PIERRE CORNEILLE CID Tragedija Tragedija “Cid” najpoznatije je djelo Pierre Corneillea, a napisana je u stihovima te se sastoji od pet činova. Radnja tragedije smještena je u Španjolsku, a dogaa se u !!. stolje"u. #lavni junak priče je španjolski na$ionalni heroj Cid, a $ijela je radnja preuzeta iz drame “Cidova mladost” koju je napisao španjolski pisa$ #uillen de Castro. %ak %ako su preu preuze zeti ti i glav glavni ni lik lik i &a'u &a'ula la,, to nije nije utje$ utje$al alo o na radnj radnju u djel djela. a. (pom (pominj inje e se veza veza sa španjolskom prošloš"u i spe$i)čnosti španjolskog društva, a dramska radnja i suko' prikazan je na kon*iktima samih likova. Radnja se 'avi Rodrigueom +Cid koji je sin don -iega i Chimenom koja je k"i don #ormaisa. ni su glavi likovi radnje i moraju oda'rati izmeu emo$ija i razuma, lju'avi lju' avi i časti te /elja i du/nosti. 0ao i u velikom 'roju slučaja do sad, i “Cid” je napisan koriste"i povijesne izvore i legenda. 1jerojatno je do autora stigla priča o kastiljskom junaku Cidu, a radi toga je 'io i optu/ivan za plagijat. -a 'i do'ro interpretirali “Cid” va/na je moralna dilema. vdje mo/emo vidjeti čak dvije moralne dileme, jednu 'i mogli označiti kao lju'av prema o'itelji dok je druga lju'av prema iz'oru, odnosno lju'avna veza dvoje ljudi. Tako Rodrigue i Chimena 'iraju izmeu o'itelji, odnosno očinske lju'avi i lju'avi koju osje"aju jedno prema drugom. 2'og velikog 'roja dilema koje se prote/u kroz čitavo djelo, kraj je ostao nerazjašnjen, niti je sretan niti tu/an. %ako glavni lik nije završio tragično smr"u na kraju, glavni juna$i se nisu niti vjenčali. Tako Tako je svršetak drame ostavljen čitateljima, da si zamisle što "e se dogoditi kada se Rodrigue vrati nakon godinu dana iz ratnih pohoda.
Kratak sadržaj Prvi čin Radnja u prvom činu započinje razgovorom izmeu Chimene i 3lvire, njezine odgojitelji$e. 3lvira govori Chimeni da njezin ota$ don #ormais nema ništa protiv toga da se ona zaruči za mladog plemi"a Rodriguea +Cid, sina don -iega. Chimena je jako sretna z'og te vijesti, ali u isto vrijeme se 'oji jer je u Cida zalju'ljena i lijepa kraljeva k"i. 4o, z'og staleških razlika lju'av izmeu Cida i kraljeve k"i gotovo je nemogu"a pa ona dane provodi pate"i za njim i povjeravaju"i se svojoj odgojitelji$i 5eonori. -olazi do neočekivanog suko'a izmeu don -iega i don #ormaisa. 4aime, povod tome je kraljeva odluka da se o odgoju njegova sina 'rine ve" stariji don -iego što je pose'no uvrijedio don #ormaisa. -on #ormais 'io je junak i $ijenjeni vojnik pa ga je to još više potreslo. Tako se njih dvoji$ dvoji$a a suko'l suko'ljuj juju, u, uvrede uvrede padaju padaju sa svih svih strana strana,, a na kraju kraju čak i don #ormai #ormaiss udari udari šamar šamar u/asnutom don -iegu. -on -iego smatra da se njegova čast, nakon svega, mo/e o'raniti samo dvo'ojem i smr"u don #ormaisa. %z tog razloga don -iego potra/i svoga sina Rodrigeua i zahtijeva od njega da izazove na dvo'oj don #ormaisa i tako osveti o$a i o'rani o'iteljsku čast. %ako je Rodrigue u dilemi jer voli Chimenu, a sada mora njezinog o$a don #ormaisa izazvati na dvo'oj, on ipak stavlja ispred osje"aje du/nosti i časti naspram onih koje osje"a prema Chimeni.
!
Drugi čin dmah na početku drugog čina susre"u se don #ormais i kastiljski plemi" don 6rio. -on 6rio je morao prenijeti kraljevu poruku don #ormaisu. 0raljeva poruka 'ila je da se don #ormais ispriča don -iegu i da se tako iz'jegne suko', odnosno dvo'oj. -on #ormais za ispriku ne /eli ni čuti, a kada je izlazio iz palače susreo je Rodrigua s kojim je dogovorio dvo'oj. Chimena je očajna i ne zna što učiniti, a tješi je sama kraljeva k"i koja joj govori da se nada da "e plemi"i poslušati njezinog o$a i da "e se suko' iz'je"i i na kraju do'ro završiti. 7 taj čas sti/e vijest da je počeo dvo'oj izmeu don #ormaisa i Rodriguea. -vo'oj je uznemirio kralja jer osim što je na 'rizi imao i ovu dvoji$u neposlušnih plemi"a do njega je stigla vijest da se maurska vojska sve više pri'li/ava. 0ralj planira kazniti don #ormaisa, ali ipak razmišlja proračunato jer vjeruje da "e mu hra'ri vojnik tre'ati kod 'or'e protiv 8aura. Tada sti/e vijest da je don #ormais mrtav i da ga je u dvo'oju u'io Rodrigue. Chimena je uzrujana i odlazi kralju tra/e"i od njega da se u'oji$a njezina o$a kazni najgorom mogu"om kaznom 9 smr"u.
Treći čin Radnja u tre"em činu započinje odlaskom Rodriguea u ku"u Chimene. Chimenina odgojitelji$a 3lvira ne mo/e vjerovati da se u'oji$a Chimenina o$a pojavila u njihovoj ku"i i zapanjena mu govori da odlazi jer Chimena /eli njegovu smrt. Rodrigo govori 3lviri da on ni ništa drugo ne /eli osim svoje smrti, ali od Chimenine ruke. 3lvira mu govori da se sakrije, 'arem dok ne ode (an$ho, mladi plemi" koji je zalju'ljen u Chimenu, a čiji je dolazak najavljen. (an$ho je Chimeni ponudio svoj mač, da njime izvrši svoju osvetu prema o$u i o'rani čast, a ona ga je pristala uzeti. 0ada je (an$ho otišao, Chimena u očaju priznaje 3lviri da je i dalje zalju'ljena u Rodriguea, ali da nema iz'ora jer mora o'raniti svoju čast i u'iti ga. Tada dolazi Rodrigue i odluči Chimeni dati svoj mač kako 'i ga ona s njime u'ila jer /ivot 'ez Chimenine lju'avi ne mo/e niti zamisliti. 4o, Chimena nikako ne mo/e izvršiti osvetu i u'iti ga pa Rodrigue odlazi. 0ada je Rodrigue prolazio trgom naišao je na svog o$a koji ga je o'avijestio kako je maurska vojska sve 'li/e i kako "e tre'ati što prije krenuti u rat.
Četvrti čin 7 četvrtom činu dolazi do susreta Chimene i kraljeve k"eri. 0raljeva k"i moli Chimenu da odustane od osvete i u'ojstva Rodrigue, a čast neka o'rani tako što se ne"e udati za njega. 7z to, kraljeva k"i razmišlja o tome kako 'i se ona mogla udati za Rodriguea pošto je rat upravo započeo i nada se kako "e se on i iskazati te tako do'iti kraljev 'lagoslov. 4o, Chimena ne mo/e niti zamisliti takav s$enarij pa odd'ija kraljevu k"i. 7'rzo nakon toga u kraljevoj palači svi slave po'jedu nad 8aurima. Pose'no se iskazao Rodrigue kojeg su i neprijatelji prozvali Cid 9 gospodar. n priča kralju kako je zaro'io i nadmudrio neprijateljske vladare. 1eliko slave prekinuo je dolazak Chimene, a kralj joj potom govori da je Rodrigue mrtav, pošto zna da je ona zalju'ljena u njega. Chimena tada od 'oli padne i nesvijest i jedva je dozovu nazad svijesti. 0ada sazna da to ipak nije 'ila istina, Chimena i dalje ne odustaje od svoje osvete. -on
:
(an$ho "e izvršiti osvetu. Tako dolazi i do dogovora dvo'oja izmeu don (an$ha i Rodriguea, a onaj koji po'ijedi do'it "e i Chimeninu ruku 9 tako je odlučio kralj.
Peti čin -irljiva s$ena o'ilje/ila je peti i posljednji čin. 4aime, radnja započinje oproštajem Chimene i Rodriguea prije dvo'oja. na mu govori da mora po'ijediti jer ne mo/e zamisliti svoj /ivot 'ez njega i uz (an$ha. 0raljeva k"i tada shva"a da nema smisla 'oriti se za Rodrigueovu lju'av, ali ipak s velikim nestrpljenjem čeka kako "e dvo'oj završiti. 8alo kasnije ispred Chimeninog doma dolazi (n$ho. Chimena ga dočekuju s gru'im riječima očekuju"i da je Rodrigue vjerojatno onda mrtav. Chimena odluči od kralja zatra/iti da je skine o'veze da se mora udati za (an$ha, a kralj joj tada govori istinu. 4aime, (an$ho je 'io pora/eni u dvo'oju i Chimeni je došao samo predati svoj mač. Rodrigue je po'ijedio. Chimena se jako razveseli z'og vijesti da je Rodrigue ipak /iv, no još uvijek ne mo/e pogaziti svoju riječ i čast i udati se za njega. 0ralj je tada donio konačnu odluku. Rodrigue "e oti"i na godinu dana u rat, a kada se vrati Chimena "e se udati za njega. Prije toga "e mu javno oprostiti z'og uvrede koju je on 'io donio njezinom o$u.
Vrsta djela drama !jest" radnje Španjolska Vrije#e radnje; !!. stolje"e Lik"vi Cid, Chimena, don -iego, don #ormais, odgojitelji$a 3lvira, kraljeva k"i, odgojitelji$a 5eonora, don 6rio, kralj, (an$ho $nali%a lik"va R"drigue &Cid' 9 hra'ar i plemenit, do'ar 'ora$ i vojnik. %ako je jako volio Chimenu, ali lju'av prema o$u i o'rani o'iteljske časti, 'ila je jača. 4ije mogao pogaziti riječ koju je dao o$u. 4a kraju je shvatio da njegov /ivot nema smisla 'ez njegove voljene Chimene pa je 'io pristao i na smrt. 4adimak Cid do'io je jer je 'io tako prozvan od neprijateljske vojske koja ga je smatrala vrhunskim vojnikom, a Cid u prijevodu znači gospodar. C(i#ena 9 voljela je Rodriguea, ali nije mogla prije"i preko časti i ponosa. n je 'io u'io njezinog o$a i ona nikako nije mogla to za'oraviti. %pak, koliko god se 'orila, nikada ga nije prestala voljeti. )ilje*ka " aut"ru Pierre Corneille rodio se !<=<. godine u Rouenu u 4ormandiji. >io je poznati &ran$uski dramatičar. ?ivio je u skromnoj graanskoj o'itelji koja je /ivjela na ru'u siromaštva i 'io je sedmo dijete u o'itelji. Školovao se u isusovačkim školama, a završio je i studij prava te je postao odvjetnik. 4o, nikada se nije 'avio tim zanimanjem jer je od djetinjstva pokazivao zanimanje za knji/evnost. %mao je samo :@ godine kada je odr/ana premijera njegove drame “8elita”, !<:A. godine u Parizu. Pošto je drama postigla veliki uspjeh, on je do'io novi poti$aj za daljnje stvaranje. d !<@=. do !<@B. godine napisao je nekoliko novih komedija, a to su 'ile; “Clitandre ili slo'oena nevinost”, “7dovi$a ili iznevjereni nevjernik”, “Pratili$a”, “Pla$e Roale ili Dudan zalju'ljenik”, “#alerie du
@
Palais” ili “Prijatelji$a suparni$a”. !<@E. godine prvi je puta izvedena njegova tragedija “ 8edeja”, no nije postigla veliki uspjeh. Te iste godine uspjeh je postigla komedija “0omična iluzija”, ali Corneille je postao slavan tek pojavom “Cida” !<@<. godine. Corneille je 'io nadahnut dramom #uillena de Castra “Cidova mladost” u kojoj je glavni lik C%d, poznat i iz španjolskog na$ionalnog epa “Pjesan o Cidu”. %ako se pu'li$i svidjela njegova tragedija, pose'no je 'io pogoen z'og kritičara koji su primijetili da drama nije napisana prema zakonitostima. Tada se udaljio od kazališta, ali ne zadugo. 7skoro se pojavljuju nove drame; “Fora$ije”, “Cinna”, “Polijekt”, “(mrt Pompejeva” i komedija “5a/a$”. !
CID Pierre C"rneille 8aja (a'ali", %%.a
)i"+i+li"gra,ja Jran$uski dramatičar Pierre Corneille roen je <. lipnja !<=<. u Rouenu u tradi$ionalnoj, čestitoj graanskoj o'itelji. ?ivio je u ku"i nedaleko poljane (tara tr/ni$a gdje su neko" 3nglezi spalili %vanu rleansku, a koja je danas 8uzej Corneille. Školovao se kod isusova$a pa je tako osim čvrste vjere stekao i do'ru knji/evnu kulturu. (tudirao je pravo i postao odvjetnik, no nikad nije vodio parni$e 'udu"i da je 'io srame/ljiv i imao nečist izgovor. Corneille je svoj pjesnički talent otkrio sasvim slučajno kada ga je djevojka čaro'nog glasa, Catherine Fue, zamolila da joj napiše pjesmu koju 'i pjevala. 0asnije je u spjevu Isprika Aristunapisao kako je postao pjesnik iz lju'avi prema njoj. -anas Corneille nosi počasni naziv Kta$ &ran$uske tragedijeL. Corneille nam je ostavio 'ogat knji/evni opus. 7spjeh prve komedije Melita ohra'rio ga je da napiše nova djela; tragikomediju Klitandar , z'irku stihovaPjesni razlike, komedije Udovica, Prolaz u Palači pravde, Družbenica, Kraljev tr, svoju prvu tragediju Medeja koja je do/ivjela osrednji uspjeh, komediju Iluzija, tragikomediju !id +svoje najznačajnije djelo, tragedije "oracije, !inna, Pol#eucte, Po$pejeva s$rt , komedije Lažac, %ico$ed i dr. 'eshra'ren neuspjehom tragedije Pertarita napušta kazalište na nekoliko godina. 2a to vrijeme se 'avi prevoenjem na'o/nih djela i pisanjem rasprava o svojim djelima. Ponovno se vra"a kazalištu !ivara koji je /ivio od !=B@. do !=AA. i proslavio se u 'or'ama protiv 8aura. O djelu Corneilleovo djelo izvorno se zove Le !id što znači gospodar i počasni je naslov koji su 8auri nadjenuli don Rodrigu z'og njegove hra'rosti i virtuoznosti u 'or'i. 0ao izvor Corneilleu je poslu/ila drama !idova $ladost #uillena de Castra. %grom slučaja ne zna se točno kada je 'ila praizved'a, krajem prosin$a !<@<. ili početkom siječnja !<@O. Pu'liku je drama oduševila, a u jednom pismu ravnatelj kazališta 8arais, u kojem je 'ila praizved'a Cida, napisao je knji/evniku Meanu >alza$u; K(!id( je očarao cijeli Pariz. )n je tako lijep' da je izazvao naklonost i u najsuzdržaniji* ospoja(L. 4o, stručna kritika /estoko je napala Corneillea.
-adržaj Fimena, k"i gro&a #ormaza zalju'ljena je u don Rodriga, sina don -iega. 7 njega je zalju'ljena i dona 7ra$$a, kastilska in&antkinja, koja usprkos svojoj lju'avi prema don Rodrigu nastoji spojiti njega i Fimenu zato jer je svjesna da ona ne mo/e 'iti njegova /ena z'og staleških
B
razlika. %sprva nema nikakvih zapreka za Fimenin i Rodrigov 'rak, Fimenin ota$ nema ništa protiv da se ona uda za Rodriga, no Fimena naslu"uje nesre"u. 7skoro se poka/e da je imala pravo. 4aime, na trgu pred kraljevskom palačom susretnu se gro& #ormaz i don -iego, ljuto se posvaaju, a na kraju gro&, lju'omoran na novu du/nost don -iega, pljusne star$a i ode. To jako pogodi don -iega pa 'udu"i da se sam ne mo/e osvetiti zamoli svog sina, Rodriga, da izazove gro&a na dvo'oj. Rodrigu je teško odlučiti se na takav potez jer zna da 'i mu to ugrozilo 'rak no ipak prevladava osje"aj du/nosti i časti pa ode potra/iti gro&a #ormaza. 2a to vrijeme plemi" don 6rija nagovara gro&a da se ispriča don -iegu, što on naravno od'ija iako zna da je to kraljeva nared'a. 0ad se susretnu, Rodrigo u /aru dvo'oja u'ija gro&a. Taj nesretni dogaaj uznemiruje sve na dvoru, a pose'no Fimenu. na tada ljutita tra/i od kralja Jernanda kaznu za Rodriga iako ga još uvijek voli. 0ada doe vijest o najezdi 8aura kralj smjesta šalje Rodriga u 'oj. %n&antkinja posve"uje Fimenu i odgovara ju da odustane od osvete nadaju"i se da 'i kad se Rodrigo vrati ipak mogla postati njegova /ena. 0ada se Rodrigo +prozvan Cidom vrati na dvor nakon velike po'jede, Fimena još uvijek ne odustaje od zahtjeva da se Rodrigo kazni za umorstvo njenog o$a. 2ato zahtijeva od kralja da pusti Rodriga da se 'ori s don (an$hom koji je zalju'ljen u nju i /eli 'raniti njenu čast. naj koji po'ijedi do'it "e Fimenu za /enu. Rodrigo ka/e Fimeni kako "e umrijeti ako ona to /eli i zato jer samo tako mo/e prestati njegova lju'av prema njoj. 2ato odlučuje da "e se predati don (an$hu na što ga Fimena zamoli da se hra'ro 'ori jer ne 'i mogla podnijeti da joj don (an$ho 'ude mu/. %n&antkinja tada uvia da joj Rodrigo nikada ne"e 'iti mu/. 0ada dvo'oj završi don (an$ho doe kod Fimene, a ona se uplaši da je ipak po'ijedio Rodriga i da "e se morati udati za n jega kao po'jednika pa ga napadne oštrim riječima. 7skoro shvati da je Rodrigo po'ijedio u dvo'oju i da je (an$ho /iv jer mu je ovaj poštedio /ivot. Tako je Fimenina čast ostala očuvana, a spor riješen. 0ralj odluči da "e najprije Rodriga poslati u vojni pohod protiv 8aura, a kad se vrati organizirati Fimeninu i Rodrigovu svad'u.
Lik"vi -4 J3R464-, prvi kastilski kralj -46 7R6CC6, kastilska in&antkinja, kraljeva k"i -4 -%3#, don Rodrigov ota$ -4 #832, gro& #ormaz, Fimenin ota$ -4 R-R%#, don -iegov sin i Fimenin lju'avnik -4 (64CF, Fimenin zalju'ljenik -4 6R%6(, kastilski plemi" -4 654(, kastilski plemi" F%8346, don Rodrigova lju'avni$a, don #omezova k"i 534R6, in&antkinjina odgojatelji$a 351%R6, Fimenina odgojitelji$a i pratilja P6? $nali%a lik"va D"n .ernand" -on Jernando je kastilski kralj. 7spješan je vladar, a prijestolni$u je radi lakše o'rane od 8aura prenio u (evillu. n je razuman i mudar, postupa promišljeno i sve što radi, radi u korist dr/ave i naroda. Tako kad Fimena tra/i da Rodrigo plati za svoje nedjelo kralj ju nagovara da odustane jer zna da je Rodrigo neustrašiv i velik ratnik, dostojna zamjena za gro&a #ormaza, i da je potre'an dr/avi kako 'i vodio pohode protiv 8aura. 0ralj je i suosje"ajan, /ali mrtvog gro&a iako si je sam nepromišljenim ponašanjem priredio takvu sud'inu. (hva"a Fimeninu /alost z'og gu'itka o$a pa nastupa zaštitnički i smiruje ju riječima; +K Priberi $i se' dijete' od danas ' na+i +e, u $eni &vo oca' ,to te žarko i voli' a i cijeni. L 0ada se Rodrigo vra"a iz 'or'e s 8aurima kao po'jednik, kralj mu se ponizno zahvaljuje i iskazuje mu počast; +K -a nisa$ kadar da ti dobro dobri$ vrati$' %i dosta $o+an da ti za sve časno plati$. %i ze$lja' slobodna od zli* zavojevača' %i $oje žezlo' ,to uz tvoju po$o+ jača' %i Mauri' suzbijeni prije neo ,to sa$ I znak za borbu dao' kakav sa$ i tko sa$' &ve to jo, nije dosta' da ti kralj tvoj pruži a uzvrat' a da $u na čast i diku služi. L dlučuje da ne"e udovoljiti Fimeni i dopustiti da se Rodrigo kazni smr"u za u'ojstvo gro&a; /0odriu1 +K -a po,tuje$ tvoj žar' da osveti, svoa oca2 (!*i$3na $ože odsad ovoriti ,to *o+e' -a +u je poslu,ati tek iz utje,ne dobro+e. L
E
4o, 'udu"i da je kralj pravedan čovjek na kraju ipak pronalazi način kako zadovoljiti pravdu, a ujedno svima udovoljiti. 0ralj je vrlo mudar čovjek, a to dokazuju senten$ije koje koristi u svom govoru; +K I sa$o onaj ,to se sav' svi$ srce$' daje' 4ek taj na sa$ vr* stine' a na nje$u i traje. L
D"na /ra00a -ona 7ra$$a je španjolska kraljevna, kraljeva k"i. 2alju'ljena je u don Rodriga kojega istovremeno pokušava spojiti s Fimenom; +K Da ljubav ti je silnik ,to sve nas redo$ sla$a: 4aj $ladi vitez' koje druoj preda*' sa$a' I $ene $a$i5 L Povjerava se svojoj odgojitelji$i 5eonori koja joj uzalud govori kako je veza s Rodrigom nemogu"a z'og staleških razlika, naime, 7ra$$a je kraljevna, a Rodrigo tek vitez. % sama kraljevna svjesna je toga, kao i činjeni$e da Rodrigo voli Fimenu. 2ato moli >oga da joj skrati muke; +K 4aj brak tri bi+a trpko$ nestrpljivo,+u $ori I sklopi a ,to prije' il6 $ene jačo$ stvori5 -er kad se ono dvoje bračno$ vezo$ spoje I $oj +e lanac pu+i' a s ti$ i $uke $oje5 L 0ada čuje o suko'u gro&a i don -iega tješi Fimenu i uvjerava ju da "e se sve nesuglasi$e riješiti te da "e doskora s Rodrigom pred oltar. 4o, u Fimeninoj odsutnosti nada se svom 'raku s Rodrigom; +K %adjača li 0odrio' vje,t i trijezne lave' &vo slavno suparnika' evo $u i slave5 I voljeti a $ou javno' sretna' rada5 L 0ada Rodrigo slavno po'ijedi 8aure, a Fimena još uvijek /eli njegovu smrt kao naknadu za 'ol koju joj je nanio u'ivši joj o$a, kraljevna joj ka/e; +K 0odrio na$ je svi$a zajednička nada2 Uzdanje' a i ljubav razdraano puka I oslonac Kastiliji' za Maure s$rtna $uka. (-a zna$: 0odriova je kazna sve ,to s$jera,' %o ti$e i sve nas u op+u propast tjera,. Pa jasno' tko to s$ije' rad oca' ili do$a' Izdati do$ovinu' dovesti je do slo$a75 (4o ne znači da $ora, uzeti za $uža Ubicu svoje oca' taj čin bi bio ružan2 (I,čupaj a iz srca' no' pusti a da živi5 L 0raljevna se na kraju miri sa sud'inom nesretne lju'avi, sa porazom i činjeni$om da je drugoj dala ono do čega joj je 'ilo najviše stalo. D"n Dieg" -on -iego je stariji čovjek, don Rodrigov ota$ i kraljev podanik. 0ada mu kralj povjerava du/nost kraljevi"eva odgojitelja lju'omorni gro& #ormaz ga oštro napada; +K Pobijedili ste' dakle2 Kralj vas iznenada Uzvisio do časti ,to sa$o $eni spada: I sad ste kraljevi+ev odojitelj5 %o' krasno5 L 4a to se don -iego 'rani; +K 4aj izbor je priznanje' pravično i časno Priznanje $oje$u radu2 i dokaz da kralj s*va+a I pa$ti davni du svoj i dostojno a vra+a. L 4akon što se naizmjen$e ver'alno vrijeaju, gro& se razjari i pljusne don -iega na što mu ovaj ka/e; +K "ajd' ubij $e5 4ko $oj do$ ovako blati' %ek $e i dokrajči' il6 sa$ životo$ plati5 L %ako je svjestan da mu je sin zalju'ljen u gro&ovu k"er i da 'i tu lju'av mogli ugroziti 'ilo kakvi suko'i dviju o'itelji, moli sina da ga riješi sramote i u'ije gro&a; +K bo uvrede5 &ra$ote5 8to i $eni i tebi čast i uled ote' bo pljuske5 Drznik bi je platio životo$' %o izdala $e snaa5 9uj i vi,e o to$5 A ovaj $ač' ve+ težak za $oju ruku' eto' U tvoju ruku daje$' osveti $e za sve to5 L D"n 1"#e% -on gomez je Fimenin ota$ i velik ratnik koji je izvojevao mnoge po'jede u čast svoje zemlje. 0ada čuje da je kralj za odgojitelja svoga sina oda'rao don -iega ostaje povrijeen jer smatra da je on zaslu/io tu du/nost;
<
+K A $oje va$ je i$e predzie Kastiliji: Da ne$a $ene' vas bi spleo ropski lanac' A vladar bi va$ bio neki $rski stranac5 A $oja slava stalno' iz dana u dan raste' Uz brojne lovor;vijence' svi $e redo$ časte. A kraljevi+ bi tako' u sjeni $oje ruke' Iskusio i *rabrost i stravu ratne buke. %aučio bi ,to je pobjeda uz $ene( L 4akon što oštrim riječima, a potom i )zički, napadne don -iega pronalazi ga don Rodrigo koji /eli osvetiti o$a i izaziva ga na dvo'oj. #ro& i dalje nastupa vrlo samouvjereno i nagovara Rodriga da odustane od 'or'e; +K Po,tedi svoju $ladost od nejake borbe2 & ovakvo$ pobjedo$ se rijetko slava spre$a:
D"n R"drig" -on Rodrigo je mladi vitez, sin don -iega. Mako voli Fimenu i zato se nae u velikoj nedoumi$i kad ga ota$ zamoli da se osveti Fimeninom o$u; +K ) kako izdržati ovu $uku7 -a ubi$ ljubav' da ocu spasi$ čast i snau2 )svetit +u si oca' a prito$ ubi$ drau5 )tac $i srce lo$i' a draa rabi ruku5 Da' izbor $i je uzak = da asi$ pla$en ploti' Il6 otrpi$ sra$otu5 L 4akon du/eg razmišljanja ipak odluči postupiti prema du/nosti i udovoljiti o$u; +K "ajd' ruko' spasi$o bar čast' neka i$ bude( (-a vi,e duuje$ svo$ ocu' neo draoj. L 4akon što je osvetio o$a i u'io gro&a dolazi kod Fimene i tra/i ju da ga kazni; +K )sveti $i se' kazni $e' bar iz sa$ilosti5 4voj voljeni +e lak,e od tvoje ruke pasti' %o trpjeti tvoj prezir' bez ponosa' bez časti5 L Razočaran /ivotom i zlom sud'inom /eli umrijeti; +K Kažnjavaju+i druo' ja kazni* sebe( (%e $ou sa !*i$3no$' a niti bez !*i$3ne' Pa neka s$rt $e spasi te boli nes$iljene5 L Duvši pesimistična sinova razmišljanja ota$ mu savjetuje da ode u 'or'u protiv 8aura koji "e se s plimom iskr$ati podno grada; +K &$rt ako traži,' ljep,e ne+e, na+i nikad5 Iskoristi tu zodu' kad ti se ve+ nudi' I svojo$ s$r+u spasi Kralja' junak budi' %o' radije se vrati ovjenčana čela5 L Tako 'i mogao vratiti i Fimeninu lju'av; +K Ko pobjednik se vrati' ,to $o+niji i ve+i I tek +e, tako opet svu njenu ljubav ste+i. L 4akon po'jede Rodrigo se vra"a ku"i gdje mu kralj zahvaljuje i odaje mu priznanje, na što Rodrigo skromno odgovara; +K )' >eličanstvo' vi $e posra$ljujete *valo$' a zasluu' ,to $ene doi$a se $alo$' 4e evo i crveni$ pred svoji$ vladaro$' -er tu čast cijeni$ posve nazasluženi$ daro$. -a zna$ da ovoj ze$lji duuje$ i vi,e' bo krvi kojo$ traje$' zbo zraka koji di,e$' Pa čak da izubi$ i nji*' u časno$ boju a kralja' vr,io bi* sa$o dužnost svoju5 L 0ada Fimena kod kralja uspijeva isposlovati da Rodrigo ipak odgovara za u'ojstvo njezina o$a i on odreuje da "e se 'oriti protiv don (an$ha te da "e po'jednik do'iti Fimenu za /enu Rodrigo odlučuje da "e prepustiti po'jedu protivniku i tako oti"i u smrt; +K -a odlazi$ na kaznu' a ne u bitku' draa2 -er sve ,to za te +uti$' ne da $i da brani$ &voj život' tebi $rzak' pa zato $rijeti kani$ (ne+u uz$icati kad se boj razori' Iz po,tovanja k ono$e ,to se za tebe bori2
O
)du,evljen u $isli da udarci su tvoji' -er brane tvoju čast' a sa$o to se broji' )tvorit +u i$ rudi( L Duvši to Fimena priznaje Rodrigu da ga voli i da ne /eli don (an$ha za mu/a, ve" da pri/eljkuje da Rodrigo po'ijedi. Tada on ushi"en ode u 'oj, plemenito poštedi sla'ijem don (an$hu /ivot te iz'ori pravo na Fimenu kao suprugu. Po kraljevoj zapovijedi najprije ode još jednom pomrsiti račune 8aurima, zatim se vrati i vjenča sa svojom dragom.
D"n -an0(" -on (an$ho je mladi vitez. 2alju'ljen je u Fimenu i /eli se osvetiti don Rodrigu za u'ojstvo gro&a u njeno ime; +K Ako treba' bit +u va,i$ po$aače$ i kaznit +e$o krivca' evo' ovi$ $ače$5 Iz ljubavi to čini$' osvetite se' draa' >a, $i +e $ojoj ruci biti s$jer i snaa5 L 4akon što se u dvo'oju 'ori s don Rodrigom i ovaj mu poštedi /ivot, don (an$ho mirno podnosi uvrede, koje mu je izrekla Fimena misle"i da je zaista u'io Ridriga, i poraz; +K -a jesa$ pobijeen' no' za,to da se ljuti$: I pre$da u dnu srca i blau sjetu +uti$' -a $noo toa ubi$' no' poraz $e ne boli' -er uzvisi par ljudi ,to se zbiljski voli5 L -on (an$ho je, dakle, ne samo hra'ar, ve" i plemenit čovjek, koji ne gleda samo na svoje do'ro i svoju korist. D"n $rias -on 6rias je kastilski plemi", razuman čovjek koji savjetuje gro&a da smiri svoje uz'urkane osje"aje te se ispriča don -iegu i kralju za 'ahato ponašanje. 0raljev je 'li/i podanik i neizmjerno ga poštuje. 2i#ena Fimena je k"i gro&a #ormaza. 7 nju su zalju'ljeni don Rodrigo i don (an$ho. na svoju lju'av iskazuje don Rodrigu, a veza s njim naizgled nema nikakvih zapreka. (ve je upravo savršeno, sve do trena kad se gro& i don -iego ne zavade. 0ada čuje o njihovoj svai, 'ri/na Fimena se uznemiri, a njena odgojitelji$a 3lvira i kraljevna ju uzalud pokušavaju smiriti. +K A*' $oje srce vi,e ne$a nade. -er uti*a se razbi' snop $unja nebo$ leti' A olujno na$ vrije$e brodolo$o$ prijeti: U sa$oj luci = $rije$5 )' kako nade lažu5 ($oj divni san se stade ve+ rasipati u pra*. L Moš tragičnija vijest o očevoj smrti dodatno ju uzrujava, jer voli i o$a , a i Rodriga; +K ($oj otac je $rtav2 a ubio a 0odriov prvi $ač5 ()j' oči' isplačite sve suze u toj stravi'
G
A ove &uze sveti$ svo$ drao$' u$rlo$e. Moj osvetnik' Don &anc*o' $ene sa$u s$ače' A ubojitoj ruci ja postaje$ znak pla+e5 )' kralju' ako znate ,to je s$ilovanje' Povucite svoj stra,ni zakon' okrutan je5 A pobjedniku' ,to $i ubi ljubav' nudi$ &ve blao' pusti li $e(L 4a sre"u, Rodrigo ipak nije umro pa Fimena mirno i sretno prihvati činjeni$u da "e uskoro postati njegova supruga.
K"#3"%i0ija -jelo je komponirano u E činova. Pisano je u stihovima. 7 djelu je ostvareno aristotelovsko pravilo o jedinstvu vremena, mjesta i radnje. Pr"+le#atika 7 ovom djelu Corneille je iznio pro'lematiku časti, tradi$ije, odnosno du/nosti nasuprot lju'avi i osje"aja. 8otiv suko'a du/nosti i osje"aja, dakle, lju'avi tako se prote/e kroz $ijelo djelo, te se na neki način djelo na njemu i temelji. 5ikovi ponajprije postupaju prema očekivanjima drugih, prema časti i du/nosti, dok ih istovremeno zove sr$e koje nala/e suprotno. Fimena; K Moja ljubav je jaka' no ljubav nije nužnost -er je potiskuje$ i vr,i$ svoju dužnost2 ?ez dvojbe ide$ kud $e čast i dužnost vode. L >udu"i da je Cid moralištička drama, osuuje zlo i porok, a hvali vrline i po'jedu du/nosti nad straš"u. 8oglo 'i se shvatiti da su likovi čije ponašanje nije 'ilo u skladu s time na neki način ka/njeni. Tako je don -iego kod kojeg je u krivom trenutku prevladao osje"aj ljutnje i zavisti platio to /ivotom, dok su oni kod kojih su prevladali um i volja, poput Fimene i Rodriga, uzvišeni. 4a kraju likovi do'ivaju priliku i za lju'av. -til i je%ik -rama je pisana u stihovima. %ma rime, uglavnom uzastopne. (til je izrazito uzvišen, ton svečan, izraz 'ogat, a rečeni$e razumljive što ujedno dramu čini zanimljivom. Pojedini dijelovi naprosto osvajaju svojom rječitoš"u i sadr/ajem. Corneille koristi 'rojna stilska sredstva. d pripovjednih tehnika prisutni su dijalog i monolog. !"je vi4enje djela va Corneilleova tragikomedija mi se doista svidjela. (matram radnju zanimljivom, a pose'no mi se svia kako Corneille pokušava zainteresirati i oduševiti čitatelje napetim i nepredvidljivim situa$ijama i dijalozima. 4aime, kada je u petom činu nakon dvo'oja don (an$ho došao javiti Fimeni ishod, ja sam ostala iznenaena i za'rinuta gotovo kao i Fimena, iako sam znala da junak poput Rodriga ne 'i smio 'iti mrtav. (matram takoer vrlo uspjelom namjeru pis$a da uklopi zanimljivu radnju u povijesnu okosni$u. 4ajplemenitijim postupkom u drami smatram upravo onaj Rodrigov kojim se izdigao iznad primitivizma toga do'a i odlučio poštediti /ivot don (an$hu. svojio me i Corneilleov stil pisanja, senten$ije i tekst pojedinih likova, pose'no Rodriga u o'ra"anju Fimeni. 7 tim rečeni$ama osje"a se velika lju'av, psihička snaga i veličina duha, osje"aj krivnje i /elja za kaznom, a mo/da i če/nja, pri/eljkivanje da "e sud'ina ipak dopustiti da on i Fimena 'udu ponovno zajedno i sretni. Cid je svakako jedna od zanimljivijih drama koje sam pročitala.
%21R; http;HHp$eli$a.pondi.hrH$id.htm
A