POSEBNI DIO STRUĈNOG ISPITA STRUĈNJAKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Opasnosti i štetnosti pri radu u ordinaciji opće medicine
Kandidat:
Mentor:
Karolina Perić
Vesna Grašo
Zagreb, 2010.
1
Uvod U ovom izlaganju prikazati će se opasnosti i štetnosti kojim su izloţeni zaposlenici u jednoj ordinaciji opće medicine. Glavni rizk jedne ordinacije su štetnosti (biološke) koji kao posljedicu mogu imati bolest, odnosno profesionalno oboljenje. Rizik je pr tom veći, upravo iz razloga što inkubacija pojedinih bioloških uzroĉnika moţe biti i po nekoliko mjeseci, a ako zaposlenici ne poznaju rad na siguran naĉin, odnosno ne koriste osobna zaštitna srestva, prilikom svakog tehnološkog procesa, rizik je visok. U ovom radu prikazati ćemo koje su opasnosti i štetnosti, te koje se mjere mogu poduzeti da bi rizik pao na prihvatljiv . S obzirom da je od 2008. poĉeo proces informatizacije na primarnoj razini zdravstvene zaštite, rad sa raĉunalom nam je dodatni izvor rizika na ovim radnim mjestima. Upravo iz tog razloga postojeće Procjene opasnosti potrebno je revidirati.
2
SADRŢAJ
1.
OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ..................................................................... 5
2.
SREDSTVA RADA KOJA SE KORISTE ............................................................. 7
3.
PROPISI KOJIMA SE UREĐUJE PODRUĈJE RADA ORDINACIJE OPĆE
MEDICINE ................................................................................................................... 9 4.
OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U TEHNOLOŠKOM
PROCESU................................................................................................................. 10 4.1
Mehaniĉke opasnosti .................................................................................................. 10
4.2
Opasnost od elektriĉne struje .................................................................................... 10
4.3
Opasnosti od poţara i eksplozija ............................................................................... 10
4.4
Fizikalne štetnosti ....................................................................................................... 11
4.5
Kemijske štetnosti ....................................................................................................... 11
4.6
Biološke štetnosti ........................................................................................................ 11
4.7
Napori .......................................................................................................................... 12
5.
OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJAJU
UTVRĐENE OPASNOSTI......................................................................................... 13 6.
POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU ....................................................... 15
7.
PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRĐENIH OPASNOSTI, ŠTETNOSTI
ILI NAPORA.............................................................................................................. 17
3
7.1
Analiza radnog mjesta medicinske sestre (BG metoda) ......................................... 17
7.2
Analiza radnog mjesta medicinske sestre (AUVA metoda) .................................... 22
8.
ZAKLJUĈAK ..................................................................................................... 30
4
1. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA
Ordinacija opće medicine, kao osnovna jedinica za pruţanje zdravstvene usluge djeluje na nivou primarne razine zdravstvene zaštite. U pravilu u ordinaciji radi jedan lijeĉnik, koji je poslodavac i jedan medcinski tehniĉar srednje struĉne spreme. Osnovna djelatnost ordinacije opće medicine je pruţanje zdravstvenih usluga korisnicima ove ordinacije. Tehnološki proces se odvija na naĉin, da pacijent, odnosno korisnik ovog tehnološkog procesa, doĊe na šalter i obrati se medicinskoj sestri, koja evidentira njegov dolazak u raĉunalu. Nakon evidencije, korisnik sjeda i ĉeka svoj red, dok ga lijeĉnik ne prozove i obradi, te se opet vraća sestri koja mu po uputama ordinarijusa, ili napravi neki od manjih zahvata ili samo preda uputnice, recepte, doznake ili ostalu dokumentaciju koju je ordinirao ordinarijus. Opasnosti i štetnosti koji mogu nastati u ovom tehnološkom procesu susrećemo na razini i administrativnog dijela, i dijela obrade pacijenta koji se obavlja u previjalištu. TakoĊer, neizostavan je i stres koji je posljedica direktnog i kontinuiranog rada s ljudima, kao korisnicima tehnološkog procesa. Tehnološki proces koji se odnosi na obradu pacijenata, je razliĉit ovisno o tome, što je kojem korisniku potrebno, uz uvjet da se to moţe odraditi na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Tu govorimo o : manjim obradama rana, davanje intramuskularne i intravenozne terapije, provoĊenje antitetanusne zaštite i sliĉno. Kao posljedica tehnološkog procesa, nastaje kontaminirani materijal (igle, zavojni materijal, šprice, komprese) koji se mora propisno odlagati u odgovarajuću ambalaţu. Jedan od najvećih rizika koji se pojavljuju u ovom procesu su biološke štetnosti. Rizik je visok upravo iz razloga jer se to smatra visokim rizikom. Naime, inkubacija pojedinih uzroĉnika razliĉitih bolesti, moţe biti i do nekoliko mjeseci. Broj osiguranih osoba pojedinih ordinacija varira od tisuću do dvije i pol tisuće, iz ĉega proizlati da su zdravstveni radnici u kontaktu sa pedeset do šezdeset osiguranika na dan.zbog velikog broja posjeta, zbog radnog vremena koji se preklapa s drugom smjenom i zbog subjektivnog vezanja sa osiguranicima, rizik od bioloških štetnosti (virusi, gljivice, bakterije ) je izrazito velik. Potrebno je napomenuti da ponekad za vrijeme radnog vremena lijeĉnik i medicinska sestra odlaze na teren u takozvane kućne posjete. Kućne posjete se obavljaju u prijevoznim
5
sredstvom poslodavca. Na teren se ide u sluĉaju hitnoće, ili kod obilaska teških i nepokretnih bolesnika, gdje se obavlja lijeĉniĉki pregled, odnosno primjena terapije u kući bolesnika. U tim situacijama ponekad nije moguće otkloniti sve rizike prilikom obavljanja pregleda, pa je neophodno da se na intervenciju nosi lijeĉniĉka torba koja u sebi sadrţi sva potrebna osobna zaštitna sredstva (jednokratne rukavice, jednokratne maske, alkohol za dezinfekciju i sl). Što se tiĉe administrativnog dijela, štetnosti koje mogu nastati odnose se na kontinuirani rad za raĉunalom. I lijeĉnik i medicinska sestra, odnosno zdravstveni radnici rade duţe od 4 sata za raĉunalom. Sukladno Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s raĉunalom ĉl 8 potrebno je zaposleniku osigurati odmor u trajanju od 5 minuta, svakog sata, ako ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika.Prilikom uvoĊenja informatizacije u ordinacije opće medicine, zdravstevni radnici su sukladno istom pravilniku obavili ljeĉniĉki pregled kod specijaliste oftamologa, i svake dvije godine odlaze na periodiĉne preglede, o ĉemu se vodi propisana dokumentacija.
6
2. SREDSTVA RADA KOJA SE KORISTE Sredstva rada koja se koriste u ordinaciji opće medicine su : -prostor u kojima se obavlja djelatnost (previjalište, lijeĉniĉka soba, soba za medicinsku sestru, ĉekaonica, sanitarni ĉvor) -raĉunalska konfiguracija (ekrani, raĉunalo, tipkovnica, miš, printeri) -namještaj (stolovi, stolice, ormarići drveni i metalni, kreveti) -sterilizator -EKG aparat -materijal za obradu rana (zavoji, sterilne i nesterilne komprese, sredstva za dezinfekciju rana, skalperi, pincete, bubreţnjak, mikropore, kante za infektivni otpad) -materijal za davanje ampulirane terapije (igle, šprice, vata, alkohol, ampule,kante za oštre predmete) -materijal za pregled pacijenata (špatule, otoskop,stretoskop) -prijevozno sredstvo (automobil) poslodavca. Prostor jedne ordinacije opće medicine sastoji se od previjališta, sestrinjske sobe, lijeĉniĉke sobe, ĉekaonice i sanitarnog ĉvora za osoblje i za bolesnike.Prostor se nalazi u prizemlju stambene zgrade, gdje je osiguran pristup vozilu hitne pomoć u sluĉaju hitne intervencije, i parkiralište za parkiranje korisnika ovih prostorija. TakoĊer se nalazi i pristup za invalide, koji je povezuje parkirališe sa ulazom o ordinaciju. Ulaz u prostor se sastoji od glavnih vrata koja vode u ĉekaonicu, te od pomoćnog ulaza koji zadovoljava širinu prolaza za nosila. Visina svih prostorija iznosi 3 metra. U svim spomenutim prostorijama na podu nalaze se keramiĉke ploĉice koje se lako odrţavaju. Zidovi su obojani bijelom bojom. Previjalište od 20 kvadratnih metara ima direktni pristup sa parkirališta, i povremeno se koristi kad je potrebno unijeti odnosno iznijeti pacijenta na nosilima. TakoĊer je sobnim vratima povezan sa ĉekaonicom. Prozori na previjalištu se mogu otvoriti i na svakom od njih
7
nalaze se brisoleje. U previjalištu se nalaze drveni i mentalni ormari, dva stolića, stolica,umivaonik , jedan krevet. U drvenim ormarima ĉuvaju se lijekovi, materijal za previjanje, materijal za davanje intravenozne i intramuskularne terapije, Ekg aparat, jednokratne i sterilne rukavice, jednokratne maske. U mnetalnom ormariću ĉuva se antišok terapija i narkotici. Taj ormarić je zakljuĉan i za vrijeme radnog vremena, a kljuĉ se nalazi kod poslodavca. Mali stolić sluţi kao podloga za sterilizator u kojem se povremeno steriliziraju metalni predmeti (peani, škare, pincete, bubreţnjak, zavojni materijal). Prilikom svake sterilizacije stavlja se kontrolna traka i vodi se evidencija sterilizacije. Na drugom stoliću nalaze se kante za infektivni otpad i oštre predmete.Kanta za infektivni otpad je crne boje, volumena 20 litara sa poklopcem koji se moţe hermetiĉki zatvoriti, obiljeţena crvenom naljepnicom na kojoj piše infektivni otpad. Ţuta kanta, volumena 2 litre sa pokopcem koristi se za oštre predmete,izraĊena od tvrde plastike sa porpisnom etiketom, na kojoj piše opasni medicinski otpad. Kante se prazne jednom tjedno, od strane ovlaštene ustanove, te se vodi propisana evidencija. Uz umivaonik nalaze se sredstva za dezinfekciju i pranje ruku, te jednokratni ubrusi. Umivaonik je spojen na toplu i hladnu vodu. U sobi za medicinsku sestru nalazi se stol, stolica, raĉunalo, metalni ormar te umivaonik. Stol i stolica ispunjavaju ergonomske zahtjeve. Stol je podesiv po visini, dovoljne veliĉine da na njega stane kompletna raĉunalska oprema. Umivaonik je spojen na toplu i hladnu vodu i kraj njega se nalazi sredstvo za pranje ruku i jednokratni ubrusi. U metalnim ormarima nalaze se kartoni pacijenata koji su zakljuĉani i u pravilu se ne koriste. Na prozorima nalaze se brisoleje i prozori se mogu otvarati. U lijeĉniĉkoj sobi nalazi se stol, raĉunalo, dvije sjedalice, krevet, metalni ormarić, te umivaonik koji je takoĊer spojen na toplu i hladnu vodu. Stol je dovoljne veliĉine da na njemu stane raĉunalo.Stolica je ergonomski podesiva. Krevet je presvuĉen skajom, koji se lako odrţava, te se na njemu nalazi rola papira koja se mjenja nakon svakog pacijenta. Metalni ormarići su garderobni ormarići za lijeĉnika i medicinsku sestru. Prozor je moguće otovoriti samo na kipu, te se na njemu nalaze brisoleje. U ĉekaonici se nalaze klupe. Ĉekaonica je 25 metara kvadratnih i smještena je tako da povezuje sve ostale prostore. Sanitarni ĉvor je napravljen tako da imamo predulaz u kojem je smješten umivaonik sa hladnom vodom, sredstva za pranje ruku i papirnati ruĉnici, te se tu još nalazi zakljuĉani ormarić u kojem se ĉuvaju sredstva za ĉišćenje. Na vratima se nalazi oznaka za wc za osoblje, i wc za pacijente. Na sanitarnom ĉvoru nema prozora ali se nalazi ventilacija, koja je ispravna hodniku.
8
3. PROPISI KOJIMA SE UREĐUJE PODRUĈJE RADA ORDINACIJE OPĆE MEDICINE
U nastavku će se dati tabliĉni prikaz propisa kojima se odreĊuje podruĉje zdravstvene djelatnosti Propisi kojima se svakodnevno ureĊuje podruĉje zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika u ordinaciji opće medicine.
R.B.
Podruĉje koje obraĊuje
Naziv propisa
1.
Zakon o radu (Narodne novine 149/09)
Općenito, sva podruĉja
2.
Zaštita na radu
3.
Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) Zakon o zaštiti od poţara (Narodne novine br. 58/93., 107/07.)
4.
Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 82/94., 128/99.)
Zaštita okoliša
5.
Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehniĉke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti 121/03 Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s raĉunalom (Narodne novine br. 69/05.)
Sredstva rada
Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i ureĊaje ( Narodne novine6 /84, 42/05) Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehniĉke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ( Narodne novine 12/03) Pravilnik o graniĉnim vrijednostima izloţenosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graniĉnim vrijednostima (Narodne novine 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08) Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Narodne novine br. 48/97., 114/02., 126/03.)
Sredstva rada
6. 7. 8. 9.
10.
Tablica 1.
Zaštita od poţara
Sredstva rada
Sredstva rada Ispitivanje radnog okoliša
ZNR Izrada revizije odnosno procjene opasnosti
Popis propisa kojima se uređuje područje zaštite zdravlja i sigurnosti
9
4. OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U TEHNOLOŠKOM PROCESU
4.1 Mehaničke opasnosti Mehaniĉke opasnosti koje se pojavljuju u ovom tehnološkom procesu su posjekotine, odnosno ubodne ozljede, opekotine, pad na istoj razini. Sama ubodna rana, ne prestavlja veliki rizik za zdravlje radnika, je su to mali ubodi od sterilnih igala, ali ako se radi o ubodnoj rani na kontaminiranu, odnosno korištenu iglu, onda koa posljedicu moţemo imati i biološke štetnosti. Vjerovatnost od nastanka opekotina je takoĊer minimalna, odnosno rizik je prihvatljiv. Dio opekotine moţe doći samo u sluĉaju ako se nakon procesa suhe sterilizacije, koja se obavlja na 180 stupnjeva, ide odmah vaditi sterilizirani pribor. Pad na istom nivou je moguć, jer su sve površine glatke i keramiĉke, a s obzirom da velika većina ordinacija dijeli prostor ( rad u smjenama) spremaĉice imaju obvezu iza radnog vremena jutarnje, odnosno veĉernje smjene, preći sve površine. Usljed nepaţnje moţe doći do poskliznuća, a kao posljedica moţe nastati uganuće skoĉnog zgloba. Rizik od mehaniĉkih opasnosti na ovim radnim mjestima je prihvatljiv.
4.2 Opasnost od električne struje Opasnost od elektriĉne struje u ordinaciji opće medicine ne postoji. Ispravnost elektorinstalacija ispituje se u redovnom zakonskom roku od strane ovlaštene vanjske firme.
4.3 Opasnosti od požara i eksplozija Opasnost od eksplozije u ovom tehnološkom procesu ne postoji. Opasnost od poţara moguća je jedino usljed neispravih instalacija, i neispravnog sterilizatora.
10
4.4 Fizikalne štetnosti
Nepovoljni mikroklimatski uvjeti mogu nastati pogotovo u zimskim mjesecima. S obzirom da je zakonska obveza ordinacije,osigurati trajno grijanje , u većini sluĉajeva radi o grijanju preko klima ureĊaja. S druge strane, zbog širenja virusnih bolesti u vrijeme gripe, i drugih epidemija, potrebno je redovito i ĉestoprovjetravanje, i u tom sluĉaju postoji opasnost za zdravlje radnika, jer radnici moraju raditi u njihovim uniformama, a razlike u temperaturi izmeĊu grijanja i provjetravanja znaju varirati i do 15 stupnjeva. Rizik od nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta je prihvatljiv. Nedovoljna osvjetljenost, odnosno neusklaĊenost dnevnog svijetla i umjetne rasvjete ponekad mogu dovesti do blještanja prilikom rada sa raĉunalom, tako da je potrebno mjerenje i naći rješenje za izbjegavanje blještanja. Kad se u tehnološkom porcesu obavljaju precizni zahvati (šivanje, vaĊenje šava) potrebna je jaĉa svjetlost od dopuštene. Za naglasiti je da takav tehnološki postupak traje kratko i da nije uĉestao. Razina rizika od neodgovarajuće rasvjete je prihvatljiva. Buke, vibracije i štetnih zraĉenja u ovom tehnološkom porcesu nema.
4.5 Kemijske štetnosti U tehnološkom procesu moguće je da se kod zdravstvenog radnika, stvori alergijska reakcija na lateks i na jod, koji je sastavni dio potrebnog materijala prilikom obrada rada. S obzirom da se radi o individualnoj alergiji kod zaposlenika, ako nam zaposlenik ne reagira na ove tvari, rizika nema, u svakom drugom sluĉaju vjerojatnost rizika ovisi o alergijskoj reakciji.
4.6 Biološke štetnosti U ovom tehnološkom procesu najveći rizik prestavljaju biološke štetnosti, koje se prenose krvlju i drugim izluĉevinama, i uzroĉnici su korniĉnih bolesti (razliĉite vrste hepatitisa, SIDA, tuberkuloza). Osim bioloških uzroĉnika koji izazivaju kroniĉne bolesti, imamo rizik i od akutnih bolesti u pojedinom periodu (epidemija enterokolitisa, gripe, salmonele i sl). Isto tako, u ovom procesu biološke štetnosti su specifiĉne, jer preko kontaminiranog materijala moguće je da doĊu do okoliša i na takav naĉin budu izvor rizika za cjelokupno puĉanstvo.
11
4.7 Napori Prilikom obavljanja tehnološkog procesa u ordinaciji opće medicine dolaze do izraţaja i statodinamiĉki i psihofiziĉki napori. Što se tiĉe statodinamiĉkih napora, imamo neprirodan poloţaj tijela koji se uglavnom pojavljuje kod obrade rana, gdje se ponekad treba duţe vremena zadrţati u neprirpodnom poloţaju. Kod psihofiziĉkih napora rizik proizlazi iz smjenskog rada, povremenog terenskog rada (hitnoće, odnosno kućne posjete) odogovrnosti za ţivot i zdravlje drugih osoba. Za obavljanje ovih poslova potrebna je maksimalna koncentracija, jer rizik koji proizaĊe od nestruĉnog rada koji moţe biti uzorkovan stresom na poslu naštetiti osobama koji koriste ove usluge.
12
5. OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJAJU UTVRĐENE OPASNOSTI Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. ) u ĉl. 9 postavljaju jasan naglasak na osnovna pravila zaštite na radu, ona pravila koja se uklanja ili smanju opasnost na sredstvima rada. U svim prostorijama, odnosno lijeĉniĉkoj sobi, sobi za medicinske sestre, previjalištu, ĉekaonici i sanitarnom ĉvoru provedene su mjere sigurnosti od udara elektriĉne struje (dijelovi pod naponom su dobro zatvoreni i osigurani od sluĉajnog dodira). GraĊevina u ĉijem se prizemlju nalazi prostor ordinacije zaštićena je od atmosferskog praţenjenja (groma) na naĉin da graĊevina posjeduju ispravnu i redovno ispitivanu i odrţavanu gromobransku instalaciju. Spreĉavanje nastanka poţara i eksplozija se postiţe na naĉin da su i lijeĉnik i mendicinska sestra osposobljeni za poĉetno gašenje poţara, te se u svakom prostoru ordinacije nalazi aparat za poĉetno gašenje poţara, koji je redovito pregledan od strane ovlaštene institucije. Na mjestima na kojima se nalaze aparati za poĉetno gašnje poţara, vidljive su oznake istih. Isto tako je osigurana rasvjeta u sluĉaju nuţde, odnosno nestanka elektriĉne enrgije, te je bitno spomenuti da su evakuacijski putevi propisno oznaĉeni. Osigurana je potrebna radna površina radnog prostora, svi putevi po kojima se kreću zdravstveni djelatnici odrţavaju se ĉistima i prohodnima . Ĉistoća radnih prostora osigurana je naĉin da ordinacija ima sklopljen ugovor sa vanjskom firmom, koja ĉisti sve podove najmanje dva puta na dan. Osigurana je potrebna temperatura i vlaţnost zraka kao i ograniĉenje brzine kretanja zraka na naĉin da se koristi prirodna ventilacija, odnosno da se zatvaraju vrata/prozori kako bi se sprijeĉio nastanak nepoţeljnog propuha. Temperatura se regulira klima ureĊajima. Štetne tvari koje smo spomenuli, jod i lateks, rješavamo na naĉin da se jednokratne rukavice od lateksa, zamjene drugim jednokratnim rukavicama, a ako djeltnik ima alergiju na jod, tada prilikom rada koristi pomoćna sredstva, pincete, odnosno izbjegava direktni dodir alergena sa vlastitom koţom. U svim prostorima ordinacije, sukladno vaţećem pravilniku, osigurani su sanitarni ĉvorovi za bolesnike i za zdravstvene radnike, sa pripadajućim umivaonicima, toplom i hladnom vodom, koji se redovito odrţavaju u ispravnom stanju i ĉistom stanju.
13
U svim prostorima osigurana je potrebna rasvjeta mjesta rada i radnog okoliša. Uglavnom se radi o dnevnom svjetlu, a prilikom noćnog rada, koristi se prisilna rasvjeta odgovarajuće jakosti. Svi prozori na sebi imaju brisoleje, kojima je po potrebi moguće zaštiti pojedino mjesto rada od prevelikog blještenja, pogotovo kad se radi za raĉunalom. Osnovnim pravilima zaštite na radu, moguće je djelomiĉno ukloniti izvore opasnosti na radnom mjestu.
14
6. POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. ) u ĉl. 10 kaţe da se posebna pravila zaštite na radu primjenjuju nakon osnovih pravila, a odnose se na radnika i tehnološki proces. Što se tiĉe zapošljavanja malodobne osobe na ovim radnim mjestima, to je nemoguće, jer osobe koje rade u ordinaciji moraju biti minimalno SSS sa poloţenim struĉnim ispitom, odnosno VSS sa poloţenim struĉnim ispitom. Jasno je zakonom propisano da se samo takve osobe mogu zaposliti na tim radnim mjestima, što se dokazuje radnom knjiţicom i potrebnim Licencama. Prilikom prvog zapošljavanja radnika, isti se upućuje na tzv. prethodni lijeĉniĉki pregled kod specijaliste medicine rada s kojim poslodavac ima sklopljen ugovor. Sukladno Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s raĉunalom (Narodne novine br. 69/05.) ĉl. 3, smatraju se i vode kao radna mjesta s posebnim uvjetima rada, na kojima radnik radi ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana s raĉunalom sa zaslonom. Radnici se sukladno ĉl. 10. spomenutog Pravilnika redovito svake dvije godine upućuju na periodiĉni pregled vida specijalistu medicine rada. Medicinska sestra je osposobljena za rad na siguran naĉin, kako toeretski tako i praktiĉno. Uĉenici koji se s vremenom kod poslodavca pojavljuju u ulozi praktikanata (obiĉno medicinske sestre na pripravniĉkom staţu, ili u toku školovanja)
kontinuirano su pod
vodstvom osposobljene medicinske sestre, s naglaskom da mogu usvojiti samo teoretska znanja, a što se tiĉe praktiĉnog dijela, ne obavljaju nikakve poslove. Za medicinsku sestru , vodi se propisana evidencija o osposobljenosti za rad na siguran naĉin odnosno EK-1. Medicinskoj sestri su dostupne pisane upute za rad na siguran naĉin, i vidljivo su oznaĉene na posebnim mjestima rada (prostor za pregled pacijenata). Na boĉnom zidu kraj ulaznih vrata nalazi se zelena oznaka za izlaz. Na mjestima gdje se nalaze aparati za gašenje poţara nalaze se propisane crvene oznake.. Osobna zaštitna sredstva prvenstveno se odnose na unifromu, u kojoj zaposlenici rade, adekbvatnu obuću te jednokrtne rukavice i zaštitne maske, koje moraju biti uvijek dostupne i na raspologanju. Poslodavac je duţan voditi raĉuna da zaposlenik uvijek prilikOm obavljanja tehnološkog procesa koristi zaštitne rukavice, a periodiĉno zaštine maske. TakoĊer je duţnost radnika, da koristi iste. Smatramo da je korištenje osnovnih zaštitnih srestava jedna od
15
najvaţnijih metoda za sprijeĉavanje rizika od bioloških uzroĉnika, koji u ovom tehnološkom procesu mogu izazvati najteţe posljedice. Procjenom opasnosti propisana je za svako radno mjesto osobna zaštitna oprema, koja zaposlenima stoji na raspolaganju, odnosno oprema koju medicinska sestra i lijeĉnik pri svakodnevnom obavljavanju aktivnosti koriste.
16
7. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRĐENIH OPASNOSTI, ŠTETNOSTI ILI NAPORA S obzirom da u ordinaciji opće medicine postoje dva radna mjesta (lijeĉnika i medicinske sestre) napraviti ćemo prikaz analize za radno mjesto medicinske sestre. Analizirati ćemo procjenu radnog mjesta medicinske sestre prema BG i AUVA metodi.
7.1 Analiza radnog mjesta medicinske sestre (BG metoda) A)opći radni podaci o radnom mjestu
1. Radno mjesto :medicinska sestra 2. Struĉnost kao uvjet zapošljavanja : SSS zdravstvenog rada, Licenca za samostalni rad 3. Radno vrjieme : Rad i prvoj i drugoj smjeni , 40 sati tjedno Dnevni odmor-subota i nedjelja Dnevna stanka: pola sata tokom radnog dana 4. Broj zaposlenih na radnom mjestu :1 od toga 1 ţena ( invalida rada nema, kao ni mlaĊih od 18 godina) 5. Poslovi i radni zadaci : samostalno vodi administrativni dio posla, sudjeluje uz nadzor poslodavca u manjim i većim opskrbama radna, samostalno davanje intramuskularne i intravenozne terpaije, u pratnji poslodavca odlazak na teren te drugi poslovi na razini primarne zdravstvene zaštite po nalogu poslodavca. 6. Lokacija/ mjesto rada : prostor ordinacije, te odlazak u kućne posjete na razliĉitim lokacijama unutar općine. 7. Sredstva rada kojima rukuje : vozilo na motorni pogon, sterilizator, EKG aparat, ljekovi, razliĉiti materijal za obradu i sanaciju rana, te davanje terpaije. 8. Opasne radne tvari : jod, latex B)posebne mjere zaštite koje se primjenjuju na radnom mjestu 1. Rad osiguranja s povećanim trajanjem: ne primjenjuje se 2. Poslovi s posebnim uvijetima rada : da , sukladno Pravilniku o poslovnima sa posebnim uvjetima rada ĉl. 3 stavak 18.
17
3. Osposobljavanje za rad na siguran naĉin utvrĊena je obveza osposobljavanja za rad na siguran naĉin provedba : zaposlenica na ovom radnom mjestu osposobljena je za rad na siguran naĉin, o ĉemu postoji odgovarajuća dokumentacija i evidencijski karton. 4. posebne upute za rad na siguran naĉin : osigurane su pisane upute na sredstvima rada koje se odnose na opasnoti i štetnosti za zaposlenicu. Na mjestima, sredstvima rada, evakuacijskim putevima te instalacijama nalazi se propisani znakovi sigurnosti. 5. osobna zaštitna sredstva : utvrĊivanje i provedba
Zaštitna sredstva i oprema
Rok zamjene ( mjeseci )
Zaštitna sredstva koja nisu dodjeljena
Tablica 2.
Radno odijelo
12
Zaštitne cipele
12
Jednokratna zaštitna maska
Svakodnevno
Jednokratne rukavice
Svakodnevno
Jednokratne sterilne rukavice
Prema potrebi
Zaštitna nepromočiva bunda
Prema potrebi
Reflektirajući prsluk
Prema potrebi
nije dodjeljeno
Popis osobnih zaštitnih sredstava
C) Podaci o ozljedama i profesionalnim bolestima na radnom mjestu Na ovom radnom mjestu u posljednjih 5 godina nije bilo ozljeda na radu, niti profesionalnih oboljenja, ali evidentiramo 1 bolest vezanu uz rad (gripa).
18
SESTRA POSLJEDICA
Ozljeda
Bolest Profesionalna
Vrsta
Teţina Vrsta
1 MEHANIĈKE OPASNOSTI: Posjekotine
Ubodne rane
pad na istoj razini FIZIKALNE šTETNOSTI Nepovoljni mikroklimatski uvjeti
Nedovoljna osvjetljenost
2 ĉesto
povremeno
rijetko
3 IZVOR / UZROK : korištenje škara, sklapera STANJE ZAŠTITE: Zaposlenica je osigurana za rad na siguran naĉin IZVOR / UZROK : korištenje sterilnih I kontaminiranih igala STANJE ZAŠTITE: Koriste se jednokratne rukavice, I posude za odlaganje oštrih predmeta IZVOR / UZROK obavezno ĉišćenje radnih površina prije , nakon I u toku radnog vremena STANJE ZAŠTITE: Prilokm ĉišćenja oznaĉava se sklisko podruĉje
4
5
6
II
Porezotine,
C-E
II
Porezotina, otvorena rana
A
I
Uganuće skoĉnog zgloba,išćešenje, prijelom
C
7
U vezi s radom
Teţina
Vrsta
Teţina
8
9
10
RIZIK
IZVOR / UZROK NASTANKA, ŠTETNE POSLJEDICE I STANJE ZAŠTITE
Vjerojatnost
OPASNOST
Izloţenost
ANALIZA RIZIKA NA RADNOM MJESTU : MEDICINSKA
11 1-2
Hepatitis A, B, C
C-D
0-5
1-4
povremeno
IZVOR / UZROK : provjetravanje STANJE ZAŠTITE: Osobna zaštitna sredstva na raspolaganju.
II
prehlade
A-B
0-1
povremeno
IZVOR / UZROK : ne usklaĊenost dnevnog svjetla i umjetne rasvjete, specifiĉni zahvati (šivanje rana, vaĊenje šavova) STANJE ZAŠTITE: Na svim prozorima nalaze se brisoleje, zaposlenica odlazi na pregled vida kod specijaliste, o ĉemu se vodi porpisa dokumentacija i evidencija
II
bez posljedica
A-B
0-1
19
1 KEMIJSKE ŠTETNOSTI Alergijske reakcije
BIOLOŠKE ŠTETNOSTI Virusi, bakterije, gljivice STATODINAMIĈKI NAPORI Neprirodan poloţaj tijela PSIHOFIZIĈKI NAPORI Stres, smjenski rad,povreemni rad na terenu
2
rijetko
ĉesto
povremeno
povremeno
3 IZVOR / UZROK : alergija na sredstva rada (jednokratne rukavice, jod) STANJE ZAŠTITE: Na raspolaganju su pincete koje onemogućavju direktni ontakt sa alergenom, zamjenjena osobna zaštitna sredstva IZVOR / UZROK :obrada rana, davanje terapije, razliĉiti postupci oko pruţanja prve pomoći na terenu voţnja noću, ili u uvjetima lošije vidljivosti STANJE ZAŠTITE: Jednokratne rukavice, maske, IZVOR / UZROK : obrada rana, administrativni poslovi STANJE ZAŠTITE: Korištenje ergonomskih stolaca,upute za rad na siguran naĉin IZVOR / UZROK : potrebna maksimalna koncentracija prilokm rada STANJE ZAŠTITE: Dnevni odmor, dnevna stanka, tjedeni odmor,
20
4
5
6
7
8
I
III
Tuberkuloza, hepatitis A, B, C
C-E
9
10
11
dermatitisi
A-C
0-1
Gripe, enterokolitisi
A-B
0-7
A
0-1
B-C
1-2
II
Bez posljedica
II
Razne psihiĉke smetnje
Matrica za iskazivanje rizika
- rizik je iskazan brojem od 0 do 10 koji se nalazi u sjecištu reda i stupca prema sljedećoj matrici Teţina štetne posljedice / ozljeda
Vrlo laka
Laka
Srednje teška
ozljeda
ozljeda
ozljeda
Teška ozljeda
Vrlo teška, smrtna, ili
Vjerojatnost
skupna ozljeda Trajne štetne posljedice / bolest
aktualizacije opasnosti
Trajne posljedice Posljedice
Posljedice
Bez ikakvih koje trajno koje posljedica
koje
uzrokuju Znaĉajno radne ograniĉena
mogu gubitak
ne utjeĉu na ograniĉiti
sposobnosti, koje ţivotna
radnu
radnu
dijelom
aktivnost,
sposobnost
sposobnost
ograniĉavaju
smrtna bolest
ţivotnu aktivnost; bolest progresivne prirode A
B
C
D
E
0
0
0
1
1
0
0
1
3
4
0
1
2
5
7
I vrlo malo vjerojatno; moguće ali neuobiĉajeno
II vjerojatno; moguće u odreĊenim okolnostima
III vrlo vjerojatno; moţe se
21
ili
oĉekivati
IV sigurno; nesumnjivo;
0
1
3
7
10
usljeĊuje
Znaĉenje veliĉine rizika u smislu hitnosti poduzimanja mjera zaštite je sljedeće: Rizik
Broj (vrijednost)
prihvatljiv rizik
0
Mjere ne treba poduzimati mjere, odrţavati sustav
mali rizik
1-2
potrebno planirati poduzimanje mjera u roku 6 mjeseci
srednje velik rizik
3-4
potrebno planiranje mjera u kratkom roku (3 mjeseca)
veliki rizik
5-7
potrebno planiranje mjera odmah
osobito veliki rizik
10
Zaustaviti proces rada u podruĉju opasnosti
7.2 Analiza radnog mjesta medicinske sestre (AUVA)
1) Vrste opasnosti i štetnosti: - mehaniĉke opasnosti - padovi i rušenja - kemijske štetnosti - biološke štetnosti - nepovoljni klimatski uvjeti - neodgovarajuća rasvjeta - nefiziološki poloţaj tijela - psihofiziološki napori.
22
2) Podjela opasnosti i štetnosti prema mjestima rada . UKLJEŠTENJE DIJELOVA TIJELA
a PROSTOR ORDINACIJE
OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
1. lijeĉniĉka soba
Biološke
štenosti,
neodgovarajuća
rasvjeta,sihofiziološki napori 2. soba za medicinske sestre
Neodgovarajuća rasvjeta
3. previjalište
Biološke štetnosti, neodgovarajuća rasvjeta, nefiziološki poliţaj tijela,kemijske štetnosti, mehaniĉke opasnosti
4. ĉekaonica
Psihofiziološki napori, paodvi i rušenja
5. sanitarni ĉvor
Padovi i rušenja
#)3
3) Prikaz analize rizika
AR RADLLLGF fgggNIKA S PREDMETOM 1.1 PAD PREDMETA NA RADNIKA . PROCJENA RAZINE RIZIKA OZLJEDA
VRSTA OPASNOSTI
1
2
VRSTE OZLJEDE
Mehaniĉke opasnosti
Ogrebotine, ubodi, posjekotine
Padovi i rušenja
, nagnjeĉenja, išĉašenja, prijelomi,
23
VJEROJATNOST NASTANKA OZLJEDE I–V
RAZINA TEŢINE OZLJEDE A–E
RAZINA RIZIKA
I – vrlo mala mogućnost nastanka
A-nema opasnosti po ţivot, beznaĉajno oštećenje organa, funkcija odrţana – ogrebotine, manje modrice
a – optimalni uvjeti rada rizik zanemariv, prihvatljiv
II – postoji, vrlo rijetko (neobiĉajeno)
B – nema opasnosti za ţivot lako oštećenje organa, privremeno oštećenje funkcije, radna nesposobnost
a-optimalni uvjeti rada, rizik zanemariv, prihvatljiv
a-e
kratkotrajna modrice nagnjeĉenja posjekotine
–
Opaska: 1. Mehaniĉke opasnosti – prilikom redovitog rada zaposlenog na radnom mjestu medicinska sestra moguća je pojava mehniĉkih opasnosti koje se manifestiraju kao ogrebotine u ubodne rane. Zaštitna mjera: uporaba jednokratnih rukavica, rad na siguran naĉin. Padovi i rušenja – postoji mogućnost pada na istoj razini, izazvanih mokrim podovima za vrijeme ĉišćenja.. Zaštitne mjere zaštite: organizacijsko rješenje-obustaviti rad dok se pvršina ne osuši, eventualno zabraniti pristup u prostore koji se ĉiste.
24
PROCJENA RAZINE RIZIKA BOLESTI VRSTA OPASNOSTI
BOLEST PROFESIONALNA
U SVEZI S RADOM
VJEROJATNOST NASTANKA BOLESTI
RAZINA TEŢINE BOLESTI
RAZINA RIZIKA
3
KEMIJSKE ŠTETNOSTI
NE
NE
I – vrlo mala mogućnost nastanka
A-bez ikakvih posljedica
a-optimalni uvjeti rada
4
BIOLOŠKE ŠTETNOSTI
DA
NE
III – postoji pod odreĊenim okolnostima
c – rizik postoji, preostali rizik
5
NEPOVOLJNI UVJETI
NE
DA
II-postoji vrlo rijetko (neobiĉajeno)
C – posljedice koje mogu ograniĉiti radnu sposobnost B-posljedice koje bitno ne utjeĉu na radnu sposobnost
6
NEODGOVARAJUĆA RASVJETA
NE
DA
7
NEFIZIOLOŠKI TIJELA
NE
DA
8
KLIMATSKI
POLOŢAJ
PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI
NE
DA
II-postoji vrlo (neobiĉajeno)
rijetko
II-postoji vrlo (neobiĉajeno)
rijetko
II – postoji, vrlo rijetko neobiĉajeno
B-posljedice koje bitno ne utjeĉu na radnu sposobnost B-posljedice koje bitno ne utjeĉu na radnu sposobnost B – posljedice koje bitno ne utjeĉu na radnu sposobnost
b-uvjeti koji pribliţno odgovaraju optimalnim uvjetima b-uvjeti koji pribliţno odgovaraju optimalnim uvjetima b-uvjeti koji pribliţno odgovaraju optimalnim uvjetima b – rizik prihvatljiv
Opaska: 4. biloške štetnosti- nastaju kao posljedica tehnološkog procesa, u kontaktu s kontaminiranim materijalom osiguranika. Zaštitna mjera : rad pod nadzorom poslodavca, korištenej osobnih zaštitnih sredtava (jednkratne rukavice, jednokratna maska, zaštitna odjeća) saniranje mjesta rada nakon obavljenog procesa, odvajanje konatminiranog otpada u adekvatnu ambalaţu, rad na siguran naĉin. 5. nepovoljni klimatski uvjeti – izazvani su zbog potrebe provjetravanja prostorija da bi se negativno djelovalo na biološke uzroĉnike za rijeme epidemije gripe. Zaštitna mjera : provjetravati prostoriju po prostoriju, korisiti dodatna osobna zaštitna sredstva (zaštitni prsluk). 6. Neodgovarajuća rasvjeta – u radnom prostoru prekla se dnevno svjetlo (mogućnost blještenja) i umjetna rasvjeta. Prilikom specifiĉnih malih zahvata potrebno je korisiti dodatnu jaĉu rasvjetu .Zaštitna mjera : Brisoleje na prozorima koje se mogu spuštati i dizati. 7. Nefiziološki poloţaj tijela – radno mjesto medicnske sestre ima nefiziološki poloţaj tijela kod administrativnih poslova i ponekih malih obrada rana : Zaštitna mjera : ergonomski stolac, rad na siguran naĉin, korištenje propisanih pauza za vrijeme dugotrajnog rada za raĉunalom 8. Psihofiziološki napor – postoji mogućnost pojave stresa i stresnih situacija. .
25
MOGUĆNOST (VJEROJATNOST) NASTANKA OZLJEDE, PROFESIONALNE BOLESTI ILI BOLESTI U SVEZI S RADOM STANJE ZAŠTITE IZLOŢENOST OPASNOSTIMA, ŠTETNOSTIMA, NAPORIMA
U SKLADU SA ZAHTJEVIM A
SREDNJOROĈN O POTREBNE MJERE
KRATKOROĈN O POTREBNE MJERE
NUŢNO TRENUTNO PODUZETI MJERE
ODMAH PREKINUTI RAD
5
4
3
2
1
Gotovo nikada vrlo rijetko/rijetko
1
I
I
I
II
III
Povremeno
2
I
II
II
III
IV
Uĉestalo
3
II
II
III
IV
V
4
III
III
III
IV
V
5
III
III
IV
V
V
Preteţni radnog vremena
dio
Cijelo radno vrijeme
26
KLASIFIKACIJA TEŢINE OZLJEDA TEŢINA OZLJEDE
OZLJEDA Nema
opasnosti
beznaĉajno
Vrlo laka
RAZINA
za
oštećenje
ţivot, organa,
A
funkcija odrţana, radna sposobnost odrţana
–
ogrebotine,
manje
modrice Nema opasnosti za ţivot, lako oštećenje
Laka
organa,
oštećenje
privremeno
funkcije,
nesposobnost
B
radna –
kratkotrajna
modrice, nagnjeĉenja, posjekotine Privremena nesposobnost za rad – Srednje teška
rane,
ubodi,
razderotine,
veća
C
nagnjeĉenja, išĉašenja, prijelomi Stvarna opasnost za ţivot, trajno Teška
oštećenje trajna
ili
uništenje
radna
organa,
D
nesposobnost,
iznakaţenje
–
amputacija,
zgnjeĉenje
organa,
višestruke
ozljede, oštećenja velikih ţila i ţivaca
Smrtna ili kolektivna
Smrt
E
KLASIFIKACIJA TEŢINE BOLESTI
BOLEST
RAZINA
Bez ikakvih posljedica
A
Posljedice koje bitno ne utjeĉu na radnu sposobnost
B
Posljedice koje mogu ograniĉiti radnu sposobnost
C
Trajne posljedice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti, koje dijelom ograniĉavaju ţivotnu
D
aktivnost, bolest progresivne prirode Znaĉajno ograniĉena ţivotna aktivnost ili smrtna bolest
27
E
PROCJENA RAZINE RIZIKA TEŢINA OZLJEDE/BOLESTI MOGUĆNOST (VJEROJATNOST) NASTANKA OZLJEDE
A
B
C
D
E
1
2
3
4
5
2
4
6
8
10
3
6
9
12
15
4
8
12
16
20
5
10
15
20
25
ILI
BOLESTI Vrlo
mala
mogućnost
I
nastanka Postoji,
vrlo
rijetko
II
(neobiĉajeno) Postoji
pod
odreĊenim
III
okolnostima Povećana mogućnost, moţe
IV se
oĉekivati Osobito
velika
mogućnost, iznimno
V
velika
opasnost
28
PROCJENA RAZINE RIZIKA – KLASIFIKACIJA RIZIKA
RAZINA RIZIKA
UVJETI RADA RAZINA/RAZINA/RIZIKA
(VRIJEDNOSTI)
a
1, 2, 3, 4, 5
b
6, 8, 9
Optimalni uvjeti rada
Rizik zanemariv, prihvatljiv
Uvjeti rada koji pribliţno Rizik prihvatljiv odgovaraju
optimalnim
uvjetima
c
10, 12
Uvjeti rada koji premašuju Rizik postoji, preostali rizik optimalne uvjete rada
d
15, 16
Teški i opasni uvjeti rada, Rizik velik preostali rizik opasnost od gubitka radne sposobnosti
ili
oštećenja
zdravlja
e
20, 25
Krajnje teški uvjeti rada, Rizik vrlo velik neposredna opasnost za ţivot preostali rizik i zdravlje radnika
29
8. ZAKLJUĈAK U priloţenom radu opisana su sredstva rada te opasnoti i štetnosti, te mjere njihovog otklanjanja u jednoj ordinaciji opće medicine. Prikazana je u gruba struktura Procjene opasnosti prema metodama BG i AUVA Prikazane štenosti i opasnosti koje se pojavljuju u ovom tehnološkom procesu mogu se otkloniti osnovnim i posebnim pravilima zaštite na radu. Vrlo je bitno da se poslodavac sukladno Zakonu o zatiti na radu, pobrine da zaposlenik u svakom trenutku ima dovoljan broj osobnih zaštitnih sredstava. Biloške štenosti su najriziĉnija skupina opasnosti koje susrećemo u ordinaciji obiteljske medicine. Pod uvjetom da je poslodavac osigurao osobna zaštitna sredstva, odnosno jednokratne rukavice i zaštitne maske moguće je rizik svesti na prihvatljiv. S druge strane bitno je da zaposlenik bude upoznat sa opasnostima, odnosno posljedicama ako ne koristi osobna zaštitna sredstva koja su mu na raspolaganju. Zaposlenik kao takav, duţan je raditi sa duţnom pozornoću, gdje spada i nošenje osobnih zaštitnih sredstava. Provedbom i knotrolom nad priloţenim mjerama moguće je zadrţati sadašnje stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
30
31
