju}i odlivanju stranih sredstava pla}anja. Preterana upotreba resursa od strane turista i turisti~ke infrastrukture (npr. prekomerna upotreba vode, drva za ogrev ili hrane) je u neskladu sa odr`ivim razvojem. Kapacitet koji mo`e da podnese prirodna sredina je ~esto prevazi|en pove}anjem turisti~ke tra`nje. Turisti~ka tra`nja za resursima (zemlji{te, voda, energija, hrana) mo`e tako|e biti u suprotnosti sa potrebama lokalnog stanovni{tva i mo`e pove}ati socijalnu
nejednakost, nejednakost me|u polovima i nepravdu. Turisti~ki saobra}aj, posebno vazdu{ni saobra}aj, vrlo je energetski intenzivan i uzrok je emisije {tetnih gasova. Mnoge turisti~ke aktivnosti, kao {to su skijanje, vo`nja ~amcem, planinarenje, motorizovani vodeni sportovi (npr. skijanje na vodi i treking) predstavljaju stres za osetljive ekosisteme. Turistima ~esto nedostaju informacije i svest o njihovom uticaju na druge kulture i `ivotnu sredinu, na dru{tveno-ekonomski i socio-kulturni razvoj i o environmentalnim tro{kovima turizma. Iako turisti mogu biti otvoreni za sticanje znanja, oni su obi~no nesvesni neodgovaraju}eg pona{anja i imaju malo uputstava o tome kako da ga pobolj{aju. Neki mogu odbiti da se prilagode lokalnom na~inu `ivota (~ak i kada su informisani), insistiraju}i na svojoj slobodi da se pona{aju kako `ele. Iako turisti~ka privreda mo`e `eleti da pobolj{a svoje proizvode i usluge, postoji konflikt izme|u te`nje privrede za ekonomskom dobiti i dru{tvene i environmentalne odgovornosti. Privredi nedostaju informacije o zahtevima odr`ivog turizma i o tome kako integrisati ekonomske snage sa environmentalnim i dru{tvenim zahtevima. Turisti~ko kupovanje bekstva od stvarnosti generalno se pokorava jednoj osnovnoj potro{a~koj etici: isporuka nakon pla}anja. Predstavnici potro{a~a mogu intervenisati kada se isporu~i neodgovaraju}a usluga potro{a~u. U svakom slu~aju, odr`ivost u praksi preduze}a je samoregulisana. Ova suprotnost interesa u okviru privrede i niska svest potro{a~a o uticajima turizma doveli su do {iroke zloupotrebe zelenih oznaka. Masovni mediji, posebno televizija, putem filmova i izve{taja o manifestacijama, lokalitetima i sl. u drugim delovima sveta, imaju sve ve}i uticaj na odlu~ivanje o putovanju i na pona{anje potro{a~a u destinacijama. U svakom slu~aju, ovi programi ~esto slu`e prvenstveno kao oglasi, obojene slike destinacije, vi{e nego {to pru`aju relevantne informacije potencijalnim putnicima. Postoji nedostatak pouzdanih i odgovaraju}ih (npr. odvojenih po starosti i polu) istra`iva~kih podataka o determinantama turisti~ke tra`nje, motivima i pona{anju. Malo emitivnih i receptivnih zemalja prikuplja takve podatke koji su od pomo}i po kriterijumu odr`ivog razvoja. Ve}ina studija o pona{anju turista fokusira se na glavna tr`i{ta i tr`i{ne segmente, pre nego na procenu ili modeliranje odr`ivih alternativa. Vlade u mnogim turisti~kim destinacijama i lokalnim zajednicama imaju malo ili uop{te nemaju informacije o tome {ta da o~ekuju od turizma i turista koji dolaze, i kako da uti~u i da kontroli{u turizam i da upravljaju pona{anjem turista. Njih kontroli{u me|unarodne/globalne institucije, privreda i potro{a~i. Vlade bogatih zemalja tek po~inju da se bave pitanjima emitivnog turizma. One jo{ nisu dovoljno svesne svoje odgovornosti i metoda uticaja na pona{anje potro{a~a kroz politi~ka i pravna uputstva/ kriterijume i odgovaraju}e planiranje i politike. Sindikati su se uspe{no borili za skra}enje radnog vremena i vi{e odmora. Ipak, potrebno je da oni preuzmu ve}u odgovornost za pomo} u stvaranju industrije slobodnog vremena koja je odr`ivija. Re{enja Na pona{anje potro{a~a mo`e se i mora uticati kroz: borbu protiv neodr`ivih oblika i vidova turizma, na razli~itim nivoima, sankcionisanjem neprihvatljivog pona{anja i obeshrabrivanjem neodgovaraju}eg pona{anja potro{a~a. promociju odgovornih i odr`ivih obrazaca pona{anja, na razli~itim nivoima, promovisanjem najboljih iskustava i podr{kom odgovornom pona{anju potro{a~a. Postoje razli~ite vrste instrumenata i dostupnih dopunskih mera: pravne mere (pravila, zakoni , sankcije); tr`i{ni instrumenti, kao {to su porezi koji uti~u na tr`i{ne cene; promocija i (finansijska) podr{ka najboljoj praksi;
samokontrola privrede i pravila pona{anja; informacije, edukacija i istra`ivanja. Posrednici i partnerstva za promene Institucionalna akcija i mogu}a partnerstva Pona{anje potro{a~a u turizmu je i rezultat i uzrok politika vlada i privrede. Zbog toga se zahteva sveobuhvatan pristup re{avanju problema vezanih za turizam uslovljen tr`i{tem. Turizam treba da bude posmatran kao glavno pitanje razvoja u kome je potrebno aktivno anga`ovanje svih u~esnika. Da bi se razvilo efikasno partnerstvo, potrebno je ukazati na neravnote`u snaga izme|u razli~itih u~esnika. Aktivnost Ujedinjenih nacija osnivanje savetni~ke grupe nevladinih organizacija za turizam, koja }e Ujedinjenim nacijama pru`iti tehni~ku podr{ku, analize i strate{ki savet; - stvaranje mesta za razmenu informacija o najboljim primerima iz prakse, u cilju prikupljanja informacija od potro{a~a, korisnih za razumevanje i pozitivan uticaj na pona{anje potro{a~a, i obezbe|ivanja pristupa~nosti dokumentima na ravnopravnim osnovama; - podsticanje {iroke informativne kampanje i kampanje za podizanje svesnosti, da bi se ukazalo na {tetne forme turizma i njihove uticaje, obezbe|uju}i instrumente za dono{enje odluka baziranih na informacijama. Za po~etak, usmeriti se ka u~esnicima u procesima Komisije za odr`ivi razvoj i Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti, da bi se pojasnile uloge i odgovornosti; - istra`ivanje i razvoj efikasnih oblika certifikovanja, formiranje grupe pod okriljem Komisije za odr`ivi razvoj da bi se ocenilo kako se certifikovanje mo`e unaprediti, npr. ocenom dobrovljnih pravila koje je ustanovila Komisija za odr`ivi razvoj 1998. godine; - ustanovljavanje zajedni~ke kancelarije - ombudsmana izme|u Komisije za odr`ivi razvoj, Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti i Komisije Ujedinjenih nacija za ljudska prava, da bi se podr`ala pravilna samoregulacija i usagla{enost sa me|unarodnim standardima odr`ivog turizma; - izrada uputstva o turizmu kao pitanja u okviru procesa lokalne Agende 21. Aktivnost vlade: -
- uvo|enje i ja~anje zakonske regulative da bi se ukinula de~ja prostitucija, primenili efikasni mehanizmi kontrole, zaklju~ili sporazumi o sudskoj pomo}i; - regulisanje pristupa turista ekolo{ki osetljivim ili ugro`enim oblastima prirode; - u emitivnim zemljama: razvijanje politika inicijativnog turizma iz perspektive razvoja; - pru`anje okvira za ekolo{ki prilago|eno odre|ivanje cena striktnom primenom principa ''zaga|iva~ pla}a'', da bi se obuhvatili eksterni tro{kovi. To uklju~uje reforme ekolo{kog poreza, uklju~uju}i i oporezivanje avionskog goriva i nafte, ukidanje subvencija i drugih ekonomskih podsticaja sa negativnim uticajima na `ivotnu sredinu; - pobolj{anje uslova za odr`ivo pona{anje potro{a~a, obezbe|uju}i i promovi{u}i objekte odr`ivog turizma;
- promovisanje vidova saobra}aja i saobra}ajnih koncepata koji su u saglasju sa `ivotnom sredinom, smanjenje saobra}aja vezanog za turizam, preusmeravanje tra`nje ka vidovima saobra}aja koji su manje {tetni za `ivotnu sredinu; - Promovisanje obnovljivih izvora energije (kao {to je solarna energija), smanjenje upotrebe neobnovljive energije i ograni~enih lokalnih resursa, putem odr`ivijih postupaka i obrazaca pona{anja; - razvijanje informativnih i edukativnih programa u saradnji sa lokalnim u~esnicima, obezbe|uju}i uklju~ivanje svih u~esnika (npr. `ena); pru`anje turistima informacija o odgovaraju}em pona{anju (osetljivost, po{tovanje i prilago|avanje lokalnoj kulturi), npr. otvaranjem informativnih cenatara u destinacijama ili uklju~ivanjem pisanog materijala za organizovana putovanja; - uzimanje u obzir specifi~nih potreba za informacijama u razli~itim segmentima tr`i{ta, pru`anje lokalnom stanovni{tvu informacija o mogu}nostima i rizicima od turizma i na~inu uticaja na pona{anje turista; - usvajanje, pridr`avanje, primena i promovisanje pravila pona{anja, npr. Op{teg eti~kog kodeksa u turizmu koji je usvojila Svetska turisti~ka organizacija; - integrisanje obrazovanja o odr`ivom razvoju, uklju~uju}i i turizam, u nastavne planove {kola na svim nivoima, univerziteta i obrazovnih institucija, uklju~uju}i sve grupe u~esnika, stvaranje i promocija otvorene mre`e za informisanje i istra`ivanje odr`ivog turizma, {irenje i primena rezultata. Aktivnost turisti~ke privrede - promocija proizvoda odr`ivog turizma, kori{}enje tr`i{nih instrumenata i podsticaja, kao {to su takmi~enja, nagrade, certifikacija, projekti za uzor, oznake kvaliteta u oblasti kulture koje pokrivaju i odr`ivost `ivotne sredine i odr`ivost dru{tva; - smanjivanje neodgovaraju}e potro{nje, kori{}enje lokalnih resursana odr`iv na~in, pre nego uvoznih; smanjenje i recikla`a otpada, obezbe|ivanje sigurnog odlaganja otpada, razvijanje i primena odr`ivih saobra}ajnih politika i sistema, npr. efikasan javni prevoz, {etnja, vo`nja biciklom u destinacijama; - pru`anje turistima istinitih informacija, omogu}avaju}i im da razumeju sve aspekte `ivotne sredine i druge aspekte turizma (npr. stanje ljudskih prava) kada biraju neku destinaciju ili paket aran`man; edukovanje posetilaca pre njihovog dolaska i davanje uputstava o tome {ta se sme, a {ta ne sme; bu|enje svesnosti turista o njihovom mogu}em uticaju i o njihovoj odgovornosti prema dru{tvima doma}ina; - pru`anje informacija o po{tovanju kulturnog i prirodnog nasle|a u oblastima koje se pose}uju; zapo{ljavanje turisti~kih vodi~a koji po{teno odslikavaju dru{tvo i ru{e stereotipe; - obezbe|ivanje da marketing “''zelenog” turizma'' odra`ava pouzdanu politiku i praksu `ivotne sredine; kori{}enje neeksploatativnih marketing strategija koje po{tuju ljude, dru{tva i `ivotnu sredinu destinacije, razbijaju stereotipe, integri{u principe odr`ivog turizma u stvaranje novih marketing strategija;
- obu~avanje osoblja da podsti~e odgovornost turista prema destinacijama, podr{ka multi-kulturalnoj edukaciji i razmeni; - aktivno protivljenje seks turizmu, posebno seksualnoj eksploataciji dece, i turizmu koji izaziva ili doprinosi dru{tvenim problemima; - usvajanje, pridr`avanje, primena i promocija pravila pona{anja. Aktivnost nevladinih organizacija: - pru`anje informacija {irokoj javnosti o kompleksnosti turizma i o ciljevima i kriterijumima odr`ivog turizma; - obu~avanje turista u cilju promene obrazaca potro{nje i promocija odgovaraju}eg, za `ivotnu sredinu i dru{tvo prihvatljivog pona{anja u destinacijama; - lansiranje {iroke kampanje za podizanje svesti o najgorim uticajima turizma, koju bi finansirale me|unarodne vladine i nevladine agencije; - promocija relevantnih istra`ivanja o uticajima turizma, kriterijumima za odr`ivi turizma i mogu}nostima za primenu; - pra}enje razvoja turizma, politike, privrednih inicijativa i reakcija lokalnog stanovni{tva na razvoj turizma i politiku, i sprovo|enje aktivnosti u~esnika. D. Promocija {iroko zasnovanog odr`ivog razvoja kroz turizam uz o~uvanje integriteta lokalnih kultura i za{titu `ivotne sredine - razvoj zajednice Problemi U po~etku razvoja turizma posve}ivano je malo pa`nje ograni~enosti prirodnih resursa, uticajima na `ivot u divljini i domoroda~kim kulturama. Ljudsko okru`enje i razvoj bili su u velikoj meri zanemareni. U okviru procesa globalizacije, u~e{}e lokalnih zajednica i o~uvanje prirode su ugro`eni i ~esto ostaju neprime}eni. Ako turizam treba da bude odr`iv, on mora pobolj{ati `ivot lokalnog stanovni{tva, za{tititi njihovu `ivotnu sredinu i zdravlje, i ponuditi im bolju budu}nost. U mnogim slu~ajevima, turizam mo`e biti posmatran kao sredstvo ja~anja lokalnih zajednica i za{tite `ivotne sredine kroz stvaranje mogu}nosti za ve}e zapo{ljavanje, razvoj lokalne privrede, o~uvanje domoroda~kog znanja i obi~aja, stvaranje javne svesti i obrazovanje. Odr`ivi turizam mo`e stvoriti pozitivne mogu}nosti za razvoj zajednice u zaostalim podru~jima. Sektor preduzetni{tva mo`e izabrati odr`ivi turizam u odnosu na druga ulaganja koja vi{e zaga|uju. Dugoro~ni i kratkoro~ni planovi razvoja treba da budu pravljeni tako da se turizam i koristi od njega {ire u okviru podru~ja. Da bi se turizam razvio na odr`ivi na~in, neophodno je definisati optimalne turisti~ke destinacije u lokalnim oblastima i regionima, obezbe|uju}i u`ivanje turistima i minimum uticaja ili naru{avanja `ivotne sredine i lokalnih zajednica. Kompleksno i {iroko zasnovano u~e{}e lokalnih zajednica u razvoju turizma zahteva ciljane strategije investiranja koje bi primenili lokalni donosioci odluka. Ove strategije ne postoje u mnogim oblastima i razvoj turizma nije planski. ^esto, investicije u turizam su nametnute spolja, te je potencijal za odr`ive forme turizma oslabljen. Alternative masovnom turizmu (npr. kulturni i ekoturizam) mogu imati uticaj u promeni prirode turizma. Od turizma mogu imati koristi i turisti i lokalne zajednice, a turizam dozvoljava i dvosmernu interakciju i edukaciju. Re{enja Da bi turizam postao odr`iva industrija, zemlje, dr`ave, regioni i pojedinci moraju raditi uz primenu novih tehnologija, upravljanja prirodnim resursima i nove koncepata marketinga. U idealnom slu~aju, participativno planiranje i sprovo|enje
bi}e deo procesa lokalne Agende 21. Da bi se obezbedilo uklju~ivanje zajednice i da bi se o~uvale lokalne kulture, odr`ivi razvoj turizma treba zbog toga da uklju~i sve u~esnike u razvoju turizma na svim odgovaraju}im nivoima, olak{a razvoj planiranih turisti~kih usluga kojima upravljaju i koje ocenjuju lokalne zajednice u procesu lokalne Agende 21. Ovo }e tako|e obezbediti da prihod od turizma ostaje lokalnim zajednicama da bi se pobolj{ao `ivotni standard i stvorio profitabilni izvor dohotka, ja~ale i motivisale lokalne grupe za direktnu me|ukulturnu razmenu na na~in na koji one to `ele i prihvatili postupci kojima se neguje, ~uva i {titi `ivotna sredina. Treba stvarati lokalne i regionalne turisti~ke orgnizacije, koje uklju~uju sve u~esnike. Ove organizacije treba da: - promovi{u koncepte odr`ivog turizma u saradnji sa lokalnim organima vlasti i svim u~esnicima, u skladu sa prioritetima lokalne Agende 21; - sistematski rade na privla~enju investicija u odr`ivi turizam; - pomognu drugim institucijama u razvijanju marketing strategija i programa obuke i pripremanju materijala za edukaciju; - rade zajedno sa razli~itim javnim institucijama da bi uklju~ile sve grupe u~esnika u turisti~ke aktivnosti i donele ve}e koristi ~itavoj zajednici; - sara|uju sa gra|anskim organizacijama da bi se razvile strategije zapo{ljavanja kroz odr`ivi turizam. Posrednici i partnerstva za promenu Institucinalna akcija Komisija Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj (UNCSD) treba da: - pozove zemlje da integri{u turizam u svoje strategije odr`ivog razvoja, povodom ocene koja }e se dati 2002. godine; - zatra`i ocenu napretka u uklju~ivanju lokalnih zajednica u razvoj turizma u okviru izve{taja njihovih zemalja, za potrebe pripremnog sastanka za III Zemaljski samit, kao deo ukupnog procesa ocenjivanja; - uputi Odeljenje za ekonomske i dru{tvene poslove UN-a (DESA) da u saradnji sa relevantnim agencijama Ujedinjenih nacija i kongresnim sekretarijatima, glavnim grupama i svim u~esnicima , uobli~i pokazatelje odr`ivog turizma; - pozove kongresne sekretarijate i Komitet za `ivotnu sredinu Svetske turisti~ke organizacije da podnose godi{nje izve{taje Komisiji za odr`ivi razvoj; - ustanovi me|unarodnu kancelariju - ombudsman koja bi se bavila kr{enjem ljudskih prava i uni{tavanjem `ivotne sredine u turizmu; - zatra`i od UNEP-a, kroz njegovo Odeljenje za tehnologiju, industriju i ekonomiju, da sara|uje sa privrednim udru`enjima na svim nivoima, sindikatima, lokalnim organima vlasti i nevladinim organizacijama, da bi se stvorio okvir za ''pozitivnu praksu''” i da bi se stvorila baza podataka o pozitivnoj praksi, kriterijumima, primerima i analizama, koja bi bila dostupna jednako i vladama i u~esnicima; - zatra`i od UNEP-a da zajedno sa Centrom Ujedinjenih nacija za ljudska naselja-Habitat (UNCHS), Programom za odr`ive gradove i relevantnim u~esnicima pripremi pisana uputstva o turizmu u okviru lokalne Agende 21; - zatra`i od Regionalnih komisija Ujedinjenih nacija da pripreme izve{taj za pripremne sastanke III Zemaljskog samita 2002. godine o odr`ivim i
dru{tveno zasnovanim turisti~kim aktivnostima u okviru svojih regiona i da sara|uju sa UNEP-om i WTO u razvoju regionalnih sporazuma koji se odnose na odr`ivi turizam; - pozove UNDP da podeli rezultate svoga rada na uputstvima za ''pozitivnu praksu''”i da uvrsti domoroda~ko stanovni{tvo i lokalne zajednice u ovaj rad; - zatra`i od predstavni{tava UNDP-a po zemljama da okupe agencije Ujedinjenih nacija, bilateralne donatore i druge u~esnike da zajedno rade na odr`ivom turizmu, kao i da uklju~e program razvoja odnosa me|u polovima u ovaj proces; - zatra`i od UNDP-a da uklju~i odr`ivi turizam u svoje strategije i programe za smanjenje siroma{tva; - zatra`i od Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj da integri{e turizam u svoje razvojne strategije i uvrsti ocenu napretka uloge koju ima u~e{}e domoroda~kog stanovni{tva i lokalnih zajednica u turizmu radi ocene na III Zemaljskom samitu (2002. godine), i da podr`i inicijative koje su u vlasni{tvu lokalnih zajednica i pod dru{tvenom kontrolom, a koje se ti~u turizma i biodiverziteta, kroz njenu BIOTRADE inicijativu; - pozove kongresne sekretarijate i sekretarijate pojedinih ugovora u vezi sa `ivotnom sredinom da uvrste turizam zasnovan na zajednicama u svoje programe i planove akcije i da ga promovi{u kao inicijativu za o~uvanje i odr`ivu upotrebu biodiverziteta. Multilateralne agencije za finansiranje i pomo} treba da: - obezbede sredstva za primenjeno istra`ivanje putem pilot projekata, da bi se odredili optimalni mehanizmi za razvoj turizma pod nizom razli~itih okolnosti; - obezbede kreditne linije malog obima, da bi pomogle malim preduze}ima da investiraju u turizam bez prekomernog rizika za li~nu imovinu; - podr`e inicijative u turizmu koje kontroli{e zajednica, a koje su usmerene ka smanjenju siroma{tva, o~uvanju biodiverziteta i unapre|enju ljudskih prava; - procene efikasnost svojih projekata na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, uklju~uju}i sve u~esnike i objave rezultate do III Zemaljskog samita 2002. godine; - u~estvuju u diskusionim forumima o minimiziranju odliva, sa zaklju~cima koji treba da budu izneti na diskusiji o finansijama na CSD-8 2000. godine. Mogu}i rezultati uklju~uju razvoj strategije kupovine/nabavke u turisti~koj privredi, lokalne/nacionalne strategije investiranja, usavr{ene mehanizme za informisan izbor potro{a~a i povezivanje pomo}i sa izgradnjom sposobnosti u oblastima koje su zavisne od turizma. Vlade treba, na nacionalnom nivou, da: - ustanove / razjasne institucionalnu i resornu odgovornost za razvoj inicijativnog turizma i da usklade institucionalne intervencije; - podstaknu upotrebu turizma za lokalni privredni razvoj, uklju~ivanjem svih sektora zajedno sa ministarstvom turizma; stvore mogu}nosti za rad na nivou destinacije, uklju~uju}i razvoj proizvoda i efikasno upravljanje postoje}im destinacijama;
- olak{aju davanje potpore za istra`ivanja odr`ivog turizma, metodologija, uticaja i analizu pozitivnih primera iz prakse; finansiraju probne {eme da bi se razvila pozitivna praksa i ustanove sisteme za stalnu ocenu i nadzor; - ustanove politike i zakonsku regulativu za odr`ivi turizam, obezbe|uju}i odgovoran zonski razvoj, o~uvanje i za{titu prirodnog i kulturnog nasle|a i resursa; - ocene stanje vlasni{tva nad zemlji{tem u potencijalnim turisti~kim oblastima i tamo gde je mogu}e prenesu vlasni{tvo na lokalne zajednice i obezbede im neophodnu obuku; - uklju~e stavove lokalnih i domoroda~kih zajednica u lokalne i nacionalne strategije odr`ivog razvoja; - pove}aju fondove za finansiranje lokalnih nevladinih organizacija, da bi im omogu}ili da se anga`uju u dijalogu o turizmu; - podr`e programe javnog obrazovanja koji podsti~u odgovornu potro{nju, upotrebu prirodnih resursa, za{titu `ivotne sredine i o~uvanje lokalne kulture; - daju prioritet slede}im predlozima za investiranje: stvaranje fondova za pomo} organizatorima putovanja da unaprede svoje tehni~ke mogu}nosti za razvoj odr`ivog turizma; stvore fondove za finansiranje izgradnje objekata za rekreaciju koji su namenjeni {irokoj publici; - ohrabre lokalne banke i druge kreditne institucije da pokrenu regionalne programe za finansiranje investicija, uklju~uju}i programe za mikro kreditiranje; - formiraju regionalne turisti~ke organizacije, potpuno kadrovski ekipirane, radi pomo}i u planiranju, promociji, regulativi i {irenju odr`ivog turizma; - iniciraju specijalizovane programe marketinga lokalnih organa vlasti i turisti~kih organizacija, u kojima }e lokalni turisti~ki programi biti ogla{avani u medijima; - pokrenu programe za pobolj{anje upravljanja ekoturizmom u za{ti}enim oblastima; - ustanove programe obuke za vodi~e, organizatore putovanja, komercijaliste, itd. Vlade treba, na lokalnom nivou, da: - usklade zakonske propise o turizmu, uklju~uju}i propise, standarde tro{kova, licenciranje, itd. tako da budu povoljniji za odr`ivi turizam u regionu; - obezbede da razvoj turizma bude usagla{en sa prioritetima lokalne Agende 21 i planovima za kori{}enje zemlji{ta i da javnost mo`e u~estvovati u dono{enju odluka na lokalnom i regionalnom nivou; - reguli{u turizam na taj na~in da obezbede da profit od njega donosi korist lokalnom stanovni{tvu i naporima za ukupnu za{titu; - razviju i podr`e programe revitalizacije razli~itih aspekata lokalnih kultura. Turisti~ka privreda treba da: - smanji odlivanje finansijskih sredstava i podr`i lokalnu privredu kupuju}i hranu i resurse lokalnog porekla, razvije dugoro~no partnerstvo sa lokalnim prevoziocima, preduzetnicima i dobavlja~ima;
- obu~ava i zapo{ljava lokalno osoblje i zaklju~uje ugovore sa lokalnim preduzetnicima, promovi{e upravlja~ke mogu}nosti za `ene; - preferira sme{tajne kapacitete u lokalnom vlasni{tvu, koje je izgradilo i u kojima je zaposleno lokalno stanovni{tvo, promovi{u zanatske i tradicionalne proizvode koji su lokalno proizvedeni; - podstakne klijente da prou~e i upoznaju svoje destinacije, po{tuju lokalne kulture i usagla{avaju posete sa lokalnim zajednicama, organima vlasti i organizacijama `ena, bivaju}i svesni i osetljivi za lokalno obi~ajno pravo, pravila i tradiciju, istovremeno po{tuju}i istorijsko nasle|e i lokalitete od zna~aja za nauku; - obu~i osoblje da izbegava negativne uticaje na `ivotnu sredinu i kulturu i stvori inicijalne {eme za promociju odr`ivog pona{anja. Nevladine organizacije treba da: - podstaknu dijalog izme|u u~esnika o uklju~ivanju zajednice u razvoj turizma, priznaju}i socijalne i polne podele u zajednicama; - promovi{u procese konsultacija u planiranju turizma, koji uklju~uju lokalne zajednice; - lansiraju programe obrazovanja i stvaranja svesti o turizmu za lokalne zajednice, podr`e i promovi{u istorijska istra`ivanja i muzeje; - promovi{u po{tovanje samoopredeljenja domoroda~kog stanovni{tva i lokalnih zajednica, njihovu autonomiju i dru{tveni i kulturni integritet; - poja~aju svoje napore radi ja~anja grupa ~iji se glas nedovoljno ~uje (posebno `ena) da postanu deo lokalnog planiranja i upravljanja turizmom; - razviju participativne programe da bi podr`ale integritet lokalnih kultura i privreda; - podr`e odgovornu upotrebu resursa i podstaknu aktivnosti vezane za `ivotnu sredinu na razli~itim nivoima, da bi se o~uvala `ivotna sredina u toku razvoja turizma; - analiziraju iskustva u vezi sa odr`ivim turizmom u razli~itim delovima sveta u cilju {irenja metodologije/pozitivnih primera uklju~ivanja zajednice u turizam; - podr`e upotrebu tradicionalnih znanja, ve{tina i sistema inovacija koji su odgovaraju}i za o~uvanje i odr`ivu upotrebu biolo{kih resursa i promovi{u aktivnosti na razli~itim nivoima da se prevazi|e siroma{tvo, za{tite ljudska prava i o~uva `ivotna sredina uz rad u turizmu. Mogu}a partnerstva Postoji hitna potreba za konstruktivnim oblikovanjem turizma radi podr{ke lokalnim razvoju i ciljevima za{tite. Tela i organizacije Ujedinjenih nacija, vlade, privreda i civilno dru{tvo treba da sara|uju na uvo|enju procesa dijaloga u odr`ivi turizam. Ovo mora biti planirano unutar okvira koji pru`aju razli~iti ugovori i deklaracije Ujedinjenih nacija. Svi u~esnici koji su uklju~eni u turizam i koji su pod njegovim uticajem treba da budu uklju~eni u formulisanje planova aktivnosti za odr`ivi turizam. Utvr|ivanje mehanizama za postizanje ciljeva odr`ivog razvoja turizma mora biti prioritet u saradnji. Primere pozitivne prakse u o~uvanju kulture i prirode uz razvoj odr`ivog turizma treba prikupljati {irom sveta, uklju~uju}i sve u~esnike. Ovaj proces treba da vodi ka okruglom stolu, sa velikim brojem u~esnika, o strate{kom planiranju uklju~ivanja lokalne zajednice u turizam, koji }e organizovati
UNEP kao prate}i doga|aj Pripremnih sastanaka za III Zemaljski samit 2002. godine. Postoji hitna potreba za ocenom uticaja globalizacije i uloge multilateralnih i bilateralnih razvojnih organizacija u postupcima u turizmu koji nisu odr`ivi. Nezavisna me|unarodna komisija za ocenu treba da se formira pod okriljem Komisije za odr`ivi razvoj UN-a (CSD). Nevladine organizacije, domoroda~ko stanovni{tvo, `enske organizacije i lokalne zajednice treba da budu uklju~eni u proces ocene, zajedno sa svim drugim u~esnicima. Radna grupa Ujedinjenih nacija za domoroda~ko stanovni{tvo treba da bude pozvana da nadgleda uticaje turizma na domoroda~ko stanovni{tvo i lokalne zajednice. Ocena }e biti zavr{ena i objavljena do 2002. godine. E. Uticaj turizma na priobalje Problemi Komisija Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj se 1999. godine bavila ocenom malih ostrvskih zemalja u razvoju (SIDS). U tom kontekstu je izra`eno da je opstanak malih ostrvskih zemalja u razvoju ~vrsto zasnovan na njihovim ljudskim resursima i kulturnom nasle|u, {to su njihova najve}a bogatstva. Ova bogatstva su pod ozbiljnim udarom i sve napore treba ulo`iti da se osigura centralna pozicija ljudi u procesu odr`ivog razvoja. Ovim re~ima, Izve{taj Globalne konferencije o odr`ivom razvoju malih ostrvskih zemalja u razvoju isti~e jedno i to najva`nije pitanje koje treba da nam bude na umu kada se bavimo izazovom opstanka i razvoja ostrva. ^lan 25. Programa aktivnosti Konferencije Ujedinjenih nacija o odr`ivom razvoju malih ostrvskih zemalja u razvoju usredsre|uje na{u pa`nju na drugi zna~ajan stav: Odr`ivi razvoj u malim ostrvskim zemljama u razvoju zavisi u velikoj meri od morskih i priobalnih resursa, jer njihova mala zemlji{na povr{ina zna~i da su ove zemlje prakti~no priobalni entiteti Turizam je jedna od mnogih antropogenih aktivnosti sa posebnim fokusom na priobalna podru~ja. Dve najpopularnije lokacije za turiste su planine i priobalje. Priobalnu oblast ili zonu (kako se ona ~esto naziva) te{ko je definisati kao oblast u kojoj se me{aju slatka i slana voda, a sastoji se od mnogo kompleksnih sadr`aja, raznovrsnih i produktivnih ekosistema na obali i van nje koji uti~u jedni na druge. Izgleda da najbolji pristup predstavlja novi koncept koji uklju~uje ~itavu oblast okru`enu vodom, posebno kada se razmatraju problemi zaga|enja vode. Najve}i broj problema odnosi se na konflikt izme|u raznih na~ina upotrebe i ograni~enih pristupa. Turizam dovodi do pove}anja saobra}aja i prekomernog priliva ljudi u oblasti koje su ve} gusto naseljene. Obra~unato je preko 130 turista po stanovniku u najpopularnijim priobalnim regionima. Zbog toga turizam zna~ajno doprinosi slede}im problemima: - zaga|ivanju otpadnim vodama, otpacima, zagrevanjem, bukom i ispu{tanjem otrovnih gasova u saobra}aju, - zaposedanju blizine obalne linije izgradnjom gra|evina, objekata i puteva; - eroziji pla`a, kroz izgradnju gra|evina, pomeranje pe{~anih dina ravnanje terena; - uni{tavanju oblasti prirode, da bi se prilagodile turizmu ili drugim potrebama; - unutarsektorskoj konkurenciji i sukobu oko (morskog i kopnenog) prostora; - isklju~ivanju lokalnih zajednica iz obavljanja bilo kakve zna~ajne uloge u dono{enju odluka; - gubitku prirodnog i arhitektonskog nasle|a uprkos brzom napretku;
- prekomernom kori{}enju komunalnih usluga i objekata; - pomeranju lokalnog stanovni{tva; - stvaranje ekskluzivnih zatvorenih zona koje su nedostupne lokalnom stanovni{tvu; - gubitku poslova u lokalnom preduzetni{tvu, s obzirom da turisti~ki centri posluju}i po principu ''sve je uklju~eno'' zadovoljavaju sve potrebe svojih gostiju. Dodatni tipi~ni uticaji turizma su dru{tveno i ekonomski sukobi jer cene nekretnina i op{ti tro{kovi `ivota rastu, a dru{tvena struktura mo`e u velikoj meri biti promenjena, kada gosti tokom leta preplave male zajednice. Obi~aji i o~ekivanja gostiju Iz inostranstva mogu stvoriti konflikte i smanjenje kulturnih i regionalnih vrednosti. Re{enja Najve}a pa`nja treba da bude usmerena ka integraciji planiranja u turizmu i vo|enja turisti~kih objekata u lokalne instrumente planiranja. Lokalna Agenda 21 mo`e ovde imati glavnu ulogu kroz obezbe|ivanje uklju~ivanja svih u~esnika. U idealnom slu~aju, ovo mo`e biti ura|eno u kontekstu integrisanog upravljanja priobalnom obla{}u (ICAM). Ovaj instrument povezuje sektorske pristupe u cilju izbegavanja ili ubla`avanja sukoba izme|u korisnika i u idealnom slu~aju uzima u obzir karakteristike ekosistema i prostorne granice, a ne granice koje je napravio ~ovek. Nove razvoj u turizmu treba da bude planiran zajedno sa op{inskim, industrijskim, poljoprivrednim /vodoprivrednim aktivnostima i aktivnostima za za{titu prirode, da bi omogu}io multiplikovane komplementarne upotrebe i da bi se izdvojile konfliktne aktivnosti. Planovi razvoja podru~ja treba da budu osnova za sektorske planove, koji bi tada bili inkorporirani u koordinirani nacionalni plan razvoja. Svako planiranje treba da bude udru`eno sa {iroko rasprostranjenim informisanjem javnosti i da pru`i mogu}nost za raspravu koja vodi ka integrisanom upravljanju priobalnom zonom. Strategija razvoja turizma treba da {titi lokalnu kulturu, po{tuje lokalne tradicije i promovi{e lokalno vlasni{tvo nad programima i projektima i lokalno upravljanje njima, kako bi se podupiralo lokalno upravljanje osnovom prirodnih resursa. Procena uticaja na `ivotnu sredinu (Environmental Impact Assesment -EIA) na strategijskom nivou, kao i za projekte, neprocenjivi je instrument u ovoj fazi. Kriterijumi za planiranje i procenu uticaja na `ivotnu sredinu treba da budu: - strogi standardi `ivotne sredine za emisiju ~vrstog, te~nog i gasovitog otpada; - uzimanje u obzir integriteta priobalnih vrednosti i resursa; - pro{irivanje infrastrukture javnog prevoza (`eleznica, brod, bicikl, autobus); - stilovi gradnje uklopljeni u lokalni ambijent i odre|ivanje maksimalnih vrednosti za visinu i veli~inu objekata; - regulisanje lokalnih/regionalnih kapaciteta izdr`ljivosti na bazi procene od slu~aja do slu~aja; - ograni~avanje prodaje imovine strancima; - zadr`avanje javnog pristupa priobalnom pojasu; - o~uvanje kulturnih vrednosti i obi~aja. U toku rada turisti~kih objekata mo`e biti primenjeno nekoliko instrumenata koji omogu}avaju odr`ivi razvoj. Detalji moraju biti razra|eni u skladu sa kori{}enjem i zajedno sa lokalnom zajednicom, menad`erima objekata i nevladinim
organizacijama. Lokalna Agenda 21 bi mogla u ovome da ima va`nu ulogu (detalji }e se razlikovati za ronila~ki lokalitet i za veliki kompleks hotela). Savremeni instrumenti, koji bi mogli da budu, a delimi~no i jesu primenjeni na turisti~ku privredu, su: - uvo|enje upravljanja `ivotnom sredinom (u skladu sa ISO 14000 ili sa evropskom EMAS inicijativom); - pove}anje svesnosti gostiju o kulturi i prirodi, kroz me|usobno delovanje na osnovu lokalnih inicijativa, {etnje kroz prirodu sa vodi~ima, muzeje, itd; - integraciju lokalne privrede davanjem prioriteta lokalnoj proizvodnji (npr. riba, vo}e, povr}e, name{taj i gra|evinski materijal). U svakom slu~aju, svi ovi napori bi}e uzaludni ako granice izdr`ljivosti kapaciteta ne budu dogovorene u dijalogu i na bazi odre|ivanja od slu~aja do slu~aja. Ova ograni~enja moraju da ispune kriterijume odr`ivosti i da proiza|u iz rasprave o ciljevima razvoja i o prirodnim i kulturnim vrednostima koje treba o~uvati. Ona mogu biti pore|ana u skladu sa kori{}enjem prirode, brojem postelja i drugih objekata za goste i iznosom imovine koja se prodaje strancima (ali upravlja~ki napori za odr`ivi razvoj ne mogu dozvoliti stalno pove}anje rasta, koji }e uni{titi, a u stvari ve} jeste, resurse koje su gosti do{li da vide i osete). Da bi se smanjio konflikt, treba te`iti ka ve}em kori{}enju objekata tokom godine, umesto samo u kratkoj sezoni od mesec ili dva. Ova ograni~enja verovatno moraju biti stro`a za ''upotrebu prirode''. Uvo|enje i primena tzv. Rend`erskih i vodi~kih sistema, zajedno sa ograni~enjima koja se ti~u broja posetilaca, ovde mogu dovesti istovremeno do porasta svesnosti i kontrole. Jednostavan primer je razli~ito pristupanje otpadu na pla`i: umesto preteranog ~i{}enja pla`e od svih organskih materija, ~i{}enje plasti~nog otpada koje sprovode dobrovoljci, zajedno sa predavanjima o `ivom svetu koji je prvobitni stanovnik pla`a i njegovim prirodnim ostacima (kao {to su alge ili drvo) mo`e doveati do ponovnog razumevanja prirode. Mi tako|e verujemo da su preporuke za akciju na nacionalnom, regionalnom i me|unarodnom nivou detaljno razra|ene u Programu aktivnosti malih ostrvskih zemalja u razvoju (1994), na Konferenciji WTO o ekoturizmu u Dominikanskoj Republici (1997) i u Tehni~kom izve{taju CEP-a broj 38 (1997) koji treba da bude sproveden. Posrednici i partnerstva za promenu Institucinalne aktivnosti Neophodne su aktivnosti na nekoliko nivoa. Prvo i pre svega,sektorski pristup upravljanju pitanjima priobalja, koja se odnose na turizam i druge upotrebe, nastao tokom vremena, mora se bitno izmeniti. Pod vo|stvom jedne agencije za priobalje, svi u~esnici, posebno lokalno stanovni{tvo i nevladine organizacije a tako|e i sektorske agencije, mala i srednja preduze}a i predstavnici privrede, treba da se redovno sastaju radi unapre|enja odr`ivog razvoja u priobalnoj oblasti. Proces planiranja i rukovo|enje razvojem turizma treba da odra`avaju posve}enost zemlje uputstvima koja su data u dokumentima kao {to su Agenda 21 i Program aktivnosti malih ostrvskih zemaljau razvoju. U zavisnosti od regiona, ovo mo`e zna~iti pobolj{anje razvoja ljudskih resursa, {to uklju~uje stvaranje i obuku u oblasti javne svesnosti, institucionalno ja~anje i povezivanje u mre`u. Lekcije nau~ene u jednoj zajednici treba da budu dostupne drugima. Ovo }e zapo~eti ICAM proces, {to je proces ciljno usmerenog planiranja i dono{enja odluka. ICAM vodi ka me|uagencijskoj i me|usektorskoj saradnji, {to ima za rezultat dono{enje
upravlja~kih odluka uz jak uticaj javnosti i povratnih mehanizama. ICAM bi mogao u praksi da zna~i: - zapo~eti inicijativu za upravljanje `ivotnom sredinom putem {eme nagra|ivanja; - pove}ati takse na `ivotnu sredinu koje pla}aju posetioci, a namenjene su malim projektima, npr. za finansiranje rend`era; - obu~iti ili obu~iti o `ivotnoj sredini zaposlene u turizmu; - po~eti zajedni~ke akcije sa lokalnim ribarima, farmerima, hotelima ili drugim lokalnim subjektima; - formulisati master plana turizma u regionu. Dugoro~no, plan razvoja treba da bude osmi{ljen i detaljno izdiskutovan u cilju postizanja me|usobnog razumevanja o ciljevima i o neophodnim ograni~enjima. S obzirom da sve priobalne oblasti sadr`e posebno osetljive lokalitete, za{tita `ivotne sredine mora se jako ista}i u ovom procesu planiranja, uz predstavnike vladinih agencija za za{titu `ivotne sredine i nevladinih organizacija koje imaju ravnopravan polo`aj sa svim ostalim u~esnicima. U zavisnosti od prirode obalne linije, regionalna saradnja i saradnja me|u vladama mogu biti neophodne kao dodatak lokalnim inicijativama. Za neka pitanja, kao {to je smanjenje zaga|enja i posebno ''eutrofikacija'', neophodna je saradnja na vi{em regionalnom nivou. Mo`da balti~ke zemlje, me|u kojima ima vrlo siroma{nih i bogatih, mogu poslu`iti kao primer, koordiniraju}i svoju borbu protiv zaga|enja u skladu sa Konvencijom iz Helsinkija i finansiraju}i projekte susednih zemalja u skladu sa listom prioriteta.One su upravo zavr{ile izradu zajedni~ke Agende 21 za razvoj regiona Baltika, koja uklju~uje i turizam. Uop{te, nacionalni planovi treba da budu pretvoreni u planove razvoja oblasti, koji bi obezbedili lokalni kontekst u okviru koga mogu biti ocenjeni predlozi na nivou preduze}a. Svi ovi planovi treba da informi{u i budu inkorporirani u {ire regionalne planove. Po{to integrativni procesi zahtevaju vreme, tzv. krovne organizacije u turizmu treba da zapo~nu dobrovoljno samoograni~avanje, dok se ne dostignu lokalno prilago|eni ciljevi. Na severu, koji nosi najve}i teret svetskog turizma, razvoj kvalitetnog turizma, a ne porast kvantiteta, treba da u budu}nosti bude u `i`i interesovanja. Termin kvalitet treba da uklju~uje ekolo{ke i dru{tvene mogu}nosti kapaciteta uz istovremenu ekonomsku odr`ivost. Na jugu, ciljevi razvoja turizma treba da budu razvijani u skladu sa lokalnim potrebama. Posebno donet kodeks pona{anja, koji uzima u obzir ovu oblast, Kodeks pona{anja u priobalju, koji je doneo EUCC i Berlinska deklaracija o biolo{koj raznovrsnosti i odr`ivom turizmu, mogu da predvode na ovom putu. Upravljanje `ivotnom sredinom treba da postane standard u poslovanju, kao i dru{tvena odgovornost, {to vodi ka odr`ivom razvoju. Mogu}a partnerstva Pored ovih ranije navedenih partnera, postoji velika uloga koju treba da imaju nevladine organizacije u oblasti `ivotne sredine i dru{tva. Uklju~ivanje lokalnih inicijativa, organizacija i agencija za za{titu nasle|a i prirode, mo`e voditi ka uravnote`enom ICAM procesu u duhu Agende 21. Krovne organizacije, kao {to su udru`enja za ronjenje, vo`nje brodom i jahtama, treba da razviju i promovi{u primenu kodeksa pona{anja koji se usredsre|uju na pitanja `ivotne sredine i odr`ivosti u njihovim oblastima delovanja. Konvencija o biolo{koj raznovrsnosti sadr`i pristup u skladu sa ekosistemom, {to je saglasno sa logikom ICAM-a. Njeni eksperti bi mogli da se pa`ljivo usredsrede na
pitanja upotrebe prirode i ekolo{ke mogu}nosti kapaciteta u osetljivim lokalitetima u cilju dobijanja usagla{enih svetskih standarda sa zakonskom podlogom. Instrumenti i strategije su ve} svi razvijeni, sada je vreme da ih iskoristimo i kombinujemo u lokalnom procesu dogovaranja.
EVROPI JE POTREBNA STRATEGIJA ODR@IVOG TURIZMA*
Memorandum Koalicije za odr`ivi turizam evropskih nevladinih organizacija upu}en Evropskoj uniji i njenim dr`avama-~lanicama UVOD Zemaljski samit 2002. godine }e utvrditi stanje u vezi strategijama odr`ivog razvoja i primenom Agende 21 u razli~itim politikama. Konferencija Komisije za odr`ivi razvoj (CSD) je 1999. godine ozna~ila turizam jednom od osnovnih pokreta~kih snaga i klju~nih ~inilaca u globalnom procesu odr`ivosti.1 Evropa je jedan od glavnih izvora svetskog turizma. Danas Evropa obuhvata 60% tr`i{ta u odnosu na me|unarodne dolaske (WTO, 1999)2, i, uz to, Evropljani ~ine najmanje 50% svih interkontinentalnih putovanja. Turizam je ozna~en jednim od klju~nih ciljnih sektora u okviru Petog akcionog programa `ivotne sredine Evropske unije3. Evropski savet za unutra{nje tr`i{te je 21. juna 1999. godine priznao zna~ajnu ekonomsku ulogu evropske turisti~ke privrede kao i potrebu za pove}anjem njene konkurentnosti na osnovu balansiranog i odr`ivog razvoja i za{tite `ivotne sredine i zatra`io je od Komisije i dr`ava ~lanica da zajedni~ki deluju u cilju maksimiziranja mogu}ih doprinosa turizma rastu, zaposlenosti, za{titi okru`enja i odr`ivom razvoju.4 Turisti~ke aktivnosti gra|ana Evrope poprimaju sve vi{e i vi{e transnacionalni, me|unarodni i globalni karakter. To se mora uzeti u obzir pri oblikovanju strategija za odr`iviji turizam. Turizam je u su{tini evropsko pitanje i treba, shodno tome, da bude razmatran i integrisan u ve}oj meri u okviru budu}eg [estog akcionog programa `ivotne sredine, u Kardifski proces za integrisanje svih akcija u vezi sa brigom o `ivotnoj sredini u politike Evropske unije i u Evropsku strategiju za odr`ivi razvoj. Koalicija nevladinih organizacija za odr`iviji turizam je sa~inila slede}i dokument da bi zapo~ela raspravu o Evropskom akcionom programu o odr`ivom turizmu u okviru Evropske unije i dr`ava ~lanica. Pozivamo dr`ave ~lanice Evropske unije da preuzmu vo|stvo u sprovo|enju politike odr`ivog turizma i da obezbede ostvarivanje ovoga cilja kroz nacionalne i evropske mere i instrumente. Turizam je va`na klju~na industrija 21. veka Tokom poslednjih dvadeset godina turizam se, kako u pozitivnom tako i u negativnom zna~enju, razvio u zna~ajnog ~inioca u okviru konteksta odr`ivosti. Iz tog razloga, Komisija Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj (UNCSD) je svrstala turizam u sredi{te konferencije 1999. godine. Turizam, koji ~ini 9% ukupne zaposlenosti i 9% svih potro{a~kih izdataka u okviru Evropske unije, danas je jedan od najve}ih ekonomskih sektora Evrope i uobli~io se kao jedna od klju~nih
1
UNITED NATIONS, Tourism and sustainable development, Decision of the 7th Session of the Commission on Sustainable Development, April 1999. 2 WTO, Tourism market trends Europe, 1989-1998, Madrid 1999. 3 EUROPEAN COMMISSION, Towards Sustainability – A European Community programme of policy and action in relation to the environment and sustainable development, Luxembourg, 1993. 4 EUROPEAN COMMISSION, C/99/201, 21.jun 1999.
industrija 21. veka. Svetska turisti~ka organizacija procenjuje da }e se broj dolazaka turista u Evropi udvostru~iti na 720 miliona godi{nje do 2020. godine.5 Ozbiljni negativni uticaji na `ivotnu sredinu i kvalitet `ivota Ovaj razvoj uklju~uje ozbiljne rizike za evropsku `ivotnu sredinu i blagostanje ljudi, kao i za samu turisti~ku privredu. Turizam obuhvata oko 50% putni~kog saobra}aja u Evropi, {to ima ozbiljne posledice kako na turisti~ke destinacije, kao takve, tako i na podru~ja du` koridora turisti~kih kretanja. Lokalna infrastruktura i prirodni resursi su ~esto u konfliktu sa dramati~nim porastom broja ljudi tokom turisti~ke sezone. U najpopularnijim turisti~kim destinacijama du` morskih obala i u Alpima uticaji na prirodu i stanovni{tvo ve} jasno prevazilaze kriti~ne granice. Tri ~etvrtine pe{~anih dina na mediteranskoj obali izme|u [panije i Sicilije je ve} nestalo, uglavnom kao rezultat urbanizacije povezane sa razvojem turizma. Sli~an trend se opa`a i u Alpima. Ovaj trend je dodatno podstaknut stalnim pove}anjem manifestacionog turizma koji je saobra}ajno intenzivan, razvojem turisti~kih mega-centara i op{tom promenom u modelima provo|enja godi{njih odmora nau{trb odr`ivog razvoja: ve}i broj odmora u toku godine, kra}i boravci i du`e razdaljine putovanja. Postoji potreba za obezbe|ivanjem budu}eg kvaliteta turisti~ke privrede Evropi je potrebna proaktivna kvalitetna ofanziva u korist odr`ivog razvoja da bi se odr`ali bitni resursi turisti~ke privrede: nedirnuta priroda, bogata i raznovrsna kultura, zadovoljstvo posetilaca i pozitivan stav lokalnog stanovni{tva. Zbog toga, turizam je prirodni saveznik odr`ivog razvoja, jer svaka i sve mere u ovoj oblasti stvaraju situaciju ''dobitak-dobitak'' za sve uklju~ene u~esnike, podrazumevaju}i atraktivniju ponudu za turiste, vi{i kvalitet `ivota za lokalno stanovni{tvo, pozitivan dugoro~ni razvoj turisti~ke privrede i poslednje, ali ne i najmanje va`no, za `ivotnu sredinu regiona ~ije o~uvanje predstavlja n eophodni preduslov za obezbe|ivanje takvog pozitivnog razvoja. Sna`na potreba za evropskom politikom za ograni~avanje supraregionalnih efekata Turisti~ka politika u Evropi je pogre{no svrstana u aktivnost od potpuno lokalnog zna~aja. Glavni aspekt turizma je vezan za prevoz ljudi u turisti~ke destinacije. Analiza prostornog uticaja turizma pokazuje da nekontrolisan rast u pojedinim turisti~kim regionima izaziva, prezilaze}i lokalni uticaj, sve ve}e i ve}e negativne supraregionalne efekte na `ivotnu sredinu i stanovni{tvo Evrope. Nacionalna turisti~ka politika u Evropi sve vi{e nailazi na ograni~enja jer obrasci ponude i tra`nje uklju~uju vi{e razli~itih dr`ava a tre}e zemlje su zna~ajno pod uticajem negativnih uticaja turisti~kog prometa. Jedna od glavnih pokreta~kih snaga ovakvog razvoja je konkurencija do istrebljenja izme|u turisti~kih destinacija, koja dugoro~no preti da uni{ti `ivotnu sredinu, specifi~nu kulturu i kvalitet `ivota u turisti~kim regionima – ukoliko evropski okvir uslova ne defini{e ograni~enja ovom tipu konkurencije. Postoji sna`na potreba za Evropskom strategijom i Evropskim akcionim programom za odr`iviji turizam da bi se za{titila `ivotna sredina i o~uvao kvalitet `ivota u turisti~kim destinacijama i regionima na koje uti~e turisti~ki saobra}aj. U 5
WTO, European tourism forecast, International Tourism Fair (ITB), 2000.
isto vreme to su neophodni preduslovi za uspeh evropske turisti~ke privrede u budu}nosti. Prioritetna pitanja za odr`ivu turisti~ku politiku Va`na pitanja koja se ti~u razvoja turizma u Evropi shodno tome uklju~uju saobra}aj uzrokovan turizmom ( npr. smanjenje broja letova na kra}e razdaljine, preusmerenje sa putni~kih automobila na `eleznicu, jedinstveno regulisanje, u saobra}aju putni~kih automobila, pitanja kao {to su kori{}enje puteva i naknada za parkiranje), planiranje jedinstvenih environmentalnih propisa o turisti~koj infrastrukturi, potro{nji vode, smanjenje kori{}enja zemlji{ta za potrebe turizma i evropski raspored godi{njih odmora kako bi se obezbedila pobolj{ana distribucija turisti~kih kretanja. Turisti~ki saobra}aj je jedan od najbitnijih elemanata turizma, koji uvek uklju~uje kretanje od ku}e do destinacije i nazad. Dolazak u destinaciju i povratak iz destinacije obuhvata 90% energije koja se koristi u turizmu. Na~ini prevoza su daleko od toga da budu odr`ivi: 58% svih putovanja se obavlja putni~kim automobilima, 31% avionima i 10% `eleznicom6. Dok se pove}ava broj letova, `elezni~ki saobra}aj se dramati~no smanjuje. U isto vreme letovi na kra}u razdaljinu se pove}avaju: naprimer 80% letova za i iz Amsterdama uklju~uje razdaljine manje od 800 kilometara. [to se ti~e usluga povezanih sa sme{tajem i ishranom u destinacijama, prekomeran broj turista u razdoblju glavne turisti~ke sezone izaziva ozbiljne pritiske, ukoliko je mogu}u kapacitet regiona preoptere}en. U ovom kontekstu, glavni ~inioci su gubitak biodiverziteta, potro{nja vode, kori{}enje zemlji{ta, potro{nja energije, zaga|enje vode otpadima i ukupna koli~ina otpada. [to se ti~e aktivnosti u destinaciji, posebno jak pritisak mo`e biti prouzrokovan: -
-
od strane objekata koji tro{e mnogo energije ili, zahvaljuju}i svojoj veli~ini uzrokuju zna~ajan obim saobra}aja (posebno u odnosu na izletni~ki turizam-turisti~ka kretanja u toku jednog dana), intenzivnim kori{}enjem prirode (npr. golf, skijanje) i motorizovanim aktivnostima svake vrste.
Akcioni program za odr`ivi turizam u Evropi
Turizam je veoma ~esto povezan sa ostalim oblastima politike kao {to su saobra}aj, regionalni razvoj ili prostorno planiranje. Da bi se obezbedila koherentna politika odr`ivog turizma, ove razli~ite oblasti politike treba da budu uklju~ene pri definisanju konkretnih mera i akcija. Uz to, turizam pove}ano uti~e na celu teritoriju Evropske unije; zbog toga su potrebne mere na svim politi~kim nivoima – Evropske unije, dr`ava ~lanica i lokalnih destinacija. Evropska strategija za odr`ivi turizam treba da vodi ka Akcionom programu za odr`ivi turizam u Evropi koji, koja se usmerava ka nekolikim relevantnim oblastima politika u razli~itim nivoima politike u Evropi.
6
EUROPEAN COMMISSION, The Europeans on Holidays 1997-1998, EuroBarometer Survey 48, March 1998. Na`alost, bicikl kao sredstvo prevoza koje ne zaga|uje okolinu nije bilo uklju~eno u EuroBarometer anketu.
Turizam i saobra}aj Kao {to je ve} napomenuto, saobra}aj je najbitniji element turisti~}ke aktivnosti u kontekstu odr`ivog razvoja. Imaju}i u vidu udvostru~avanje turisti~kih kretanja u slede}ih 20 godina, moraju biti u~injeni svi koraci da se turisti~ki saobra}aj ubrzano usmeri ka oblicima saobra}aja koji su pogodni za `ivotnu sredinu, manje ugro`avaju zdravlje i dru{tveno su prihvatljiviji. Ciljevi: smanjenje negativnih uticaja vazdu{nog saobra}aja na `ivotnu sredinu, posebno letova na kra}e razdaljine. Pove}anje interkontinentalnih letova treba da bude zaustavljeno do 2010. godine a do 2020. godine broj letova na razdaljinama manjim od 800 kilometara treba da bude smanjen za 50% u odnosu na broj ovih letova 2000. godine, - preusmeravanje sa putni~kih automobila na odr`ivije oblike saobra}aja, kao {to je `eleznica ili bicikl. U 2010. godini najmanje 30% svih putovanja treba ponovo da bude obavljeno `eleznicom, - promocija godi{njih odmora u bli`im destinacijama i/ili du`ih odmora da bi se smanjio op{ti uticaj saobra}aja izazvan turizmom. Prose~na du`ina odmora i prose~na du`ina boravka u jednom objektu za sme{taj treba da budu pove}ani najmanje 25% do 2020. godine. Akcije: Na evropskom nivou prioritet treba da bude dat slede}im merama u okviru politike: -
internalizacija eksternih tro{kova, kao {to je uklju~ivanje o{te}enja `ivotne sredine i zdravlja u saobra}ajne tro{kove, - uvo|enje op{teg poreza za zaga|enje gasovima i ukidanje izuze}a od pla}anja poreza na kerozin za sve doma}e i sve interkontinentalne letove. Bez direktnih ili indirektnih subvencija za aerodrome, - preusmeravanje subvencija sa autoputeva na `eleznice u okviru programa Trans evropske mre`e (TEN). Apsolutno bez subvencija za autoputeve u turisti~kim regionima i ekolo{ki osetljivim oblastima, - stalno pobolj{avanje `elezni~kog transportnog sistema , posebno u odnosu na transportni lanac prtljaga od ku}e do destinacije, me|uusloljenost i pristupa~nost za bicikle, - jedinstveno evropsko ograni~enje brzine na autoputevima na 110 kilometara, - harmonizacija obaveznih naknada za parkiranje u turisti~kim oblastima {irom Evrope da bi se pro{irio javni saobra}aj i olak{ice za bicikle u seoskim podru~jima i u isto vreme smanjio saobra}ajni pritisak u tim regionima, - koordiniraniji evropski raspored provo|enja odmora radi pobolj{avanja raspodele saobra}ajnih tokova Na nacionalnom i lokalnom nivou: -
pobolj{avanje `elezni~kog saobra}aja na nacionalnom i regionalnom nivou, posebno u odnosu na me|uuslovljenost, pristupa~nost, u~estalost i komfor, - davanje podsticaja turistima da produ`e boravak u destinacijama, naprimer smanjivanjem poreza na dodatu vrednost (VAT) na broj no}enja preko jedne nedelje, - promocija doma}ih turisti~kih destinacija, - pobolj{avanje infrastrukture za turizam i slobodno vreme u okviru i u okolini gradskih regiona, pristupa~ne javnim prevozom i biciklima, - unapre|ivanje inovativnih lokalnih saobra}ajnih sistema u turisti~kim destinacijama (fleksibilne autobuske linije na zahtev, iznajmljivanje elektri~nih vozila, sistemi zajedni~kog kori{}enja automobila), koji treba da budu povezani sa lokalnim `elezni~kim stanicama, - unapre|ivanje opreme za iznajmljivanje u turisti~kim destinacijama (da bi se smanjio saobra}aj i upotreba sopstvenih automobila), - stvaranje nacionalnih staza/puteva i ruta za bicikle, - regionalno i prostorno planiranje ima klju~nu ulogu u postizanju smanjivanja saobra}aja na lokalnom nivou (videti slede}i odeljak). Regionalni razvoj i prostorno planiranje Cilj politika prostornog planiranja je rad u pravcu balansiranog i odr`ivog razvoja teritorije Evropske unije. Sektor turizma bi mogao bitno doprineti trima ciljevima regionalne politike u Evropi, koji su nedavno potvr|eni od strane Perspektive evropskog prostornog razvoja (ESDP)7: -
ekonomska i dru{tvena kohezija – jer turizam obezbe|uje prihod u ~esto zaba~enim seoskim regionima, - za{tita i upravljanje prirodnim resursima i kulturnim nasle|em – koji su osnovna blaga svake turisti~ke destinacije, - uravnote`enija konkurentnost u okviru evropske teritorije – zato {to turisti~ka privreda ~esto funkcioni{e kao predvodnik razvoja drugih lokalnih privrednih aktivnosti. U isto vreme, me|utim, turizam mo`e vr{iti obiman pritisak na lokalne zajednice, ukoliko je prevazi|en mogu}i kapacitet regiona. U tom kontekstu, osnovni ~inioci su: upotreba zemlji{ta za sme{taj turista, lokalni saobra}aj uzrokovan turisti~kim prometom, potro{nja vode, zaga|ivanje vode otpadom i koli~ina otpada. Posebno sna`ni pritisci mogu, tako|e, biti izazvani mega-turisti~kim objektima i manifestacijama i turisti~kim aktivnostima koje uklju~uju intenzivno kori{}enje prirode (npr. golf ili skijanje) ili motorizovanim aktivnostima svake vrste. Ciljevi: -
-
dalji razvoj turisti~kih mesta treba da bude ograni~en u skladu sa lokalnim resursima kao {to su voda, povr{ina zemlji{ta, nedirnuta priroda i u skladu sa dru{tvenim prihvatanjem od strane lokalnog stanovni{tva,
7 EUROPEAN COMMISSION ESDP – European Spatial Development Perspective – Towards Balanced and Sustainable Development of the Territory of the European Union, Luxembourg, 1999.
identifikovati prioritete u oblastima prirode i kulture svake turisti~ke zajednice i izdvojiti ih kao oblasti niske aktivnosti ili za{ti}ene oblasti, gde nije uop{te dozvoljena turisti~ka infrastruktura da bi se sa~uvao lokalni biodiverzitet i lokalna raznolikost predela, - razvoj i odr`avanje kulturnog nasle|a u cilju doprinosa za{titi i produbljivanju regionalnih identiteta i o~uvanju kulturne raznolikosti turisti~kih regiona, - upotreba zemlji{ta treba da bude minimizirana u skladu sa konceptom kompaktne turisti~ke destinacije, - zabrana odlaganja otpadnih voda ili ~vrstog otpada u prirodi, - smanjenje saobra}ajnog pritiska na turisti~ke destinacije. Akcije na evropskom nivou: -
uskla|ivanje infrastrukturnog poreza na turisti~ke objekte izvan seoskih podru~ja, sa vi{e od 100 postelja ili vi{e od 100 000 posetilaca godi{nje, - uskla|ivanje poreza na vikendice i stanove za odmor da bi se dao podstrek odr`ivijim oblicima sme{taja u pansionima i hotelima, koji prose~no koriste manje energije i zahtevaju manje prostora u turisti~kim destinacijama, - zakonski obavezne smernice za regionalne projekte razvoja koje uklju~uju razli~ite pristupe za razli~ite oblike turisti~kih destinacija (gradovi, sela, poljoprivredni regioni, primorski regioni ili planine) da bi sa~uvali prirodnu i kulturnu raznolikost regiona i da bi izbegli projekte i razvoj koji su {tetni po `ivotnu sredinu i lokalnu zajednicu. Posebno, nikakve subvencije ne bi trebalo da budu date zajednicama ili regionima koji nisu primenili program Natura 2000 ili objektima izvan seoskih podru~ja koji nisu pristupa~ni javnim prevozom. Ove smernice tako|e treba da obezbede uklju~ivanje lokalnih u~esnika i lokalnog stanovni{tva u proces lokalnog planiranja i razvoja, - obaveznost SEA za turisti~ke objekte koji uklju~uju vi{e od 25% turisti~kih kapaciteta destinacije ili sa vi{e od 200 postelja ili sa vi{e od 300 000 posetilaca godi{nje; uklju~enim vlasnicima i lokalnim nevladinim organizacijama treba dati status zainteresovanih strana. Akcije na nacionalnom i lokalnom nivou: -
-
formulisanje lokalnih i regionalnih odr`ivih planova, primena Nature 2000, promovisanje upravljanja kvalitetom u turizmu sa naglaskom na ekolo{ko upravljanje destinacijom, utvr|ivanje ograni~enja za motorizovane aktivnosti u osetljivim oblastima (obale, jezera, reke, mala ostrva i planine), obaveza utvr|ivanja prioriteta u oblastima prirode i kulture svake turisti~ke zajednice i izdvojiti ih kao oblasti niske aktivnosti ili za{ti}ene oblasti, gde uop{te nije dozvoljena turisti~ka infrastruktura. Za zajednice koje su ve} prema{ile granice lokalne mogu}nosti kapaciteta ovo podrzumeva zaustavljanje dalje izgradnje objekata,
promocija koncepta kompaktnih sela da bi se smanjilo kori{}enje zemlji{ta i lokalni saobra}aj zbog turisti~kih objekata rasutih po odre|enoj teritoriji, - uvo|enje vi{ih cena javne infrastrukture (cena i stope) za sme{taj van seoskih podru~ja, - bez subvencija za objekte bez pristupa javnog saobra}aja i/ili izvan seoskih podru~ja, - objekti za izletnike treba da doprinesu finansiranju pristupa javnom saobra}aju, - podsticanje turisti~kih destinacija da utvrde ograni~enja broja postelja za turiste u odnosu na broj lokalnih stanovnika, - snabdevanje vodom i kapacitet postrojenja za preradu optpadnih voda moraju zadovoljiti potrebe tokom glavne turisti~ke sezone. Poljoprivreda i razvoj sela Ekstenzivna zemljoradnja manjeg obima i seoski turizam veoma ~esto obezbe|uju niz obostranih koristi. Poljoprivrednici obezbe|uju sadr`ajan pejsa`, koji turisti cene, i isporu~uju lokalne proizvode {to oboga}uje lokalnu kulturu. Turisti tra`e takve proizvode i poma`u da se razgrana dohodak poljoprivrednika kada pru`aju sme{taj turistima na farmama. Ciljevi: -
odr`avanje raznolikosti pejsa`a u seoskim i turisti~kim regijama, doprinos kulturnoj raznolikosti i produbljivanju i o~uvanju regionalnog identiteta, - obezbe|ivanje i ponovno stvaranje lokalnih proizvoda i hrane. Akcije na evropskom, nacionalnom i lokalnom nivou: -
unapre|ivanje i finansijska podr{ka organskoj i ekstenzivnoj zemljoradnji u poljoprivrednim regionima, uklju~uju}i promociju lokalnih proizvoda i hrane, - podr`avanje marketinga lokalnih proizvoda, - promovisanje sme{taja u toku odmora na farmama, - promovisanje upravljanja kvalitetom u turizmu, u okviru programa razvoja sela, sa naglaskom na ekolo{ko upravljanje destinacijom. @ivotna sredina i okru`enje, horizontalne mere Sve opisane mere treba da budu propra}ene aktivnostima upu}enim ka turistima u njihovim zemljama porekla, kao i ka gra|anima i odgovornim ljudima u destinacijskim regionima. Zbog nedostatka kordiniranih i usagla{enih podataka o turizmu na evropskom nivou, potrebno je bolje istra`ivanje turisti~kih aktivnosti. Ciljevi: -
pove}anje svesnosti turista o odr`ivijem turizmu, doprinos gra|enju sposobnosti na lokalnom nivou, da bi se oja~alo kvalifikovano u~e{}e u razvoju turizma, - stvaranje podsticaja za turisti~ku privredu, vlade, lokalnu upravu i civilno dru{tvo radi za{tite evropskog biodiverziteta. Akcije na evropskom nivou: -
ja~anje evropske politike za odr`ivi turizam uz puno u~e{}e nevladinih organizacija, - po{to je stanje `ivotne sredine usko vezano za privla~nost regiona za turiste, potro{a~ je prirodni saveznik odr`ive strategije turizma. Zbog toga su nam potrebne op{te evropske mere u oblasti pove}anja svesnosti me|u turistima, {to treba da zapo~ne u zemljama njihovog porekla, - dizajniranje i uvo|enje evropske eko-oznake za sme{tajne objekte i restorane, uklju~uju}i aspekte saobra}aja i kori{}enja zemlji{ta, - promovisanje koncepta odr`ivih turisti~kih destinacija, - razvoj posebnih smernica za turisti~ke aktivnosti u Natura 2000 regionima, - kreiranje mera za primenu odluka Pete konferencije u~esnika Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti, koje se odnose na turizam, - promocija i {irenje modela najbolje prakse u odr`ivom razvoju turizma, - na regionalnom i lokalnom nivou najva`niji saveznici strategije odr`ivog turizma su lokalno stanovni{tvo i njegove organizacije i asocijacije po{to turizam najve}im delom uti~e u negativnom smislu na lokalni kvalitet `ivota. Posebni programi treba da budu integrisani u sistem evropskog finansiranja (LIFE, LEADER, Rural Development, INTERREG, URBAN, Structural Funds) da bi se pobolj{alo stvaranje mogu}nosti na lokalnom nivou, - obezbediti puno i efikasno u~e{}e lokalnog civilnog dru{tva u procesu dono{enja odluka koje se ti~u razvoja turizma, - Komisija treba da zahteva od Evropske agencije za `ivotnu sredinu da ustanovi mehanizam izve{tavanja o odr`ivosti u sektoru turizma stvaranjem odgovaraju}ih pokazatelja uzimaju}i posebno u obzir saobra}aj, kori{}enje prostora i vode, odlaganje otpada. Ovaj izve{taj treba da bude sa~injen najmanje jednom u tri godine, - Komisija treba da zahteva od Evropske agencije za `ivotnu sredinu i EUROSTAT-a da obezbede i koordiniraju statisti~ki okvir za procenu turisti~ke privrede na lokalnom nivou sa posebnim osvrtom na odr`ivi razvoj. Akcije na nacionalnom nivou: -
omogu}avanje konsultacija i uklju~ivanja lokalnih u~esnika i lokalnog stanovni{tva u proces lokalnog planiranja i razvoja, - omogu}avanje kvalifikovanog u~e{}a kroz pristup informacijama i stvaranju sposobnosti na lokalnom nivou, - obezbe|ivanje nacionalnih izve{taja o odr`ivosti turizma, - sakupljanje i obezbe|ivanje podataka o turizmu prema kordiniranom evropskom programu. Pro{irivanje Zemlje centralne i isto~ne Evrope trenutno obuhvataju skoro 25% svih turisti~kih dolazaka u Evropi. To su sada rastu}a tr`i{ta sa manje propisa nego zemlje ~lanice Evropske unije. Nedostatak propisa mo`e rezultovati sna`nijim pritiscima na `ivotnu sredinu i doprineti dru{tvenim nepravilnostima u tim zemljama. -
Akcije na evropskom nivou: obezbediti standarde zakonodavstva u vezi sa `ivotnom sredinom u okviru procesa pristupanja, - obezbediti u~e{}e civilnog dru{tva u programima i projektima regionalnog razvoja, - smernice za ISPA, SAPARD i ostale instrumente pristupanja u cilju izbegavanja {tetne infrastrukture u osetljivim oblastima, - podr{ka civilnom dru{tvu u zemljama centralne i isto~ne Evrope, posebno kroz programe ~iji je cilj da pobolj{aju stvaranje sposobnosti organizacija, - pomo} zemljama koje pristupaju Uniji da stvore potrebnu lokalnu i regionalnu infrastrukturu kako bi uskladili regionalni i turisti~ki razvoj i stvorili programe podr{ke za stvaranje sposobnosti lokalnih administracija. Akcije na nacionalnom nivou: -
podr{ka evropskim akcijama kroz nacionalne mere i obezbe|ivanjem nacionalnih fondova. Razvoj Sve vi{e i vi{e Evropljana planiraju da provedu svoje odmore u zemljama u razvoju i svojom tra`njom uti~u na turisti~ko tr`i{te u tim zemljama. U isto vreme, Evropa i evropske institucije za investiranje podr`avaju razvojne projekte u tim zemljama koji uklju~uju i turizam. Akcija na evropskom nivou: -
pokrenuti i podr`ati kampanje za pove}anje svesnosti u cilju boljeg informisanja turista o zemljama – turisti~kim destinacijama i o potrebnim pravilima p ona{anja u tim zemljama. - uputstva za projekte razvoja turizma u zemljama u razvoju moraju uzeti u obzir sve zahteve odr`ivog razvoja u turisti~kim destinacijama uklju~uju}i uskla|enost sa ljudskim pravima i sa standardima rada Me|unarodne organizacije rada, ~iji je cilj spre~avanje eksploatativnih oblika turizma i garantovanje da }e lokalno stanovni{tvo biti informisano, uklju~eno i konsultovano, - Primena Strategije Evropske unije radi podr{ke odr`ivom turizmu u zemljama u razvoju, koju je publikovala Komisija 1998. godine, - Podr{ka civilnom dru{tvu u tim zemljama, posebno kroz programe ~iji je cilj pobolj{avanje stvaranja sposobnosti organizacija. Dolepotpisane organizacije mole Evropsku komisiju i odgovorna tela dr`ava ~lanica da preuzmu vo|stvo u sprovo|enj u koordinisane i koherentne evropske Politike odr`ivog turizma integrisanjem ovoga Akcionog programa u [esti Akcioni program o `ivotnoj sredini i u Evropsku strategiju o odr`ivom razvoju (Helsin{ki proces). Osim toga, molimo sve Evropske savete, kojih se t o ti~e, da razmotre i uklju~e ove predloge u proces Integracije brige o `ivotnoj sredini u evropske politike (Kardifski proces). ^lanovi koalicije: Arbeitskreis Tourismus und Entwicklung (akte) -
CIPRA International Climate Network Europe (CNE) European Cyclists’ Federation (ECF) European Environmental Bureau (EEB) European Federation for Transport and Environment (T&E) Friends of the Earth Europe (FOE) International Friends of Nature (IFN) Mediterranean Information Office for Environment, Culture and Sustainable Development (MIO-ECSDE) Oekologischer Tourismus in Europa (Oe.T.E) respect - Austrian Centre for Tourism & Development TOURISM WATCH
TURIZAM I ZA[TITA @IVOTNE SREDINE*
Postoji kompleksan odnos izme|u turizma i `ivotne sredine. Na datom nivou razvoja i globalne rasprostranjenosti, neizbe`no je da turizam vr{i zna~ajne uticaje na `ivotnu sredinu. Ovi uticaji se odnose na kori{}enje resursa i zaga|ivanje i stvaranje otpada izazvano turisti~kim aktivnostima, uklju~uju}i i uticaje koje ima saobra}aj povezan sa turizmom. U isto vreme, pla`e i planine, reke, {ume i biolo{ka raznovrsnost ~ine `ivotnu sredinu osnovnim resursom od koga turisti~ka privreda zavisi u svom napretku i rastu, a pretnje `ivotnoj sredini ugro`avaju opstanak turisti~ke privrede. U svakom slu~aju, pod raznim okolnostima, turizam mo`e zna~ajno doprineti za{titi `ivotne sredine. Uticaji turizma na `ivotnu sredinu Najve}i negativni uticaji turizma na `ivotnu sredinu povezani su sa pritiskom na prirodne resurse, ugro`avanje `ivota divljih `ivotinja i njihovih stani{ta (zajedno sa gubitkom biolo{ke raznovrsnosti), stvaranje zaga|enja i otpada i dru{tveni i kulturni pritisci u vezi sa o~uvanjem i odr`ivom upotrebom biolo{ke raznovrsnosti. Prirodni resursi Glavni prirodni resursi koji su ugro`eni su voda za pi}e, zemlji{te i predeli prirode, morski resursi, atmosfera i lokalni resursi, na slede}i na~in: (a) Voda za pi}e - postoji prekomerna upotreba kriti~nih resursa vode od strane turisti~ke privrede za hotele, bazene i igrali{ta za golf. Ovo je predmet posebne brige u regionima kao {to je Mediteran, gde su resursi vode oskudni, a svaki turista potro{i vi{e od 200 litara vode dnevno; (b) Zemlji{te i predeli prirode - Razvoj turizma mo`e voditi ka eroziji pe{~anih naslaga, pla`a i pe{~anih dina, eroziji zemlji{ta i urbanizaciji. Izgradnja puteva i aerodroma mo`e voditi ka degradaciji zemlji{ta, gubitku stani{ta divljih `ivotinja i naru{avanju izgleda predela; (v) Morski resursi - Turizam i rekreativne aktivnosti (ronjenje sa opremom, sportski ribolov) mogu prouzrokovati o{te}enje koralnih grebena i dalje uticaje na za{titu priobalja i uzgajali{ta riba. (g) Atmosfera - Pretnje atmosferi su povezane sa visokim nivoom kori{}enja energije u turisti~kim objektima i u saobra}aju povezanim sa turizmom; (d) Lokalni resursi - Turizam mo`e vr{iti pritisak na lokalne resurse, kao {to su energija, hrana, voda i druge sirovine koje mogu biti nedostaju}e. Divlje `ivotinje i stani{ta Najve}a {teta za divlje `ivotinje i njihova stani{ta javlja se tamo gde turisti~ke aktivnosti remete biolo{ke resurse ili se izvode u ekolo{ki osetljivim oblastima, na slede}i na~in: (a) Biolo{ki resursi - turizam mo`e voditi ka poreme}aju stani{ta divljih vrsta, ra{~i{}avanju vegetacije zbog razvoja turizma, pove}anju pritiska na ugro`ene vrste kao posledica trgovine i lova, pove}anoj tra`nji za teku}om vodom i {umskim po`arima; (b) Ekolo{ki osetljive oblasti, kao {to su pra{ume, mo~vare, {ume, koralni grebeni i oblasti prekrivene morskom travom - ako se turizam u prirodi ne planira pravilno i njime se pravilno ne upravlja, to mo`e ugroziti ekolo{ki najosetljivije svetske oblasti, uklju~uju}i i parkove i lokalitete svetske prirodne ba{tine.
Zaga|enje i otpad Zaga|enje i otpad koji stvara turisti~ka privreda mogu voditi ka slede}im oblicima zaga|ivanja: (a) zaga|ivanje zemlji{ta ~vrstim otpadom i sme}em (jedan turista proizvodi u proseku oko kilogram otpada dnevno); (b) zaga|ivanje vode za pi}e izazvano otpacima; (v) zaga|ivanje morske vode i priobalnih podru~ja oticanjem taloga, zaga|enjem koje izazivaju hoteli i marine na kopnu i otpacima i sme}em povezanim sa morskim sportovima i krstarenjima. Na primer, 1995. godine procenjeno je da samo brodovi koji krstare u Karibima proizvode vi{e od 70.000 tona otpada svake godine. (g) zaga|ivanje vazduha izazvano izduvnim gasovima u prevozu turista na lokalnom nivou, delovanjem pre svega ispu{tanja karbon dioksida (CO) {to je u vezi sa kori{}enjem energije u saobra}aju, klimatizaciji, zagrevanju turisti~kih objekata, itd.; (d) buka, izazvana kopnenim i vazdu{nim saobra}ajem. Turizam mo`e stvarati dru{tvene i kulturne pritiske u vezi sa o~uvanjem i odr`ivom upotrebom biolo{ke raznovrsnosti. U odnosu na svoje dru{tvene i kulturne uticaje, turizam mo`e voditi ka naru{avanju lokalnog na~ina `ivota i dru{tvenih struktura i mo`e negativno uticati na tradicionalne postupke koji doprinose o~uvanju i odr`ivoj upotrebi biolo{ke raznovrsnosti. Turizam, tako|e, mo`e nametnuti negativne uticaje na mogu}nosti zara|ivanja za `ivot, bez deljenja koristi od turizma sa onima koji snose tro{kove vezane za turizam u odnosu i na ~ovekovo i na prirodno okru`enje. Turizam mo`e izazvati sukob u kori{}enju resursa, kao {to je konkurencija izme|u turizma i lokalnog stanovni{tva oko upotrebe ograni~enih resursa vode, sanitarnih ure|aja i energije; tako|e mo`e postojati konkurencija sa tradicionalnim na~inima kori{}enja zemlji{ta, naro~ito u jako kori{}enim oblastima kao {to su priobalne zone. Pretnje turizmu od strane `ivotne sredine Sposobnost turisti~ke privrede za odr`avanje mo`e biti ugro`ena degradacijom `ivotne sredine: (a) globalno zagrevanje mo`e ugroziti turizam u priobalnim podru~jima i u malim ostrvskim zemljama u razvoju, porastom nivoa mora. U skija{kim centrima, uslovi za sne`ne padavine mogu postati manje izvesni. Postoje i razli~iti drugi uticaji na zna~ajne resurse za rekreaciju i turizam. Na primer, katastrofa izazvana uraganom ''Mi~'' (Mitch) 1998. godine pogodile su u velikoj meri turizam, pri ~emu je samo izgubljeni prihod, procenjen na 8 milijardi dolara; (b) gubitak biolo{ke raznovrsnosti, povezan sa aktivnostima ljudi i gubitak atraktivnosti predela, poga|a jedan broj turisti~kih destinacija. Na primer, u Mediteranu preti izumiranje preko 500 biljnih vrsta a turizam je opao u nekim prekomerno izgra|enim destinacijama. (v) zaga|enje vode mo`e izazvati {tetu u turisti~kim lokalitetima u mnogih regiona, isto kao i ugro`avanje snabdevanja vodom za pi}e. Nedostatak vode za pi}e bi}e sve vi{e ograni~avaju}i za razvoj turizma; (g) lokalno zaga|enje vazduha, povezano sa prevelikom urbanizacijom, mo`e odvratiti turiste od posete nekim destinacijama.
Doprinos turizma za{titi `ivotne sredine Turizam mo`e zna~ajno doprineti za{titi `ivotne sredine, o~uvanju biolo{ke raznovrsnosti i odr`ivoj upotrebi prirodnih resursa. U isto vreme, turizam mo`e tako|e obezbediti preko potrebne resurse i podi}i svest o vrednosti bogatstava `ivotne sredine i kulture. Posebne oblasti, kao {to su parkovi, za{ti}ene oblasti i lokaliteti kulture i prirode, najva`nije su bogatstvo za razvoj turizma, a turisti~ka privreda mo`e doprineti njihovom o~uvanju finansijskim prilozima, obezbe|ivanjem infrastrukture `ivotne sredine i pobolj{anjem upravljanja `ivotnom sredinom. Finansijski doprinosi su bili u~injeni za ograni~en broj inicijativa turisti~ke privrede i taj trend treba dalje razvijati. Turizam tako|e poma`e u podizanju svesnosti lokalnog stanovni{tva u odnosu na finansijsku vrednost prirodnih i kulturnih lokaliteta i ~ini ih ponosnima na sopstveno nasle|e i saveznicima u njegovom o~uvanju. Jo{ uop{tenije, uklju~ivanje lokalnih zajednica u razvoj turizma i njegovo vo|enje ~ini se va`nim uslovom za o~uvanje i odr`ivu upotrebu biolo{ke raznovrsnosti. Mogu}i doprinos turizma o~uvanju `ivotne sredine je jedan od razloga koji obja{njava trenutnu zainteresovanost pokazanu za razvoj tzv. turizma vezanog za prirodu. U svakom slu~aju, kod odr`ivog turizma postoji potreba za boljim razumevanjem ne samo koristi, ve} tako|e i tro{kova turizma. Tako|e, postoji potreba za razvijanjem kako sistemati~nijih analiza direktnih i indirektnih tro{kova i koristi od turizma, tako i tzv. ''zelenih pristupa'' u njihovom obra~unavanju. Sada{nje fokusiranje na turizam vezan za prirodune bi trebalo da zakloni glavni izazov - da se masovni turizam u~ini odr`ivim. Izazovi politike `ivotne sredine za turisti~ku privredu Turisti~ka privreda je razvila jedan broj dobrovoljnih inicijativa u odnosu na pitanja `ivotne sredine: (a) environmentalno upravljanje turisti~kim objektima, posebno hotelima, {iroko je promovisano i u~injen je napredak, naro~ito kod ve}ih hotela, u bavljenju smanjenjem otpada, upravljanju i odlaganju otpada i potro{nji energije i vode. Ovo su promovisale glavna me|unarodna privredna udru`enja. Ovo su tako|e promovisala brojna privredna udru`enja na regionalnom i nacionalnom nivou. Program Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu (UNEP) je uzeo u~e{}e u ovim naporima. Nekoliko organizatora putovanja je tako|e primenilo programe `ivotne sredine i podiglo svesnost o `ivotnoj sredini kod svojih klijenata. (b) sektor turizma je tako|e razvio i jedan broj pravila pona{anja u vezi sa `ivotnom sredinom, kao i planove akcije ( kao {to je Karipski plan akcije za odr`ivi turizam). (v) turisti~ka privreda je tako|e sve vi{e zainteresovana za eko-oznake kao sredstvo promocije svojih objekata i destinacija. Ipak, dosada{nji napori su bili usredsre|eni na mere koje za rezultat imaju kratkoro~ne ekonomske koristi a postoji jo{ mnogo velikih problema koje treba re{iti da bi se turisti~ka privreda usmerilila na put prema odr`ivosti. Klju~ni preostali izazovi sa kojima se suo~ava turisti~ka privreda su: (a) promocija {ire primene upravljanja `ivotnom sredinom, naro~ito u mnogim malim i srednjim preduze}ima koja ~ine ki~mu turisti~ke privrede, i {irenje inicijativa na sve sektore turisti~ke privrede; (b) {ira upotreba tehnologija koje su zdrave za `ivotnu sredinu, naro~ito da bi se smanjilo ispu{tanje SO i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene
ba{te i supstanci koje tro{e ozon, kako je predvi|eno me|unarodnim sporazumima; (v) usmeravanje klju~nih pitanja polo`aja i ekolo{ki efikasnijeg izgleda turisti~kih objekata; (g) podizanje svesnosti klijenata u turizmu o environmentalnim i dru{tvenim posledicama njihovih odmora i o mogu}nostima za njihovo odgovorno pona{anje; (d) razvijanje boljeg dijaloga sa lokalnim zajednicama u turisti~kim destinacijama i promovisanje uklju~ivanja lokalnih u~esnika u turisti~ke pothvate; (|) saradnja sa vladama i drugim u~esnicima na pobolj{avanju ukupnog kvaliteta `ivotne sredine destinacija; (e) javno izve{tavanje o osobinama `ivotne sredine. Da bi turisti~ka privreda o~uvala verodostojnost u svojoj posve}enosti odr`ivom razvoju, potrebno je da se bavi navedenim pitanjima. Izazovi politike `ivotne sredine za nacionalne vlade Jedan broj inicijativa preduzele su vlade u svim delovima sveta, da bi: (a) razvile nacionalne strategije ili master planove odr`ivog razvoja turizma; (b) razvile odgovaraju}e regulativne mehanizme i instrumente, kao {to je ocenjivanje `ivotne sredine i razvoj propisa za izgradnju i standardi `ivotne sredine u turizmu; (v) stvorile kopnene i morske za{ti}ene oblasti; i (g) podr`ale dobrovoljne inicijative turisti~ke privrede. Ipak, u mnogim zemljama obalna zona je previ{e urbanizovana, kao posledica razvoja turizma. Na`alost, neke gre{ke se ponavljaju. Previ{e ~esto, akcija se odla`e dok se ne pojavi gubitak prihoda i kulturna i environmentalna degradacija. U~injena {teta mo`e biti nenadoknadiva. Da bi se dostigao odr`ivi turizam, mora biti usvojen preventivni pristup. Dokazi ukazuju na potrebu za hitnom akcijom da bi se izbegle nenadoknadive {tete koje stvara turizam, posebno u priobalnim i planinskim oblastima. Potrebno je da vlade dalje razvijaju i primenjuju zakonske i politi~ke okvire odr`ivog razvoja. One treba posebno da: (a) ratifikuju, ukoliko to do sada nisu u~inile, i deluju u pravcu efikasne primene me|unarodnih i regionalnih konvencija o `ivotnoj sredini; (b) ja~e integri{u razvoj turizma u ukupne planove odr`ivog razvoja i da razviju participativne pristupe; (v) vi{e razviju planiranje upotrebe zemlji{ta kao i da za{tite obalni pojas ograni~avanjem izgradnje ( na primer, zakonodavstvo u Francuskoj, [paniji, Danskoj i Egiptu zabranjuje gradnju u okviru odre|ene udaljenosti od obale); (g) odrede i usvoje kombinaciju zakonskih i ekonomskih instrumenata koja najvi{e odgovara i da u mnogim slu~ajevima uobli~e ekonomske instrumente koji se odnose na pitanja `ivotne sredine; (d) rade u pravcu efikasnog ja~anja propisa i standarda. Potrebno je da vlade podignu svesnost, izgrade mogu}nosti i promovi{u efikasnu akciju za odr`ivi turizam. Ovo zahteva da vlade streme ka: (a) pove}anju razumevanja koristi i tro{kova koje izaziva turizam u odnosu na `ivotnu sredinu, dru{tvo i ekonomiju, u oblastima koje su u njihovoj nadle`nosti;
(b) ja~anju sposobnosti za upravljanje i kontrolu turizma u njihovoj sferi odgovornosti i uspostavljanju i odr`avanju procesa kooperacije i koordinacije sa vlastima susednih zemalja i sa relevantnim dr`avnim organima vlasti; (v) davanju podr{ke putem pilot projekata i programa razvoja kapaciteta, uklju~uju}i razvoj kapaciteta na nivou lokalnih vlada; (g) obezbe|ivanju u~e{}a svih u~esnika koji su pod uticajem turizma ili su uklju~eni u turizam i njegov razvoj, posebno domoroda~kog i lokalnog stanovni{tva; (d) obezbe|ivanju pozitivnog doprinosa turizma ekonomskom razvoju, i ravnomernoj raspodeli ekonomskih koristi od turizma; (|) podr{ci i olak{avanju privrednih inicijativa za odr`ivi turizam u svim sektorima turizma, uklju~uju}i sme{taj, kopneni, vazdu{ni i pomorski saobra}aj, organizatore putovanja, turisti~ke agencije, prate}e sektore itd.; (e) promociji promena u pona{anju potro{a~a, kako u receptivnim tako i u emitivnim zemljama, u pravcu odr`ivijih oblika turizma; Potrebno je tako|e da vlade razviju pra}enje napretka u pravcu odr`ivog turizma. Va`no je razviti aktivnosti za pra}enje, kontrolu i ubla`avanje negativnih efekata koji mogu proiza}i iz turisti~kih aktivnosti i razvoja turizma. Izazovi politike `ivotne sredine za nevladine organizacije Mnoge nevladine organizacije ve} su u~inile zna~ajne korake u preina~avanju preferencija i pona{anja poto{a~a, ~ine}i javnim osetljiva pitanja i isti~u}i problemati~ne oblasti, time uti~u}i na odluke. Nevladine organizacije su tako|e sa velikim pozitivnim rezultatima podigle svest o `ivotnoj sredini i nivo obrazovanja. Jedan od primera je i kampanja ''Blue flag'', koju vodi Fondacija za edukaciju o `ivotnoj sredini u Evropi (FEEE), a koja je doprinela pove}anju kvaliteta evropskih pla`a i marina. Klju~ni izazovi u vezi sa politikom `ivotne sredine sa kojima se suo~avaju nevladine organizacije su da: (a) odre|enije izraze svoje poglede u politikama i strategijama turizma; (b) doprinesu razvoju i primeni standarda `ivotne sredine u turizmu; (v) razviju ili u~estvuju u podizanju svesnosti i aktivnostima na edukaciji za stvaranje osetljivosti turista, u pravcu pobolj{anja obrazaca potro{nje gostiju; (g) pomognu u nadgledanju turisti~kih aktivnosti i razvoju i napretku, u susret odr`ivijem turizmu. Izazovi politike `ivotne sredine za me|unarodnu zajednicu Mnoge me|unarodne organizacije, u skladu sa svojim zadatkom i stru~nom obla{}u, razvile su programe i aktivnosti da bi pomogle u postavljanju turizma na put ka odr`ivosti. UNEP, preko svog Centra za privredu i `ivotnu sredinu, i u saradnji sa partnerima kao {to su Svetska turisti~ka organizacija (NjTO), UNESCO i privredna udru`enja, publikovala je tehni~ke izve{taje o najboljim primerima iz prakse turisti~ke privrede i organizovala konferencije i radne skupove da bi podelila ta iskustva. UNEP je tako|e dao doprinos na regionalnom nivou kroz regionalne morske programe, naro~ito na Karibima i Mediteranu. Karipski program `ivotne sredine, u saradnji sa Agencijom SAD za me|unarodni razvoj, razvio je Karipsku mre`u za `ivotnu sredinu u cilju pobolj{anja prakse turisti~ke privrede u vezi sa `ivotnom sredinom putem obu~avanja, probnih studija itd. Mediteranski plan akcije pru`io je informacije o odr`ivom turizmu i
formirao ekspertsku grupu na ovu temu u okviru Mediteranske komisije za odr`ivi razvoj. Svetska turisti~ka organizacija je tako|e bila aktivna, posebno se usredsre|uju}i na planiranje na nacionalnom i lokalnom nivou i na pokazatelje odr`ivog turizma uklju~uju}i odr`ivi turizam u jedan broj regionalnih foruma. Nekoliko drugih me|unarodnih organizacija razvilo je aktivnosti na odr`ivom turizmu; naro~ito je UNESCO uklju~io turizam u lokalitete svetske ba{tine i kulturni turizam. Sekretarijati me|unarodnih konvencija, posebno Konvencije o biolo{koj raznovrsnosti, pru`ili su informacije i usmerile akciju za odr`ivi turizam u svoje oblasti. Pored toga, mnoge regionalne organizacije, posebno regionalne komisije, tako|e su razvile aktivnosti na podr{ci odr`ivom turizmu u svojim regionima. Da bi pomogao usmeravanje odgovaraju}ih akcija, UNEP je nedavno predlo`io ''Principe spprovo|enja odr`ivog turizma''. Principi su uobli~eni da pru`e koherentni okvir za pripremu specifi~nijih uputstava od strane razli~itih konvencija (kao {to su one o biolo{koj raznovrsnosti i promeni klime), regionalnih planova za aktivnosti na moru i drugih me|unarodnih sporazuma koji su ve} ili }e uklju~iti pitanja turizma. Principima se tako|e namerava pomo}i vladama, me|uvladinim organizacijama, privatnom sektoru i drugim organizacijama da primene u praksi op{ti koncept odr`ivog turizma. Klju~ni preostali izazovi sa kojima se suo~va me|unarodna zajednica su: (a) pomo} i podr{ka vladama u razvijanju nacionalnih strategija ili master planova za odr`ivi razvoj turizma, za environmentalno kori{}enje zemlji{ta i za propise za izgradnju i za standarde u turizmu; (b) podizanje svesti i izgradnja sposobnosti svih u~esnika, kroz pru`anje informacija o najboljim primerima iz prakse u primeni odr`ivog turizma; (v) ohrabrivanje privatnog sektora da razvije i primeni pravila i uputstva i sisteme upravljanja `ivotnom sredinom i promovi{e kori{}enje izve{tavanja o `ivotnoj sredini od strane kompanija u raznim granama sektora turizma; (g) pomo} u dostizanju environmentalne efikasnosti postoje}ih dobrovoljnih inicijativa u razli~itim granama sektora turizma i u skladu sa tim davanje preporuka; (d) promovisanje transfera environmentalno pouzdanih tehnologija (ESTs), praksi i upravlja~kih instrumenata prilago|enih sektoru turizma i {irenje informacija o ESTs vladama i turisti~koj privredi; (|) rad sa drugim u~esnicima da bi se ustanovila i {irila znanja o najboljim projektima iz prakse sprovo|enja odr`ivog turizma; (e) pru`anje podr{ke kroz obezbe|ivanje informacija i programa razvoja kapaciteta, posebno o tro{kovima i koristima razvoja turizma, o kori{}enju ekonomskih podsticaja za unapre|enje odr`ivog turizma i o upravljanju destinacijom; (`) pomo} u ustanovljavanju programa nadgledanja napretka u pravcu odr`ivog turizma. Postoji nekoliko va`nih razvojnih pitanja koja se odnose na turizam i za{titu `ivotne sredine. Ona uklju~uju: (a) Razvoj partnerstva - za odr`ivi turizam je su{tinski va`no uklju~ivanje i posve}enost svih u~esnika. Ipak, partnerstvo javnog, privatnog i nau~nog sektora je jo{ uvek nerazvijeno i zbog toga ga je potrebno ohrabriti;
(b) Uklju~ivanje bankarskog i osiguravaju}eg sektora - banke i osiguravaju}e kompanije bi mogle u velikoj meri da ubrzaju napredak odr`ivog turizma inkorporiranjem kriterijuma `ivotne sredine i dru{tvenih kriterijuma u procedure procene pri davanju kredita, investiranju i osiguranju. One bi mogle da pomognu u finansiranju environmentalno pouzdanih tehnologija i da obezbede podr{ku odr`ivom turizmu. Ovakav pristup je dobro funkcionisao u drugim kontekstima. Treba te`iti ka {iroko rasprostranjenom uklju~ivanju bankarskog sektora i sektora osiguranja. (v) Upotreba ekonomskih instrumenata - turisti~ka privreda tro{i u sve ve}oj meri oskudne prirodne resurse. Odre|ivanje cena, posebno vode i energije, mo`e zna~ajno pospe{iti ekolo{ku efikasnost u turisti~koj privredi i pove}ati prihod za pobolj{anje upravljanja ovim resursima. Vlade treba da razmotre razvoj i {iroku upotrebu ekonomskih instrumenata u odr`ivom turizmu; (g) Uklju~enost turisti~kih organizacija - ~esto marketing strategije i poruke nisu u skladu sa principima odr`ivog turizma. Postoji potreba za ve}im uklju~ivanjem turisti~kih organizacija u napore za odr`ivi turizam; (d) Izgradnja sposobnosti lokalnih organa vlasti - u mnogim zemljama lokalni organi vlasti imaju zna~ajne odgovornosti u vezi sa razvojem turizma. Programi izgradnje sposobnosti treba da se sprovode da bi im se pomoglo da shvate te odgovornosti, razviju integrisane i participativne pristupe, i defini{u i sprovode politike odr`ivog turizma; (|) Ve}e fokusiranje na saobra}aj - evidentno je stalno pove}anje putovanja na du`im relacijama. Treba razviti ekonomske, tehnolo{ke i upravlja~ke pristupe da bi se smanjila emisija {tetnih gasova, otpad i zaga|enje koji su rezultat saobra}aja u turizmu. Tako|e, treba razmotriti promenu obrazaca potro{nje. (e) Novi oblici turizma - turizam se ubrzano diversifikuje. Novi oblici turizmatreba tako|e da se razvijaju u skladu sa kriterijumom odr`ivosti. Trenutno, porast broja krstarenja i sada{nji trend prema mega brdovima ~ini neophodnim da delatnost vezana za brodove za krstarenje razvije dru{tveno i environmentalno odgovoran pristup; (`) Pobolj{anje nadgledanja -– pa`ljivo nadgledanje uticaja i rezultata, kao i usvajanje korektivnih mera, uslovi su za odr`ivi turizam. Nadgledanje treba zato da bude razvijeno od strane svih u~esnika na svim nivoima. Kao {to je ranije re~eno, privatni sektor treba da razvije nadgledanje i izve{tavanje javnosti o svojim aktivnostima. Lokalni i nacionalni organi vlasti treba da razviju instrumente za nadgledanje, kao {to su indikatori i da inkorporiraju rezultate u proces dono{enja svojih odluka. Tamo gde je to primereno, treba koristiti participativne pristupe. Nadgledanje trenutno nije uobi~ajeno i treba ga u~initi prioritetom.
Progla{enje 2002. godine Me|unarodnom godinom turizma* Ekonomski i socijalni savet, Pozivaju}i se na na svoju rezoluciju 1980/67 od 25. jula 1980. godine o me|unarodnim godinama i godi{njicama, kojom Savet priznaje doprinos me|unarodnih godina unapre|ivanju me|unarodne saradnje i razumevanja, Pozivaju}i se, tako|e, na Agendu 21, 1/, koja je usvojena od strane 182 vlade na Konferenciji Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju (Zemaljski samit) 14. juna 1992. godine i na zaklju~ke devetnaestog specijalnog zasedanja Generalne skup{tine koja se odnosila na odr`ivi turizam, Nagla{avaju}i da primena Agende 21 zahteva potpunu integraciju odr`ivog razvoja u turisti~ku privredu da bi se omogu}ilo, izme|u ostalog, da putovanja i turizam obezbede izvor dohotka za mnoge ljude; da putovanja i turizam doprinesu odr`avanju, za{titi i obnavljanju ekosistema Zemlje; da me|unarodna trgovina uslugama vezanim za putovanja i turizam odvija na odr`ivoj osnovi i da je za{tita `ivotne sredine integralni deo razvoja turizma, Nagla{avaju}i tako|e potrebu za unapre|enjem primene me|unarodnih konvencija o `ivotnoj sredini i razvoju, uklju~uju}i one o biodiverzitetu i promeni klime, Imaju}i u vidu potrebu za me|unarodnom saradnjom u unapre|ivanju turizma u okviru odr`ivog razvoja da bi se zadovoljile potrebe sada{njih turista i zemalja i regiona doma}ina uz o~uvanje i unapre|ivanje mogu}nosti za budu}nost i upravljalo resursima da se zadovolje ekonomske, dru{tvene i estetske potrebe i odr`ao kulturni integritet, osnovni ekolo{ki procesi, biolo{ka raznovrsnost i sistemi za podr{ku `ivotu, Cene}i podr{ku Svetske turisti~ke organizacije u davanju zna~aja ekoturizmu i posebno u progla{avanju 2002. godine Me|unarodnom godinom ekoturizma, u pro{irivanju boljeg razumevanja me|u ljudima {irom sveta, u usmeravanju ka ve}oj svesnosti o bogatom nasle|u razli~itih civilizacija i u postizanju boljeg razumevanja bitnih vrednosti razli~itih kultura, doprinose}i time ja~anju svetskog mira, Smatraju}i da }e progla{avanje 2002. godine Me|unarodnom godinom ekoturizma podsta}i poja~avanje zajedni~kih napora vlada i me|unarodnih i regionalnih organizacija, kao i nevladinih organizacija, u dostizanju ciljeva Agende 21 u unapre|ivanju razvoja i za{titi `ivotne sredine, 1. Preporu~uje Generalnoj skup{tini da proglasi 2002. godinu Me|unarodnom godinom ekoturizma, 2. Poziva dr`ave ~lanice Ujedinjenih nacija i ~lanove specijalizovanih agencija i relevantnih me|uvladinih i vladinih organizacija da usmere sve mogu}e napore u ime uspeha Godine, posebno u odnosu na ekoturizam u zemljama u razvoju, 3. Zahteva od Komisije za odr`ivi razvoj da u okviru svoje diskusije o turizmu za vreme sedme sednice, preporu~i Generalnoj skup{tini, kroz Ekonomski i dru{tveni savet, mere podr{ke i aktivnosti koje }e doprineti uspehu godine,
4. Zahteva od Generalnog sekretara da obezbedi neophodnu podr{ku, u skladu sa smernicama za budu}e me|unarodne godine, {to je sadr`ano u aneksu Rezolucije 1980/67 Ekonomskog i dru{tvenog saveta, da bi se osigurao uspeh godine, uklju~uju}i {iroko rasprostranjivanje relevantnih informacija, 5. Zahteva od Generalnog sekretara da, u saradnji sa svim relevantnim telima sistema Ujedinjenih nacija, uklju~uju}i Program Ujedinjenih nacija za okru`enje, kao i Svetsku turisti~ku organizaciju i Svetski savet za putovanje i turizam, podnese Generalnoj skup{tini, na pedesetosmoj sednici, izve{taj koji sadr`i: (a) programe i aktivnosti preduzete od strane vlada i zainteresovanih organizacija tokom godine; (b) ocenu rezultata postignutih u realizovanju ciljeva i zadataka godine, posebno u odnosu na podsticanje ekoturizma u zemljama u razvoju; (c) preporuke za dalji napredak unapre|enja ekoturizma u okviru odr`ivog razvoja
ME\UNARODNA GODINA EKOTURIZMA 2002.* Aktivnosti u oblasti ekoturizma su se u protekle dve decenije brzo {irile u celom svetu, a u budu}nosti se o~ekuje njihovo dalje pove}anje. Uzimaju}i u obzir globalnu va`nost ekoturizma, Ujedinjene nacije su proglasile 2002. godinu Me|unarodnom godinom ekoturizma, a Komisija Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj je zatra`ila od me|unarodnih agencija, vlada i privatnog sektora da preduzmu odgovaraju}e aktivnosti koje podr`avaju ovu akciju. Svetska turisti~ka organizacija (World Travel Organization - WTO) i Program Ujedinjenih nacija za okru`enje (United Nations Environment Programme - UNEP) udru`ili su snage da bi preuzeli vode}u ulogu u pripremi i koordinaciji aktivnosti koje treba preduzeti na me|unarodnom nivou tokom Me|unarodne godine ekoturizma. [ta je ekoturizam? Dosta je napisano o ekoturizmu, ali ne postoji dovoljna saglasnost oko njegovog zna~enja. Razlog su mnogi oblici aktivnosti u oblasti ekoturizma koje nude brojni i raznovrsni turoperatori i u kojima u~estvuje jo{ ve}i broj turista. Iako ne postoji univerzalna definicija ekoturizma, njegove op{te karakteristike mogu biti sa`ete na slede}i na~in: 1. Svi vidovi turizma koji se zasnivaju na prirodi, u kojima je osnovna motivacija turista posmatranje i uva`avanje prirode, kao i tradicionalnih kultura koje preovla|uju u tim prirodnim podru~jima. 2. Sadr`i obrazovne i analiti~ke karakteristike. 3. U principu, ali ne isklju~ivo, organizuju ga za male grupe mala, lokalna preduze}a. Strani operatori razli~itih veli~ina tako|e organizuju, vode i/ili prodaju eko-turisti~ke ture, obi~no za male grupe. 4. Minimizira negativne uticaje na prirodno i socio-kulturno okru`enje 5. Podr`ava za{titu podru~ja prirode stvaraju}i ekonomske koristi za lokalne zajednice, organizacije i organe uprave koji rukovode podru~jima prirode, sa ciljem njihovog o~uvanja, obezbe|uju}i alternativnu zaposlenost i mogu}nost ostvarivanja prihoda za lokalne zajednice, pove}avaju}i svest o o~uvanju prirode i kulturnih bogatstava i me|u stanovni{tvom i me|u turistima. Tokom godina tako|e je postalo jasno da postoje neki problemi koji se jo{ uvek u potpunosti mogu pripisati ekoturizmu, kao {to su: posed zemlji{ta i kontrola procesa razvoja ekoturizma od strane lokalnih zajednica efikasnost i pravednost sada{njeg koncepta za{ti}enih podru~ja u za{titi biolo{kih i kulturnih raznolikosti potreba za dodatnim merama predostro`nosti i nadgledanja kada se deluje u posebno osetljivim podru~jima prava lokalnog stanovni{tva i tradicionalna prava u podru~jima pogodnim za razvoj ekoturizma Da li je odr`ivi turizam isto {to i ekoturizam? U skladu sa principima odr`ivog turizma koje je WTO definisala jo{ 1998. godine, odr`ivi turizam je "predstavljen kao lider u upravljanju svim resursima na takav na~in da ekonomske, dru{tvene i estetske potrebe mogu biti zadovoljene uz
odr`avanje kulturnog integriteta, su{tinskih ekolo{kih procesa, biolo{ke raznovrsnosti i sistema za odr`avanje `ivog sveta". Treba da bude napravljena jasna razlika izme|u koncepta ekoturizma i koncepta odr`ivog turi zma: termin ekoturizam se odnosi na jedan segment u okviru sektora turizma, dok principi odr`ivosti treba da se primene na sve vrste turisti~kih aktivnosti, poslovanje, preduze}a i projekte, uklju~uju}i konvencionalne i alternativne oblike. Me|unarodna godina ekoturizma }e pru`iti priliku za razmatranje uspe{nih iskustava u oblasti ekoturizma iz celog sveta, u cilju utvr|ivanja instrumenata i institucionalnih okvira koji obezbe|uju njegov odr`iv razvoj u budu}nosti. Ovo zna~i maksimiziranje ekonomskih, ekolo{kih i dru{tvenih koristi od ekoturizma, uz izbegavanje njegovih mana i negativnih efekata iz pro{losti . Mnoga preduze}a i stru~njaci iz oblasti ekoturizma, vlade i nau~nici {irom sveta, ulo`ili su napor za bolje razumevanje ekoturizma, kao i za unapre|enje njegovog planiranja, upravljanja i tehnika marketinga. Ipak, do sada nije bilo zaista sveobuhvatnog napora da se dozvoli razli~itim u~esnicima da izraze svoja gledi{ta, {iroko obznane dostignute rezultate ili da usaglase takve rezultate da bi se proizvela neophodna sinergija koja }e obezbediti da ekoturizam zaista dovede do o~ekivanih ekonomskih, dru{tvenih i ekolo{kih koristi. Imaju}i ovo na umu, WTO i UNEP imaju za cilj uklju~ivanje svih aktera u oblasti ekoturizma tokom Me|unarodne godine ekoturizma, imaju}i u vidu slede}e ciljeve: a) stvaranje ve}e svesnosti u okviru dr`avnih organa, privatnog sektora, {iroke javnosti i potro{a~a o mogu}nostima ekoturizma da doprinese o~uvanju prirodnog i kulturnog nasle|a u podru~jima prirode i ruralnim podru~jima, kao i pobolj{anju `ivotnog standarda u ovim podru~jima. b) {irenje metoda i tehnika planiranja, upravljanja, regulisanja i nadgledanje ekoturizma da bi se obezbedila njegova dugoro~na odr`ivost. v) unapre|enje razmene uspe{nih iskustava u oblasti ekoturizma. g) pove}anje mogu}nosti za efikasan marketing i promociju destinacija i proizvoda ekoturizma na me|unarodnom tr`i{tu. U cilju postizanja navedenih ciljeva, ove dve organizacije nameravaju da zajedni~ki preduzimu slede}e glavne aktivnosti: 1.
2. 3. 4.
Objavljivanje, u saradnji sa Svetskom konzervatorskom unijom (World Conservation Union - IUCN), uputstva za odr`ivi razvoj i upravljanje turizmom u nacionalnim parkovima i za{ti}enim oblastima, {to su primarne destinacije ekoturizma. Podr{ka i u~e{}e na regionalnim konferencijama i seminarima o specifi~nim aspektima ekoturizma, koji }e se odr`ati tokom 2001. i po~etkom 2002. godine {irom sveta. Posve}ivanje Svetskog dana turizma 2002. godine temi iz oblasti ekoturizma. Stvaranje informativne baze podataka na Internetu, da bi se omogu}ilo razli~itim organizacijama i predstavnicima razli~itih u~esnika da do|u do
informacija o aktivnostima i doga|ajima i da razmene znanja ste~ena na projektima ekoturizma. 5. Glavni doga|aj u Me|unarodnoj godini ekoturizma: Svetski samit o ekoturizmu. Me|u brojnim aktivnostima koje treba preduzeti {irom sveta na globalnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou povodom Me|unarodne godine ekoturizma, ovaj Samit }e biti najve}i doga|aj, a bi}e odr`an u Kvebeku, Kanada, od 19. do 22. maja 2002. godine. O~ekuje se da }e ovaj Samit biti najve}e ikad odr`ano svetsko okupljanje svih vrsta u~esnika obuhva}enih ekoturizmom, uklju~uju}i ministre, zvani~nike u javnom sektoru, turisti~ka preduze}a i njihova udru`enja, lokalne vlasti, upravnike nacionalnih parkova, nevladine organizacije povezane sa sektorom ekoturizma, akademsku zajednicu i druge. Vi{e informacija o ovome bi}e dostupno godinu dana pre odr`avanja Samita. Preduzmite akciju i pripremite se za Me|unarodnu godinu ekoturizma Imaju}i u vidu {to {ire rasprostiranje rezultata koji se o~ekuju od ove Me|unarodne godine, WTO i UNEP preporu~uju: 1. da vlade podr`e ustanovljavanje me|uministarskih radnih grupa u okviru nacionalne turisti~ke i ekolo{ke uprave, radi koordinacije aktivnosti u vezi sa Me|unarodnom godinom na nivou dr`ave sa aktivnostima koje }e preduzeti WTO i UNEP na me|unarodnom nivou. 2. da vlade na odgovaraju}i na~in utvrde, ja~aju i {ire nacionalnu strategiju i posebne programe za odr`ivi razvoj i upravljanje ekoturizmom. 3. da nacionalne vlade obezbede tehni~ku, finansijsku i promotivnu podr{ku i da na odgovaraju}i na~in olak{aju stvaranje i poslovanje malih i srednjih preduze}a u oblasti ekoturizma. 4. da grupe u~esnika uspostavljaju sisteme regulative i nadzora vezane za aktivnosti ekoturizma, naro~ito u odnosu na ekolo{ku, dru{tvenu i kulturnu odr`ivost. 5. da u cilju proslave Me|unarodnog dana ekoturizma budu formirani dr`avni i/ili lokalni komiteti, koji uklju~uju u~esnike na koje se odnosi ova aktivnost (dr`avne organe u oblasti turizma i `ivotne sredine na dr`avnim i lokalnim nivoima, privatni sektor, nevladine organizacije, lokalne zajednice itd.), kao i lokalne medije. 6. da vlade i drugi u~esnici budu pozvani da informi{u Sekretarijat WTO-a i UNEP-a o aktivnostima koje se planiraju za 2002. godinu na dr`avnom nivou. O ovome }e biti obave{tena javnost {irom sveta.
IZJAVA ME\UNARODNOG DRU[TVA ZA EKOTURIZAM (MDET) POVODOM ME\UNARODNE GODINE EKOTURIZMA UJEDINJENIH NACIJA* Me|unarodno dru{tvo za ekoturizam (MDET) pozdravlja deklaraciju Ujedinjenih nacija o 2002. godini kao Me|unarodnoj godini ekoturizma (MGET) kao priliku za kriti~ku procenu gde je ekoturizam danas. Za protekle dve decenije ekoturizam je narastao i postao jedan od najdinami~nijih sektora turisti~ke privrede i razvio se u set principa i prakse koji je izazovan za na~in na koji }emo putovati u 21. veku. U periodu koji je prethodio i u toku MGET podr`avamo potrebu za istra`ivanjem problema i slabosti, kao i uspeha i novih pozitivnih pravaca ekoturizma. Osnovano 1990. godine, MDET je najve}a i nastarija ekoturisti~ka organizacija na svetu. Danas ima oko 1600 profesionalnih ~lanova u vi{e od 100 zemalja. Njegovo ~lanstvo uklju~uje univerzitetsko osoblje, konsultante, konzervatore, vlade, arhitekte, organizatore putovanja, objekte za sme{taj i eksperte za op{ti razvoj. Kao nevladina organizacija, MDET je jedinstvena u naporima da obezbedi smernice i standarde, obuku, tehni~ku pomo}, ocenu projekata, istra`ivanje i publikacije u cilju unapre|enja pouzdanog ekoturizma. Dru{tvo je sna`an forum i autenti~na me|unarodna mre`a za one {irom sveta uklju~ene u odgovorno poslovanje, za{titu, istra`ivanje i odr`ivi razvoj. Definicija ekoturizma MDET-a, koja je prvo bila usvojena od strane osniva~kog odbora direktora 1991. godine glasi: Ekoturizam je odgovorno putovanje u oblasti prirode koje ~uva `ivotnu sredinu i podr`ava blagostanje lokalnog stanovni{tva. Ovaj sa`eti iskaz postao je jednom od naj{ire citiranih i prihva}enih definicija ekoturizma, a priznajemo da danas postoji niz drugih definicija koje, skoro sve, uklju~uju sr` zna~enja definicije MDET-a o o~uvanju `ivotne sredine i blagostanju lokalnog stanovni{tva. Verujemo da Me|unarodna godina ekoturizma ne treba da se usredsredi na debatu o definicijama. Radije ovu jedinstvenu priliku treba iskoristiti da bi se usredsredilo na analizu i unapre|ivanje jasnog razumevanja osnovnih principa ekoturizma i ispitivanje na~ina utvr|ivanja da su ti principi i primenjeni. Verujemo, {to je implicitno sadr`ano i u definiciji MDET-a, da uspe{ne osobine ekoturizma podrazumevaju: -
-
-
minimiziranje negativnih uticaja na prirodu i kulturu, koji mogu o{tetiti destinaciju, obrazovanje putnika o zna~aju za{tite, nagla{avanje va`nosti odgovornog poslovanja, koje funkcioni{e u saradnji sa lokalnim vlastima i stanovni{tvom, da zadovolji lokalne potrebe i isporu~i koristi vezane za za{titu, usmeravanje prihoda ka za{titi i upravljanju prirodnim i za{ti}enim oblastima i biolo{kim diverzitetima, nagla{avanje potrebe i za regionalnim turisti~kim zonskim planiranjem i za planovima upravljanja posetiocima oblikovanim za regione ili oblasti prirode, koji su predlo`eni da postanu ekodestinacije, nagla{avanje upotrebe environmentalnih i dru{tvenih osnovnih studija, kao i dugoro~nih programa nadgledanja, da bi se procenili i minimizirali uticaji,
maksimiranje ekonomskih koristi za zajednice doma}ina, lokalno preduzetni{tvo i lokalnu zajednicu, posebno za ljude koji `ive u neposrednoj blizini prirodnih i za{ti}enih oblasti, - podr{ka ekonomskom osposobljavanju zajednica kroz obuku i zapo{ljavanje lokalne radne snage, obezbe|ivanjem odgovaraju}ih plata i koristi, kupovanjem od lokalnih snabdava~a i podr{kom lokalnom vlasni{tvu ili zajedni~kim ulaganjima sa spoljnim partnerima ili nevladinim organizacijama – parnerima turisti~kih objekata, kao i podr{ka koncesijama, - obezbe|ivanje da razvoj turizma ne prevazilazi dru{tvena i environmentalna ograni~enja prihvatljivih promena, {to se utvr|uje od strane istra`iva~a u saradnji sa lokalnim stanovni{tvom, - oslanjanje na infrastrukturu igra|enu u skladu sa `ivotnom sredinom – minimiziranje upotrebe fosilnog goriva, za{tita lokalnog biljnog i `ivotinjskog sveta i sklad sa prirodnim i kulturnim okru`enjem. Na{e je iskustvo da mnogi ekoturisti~ki projekti predstavljaju dobre primere u kojima se nastoje pratiti navedeni osnovni principi. Svakako, apsolutno smo svesni da, u mnogim slu~ajevima, koncept ekoturizma nije dobro shva}en ili se iskrivljuje sa odre|enim ciljem od strane pojedinih vlada, onih koji se bave razvojem, vlasnika, investitora i agencija za iznajmljivanje, nevladinih organizacija, pa ~ak i zajednica doma}ina. To su ~injenice koje su izvorno i dovele do osnivanja MDET-a a danas mi nastavljamo da delimo brigu, izra`enu od drugih, da, previ{e ~esto ''manipulisanje zelenim'' slabi osnovu na kojoj ekoturizam treba da po~iva. Bitno je da Me|unarodna godina ekoturizma ne osvetli samo uspehe i primere dobre prakse u ekoturizmu, ve}, {to je i va`nije, da bude iskori{}ena za hvatanje u ko{tac sa bezbrojnim nedostacima i kompleksnim pitanjima s kojima se suo~ava primena autenti~nog ekoturizma. Zasnivaju}i ih na navedenim brigama, predla`emo slede}e korake u kretanju ka i primeni ekoturizma: -
1. Va`no je imati proces koji je {to je vi{e mogu}e otvoren i pristupa~an za u~esnike. Jedna od na{ih zabrinutosti je da je u me|unarodnim forumima glas lokalnih zajednica, domoroda~kih grupa i siroma{nih zemalja slab, neredovan ili se izra`ava samo preko posrednika. Preporu~ujemo Programu Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu (UNEP) i Svetskoj turisti~koj organizaciji (WTO), kao saziva~ima Me|unarodne godine ekoturizma, da uklju~e u proces planiranja predstavnike domoroda~kih grupa i lokalnih zajednica. 2. U cilju pripreme za 2002, MDET sna`no preporu~uje da se odr`i serija regionalnih sastanaka da bi se istra`io ekoturizam sa ta~ke gledi{ta razli~itih u~esnika koji su uklju~eni u razvoj ekoturizma u sopstvenim regionima ili su pod njegovim uticajem. Ovaj proces treba odmah pospe{iti da bi se obezbedilo da niz pitanja i predlo`enih re{enja budu produktivno pripremljeni za diskusiju na sastancima u Kvebeku maja 2002. godine. UNEP, WTO i organizacioni komiteti treba da obezbede da ta pitanja i
predlozi sa regionalnih sastanaka budu upu}eni pre zvani~nog sastanka u Kvebeku. 3. MDET tako|e preporu~uje da UNEP i WTO obezbede da se autenti~nim prakti~arima ekoturizma da prilika da iska`u svoja gledi{ta o tome kako se ekoturizam mo`e razviti na terenu i da im se da prilika da govore i budu pitani od strane vlada-u~esnika i nevladinih organizacija. UNEP i WTO treba da obrate posebnu pa`nju na one koji su razvili uspe{ne projekte sa iskrenom namerom da ostvare rezultate u vezi sa za{titom i odr`ivim razvojem, koji su osetljivi na potrebe zajednice. MDET se sla`e da Samit u Kvebeku maja 2002. godine pru`a priliku bez presedana za izra`avanje svrsishodnih preporuka vladama o uspe{noj praksi planiranja i upravljanja svim vrstama odr`ivog turizma. MDET pozdravlja priliku da saop{ti svoju platformu o brigama i preporukama u savezu sa mnogim drugim organizacijama {irom sveta koje te`e da u~ine turizam opcijom odr`ivog razvoja.
OCENA DESETOGODI[NJEG NAPRETKA U SPROVO\ENJU ZAKLJU^AKA KONFERENCIJE UJEDINJENIH NACIJA O @IVOTNOJ SREDINI I RAZVOJU* Generalna skup{tina, Pozivaju}i se na Konferenciju Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, odr`anu u Rio de @aneiru od 03. do 14. juna 1992. godine, i devetnaestu Sednicu Generalne skup{tine ~iji je cilj bio ukupno razmatranje i procena sprovo|enja Agende 21, odr`anu u Njujorku od 23. do 28. juna 1998. godine, Podse}aju}i, tako|e, da je trebalo da Agenda 21 i Deklaracija iz Rija o `ivotnoj sredini i razvoju stvore okvir za razmatranje ostalih zaklju~aka Konferencije, i na koji se odnose novi izazovi i mogu}nosti koji su se pojavili nakon Konferencije, Pozivaju}i se, dalje, na svoje rezolucije 53/188 i 54/218 o sprovo|enju i pra}enju zaklju~aka Konferencije i specijalne Sednice, kao i na svoju rezoluciju 55/2, Pozivaju}i se na Odluku 8/1 Komisije za odr`ivi razvoj (CSD) o pripremama za ocenu dostignutog desetogodi{njeg progresa u sprovo|enju zaklju~aka Konferencije, Pozivaju}i se, tako|e, na Poglavlje 33 Agende 21, koje odre|uje Globalno Environmentalno Telo (Global Environment Facility) kao jedan izvor finansiranja za sprovo|enja Agende 21, Pozivaju}i se, dalje, na zna~aj Poglavlja 34 Agende 21 za zemlje u razvoju, Bele`e}i, sa zahvalno{}u, Izve{taj Generalnog sekretara o obezbe|ivanju efikasne pripreme za desetogodisnju ocenu napretka postignutog u sprovo|enju zaklju~aka Konferencije i devetnaeste specijalne sednice, Bele`e}i, sa zahvalno{}u, tako|e, Ministarsku deklaraciju iz Malmea usvojenu na {estom specijalnom zasedanju rukovode}eg saveta Programa za `ivotnu sredinu Ujedinjenih nacija (UNEP), Duboko zabrinuta da, i pored mnogih uspe{nih i trajnih napora me|unarodne zajednice nakon Konferencije u Stokholmu i ~injenice da je postignut izvestan napredak, `ivotna sredina i prirodni resursi, kao osnov za odr`anje `ivota na zemlji, nastavljaju da se ugro`avaju po alarmantnoj stopi, Ponovo potvr|uju}i politi~ki zna~aj nastupaju}e ocene desetogodisnjeg napretka koji je postignut nakon Konferncije Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, i nagla{avaju}i da ocena treba da se fokusira na sprovo|enje Agende 21 i drugih zaklju~aka Konferencije, kao i Programa za dalje sprovo|enje Agende 21, koji je usvojila Generalna skup{tina na svojoj specijalnoj devetnaestoj sednici 1997. godine, Imaju}i na umu da su{tinske aktivnosti treba da uzmu u obzir, na odgovaraju}i na~in, zaklju~ke koji se odnose na odr`ivi razvoj sa drugih konferencija i samita Ujedinjenih nacija i njihovih prate}ih aktivnosti, Imaju}i, dalje, na umu da bi nacionalni izvestaji o sprovo|enju Agende 21, koje su pripremale vlade nakon 1992. godine, a kojima su doprinele najva`nije grupe, mogli da pru`e realne osnove za vo|enje nacionalnih pripremnih procesa, Ponovo potvr|uju}i da Agenda 21 i Deklaracija iz Rija o `ivotnoj sredini i razvoju ne treba da budu ponovo predmet pregovaranja, i da ocena treba da identifikuje mere za dalje sprovo|enje Agende 21 i drugih zaklju~aka Konferencije Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, uklju~uju}i i izvore finansiranja, 1. Donosi odluku da 2002. godine, na nivou Samita, organizuje ocenu desetogodisnjeg napretka postignutog u sprovo|enju zaklju~aka Konferencije Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, da bi ponovo oja~ala globalnu podr{ku odr`ivom razvoju i prihvata sa zahvalno{}u velikodu{nu ponudu Ju`ne Afrike da bude doma}in Samita; 2. Tako|e, donosi odluku da Samit nazove Svetski samit o odr`ivom razvoju;
3. Donosi, dalje, odluku da ocena treba da se usredsredi na identifikovanje uspeha i na oblasti gde su potrebni dodatni napori na sprovo|enju Agende 21 i ostalih zaklju~aka Konfrencije Ujedinjenih nacija o za{titi `ivotne sredine i razvoju, i treba da se usredsredi na odluke orijentisane na akciju u oblastima gde su potrebni dodatni napori na sprovo|enju Agende 21, da odredi, u okviru Agende 21, nove izazove i mogu}nosti, i da rezultira u obnovljenoj politi~koj posve}enosti i podrsci odr`ivom razvoju, u skladu sa na~elima zajedni~kih, ali diferenciranih odgovornosti; 4. Odlu~uje da Samit, uklju~uju}i proces njegove pripreme, treba da obezbedi ravnotezu izme|u ekonomskog razvoja, dru~tvenog razvoja i za{tite `ivotne sredine, jer su ovo me|uzavisne i uzajamno ja~aju}e komponente odr`ivog razvoja; 5. Nagla{ava va`nost ranih i efikasnih priprema za Samit i sveobuhvatnu procenu napretka postignutog u sprovo|enju Agende 21 i drugih zaklju~aka Konferencije Ujedinjenih nacija o `ivotnoj sredini i razvoju, koje treba da se sprovedu na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i me|unarodnom nivou od strane vlada i sistema Ujedinjenih nacija, tako da se obezbedi visokokvalitetni input za proces ocenjivanja, i pozdravlja do sada preduzete pripremne aktivnosti; 6. Pozdravlja rad preduzet na lokalnom nivou, u uskoj saradnji sa odgovaraju}im regionalnim komisijama, radi sprovo|enja akcionih programa za odr`ivi razvoj koji mogu pru`iti bitne inpute za pripremni proces i sam Samit; 7. Tako|e, pozdravlja rad koji je preduzeo Sekretarijat Ujedinjenih nacija, u bliskoj saradnji sa Programom za `ivotnu sredinu Ujedinjenih nacija (UNEP), Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, regionalnim komisijama i sekretarijatima konvencija koje se odnose na Konferenciju Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i razvoj, kao i sa relevantnim organizacijama, agencijama i programima unutar i izvan sistema Ujedinjenih nacija, uklju~ujuci me|unarodne i regionalne finansijske institucije, kao {to je Global Environment Facility, radi podr`avanja pripremnih aktivnosti, posebno na nacionalnom i regionalnom nivou, na koordinirani i zajedni~ki oja~ani na~in; 8. Dalje, pozdravlja izve{taj Global Environment Facility-a Generalnoj skup{tini o njegovom doprinosu sprovo|enju Agende 21, i bele`i pomo} koju je Facility pru`io nacionalnom sprovo|enju Agende 21; 9. Pozdravlja odluku Global Environmental Facility-a sa njegovog poslednjeg sastanka, odr`anog od 01. do 03. novembra 2000. godine, da zahteva od generalnog direktora da istra`i najbolje mogu}nosti za pove}anje podr{ke.
IZJAVA NGO POVODOM IYE Mi, dolepotpisane nevladine organizacije sa Juga i Severa, pratimo pripremne diskusije o Me|unarodnoj godini ekoturizma - 2002. Veoma smo zabrinuti da }e ovaj doga|aj rezultirati inflacijom politika ekoturizma, koje pove}avaju a ne smanjuju izazove koji se postavljaju pred `ivotnu sredinu i lokalne zajednice u destinacijama, posebno na Jugu. U svetlu mnogih ozbiljnih problema koji se odnose na ekoturisti~ku privredu, alarmirani smo da Svetski program za za{titu `ivotne sredine (UNEP) i Svetska turisti~ka organizacija (WTO) nastavljaju organizovanje Me|unarodne godine ekoturizma (IYE) bez formulisanja jasnog programa rada i akcionog plana da spre~e ne`eljene posledice koje mogu proiza}i iz ovog doga|aja. Postoji opasnost da }e Me|unarodnom godinom ekoturizma prevladati interesi privrede i potro{a~a iz bogatih razvijenih zemalja dok }e potrebe i `elje ljudi, kao i environmentalna prava zajednica biti u velikoj meri ignorisani. Veoma smo obeshrabreni pristupom u pripremi IYE koji se zasniva na principu ''od vrha nadole'' i koji je pristrasan u odnosu na Sever, {to se jasno odra`ava nedostatkom u~injenih napora, u vezi sa pitanjima o kojima se pregovara, u cilju zajedni~kog delovanja sa NVO sa Juga i udru`enjima gra|ana da se bi se obezbedilo potpuno i svrsishodno u~e{}e u diskusiji i procesu dono{enja odluka. Svakako, postoji jasna tendencija ka isklju~enju svih glasova koji postavljaju bitna pitanja o ekoturisti~koj industriji i koji mogu negativno uticati na interese u~esnika koji trenutno predvode pripreme za Me|unarodnu godinu ekoturizma. Mnoge od nevladinih organizacija ve} su izrazile zabrinutost, a u svetlu intenziviranih rasprava i ozbiljno rastu}eg konflikta interesa u vezi sa Me|unarodnom godinom ekoturizma upu}ujemo na{apel Programu Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu kao i Svetskoj turisti~koj organizaciji da u~ine slede}e: Da podstaknu temeljnu ponovnu procenu Me|unarodne godine ekoturizma u saradnji sa svim zainteresovanim stranama, pre nego {to po~nu pripreme. To mora uklju~iti potpuno ponovno procenjivanje pitanja ekoturizma koje pravilno uzima u obzir politi~ke, dru{tvene, ekonomske i razvojene uslove i ozbiljna pitanja globalizacije u turisti~koj delatnosti. Ukoliko postoji saglasnost da se nastavi sa Me|unarodnom godinom ekoturizma, treba prvo u~initi jasnim svim u~esnicima i javnosti u ~emu je su{tina tog doga|aja, {ta se njime `eli posti}i i kako se to `eli uraditi. Jednako je va`no da mere predostro`nosti treba da budu unapred ustanovljene kako bi zemlje i dru{tva bili na odgovaraju}i na~in opremljeni protiv zloupotreba i Da bi bila obezbe|ena transparentna i demokratska procedura, s obzirom da je Me|unarodna godina ekoturizma posebno usmerena ka zemljama u razvoju, organizacije i javnost Juga treba da u procesu organizovanja Me|unarodne godine ekoturizma imaju odgovaraju}i pristup informacijama, dono{enju odluka i pravdi. Veoma je bitno poslu{ati glas i po{tovati prava domoroda~kog stanovni{tva, ~ije su zemlji{te, kultura i tradicionalna privreda ve} pod uticajem ili }e biti pod zna~ajnim uticajem ekoturizma i odgovaraju}ih planova razvoja. Third World Network
Tourism Investigation and Monitoring Team (Thailand) Thai Network on Tourism - TNT (Thailand) Sahabat Alam Malaysia - Friends of the Earth (Malaysia) Consumers Association of Penang (Malaysia) World Rainforest Movement The Akha Heritage Foundation (Thailand) Thai Network on Community Rights and Biodiversity - Biothai (Thailand) Equations - Equitable Tourism Options (India) Africa Resources Trust (South Africa and Zimbabwe) Zimbabwe Trust (Zimbabwe) Global Network for Anti-Golf Course Action - GNAGA (Japan) Transnational Resource and Action Center/CorpWatch (USA) Alliance for Sustainability (USA) Rethinking Tourism Project - RTP (USA) Forest Peoples Programme (UK) Institute of Tourism & Development Studies, DeMontfort University (UK) Friends of the Earth (Sweden) Arbeitskreis Tourismus & Entwicklung (Switzerland) Tourism Alert (Germany) FernWeh (Germany)
DA LI NAM JE POTREBNA ME\UNARODNA GODINA EKOTURIZMA* Po~etno odu{evljenje ekoturizmom nailazi na te{ko}e. Tvrdnje da mo`emo za{tititi prirodu, doneti korist lokalnim zajednicama kao i doprineti nacionalnom dohotku Juga suo~avaju se sa druga~ijom realno{}u na terenu. Od Tajlanda do Belizea, ekoturizam je otvorio prolaz ve}em uni{tavanju {uma. Domoroda~ko stanovni{tvo u pogo|enim oblastima je u nekim slu~ajevima isterano iz svojih tradicionalnih naseobina. Raste broj izve{taja o takvim ''turistima'' koji ilegalno sakupljaju {umske biljke sa potencijalnom medicinskom vredno{}u za biotehnolo{ku proizvodnju. U vezi sa tim, kada su Ujedinjene nacije proglasile 2002. godinu Me|unarodnom godinom ekoturizma, mnoge nevladine organizacije, koje prate uticaje turizma, stavile su se u stanje pripravnosti. U oktobru 2000. godine, jedna me|unarodna koalicija grupa koje se bave za `ivotnom sredinom, ljudskim pravima i domoroda~kim stanovni{tvom uputila je poziv za preispitivanje, iz osnova, Godine ekoturizma 2002, koju su proglasile Ujedinjene nacije. Nevladine organizacije su tako|e osudile nedostatak transparentnosti i neuspeh da se u teku}e pripreme zna~ajno uklju~i domoroda~ko stanovni{tvo i organizacije sa Juga. ''Mi smo veoma zabrinuti {to }e ova objava Ujedinjenih nacija u vezi sa ekoturizmom, u svetlu svih fundamentalnih problema koji se odnose na privredu – u mnogim slu~ajevima jo{ jedno ''zeleno pranje'', uni{titi vi{e biodiverziteta i naneti ~ak i vi{e {tete lokalnim zajednicama, rekao je Chee Yoke Ling, predstavnik Mre`e tre}eg sveta (Third World Netnjork) iz Malezije. ''Zaista mislim da }e ovo biti gore nego zapo~injanje organizovanih turisti~kih putovanja u zemlje tre}eg sveta'', komentarisala je Nina Rao iz Indije, kopredsednik za Jug u Savetu za turizam nevladinih organizacija pri Komisiji Ujedinjenih nacija za odr`ivi razvoj (CSD). Generalna skup{tina Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju (A/Res/53/200) u novembru 1998. godine u cilju priprema za 2002 -Godinu ekoturizma. Programu Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu (UNEP) i Ujedinjenim nacijama pridru`ena Svetska turisti~ka organizacija (NjTO) treba da organizuju aktivnosti i projekte vezane za manifestaciju, a glavna }e biti Svetski samit o ekoturizmu, koji }e se odr`ati u Kvebeku, Kanada, u maju 2002. godine. Kriti~ari dokazuju da su Ujedinjene nacije dale odobrenje i obavljaju pripreme za Godinu ekoturizma bez odgovaraju}eg ispitivanja prirode ekoturisti~ke privrede i njenih mnogobrojnih negativnih uticaja na turisti~ke destinacije. U pismu upu}enom koordinatoru programa za turizam Ujedinjenih nacija, koje je potpisalo vi{e od 20 grupa sa Juga i Severa, ka`e se: ''Isuvi{e ~esto su me|unarodne agencije koristile Jug za lo{e vo|ene i potpuno destruktivne razvojne eksperimente i mi se protivimo ideji da Me|unarodna godina ekoturizma poslu`i kao instrument za eksperiment u oblasti ekoturizma u zemljama u razvoju, jer je verovatno da }e izazvati vi{e {tete nego koristi''. O{tra pitanja postavljena u zajedni~kom pismu zahtevaju da pristup ekoturizma re{i ekonomske nejednakosti, dru{tvene nepravde i ekolo{ke probleme koji se vezuju za konvencionalni turizam. U stvari, u pismu se upozorava da takav razvoj ''otvara mogu}nost ~itavom nizu investitora da dobiju pristup udaljenim ruralnim, {umskim, priobalnim i morskim podru~jima'' i ''za vi{e povreda tu|e svojine, nezakonitih se~a {uma, pojavu ve}e
eksploatacije i plja~ke biolo{kih resursa, {to uklju~uje i pirateriju biljnog sveta koju sprovode beskrupulozni sakuplja~i i oni koji rade za korporacije''. U pismu grupe tako|e ukazuju da su ''vlade potpuno nespremne za me|unarodnu godinu ekoturizma'' i ~esto ''promovi{u sve oblike seoskog turizma i turizma vezanog za prirodu kao ekoturizam, dok su okviri za efikasno ispitivanje, pra}enje i kontrolu razvoja nedovoljno izgra|eni ili ne postoje''. Promoteri ekoturizma prvenstveno ciljaju na domoroda~ku populaciju i njihove naseobine, ekosisteme i kulturu, a to posebno privla~i kritike aktivista koji se bore za prava domorodaca i Juga. Deborah McLaren, koordinator u organizaciji Rethinking Tourism Project, koja radi na za{titi i o~uvanju domoroda~kih zemalja i kulture, sa sedi{tem u SAD, izrazila je zabrinutost ''da je mnogo toga {to prolazi kao ''ekoturizam'' stvoreno da donese korist ulaga~ima, oja~a specijaliste u oblasti upravljanja i o~ara turiste, a ne da pove}a ekonomsko, socijalno i ekolo{ko zdravlje zajednica koje primaju turiste''. Rodney Bobinjash, direktor organizacije Forum for Global Ed`change`s Center for Njorld Indigenous Studies naglasio je potrebu za {irim pogledom na probleme domoroda~kog stanovni{tva: ''Vi{e nego iko, domoroda~ko stanovni{tvo shvata da diskusija o turizmu mora biti postavljena u okviru {ire rasprave, koje obuhvata diskusiju o za{titi `ivotne sredine i stani{ta, o odr`ivom razvoju, o tradicionalnom znanju, o re`imima za{tite intelektualne svojine, o biolo{koj raznovrsnosti, o u~e{}u u dostupnosti i koristi, o biopirateriji i o kulturnoj svojini. ''Bilo kakva rasprava sprovedena bez uzimanja u obzir kumulativnog uticaja svih ovih procesa ne}e samo oduzeti kredibilitet ve} }e i ograni~iti mogu}nosti u~e{}a domoroda~kog stanovni{tva u raspravi'', rekao je on. Godina ekoturizma je zamagljena pitanjima i sumnjama, jer su njeni prioiteti i ciljevi veoma nejasni. Kriti~ari pitaju, na primer, {ta }e se dogoditi ako se ovom inicijativom bude sugerisalo da sve zemlje ~lanice Ujedinjenih nacija treba da podr`e projekte ekoturizma u ruralnim oblastima i podru~jima prirode, a na hiljade zajednica {irom sveta zavr{e tako {to }e konkurisati jedne drugima za deo turisti~kog tr`i{ta? ''Ko }e preuzeti odgovornost kada inicijative u ekoturizmu dovedu do ulaganja zasnovanih na pogra{no prora~unatoj tra`nji i kasnije se suo~e sa padom, bankrotstvom lokalnog preduzetni{tva i uvla~enjem ~itavih zajednica u krize?'', pitaju se grupe u pismu upu}enom UNEP-u. Drugi scenario je da }e ovaj doga|aj (IYE) podsta}i sve turiste da postanu ekoturisti, {to }e dovesti do toga da horde putnika izvr{e invaziju sela i za{ti}enih oblasti, radije nego da borave u postoje}im turisti~kim centrima. Svakako, ovakav razvoj ne bi mogao biti nazvan ''odr`ivim'' i dodao bi vi{e ne`eljenih uticaja ionako ogromnim problemima kojih ve} ima u postoje}em organizovanom turizmu. Pismo nastavlja u pravcu upozorenja da }e programi ekoturizma, koji se promovi{u kao deo talasa ekonomske liberalizacije i globalizacije, verovatno pogor{ati stvari. U pismu se ka`e: ''Zato {to nadnacionalne institucije, kao {to su Svetska banka, Me|unarodni monetarni fond i Svetska trgovinska organizacija vr{e pritisak na zemlje u razvoju u pravcu trgovinske i investicione liberalizacije, nacionalne i lokalne vlade sve vi{e su
onemogu}ene da planiraju i upravljaju turizmom - i ekoturizmom - na sopstveni na~in''. U pismu se nagla{ava da je lokalna zabrinost u suprotnosti sa interesima korporativne turisti~ke privrede, koja agresivno insistira na ne-intervenisanju u procesu dono{enja odluka kompanija, kako bi pro{irila svoje poslovanje i maksimizirala svoje profite. ''S obzirom da se turizam zasnovan na prirodi smatra jednom od najlukrativnijih tr`i{nih ni{a, mo}ne multinacionalne kompanije }e verovatno iskoristiti Godinu ekoturizma da nametnu dru{tvu sopstvene definicije i pravila ekoturizma, dok }e inicijative koje su usmerene ka stanovni{tvu biti istisnute i marginalizovane'', ka`e se dalje u zajedni~kom pismu. S obzirom da je uslu`ni sektor pod ogromnim pritiskom Svetske trgvinske organizacije da se otvori prema stranim korporacijama, ve} postoje znaci da je turizam na Jugu, najve}a uslu`na grana privrede, `eljena meta transnacionalnih korporacija. U me|uvremenu, o zajedni~koj zabrinutosti nevladinih organizacija raspravljalo se tako|e u krugovima Svetske banke. Jedan od zvani~nika, Kreszentia M. Duer, priznala je da ''ako ne zauzmemo strate{ku poziciju o razvoju turizma, napore malog obima za turizam zasnovan na dru{tvenoj zajednici uvek }e preplaviti mo}ni interesi krupnog biznisa i primamljive velike isplate koje on mo`e ponuditi vladinim slu`benicima''. ''Bez organizacionih napora i vi{esmernog strate{kog pristupa, turizam zasnovan na dru{tvenoj zajednici }e naginjati ka tome da ostane ad hoc, na par~e i minimalan'', zaklju~ila je ona, dodaju}i da }e ''Me|unarodna godina ekoturizma biti tek ne{to malo vi{e od re~i ukoliko se ovi izazovi ne upute direktno na prave adrese''. Rasprave oko Godine ekoturizma u jakoj su senci politike i razvili su se ozbiljni sukobi interesa. Kriti~ki nastrojeni posmatra~i iz nevladinih organizacija `ale se da su korporacije i velike organizacije za za{titu prirode i ekoturizam bile u dosluhu da bi lobirale za priznavanje ekoturizma od strane Ujedinjenih nacija i da sada `ele da to iskoriste za projekte koji im slu`e za sopstvene potrebe (npr. da do|u do besplatne promocije ili do finansiranja svojih projekata), dok su glasovi koji se ti~u interesa u~esnika isklju~eni ili im je dat povr{an tretman. Upadljivo je, isti~u oni, da je samo odre|enim nevladinim organizacijama za `ivotnu sredinu i Me|unarodnom dru{tvu za ekoturizam (The International Ecotourism Society - TIES) bilo dozvoljeno da igraju klju~nu ulogu u pripremama - upravo onim organizacijama koje su bile sna`no kritikovane, od strane gra|anski orijentisanih i domoroda~kih grupa zbog ignorisanja problema lokalnog stanovni{tva. ''Prema na{em iskustvu, velike organizacije za o~uvanje prirode i razvoj ne po{tuju prava lokalnog stnovni{tva'', ka`e se u izjavi koju je prezentovao spektar predstavnika domoroda~kog stanovni{tva i nevladinih organizacija pred vi{e od 150 vlada na sastanku o Konvenciji o biolo{koj raznovrsnosti u Najrobiju, Kenija, maja 1999. godine. Na primer, nekoliko aktivnosti koje su preduzele organizacije Ecotourism Society, Conservation International i IUCN ne po{tuju prava i interese domoroda~kog stanovni{tva i lokalnih zajednica, posebno u odnosu na aktivnosti Godine ekoturizma i ~esto ugro`avaju kulturnu i biolo{ku raznovrsnost''.
U po~etku su Ujedinjene nacije pozvale sve zainteresovane strane ''da u~ine sve mogu}e napore u ime uspeha Godine'' (Rezolucija 1998/40). Ali ra|a se pitanje, uspeha za koga? Ako se ispostavi da su istinite optu`be da }e samo odre|ene strane ubrati glavne plodove Godine ekoturizma, integritet Organizacije Ujedinjenih nacija i njena proklamovana misija da prvenstveno radi za dobrobit siroma{nih i nemo}nih u celom svetu bi}e sigurno stavljena pod sumnju. Zahvaljuju}i velikim kontradikcijama i ironijama koje okru`uju ovaj program Ujedinjenih nacija, ve} uzdrmani imid` ekoturizma mo`e se dalje pogor{ati, do ta~ke na kojoj }e se grandiozna zamisao o Godini ekoturizma sru{iti kao kula od karata. Da li je to vredno sve energije i novca koji Ujedinjene nacije jedva mogu priu{titi?
PROGRAM UJEDINJENIH NACIJA ZA @IVOTNU SREDINU I ME\UNARODNA GODINA EKOTURIZMA 2002 Sekretarijat Ujedinjenih nacija kao i Program Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu (UNEP) i Svetska turisti~ka organizacija (WTO) primili su veliki broj pisama od nevladinih organizacija (NGO) u kojima je izra`ena zabrinutost zbog progla{enja 2002. godine Me|unarodnom godinom ekoturizma (IYE). U pismima su pokrenuta brojna pitanja o IYE, izra`avanjem brige NGO da ona mo`e voditi ka promociji neregulisanog ekoturizma i ka pogre{no shva}enom i inflatornom masovnom turizmu u ekolo{ki osetljivim regionima. Sasvim je sigurno da su neka podru~ja, koja su dru{tveno i environmentalno osetljiva, pod pritiskom prekomerne posete turista - tradicionalni turizam te`i da se usredsredi ka nekim veoma ograni~enim destinacijama. Bilo bi mo`da pojednostavljeno biti zabrinut, kroz aktivnosti IYE, samo rizikom globalne prekomerne pose}enosti. Vi{e od 90% potencijalnih ekoturisti~kih mesta, kao {to su preko 160 svetski za{ti}enih prirodnih oblasti, koriste se veoma prikladno, u skladu sa mogu}nostima prihvata posetilaca. Mnoge od negativnih posledica sada{njih poseta u mnogome proizlaze iz neefikasnog upravljanja posetama, nedgovaraju}ih politika obezbe|ivanja lokalnih koristi od turizma i nedostatka sposobnosti lokalnih donosilaca odluka i predstavnika lokalnih zajednica, kao i iz ponekad preteranog broja turista. Pobolj{ane politike i prakse upravljanja posetiocima u ovim i ostalim podru~jima mogu biti, u stvari, klju~ni faktor obezbe|ivanja dugoro~nih koristi za lokalne zajednice i za za{titu prirodnih resursa - a IYE mo`e pomo}i u definisanju i {irenju odgovaraju}ih instrumenata da bi se to postiglo. UNEP prihvata posebnu zabrinutost NGO i daje slede}e odgovore: - Ujedinjene nacije su proglasile IYE bez prethodne provere prirode ekoturisti~ke privrede i njenih uticaja na destinacije. Prioriteti i ciljevi IYE nisu bili jasno iskazani. Da bi se odrazila ta zabrinutost, jedan broj NGO je sugerisao promenu naziva u ''Me|unarodnu godinu preispitivanja ekoturizma''. Odgovor UNEP-a - Naziv IYE je rezultat odluke dr`ava ~lanica Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija. Ona ne mo`e biti promenjena bez odluke Generalne skup{tine. Svakako, pove}ana zabrinutost nije ignorisana. UNEP i WTO su izjavili da je jedan od ciljeva IYE preispitivanje uloge ekoturizma. Niti UNEP niti WTO ne podr`avaju promociju ekoturizma bez potpunog i sveobuhvatnog procesa preispitivanja njegovih koristi i tro{kova za sve glavne u~esnike - i na{ teku}i rad je usmeren ka ostvarivanju toga cilja. - NGO sa Juga nije bile dato dovoljno mogu}nosti da izraze svoju zabrinutost u okviru planiranih aktivnosti Ujedinjenih nacija. One su rezervisane u odnosu na ozbiljnost dru{tvenih i environmentalnih politika turisti~kih korporacija i velikih NGO. Osim toga, nije postojala jasna strategija uklju~ivanja domoroda~kog stanovni{tva, organizacija i zajednica sa Juga u proces pripreme IYE.
Odgovor UNEP-a - UNEP veruje da je u~e{}e lokalnih zajednica i domoroda~kog stanovni{tva neophodan doprinos Samitu o ekoturizmu i njegovim prate}im aktivnostima. Da bi se unapredila za{tita `ivotne sredine i odr`ivi razvoj lokalnog stanovni{tva, potrebno je da prakti~ne smernice za ekoturizam proiza|u iz ravnopravnih pregovora izme|u lokalnih zajednica, domoroda~kog stanovni{tva, vlada, predstavnika privrede i specijalista za `ivotnu sredinu. Da bi doprineli IYE, UNEP i WTO sara|uju sa brojnim partnerima u izdavanju publikacija, organizovanju regionalnih sastanaka i posebnih sastanaka glavnih u~esnika i u okviru kampanja za podizanje svesnosti. UNEP }e distribuirati Program aktivnosti za IYE da pomogne NGO, vladama i akademskoj zajednici da doprinesu aktivnostima IYE. Program aktivnosti }e uklju~iti sugestije organizacijama da u~estvuju u IYE i razviju sopstveni program akcija. Program aktivnosti }e obezbediti informacije o klju~nim ta~kama u svakom regionu sveta u cilju geografske koordinacije aktivnosti. Slede}i doprinos }e biti izdavanje, u prole}e 2001. godine, seta informacija o ekoturizmu sa osnovnim bitnim informacijama i preporukama za vlade i operativce u oblasti ekoturizma. U saradnji sa NGO, UNEP uobli~ava aran`mane za finansiranje sastanka NGO da bi pomogao stvaranju zajedni~ke pozicije NGO. UNEP se tako|e priprema da pomogne prakti~arima da prisustvuju pripremnim ''radionicama'' kao i Svetskom samitu o ekoturizmu. Smatramo dobrodo{lim sugestije, savete i podr{ku da bi se pove}alo u~e{}e glavnih grupa. UNEP tako|e nastoji da odr`i regionalne sastanke u vezi sa IYE sa reprezentativnim grupama prakti~ara iz NGO, privatnog sektora, vlada i zajednica, u saradnji sa Me|unarodnim dru{tvom za ekoturizam. Cilj ovih sastanaka je pobolj{avanje dugoro~nih planskih kapaciteta za ekoturizam i priprema vlada i prakti~ara u industriji u klju~nim regionima da aktivno u~estvuju u IYE i na Samitu. - Promocija turizma zasnovanog na prirodi, kao lukrativne tr`i{ne ni{e, mo`e rezultirati eksploatacijom od strane transnacionalnih korporacija, a inicijative usmerene ka lokalnom stanovni{tvu mogu biti istisnute ili marginalizovane. Ako se IYE koristi samo kao sredstvo promocije, onda napori malog obima za turizam usmeren ka zajednicama mogu biti prevladani sna`nim interesima velikog biznisa. Odgovor UNEP-a - Neophodno je istra`iti koji ~inioci odre|uju privredni uspeh ekoturizma malog obima utemeljenog u lokalnoj zajednici. Nedavna istra`ivanja Me|unarodnog dru{tva za ekoturizam ukazuju da je samo jedna tre}ina od vi{e od 150 eko objekata za sme{taj u svetu profitabilna. Uprkos tome, skoro tri ~etvrtine preduzetnika je posve}eno nastavljanju investiranja. Iako bi pristup ''trostruke donje linije'' dru{tvenih, ekonomskih i environmentalnih ciljeva mogao ovo opravdati, bitno je da se obezbede ekonomski u~inci za glavne lokalne u~esnike da bi ekoturizam opstao. - Potrebna je me|unarodna komisija da istra`i ekoturizam pre Svetskog samita o ekoturizmu koji }e se odr`ati u Kvebeku maja 2002. godine.
NGO su podnele zahtev UNEP-u i Sekretarijatu Ujedinjenih nacija da oforme takvu komisiju. Odgovor UNEP-a - Nastavi}emo da primenjujemo otvorenost procesa za IYE. Me|utim, UNEP veruje da osnivanje jednog zvani~nog Komiteta mo`e biti suprotno ciljevima IYE - sama njegova veli~ina i mogu}nost da zna~ajne grupe prakti~ara ostanu izvan Komiteta ~ine ga nekorisnim. UNEP bi radije podr`ao neformalne radne grupe (mogu}no kroz regionalne sastanke) u cilju razmene programa aktivnosti, iskustava i stavova o stanju, obezbe|uju}i da sve strane budu pravedno predstavljene u pripremnim aktivnostima, na Samitu i u njegovim prate}im aktivnostima. IYE treba smatrati prekretnicom, ali ona nipo{to ne treba da prekine napore za pobolj{avanje ukupnih sredstava ekoturizma. Na kraju, UNEP i WTO su istakli i ostale razloge za zabrinutost: - pravo na zemlji{te, pristanak na osnovu prethodnih informacija i kontrola procesa razvoja ekoturizma od strane lokalnih zajednica, - efikasnost i pravi~nost teku}eg koncepta za{ti}enih oblasti za o~uvanje biolo{ke i kulturne raznolikosti, - potreba za dodatnom oprezno{}u i kontrolom pri poslovanju u posebno osetljivim oblastima, - domoroda~ka i tradicionalna prava na samoopredeljenje u klju~nim oblastima pogodnim za razvoj ekoturizma. Svetski samit o ekoturizmu 2002. godine ne}e biti zvani~ni sastanak Ujedinjenih nacija, ne}e biti formulisana zvani~na politika na nivou Ujedinjenih nacija a prisustvo ministara je dobrovoljno. [ta }emo dosti}i kroz IYE i pripremne aktivnosti potpuno zavisi od nas. Mi pozivamo sve zainteresovane strane da zajedni~ki deluju i doprinesu da ovaj doga|aj pomogne u postizanju dva osnovna cilja ekoturizma: zajedni~ko o~uvanje prirodnih resursa za budu}e generacije i odr`ivi razvoj lokalnih zajednica.
ODR@IVI RAZVOJ TURIZMA*
I UVOD 1. Iako turizam nije bio predmet posebnog poglavlja u Agendi 21, Program daljeg sprovo|enja Agende 21, koji je usvojila Generalna skup{tina na svom devetnaestom specijalnom zasedanju 1997. godine, uklju~io je odr`ivi turizam kao jednu od sektorskih tema. Program priznaje da je turizam jedna od najve}ih industrija u svetu, i jedan od najbr`e rastu}ih ekonomskih sektora. U Programu se nagla{ava da o~ekivani rast u sektoru turizma i rastu}a oslonjenost mnogih zemalja u razvoju, uklju~uju}i male ostrvske zemlje u razvoju (SIDS), na ovaj sektor, kao glavni generator zapo{ljavanja i doprinosa privredi, isti~u potrebu da se posebna pa`nja posveti odnosu izme|u za{tite `ivotne sredine i odr`ivog turizma. Ovaj izve{taj ispituje trendove i razvoj u oblasti odr`ivog turizma i odre|uje pitanja za dalje razmatranje. II TRENDOVI U TURIZMU 2. Turizam je bio jedan od glavnih ekonomskih i dru{tvenih fenomena dvadesetog veka. Od aktivnosti u kojoj je u`ivala samo mala grupa relativno bogatih ljudi na po~etku veka, turizam je postao masovna pojava u razvijenim zemllama 1970-ih godina i sada je stigao do {irokih grupa ljudi u ve}ini zemalja. 3. U 1999. godini, broj dolazaka inostranih turista dostigao je brojku od 664 miliona, dok su prihodi od inostanog turizma bili 455 milijardi ameri~kih dolara. Tokom 1990-ih godina, dolasci inostranih turista su rasli po prose~noj godi{njoj stopi rasta od 7,3%. Kretanja doma}ih turista su mnogo ve}a od dolazaka inostranih turista, ali ih je znatno te`e kvantifikovati.. 4. Turizam, kao sektor koji integri}e veliki broj ekonomskih aktivnosti, sada se smatra najve}om svetskom industrijom. U 1998. godini, 7,9% svetskog prihoda od izvoza roba i usluga poticalo je od turizma, nadma{uju}i takve vode}e industrije kao {to su automobilska i hemijska. Turizam je ve} najve}i sektor u me|unarodnoj trgovini uslugama. Za mnoge zemlje, a posebno za ve}inu malih ostrvskih zemalja u razvoju, ali tako|e i za neke ve}e, i u ekonomskom smislu razvijenije zemlje, turizam je postao glavni sektor ekonomskih aktivnosti, ili barem glavni izvor deviznog priliva, a u mnogim zemljama je veoma va`an izvor zapo{ljavanja. 5. Pored sna`ne op{te ekspanzije, razvoj turizma karakteri{e stalno geografsko {irenje i diversifikacija turisti~kih destinacija. Dok je 1950. godine 15 najvaznijih turistickih destinacija, koje su sve bile u zapadnoj Evropi i severnoj Americi, privuklo 97% ukupnih svetskih dolazaka turista, u 1999. godini ova brojka je pala na 62%, dok raste u~e{}e zemalja u razvoju i privreda u tranziciji, posebno u jugoisto~noj Aziji, centralnoj i isto~noj Evropi i Latinskoj Americi. Afrika, sa izuzetkom nekoliko zemalja na severu kontinenta, ostaje manje pose}ena destinacija, sa svega 2,5% ukupnih inostranih dolazaka. 6. Neki klju~ni kvalitativni razvojni trendovi u turizmu uklju~uju: pove}anu tr`i{nu segmentaciju, razvoj novih oblika turizma, posebno onih vezanih za prirodu, divlje `ivotinjske vrste, ruralne oblasti i kulturu i uvo|enje novih programa u tradicionalne paket aran`mana. Motivacija i pona{anje potro{a~a sve vi{e se karakteri{u selektivnijim izborom destinacija, ve}om pa`njom usmerenom ka iskustvu kroz turizam i njegovom kvalitetu i ve}om osetljivo{}u za `ivotnu sredinu, tradicionalnu kulturu i lokalno stanovni{tvo u destinacijama. III UKLJU^IVANJE ODR@IVOSTI U RAZVOJ TURIZMA 7. Kao rezultat sna`ne ekspanzije sektora turizma, tradicionalne turisti~ke destinacije, kao i one u razvoju, susre}u se sa rastu}im pritiskom na svoje prirodno, kulturno i dru{tveno - ekonomsko okru`enje. Sada se priznaje da nekontrolisani rast u turizmu, koji ima za cilj kratkoro~ne koristi, ~esto rezultira negativnim uticajima, naru{avaju}i i `ivotnu sredinu i zajednice i uni{tavaju}i same osnove na kojima je turizam izgra|en i napreduje. 8. Jo{ pre 1990-ih godina, na neke negativne uticaje turizma ukazale su pojedine vlade i ma|unarodne organizacije, a to se odnosilo na nesigurne uslove zapo{ljavanja, eksploataciju i prostituciju dece, unaza|ivanje tradicije i kulturnih vrednosti i ekolo{ke {tete nanete turisti~kim
mestima i lokalitetima prirode. Ovako negativni uticaji na `ivotnu sredinu prouzrokovani su prekomernom upotrebom resursa, zaga|ivanjem i otpadom proizvedenim razvojem turisti~ke infrastrukture i objekata, saobra}ajem i samim aktivnostima turista. Tako|e se priznaje da turizam ima mogu}nost da donese ekonomske koristi lokalnim zajednicama i da poslu`i kao sredstvo za ubla`avanje siroma{tva, za{titu prirodnih i kulturnih dobara i druge koristi, ukoliko se obezbedi njegovo pravilno planiranje i upravljanje sa dugoro~nom vizijom. 9. Na~elo odr`ivog turizma predlo`ila je Svetska turisti~ka organizacija jos 1988. godine, sa odr`ivim turizmom “predvi|enim za lidera u upravljanju svim resursima na takav na~in da ekonomske, dru{tvene i estetske potrebe mogu biti zadovoljene uz odr`avanje kulturnog integriteta, su{tinskih ekolo{kih procesa, biolo{ke raznovrsnosti i sistema koji podr`avaju opstanak”. 10. Lokalne zajednice su postajale ubrzano svesne problema neodr`ivosti turizma, i briga o odr`ivosti se sve vise usmerava ka nacionalnim, regionalnim i lokalnim politikama, strategijama i planovima turizma. Pored toga, neki turisti sada tra`e vi{e ekolo{ke standarde od turisti~kih usluga, kao i ve}u posve}enost lokalnim zajednicama i privredi. 11. Iako turizam nije bio uklju~en u Agendu 21, priznavanje zna~aja turizmu koji nije odr`iv od strane klju~nih u~esnika, uklju~uju}i vlade, me|unarodne organizacije, nevladine organizacije i me|unarodni privatni sektor u turizmu, rezultiralo je formulisanjem Agende 21 za turisti~ku privredu, 1995. godine. Mnoge zajednice koje se zasnivaju na turizmu formulisale su sopstvene Agende 21 na lokalnom nivou. 12. Radna grupa za turizam, koju ~ine mnogobrojni u~esnici, sazvana je povodom sedme sednice Komisije za odr`ivi razvoj (CSD). Radna grupa je dobila zadatak da koordinira primenu me|unarodnog operativnog programa o odr`ivom razvoju turizma, usvojenom na sedmoj sednici Komisije za odr`ivi razvoj. Ova Radna grupa predstavlja novi mehanizam za zajedni~ke napore od strane najva`nijih grupa, vlada i nevladinih organizacija, u cilju omogu}avanja odr`ivog razvoja turizma. Prvi sastanak Radne grupe sazvala je Svetska turisti~ka organizacija u Kostariki (januar 2000), kada su ~lanovi odredili 11 prioritetnih pitanja koja obuhvataju {iroku raznolikost aspekata odr`ivog razvoja turizma. Dalji napredak je usporen zbog nedostatka sredstava. 13. Postoji postepena, ali rastu}a obuhvatnost primene tehnika upravljanja `ivotnom sredinom u turisti~kim kompanijama i preduze}ima, posebno u hotelima. Tako|e, postoji rastu}a upotreba i popularnost dobrovoljnih pristupa, kao {to su sistemi izdavanja certifikata, eko – oznake, ekolo{ke nagrade i pravila pona{anja. Globalni eti~ki kodeks u turizmu uvela je Svetska turisti~ka organizacija 1999. godine, nakon vise od dve godine konsultacija sa privredom, a odobrile su ga dr`ave ~lanice Svetske turisti~ke organizacije. Kodeks je podnet na razmatranje Ekonomskom i socijalnom savetu Ujedinjenih nacija za njegovu redovnu sednicu u 2001. godini. 14. Set pokazatelja odr`ivosti turizma razvijen je i testiran u jednom broju zemalja, na osnovu inicijative Svetske turisti~ke organizacije. Ovi pokazatelji sada po~inju da se koriste u nekim destinacijama. Potreban je dalji rad da bi se unapredilo postoje}e znanje i metodologije za definisanje, prilago|avanje i primenu pokazatelja i pratio dru{tveni, ekonomski i environmentalni uticaj turizma. Tako|e je potreban dodatni rad na primeni pokazatelja u ve}em broju zemalja. 15. Mnoge turisti~ke destinacije su u planinskim i priobalnim oblastima u razli~itim klimatskim zonama od onih u zemljama iz kojih dolaze turisti. Turistima su zbog toga manje poznate prirodne katastrofe u ovim oblastima, na primer, lavine u skija{kim centrima, uragani na Karipskim ostrvima i temperaturni ekstremi koji prouzrokuju toplotne udare ili promrzline. Vazno je da razvoj turizma u ovakvim oblastima uklju~i javno informisanje, nadgledanje i predvi|anje u vezi sa ovakvim opasnostima.
16. Ekoturizam je mala, ali brzo rastu}a tr`I{na nis{a. Aktivnosti ekoturizma su se ubrzano {irile tokom prethodne dve decenije {irom sveta, a o~ekuje se dalji rast u budu}nosti. Ekoturizam, uop{teno govore}i, uklju~uje putovanje malih grupa u oblasti prirode gde je glavni motiv posmatranje i razumevanje prirode i uklju~uje obrazovne informacije o lokalnim ekosistemima, kulturama i pitanjima odr`ivosti. Ekoturizam, tako|e, poku{ava da minimizira negativne uticaje na prirodu, dru{tveno i kulturno okru`enje. Kao jedan od instrumenata za kontrolu i upravljanje aktivnostima ekoturizma, obi~no se uklju~uju nadoknade za ulazak u za{ti}ene oblasti prirode, s tim {to je makar jedan deo te nadoknade posve}en za{titi te oblasti. Me|unarodna godina ekoturizma 2002, ponudi}e mogu}nost za procenjivanje iskustava u ekoturizmu {irom sveta, u cilju utvr|ivanja instrumenata i institucionalnih okvira koji obezbe|uju njegov odr`iv razvoj u budu}nosti. IV PITANJA ZA DALJE RAZMATRANJE 17. O~ekuje se nastavak rasta turizma u budu}nosti, zahvaljuju}i porastu stanovnistva, pobolj{anju `ivotnog standarda, napretku i ekspanziji saobra}ajnih sistema, pove}anju slobodnog vremena i drugim faktorima. Prema prognozama Svetske turisticke organizacije, inostrani dolasci turista }e se utrostru~iti u slede}e dve decenije, na blizu 1,6 milijarde turista u me|unarodnom turisti~kom prometu u 2020. godini. Ovo }e jo{ vi{e pove}ati pritisak na prirodno, kulturno i dru{tveno - ekonomsko okru`enje u popularnim destinacijama. Potrebni su intenzivniji napori za uklju~ivanje odr`ivosti u razvoju turizma. 18. Uporedo sa turizmom u celini, o~ekuje se da ekoturizam i drugi oblici turizma naklonjeni `ivotnoj sredini, nastave da ubrzano rastu. Ovo }e tako|e zahtevati specifi~no planiranje, upravljanje i infrastrukturu , da bi se za{titila podru~ja prirode koja su ~esto ekolo{ki osetljiva. Dostupnost finansijskih sredstava i osposobljavanje mogu biti klju~ za odr`ivi razvoj u ovom podsektoru. 19. Male ostrvske zemlje u razvoju se susre}u sa posebnim izazovima. Turizam se ~esto smatra obe}avaju}im razvojnim sektorom u zemljama sa prirodnim okru`enjem koje privla~i turiste, posebno u pogledu ograni~enja sa kojima se ove zemlje mogu suo~iti u razvoju alternativnih izvora spoljne razmene kroz izvoz. Ipak, sna`an razvoj turizma mo`e izazvati zna~ajne dru{tvene poreme}aje i pove}ati pritiske na `ivotnu sredinu i ekologiju. Osetljivi ekosistemi malih ostrvskih dr`ava i njihov generalno ograni~eniji prostor za tra`enje alternativnih strategija razvoja ~ine brigu za ekolo{ki uticaj turizma na okru`enje koje vr{i turizam posebno akutnom. Treba razvijati integrisano i ekoloski i kulturno svesno planiranje turizma, da bi se turizam u~inio kompatibilnim sa o~uvanjem najvaznijih ekosistema i sa za{titom kulturno - istorijskog nasle|a.
20. Pozdravlja odluku, koju je donelo Globalno telo za `ivotnu sredinu na svojoj poslednjoj sednici, odr`anoj od 1. do 3. novembra 2000. godine, uzimaju}i u obzir svoje tre}e zasedanje, u kojoj se zahteva od izvr{nog direktora da istra`i najbolje opcije za pro{irenje podr{ke ovoga u cilju pomo}i ugro`enim zemljama, pogotovo onima u Africi, u primeni Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv stvaranja pustinja u onim zemljama koje su do`ivele ozbiljnu su{u i/ili stvaranje pustinja, posebno u Africi. 21. Tako|e pozdravlja pokretanje tre}eg zasedanja Specijalnog fonda Globalnog tela za `ivotnu sredinu i poziva sve zemlje donatore, kao i druge zemlje koje su u poziciji da deluju, da doprinesu tre}em zasedanju i da obezbede uspe{an zavr{etak rada i poziva ovo telo da predo~i izve{taj o rezultatima zajedni~kih pregovora radi ocene u 2002. godini; 22. Poziva odgovaraju}e agencije i tela Ujedinjenih nacija i me|unarodne finansijske institucije uklju~ene u sprovo|enje Agende 21, uklju~uju}i i Program Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu (UNEP), Centar Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (Habitat), Globalno telo za `ivotnu sredinu i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i konvencije u vezi sa Konferencijom Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i razvoj (UNCED), na puno u~e{}e u desetogodi{njoj oceni napretka postignutog u primeni Agende 21, {to uklju~uje i pripremu izve{taja koji }e biti predati Komisiji za odr`ivi razvoj (CSD) na njenoj desetoj sednici i na Samitu 2002. godine, u cilju odra`avanja njihovih iskustava i prihva}enih pouka, kao i radi obezbe|ivanja ideja i predloga za dalji napredak u primeni Agende 21 u odgovaraju}im oblastima: 23. Podr`ava efikasne doprinose i aktivno u~e{}e svih glavnih grupa, odre|enih Agendom 21, u svim fazama pripremnog procesa, u skladu sa pravilima i procedurama Komisije za odr`ivi razvoj, kao i njene ustaljene postupke u~e{}a i anga`ovanja glavnih grupa; 24. Odlu~uje da }e se sastanak desete sednice Komisije za odr`ivi razvoj preobrazi u jedan otvoreni pripremni odbor koji }e obezbediti puno i efikasno u~e{}e svih zemalja ~lanica Ujedinjenih nacija i zemalja ~lanica specijalizovanih agencija, kao i drugih u~esnika Komisije za odr`ivi razvoj, u skladu sa pravilima i procedurama operativnih komisija Ekonomskog i socijalnog saveta i drugim dopunskim aran`manima koje je ustanovio Savet za potrebe Komisije za odr`ivi razvoj svojim odlukama 1993/215 I 1995/201; 25. Poziva regionalne grupe da imenuju svoje kandidate u Biro desete sednice Komisije za odr`ivi razvoj do kraja 2000, da bi se oni mogli uklju~iti u pripreme pre prvog sastanka pripremnog komiteta; 26. Odlu~uje da Komisija (CSD), u ulozi pripremnog odbora, treba da: (a) sa~ini sveobuhvatan pregled i procenu primene Agende 21 i drugih zaklju~aka Konferencije Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i razvoj (UNCED) na osnovu nacionalnih procena i subregionalnih i regionalnih pripremnih sastanaka, dokumentacije koju }e pripremiti Generalni sekretar u saradnji sa zadu`enim rukovodiocima i drugih podataka dobijenih od relevantnih me|unarodnih organizacija, kao i na osnovu doprinosa glavnih grupa; (b) odredi najve}e postignute uspehe i ste~ena znanja u primeni Agende 21; (c) odredi glavna ograni~enja koja spre~avaju primenu Agende 21 i predlo`i posebne vremenski ograni~ene mere koje treba preduzeti, kao i institucionalne i finansijske preduslove, kao i da odredi izvore ovakve podr{ke;
(d) uka`e na nove izazove i mogu}nosti koje su se pojavile od Konferencije Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i razvoj (UNCED) u okviru Agende 21; (e) uka`e na na~ine za ja~anje institucionalnog okvira za odr`ivi razvoj i proceni i defini{e ulogu i Program rada Komisije za odr`ivi razvoj (CSD); (f) razmotri i donese odluku o akreditaciji za u~e{}e u pripremnom procesu i na Samitu onih nevladinih organizacija koje nemaju konsultativan status sa Ekonomskim i socijalnim savetom; (g) predlo`i okvirni dnevni red i mogu}e glavne teme za Samit, zasnovane na rezultatima pripremnih aktivnosti na nacionalnom, subregionalnom, regionalnom i me|unarodnom nivou, kao i na informacijama glavnih grupa; (h) predlo`i pravila i procedure za u~e{}e predstavnika glavnih grupa na Samitu, uzimaju}i u obzir pravila i procedure primenjene na Konferenciji Ujedinjenih nacija za `ivotnu sredinu i razvoj; (i) preduzme sve druge uloge koje se mogu zahtevati u pripremnom procesu; 27. Tako|e odlu~uje da, u skladu sa preporukom Komisije za odr`ivi razvoj datoj u njenoj odluci broj 8/1, odr`i trodnevno zasedanje desete sednice Komisije, kako bi Komisija mogla da zapo~ne rad kao pripremni odbor za Samit 2002. godine i u tom kontekstu poziva Komisiju da zapo~ne svoj organizacioni rad da bi se u~inilo slede}e: (a) odabir, izme|u svih zemalja, Biroa sastavljenog od 10 ~lanova, sa po dva predstavnika iz svake geografske grupe, od kojih bi jedan bio izabran kao predsedavaju}i a ostali kao zamenici predsedavaju}eg, me|u kojima }e jedan imati ulogu izvestioca; (b) razmatranje napretka u pripremnim aktivnostima na lokalnom, nacionalnom, subregionalnom, regionalnom i me|unarodnom nivou, kao i napretka koje su postigle glavne grupe; (c) odlu~ivanje, uzimaju}i u obzir odredbe dole navedenog ~lana 17, o posebnim modalitetima svojih budu}ih pripremnih sastanaka; (d) razmatranje procesa dono{enja dnevnog reda i odre|ivanje mogu}ih glavnih tema za Samit, na odgovaraju}i na~in; 28. Tako|e donosi odluku da }e 2002. godine Komisija za odr`ivi razvoj, u ulozi pripremnog odbora za odr`avanje samita, odr`ati tri vanredne sednice, organizovane na slede}I na~in: (a) na svoje prve dve glavne pripremne sednice, koje }e se odr`ati u januaru i martu 2002. godine, pripremni odbor }e se baviti sveobuhvatnom ocenom i procenom napretka postignutog u primeni Agende 21. Na svojoj drugoj sednici, pripremni odbor }e posti}i saglasnost o tekstu dokumenta koji sadr`I rezultate ocene i procene, kao i zaklju~ke i preporuke za dalje aktivnosti; (b) zasnivana na dogovorenom tekstu ovog dokumenta, tre}a i poslednja glavna pripremna sednica, koja }e se odr`ati na ministarskom nivou u maju 2002. godine, pripremi}e sa`et i jezgrovit dokument koji }e treba da naglasi potrebu za globalnim partnerstvom radi postizanja ciljeva odr`ivog razvoja, ponovo }e potvrditi potrebu za integrisanim i strate{ki usredsre|enim pristupom primeni Agende 21 i ukazati na glavne izazove i mogu}nosti sa kojima se suo~ava me|unarodna zajednica po ovom pitanju. Dokument podnet na dalje razmatranje i usvajanje na Samitu 2002. godine treba da ponovo oja~a, na najvi{em politi~kom nivou, globalnu posve}enost partnerstvu izme|u Severa i
Juga i najvi{em nivou me|unarodne solidarnosti u ubrzanoj primeni Agende 21 i promociji odr`ivog razvoja; 29. Odlu~uje da organizuje tre}u i poslednju glavnu pripremnu sednicu na ministarskom nivou u Indoneziji i prihvata sa zahvalno{}u velikodu{nu ponudu Indonezije da bude doma}in; 30. Nagla{ava da pripremni sastanci i Samit 2002. godine treba da budu transparentni i da poslu`e za efikasno u~e{}e i doprinos vlada i regionalnih i me|unarodnih organizacija, uklju~uju}i finansijske institucije, kao i za doprinos i aktivnu pripremu glavnih grupa, definisanih u Agendi 21. 31. Pozdravlja uspostavljanje specijalnih fondova, podsti~e me|unarodne i bilateralne donatore, kao i druge zemlje koje su u poziciji da to urade, da podr`e pripreme za desetogodi{nju ocenu putem dobrovoljnih priloga specijalnom fondu, te da podr`e u~e{}e predstavnika zemalja u razvoju u regionalnom i me|unarodnom pripremnom procesu i na samom Samitu 2002. godine i podsti~u dobrovoljne priloge radi podr{ke u~e{}u glavnih grupa iz zemalja u razvoju u regionalnom i me|unarodnom pripremnom procesu i na samom Samitu 2002. godine. 32. Poziva Generalnog sekretara da na pedeset{estoj sednici Generalne skup{tine podnese na razmatranje izve{taj o napretku u fazi priprema za Samit 2002. godine, uzimaju}i u obzir, izme|u ostalog, rezultate odr`anih regionalnih sastanaka; 33. Odlu~uje da u okvirni dnevni red svoje pedeset{este sednice, pod ta~kom “@ivotna sredina i odr`ivi razvoj” unese posebnu ta~ku pod nazivom “Sprovo|enje Agende 21 i Program za dalju primenu Agende 21”.
(a) ekonomski aspekti uticaj sezonskih ~inilaca na turisti~ko poslovanje, delovanje konkurencije, mogu}a visoka uvozna zavisnost {to bitno smanjuje ostvareni devizni priliv od turizma, posledice globalizacije, udeo nekvalifikovanih i slabo pla}enih poslova u ukupnoj zaposlenosti, uni{tavanje tradicionalnih oblika zapo{ljavanja (poljoprivreda, ribarstvo); (b) socio-kulturni aspekti gubitak kulturnog identiteta, nestanak tradicionalnog sistema vrednosti, ugro`avanje ljudskih prava, kriminal, prostitucija i dr.; (c) ekolo{ki aspekti emisija {tetnih gasova od strane turisti~kih saobra}ajnih sredstava, ogromno kori{}enje resursa i proizvodnja otpada, zna~ajna potro{nja vode, kori{}enje zemlji{ta u turisti~ke svrhe i dr. Da bi turizam na pravi na~in doprinosio ukupnom razvoju, potrebno je da bude planiran i vo|en na na~in koji doprinosi kvalitetu `ivota lokalnog stanovni{tva. To se posebno iskazuje kroz razli~itost stavova NVO sa Juga i Severa, koja odra`ava, u su{tini, pristupe koji po~ivaju na predominantnosti globalnog zna~aja ponude odnosno tra`nje u ovim delovima sveta. Do pribli`avanja stavova i usvajanja zajedni~ke izjave o misiji do{lo je posebno u protivljenju globalnom razvoju u turizmu koji preti poziciji ljudi u procesu razvoja. Su{tinsko slaganje postignuto je i u odnosu na u~e{}e lokalnog stanovni{tva i zajednica u procesu razvoja turizma, {to je i istaknuto tokom u~e{}a NVO u radu sednice Komisije UN za odr`ivi razvoj 1999. godine. Na~elno zalaganje za primenu koncepta odr`ivog razvoja u kontekstu upravljanja razvojem turizma u Republici Srbiji istaknuto je u Strategiji razvoja turizma Republike do 2010. godine. U vezi sa tim, u Strategiji se isti~e da koncept uskla|enog-odr`ivog i tzv. ograni~enog razvoja u kojem prirodni resursi diktiraju mogu}nosti za postizanje ekonomskih i drugih ciljeva u turizmu, a ne obrnuto, predstavlja jedino ispravan put u strategijskim opredeljenjima. Za Srbiju je to posebno bitno s obzirom na postoje}e prirodne resurse i mogu}nosti... (b) razvoja dru{tveno odgovornog i odr`ivog razvoja turizma; (c) u~estvovati u aktivnostima vezanim za promociju odr`ivog i odgovornog razvoja turizma; (d) u~estvovati u obrazovanju putnika, odnosno turista i {ire javnosti u cilju za{tite prirodnog okru`enja i kulturno-istorijskog nasle|a, odnosno u edukaciji svih u~esnika, uklju~enih u turisti~ko poslovanje u cilju odgovornog pona{anja; (e) sara|ivati sa univerzitetima, stru~nim udru`enjima i drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu, koji se bave stvaranjem osnova za dru{tveno odgovorni i odr`ivi razvoj turizma.