1. Električna struja je: a) svako sređeno kretanje električnih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu električnih naelektrisanja koja učestvuju u ovom kretanjuu b) svako kretanje električnih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu električnih naelektrisanja koja učestvuju u ovom kretanju c) svako usmjereno kretanje električnih naelektrisanja 2. Ako postoje slobodno pokretljiva naelektrisanja i ako postoji uzrok koji će izazvati kretanje ovih naelektrisanja, električna struja se može obrazovati: a) u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama b) u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama, pa čak i u vakuumu c) u čvrstim i tečnim sredinama, pa čak i u vakuumu 3. Slobodno pokretljiva naelektrisanja koja mogu obrazovati električnu struju su: a) elektroni, pozitivni i negativni joni b) pozitivna i negativna elementarna naelektrisanja, pozitivni i negativni joni c) slobodni elektroni, elektroliti i joni 4. U čvrstim tijelima, posebno u metalnim provodnicima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju električnu struju su: a) pozitivni i negativni joni b) pozitivni i negativni elektroni c) elektroni provodnosti tečnim sredin sredinama ama,, pos posebn ebnoo u elektr elektroli olitim tima, a, slobod slobodno no pok pokret retlji ljiva va naelek naelektri trisan sanja ja koja koja 5. U tečnim obrazuju električnu struju su: a) elektroni provodnosti b) pozitivni i negativni joni c) pozitivni i negativni joni, elektroni provodnosti 6. U gasovitim sredinama, pod određenim uslovima, može doći do pojave električne struje. Slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju električnu struju u ovom slučaju su: a) pozitivni i negativni joni, elektroni b) elektroni provodnosti c) pozitivni i negativni joni 7. Električna struja može se obrazovati i u vakuumu ako se na pogodan način obezbijede slobodno pokretljiva naelektrisanja: a) pozitivni i negativni joni i elektroni koji se oslobađaju zagrijavanjem katode b) elektroni koji se oslobađaju zagrijavanjem katode c) elektroni koji se oslobađaju zagrijavanjem anode 8. S obzirom na vrstu slobodno pokretljivih naelektrisanja koja učestvuju u pojavi električne struje, struje se mogu podijeliti na: a) elektronske, jonske i kondukcione b) stacionarne i jonske c) elektronske i jonske 9. U slučaju pojave struje u čvrstim provodnicima i u vakuumu: a) ne dolazi ni do kakvih promjena u sredini u kojoj postoji struja b) u sredini u kojoj postoji struja dolazi do prenošenja materije-supstance c) u sredini u kojoj postoji struja dolazi do hemijskih promjena sredine
Postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban, ali ne i dovoljan uslov za nastanak i održavanje električne struje. a) potrebno je i električno polje koje će ova naelektrisanja i pokretati b) postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban i dovoljan uslov c) potrebna je i električna sila koja će ova naelektrisanja i pokretati 11. U metaln metalnim im provod provodnici nicima ma elektr električn ičnee struje struje nasta nastale le pod dejstv dejstvom om elektr električn ičnog og polja polja nazivaju se: a) konvekcione struje b) kondukcione struje c) indukcione struje 12. Veličine koje karakterišu strujno strujno polje stacionarne struje su: a) promjenljive u vremenu b) linije čija je brzina promjenljiva u vremenu c) nepromjenljive u vremenu 13. Stacionarno električno polje: n jegovo održavanje ne treba nikakav utrošak a) egzistira u unutrašnjosti provodnika i za njegovo energije b) ne egzist egzistira ira u unutraš unutrašnjo njosti sti provod provodnik nikaa i za njegov njegovoo održav održavanj anjee ne treba treba nikaka nikakavv utrošak energije c) egzist egzistira ira u unutra unutrašnj šnjost ostii provod provodnik nikaa i za njegov njegovoo održav održavanj anjee treba treba stalan stalan utroša utrošak k energije 14. Elektrostatičko polje: a) ne egzistira u unutrašnjosti provodnika egzistira ira u unutra unutrašnj šnjost ostii provod provodnik nikaa i za njegov njegovoo održav održavanj anjee treba treba stalan stalan utroša utrošak k b) egzist energije c) egzistira u unutrašnjosti provodnika i za njegovo n jegovo održavanje ne treba nikakav utrošak energije 15. Struja u provodnoj vezi između elektroda ravnog kondenzatora može biti stacionarna ako su ispunjeni uslovi: a) električno kolo mora biti zatvoreno i u kolu mora biti uključen strujni izvor b) električno kolo mora biti zatvoreno i ne treba strujni izvor c) električno kolo može biti i otvoreno, ali mora biti uređaj koji kontinuirano, nasuprot silama silama stacionar stacionarnog nog električno električnogg polja, polja, potiskuje potiskuje slobodne slobodne elektrone elektrone provodnost provodnostii sa pozitivne na negativnu elektrodu održavajući pri tome stalnu potencijalnu razliku na svojim priključcima 16. Strujno polje je: a) dio prostora u kojem se pokretljiva naelektrisanja kreću pod dejstvom električnog polja u provodniku b) dio prostora oko provodnika kroz koji protiče električna struja c) dio prostora u kojem linije vektora srednje brzine pokretljivih naelektrisanja u svakoj tački predstavljaju tangente 17. Strujno polje je stacionarno: a) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim tačkama prostora strujnog polja konstantne b) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim tačkama prostora strujnog polja promjenljive u vremenu c) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim tačkama prostora strujnog polja konstantne u vremenu 10.
Strujnice su: a) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj tački normala b) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj tački tangenta c) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj tački konstanta 19. Hidromehanički model dva suda u kojima se nalazi tečnost sa različitim nivoima H 1 i H 2 u odnosu na proizvoljno izabrani referentni nivo, mjera je potencijalne energije tečnosti u jednoj posud posudii u odno odnosu su na nivo nivo u drug drugoj oj posu posudi di.. U elek elektr trič ično nom m prim primje jeru ru ravn ravnog og-p -plo loča čast stog og kondenzatora ova razlika nivoa odgovara: a) struji između elektroda kondenzatora b) energiji između elektroda kondenzatora c) razlici potencijala između elektroda kondenzatora 20. Stacionarna naelektrisanja razlikuju se od statičkih po tome: a) što se stalno pomjeraju, pri čemu im je gustina u svakoj tački konstantna b) što se stalno pomjeraju, pri čemu im je gustina u svakoj tački konstantna u vremenu c) što se stalno pomjeraju, pri čemu im je gustina u svakoj tački promjenljiva u vremenu 21. Stacionarno električno polje, kao i elektrostatičko, pripada klasi: a) potencijalnih polja b) vektorskih polja c) konzervativnih polja 22. Stacionarno električno polje: neprestan tanoo vrši vrši rad pomjer pomjeraju ajući ći pok pokret retna na elektr električn ičnaa naelek naelektri trisan sanja ja i za njegov njegovoo a) nepres održavanje je neophodno dovođenje energije sistemu u kojem ono postoji vrši nikaka nikakavv rad pomjer pomjeraju ajući ći pok pokret retna na elektr električn ičnaa naelek naelektri trisan sanja ja i za njegov njegovoo b) ne vrši održavanje nije neophodno dovođenje energije sistemu u kojem ono postoji c) vrši rad pomjerajući pokretna električna naelektrisanja i za njegovo održavanje nije neophodno dovođenje energije sistemu u kojem ono postoji 23. Za održavanje već uspostavljenog elektrostatičkog polja u idealnom dielektriku: a) potrebno je dovođenje energije b) nije potrebna nikakva energija c) potrebno je dovesti napon 24. Pojava električne struje povezana je sa određenim pratećim efektima i koji su, uglavnom: a) toplotni, magnetni i svjetlosni b) tolpotni i magnetni c) toplotni, magnetni i hemijski 25. Makroskopsi gledano, kretanje naelektrisanja kroz metalni provodnik povezano je s nekom vrstom “električnog trenja” koje drži dinamičku ravnotežu potisnim silama električnog polja. Ovu osobinu provodnika, i uopšte drugih materijala, da se silama trenja suprostavljaju proticanju električne struje nazivamo: a) provodnost provodnika b) otpornost provodnika c) kapacitet provodnika 26. Na temperaturi koja je bliska apsolutnoj nuli n uli jednom uspostavljena električna struja: a) može se dugo vremena održavati u kolu bez prisustva električnog izvora, odnosno bez električnog polja koje u običnim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja b) ne može se ni u kojem slučaju održavati u kolu bez prisustva električnog izvora 18.
c) može se dugo vremena održavati u kolu bez prisustva električnog izvora, ali mora
post postoj ojat atii elek elektr trič ično no polj poljee koje koje u obič obični nim m okol okolno nost stim imaa poti potisk skuj ujee elem element entar arna na naelektrisanja
27. U slučaju električne struje uspostavljene u električnom kolu na temperaturi bliskoj apsolutnoj
nuli:
a) izostaje toplotni efekat električne struje b) postoji toplotni efekat električne struje c) postoji toplotni i magnetni efekat električne struje
Hemijski efekat električne struje dolazi do izražaja: a) samo u metalnim provodnicima pri elektrolizi b) samo u tečnoj vrsti provodne sredine tzv. elektrolitima c) samo u gasovitim sredinama tzv. elektrolitima e lektrolitima 29. Magnetno polje predstavlja: a) posebno fizičko stanje u okolini provodnika kroz koji protiče električna struja b) dio prostora u kojem se kreću pokretljiva naelektrisanja pod dejstvom električnog polja c) linije kojima je vektor električnog polja u svakoj tački tangenta 30. Elektrohemijski izvori se u električnim šemama obilježavaju: a) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i dužom koja je negativan pol izvora, i drugom, kraćom i debljom, koja je pozitivan pol izvora b) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i dužom koja je pozitivan pol izvora, i drugom, kraćom i debljom, koja je negativan pol izvora c) sa dvije paralelne crte, od kojih je lijeva negativan pol izvora, a desna pozitivan pol izvora 31. Prosto električno kolo se sastoji od: a) električnog izvora i prijemnika b) električnog izvora, prijemnika i eventualno prekidača c) električnog izvora, prijemnika, spojnih vodova i eventualno prekidača 32. U elektrolitima se pokretljiva električna naelektrisanja, pozitivni i negativni joni, pod dejstvom električnog polja kreću u suprotnim smjerovima, te se njihovi efekti: a) oduzimaju b) poništavaju c) sabiraju 33. Jačina električne struje je skalarna veličina koja ima i određeni smjer. Pozitivan smjer električne struje kroz metalne provodnike je: a) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotan smjeru djelovanja električnog polja b) u smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotno smjeru djelovanja električnog polja c) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i poklapa se sa smjerom djelovanja električnog polja Jedinica jačine struje je amper [A]. Jačina struje: 34. a) od 1 [A] ima se kada kroz poprečni presjek metalnog provodnika prođe u jednoj minuti 6,24196 x 1018 elektrona b) od 1 [A] ima se kada kroz poprečni presjek metalnog provodnika prođe u jednoj sekundi 6,24196 x 1018 elektrona c) od 1 [A] ima se kada kroz poprečni presjek metalnog provodnika prođe u jednoj sekundi 6,24196 x 10-18 elektrona 28.
Jedinica jačine struje je amper [A] i definisana je preko magnetnih efekata električne struje. Amper je jačina stalne električne struje struje koja: a) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonačne dužine, kružnog poprečnog presjeka zanemarive veličine, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 [m], izaziva silu od 2 x 10 7 njutna po metru dužine provodnika b) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonačne dužine, kružnog poprečnog presjeka zanemarive veličine, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 [m], izaziva silu od 2 x 10 -7 njutna po metru dužine provodnika c) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonačne dužine, kružnog poprečnog presjeka zanemarive veličine, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 [m], izaziva silu od 4 π x 10-7 njutna po metru dužine provodnika Prije usvajanja definicije jačine struje od 1 ampera, dugo je bila u upotrebi definicija 36. ampera zasnovana na hemijskim efektima električne struje u elektrolitima. Amper je bio definisan kao: a) jačina stalne električne struje koja pri proticanju kroz vodeni rastvor srebra nitrata (AgNO3) svake sekunde na katodi izdvoji masu od 1,118 x 10 -3 [g] srebra b) jačina stalne električne struje koja pri proticanju kroz vodeni rastvor srebra nitrata (AgNO3) svake sekunde na anodi izdvoji masu od 1,118 x 10 -3 [g] srebra c) jačina stalne električne struje koja pri proticanju kroz vodeni rastvor srebra nitrata (AgNO3) svake minute na katodi izdvoji masu od 1,118 x 10 -3 [g] srebra 37. U slučaju vrlo malih jačina električne struje koristi se specijalna vrsta ampermetara, koji su vrlo osjetljivi osjetljivi i nazivaju se: a) mikroampermetri b) miliampermetri c) galvanometri 38. U električnim šemama ampermetar se označava: a) kružićem i slovom A unutar kružića b) kružićem i slovom A pored kružića c) kvadratićem i slovom A unutar u nutar kvadratića 39. Da bi se u nekom dijelu električnog kola izmjerila jačina električne struje, ampermetar se priključuje: a) u seriju, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega b) paralelno, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega c) tako da fizički smjer struje bude usmjeren ka pozitivnom priključku ampermetra i da struja koja se mjeri prolazi kroz njega 40. Da bi se strujno polje što preciznije opisalo sa kvantitativne strane, što je posebno važno u masivnim provodnicima, uvodi se: a) vektor gustine struje b) vektor strujnog polja c) strujnice 41. Pravac vektora gustine struje definisan je makroskopski viđenim pravcem kretanja: elektrona ona provod provodnos nostiti u pos posmat matran ranoj oj tački, tački, a smjer smjer mu je u smjeru smjeru kretan kretanja ja a) elektr elektrona b) elektrona provodnosti u posmatranoj tački, a smjer mu je suprotan smjeru kretanja elektrona c) elektrona provodnosti u posmatranoj tački, a smjer mu je u smjeru strujnog polja 42. Intenzitet vektora gustine struje definisan je: a) J=I/t 35.
b) J=I/S c) J=I/V
Jedinica gustine struje je: a) A/mm2 b) A/m2 c) A/m3
43.
44. Strujnu tubu definiše: a) skup vektora gustine struje koji prolaze kroz neku zatvorenu konturu C b) skup strujnica koje prolaze kroz neku zatvorenu konturu C c) skup strujnih linija koje prolaze kroz neku zatvorenu površinu S 45. Algebarski Algebarski znak jačine jačine struje izračuna izračunate te preko jednačine jednačine i= ∫ J dS može biti pozitivan pozitivan ili negativan, zavisno od izbora orta normale na površinu S. Ako je: a) projekcija orta normale na pravac vektora J pozitivna, jačina struje je negativna i obrnuto b) projekcija orta normale na pravac vektora J pozitivna, jačina struje je pozitivna i obrnuto c) projekcija orta normale na pravac vektora J negativna, jačina struje je pozitivna i obrnuto 46. Jednačina Jednačina kontinuitet kontinuitetaa u integralno integralnom m obliku, koja je ustvari matematičk matematičkii oblik zakona o konzervaciji elektriciteta, glasi: a)
∫ J d S = -dq/dt
b)
∫ J d S = -dqdt i predstavlja ukupnu količinu elektriciteta kroz zatvorenu površinu S
i predstavlja ukupnu ukupnu struju kroz zatvorenu zatvorenu površinu S
S
S
∫ J d S = dq/dt dq/dt
c)
i predstavlja predstavlja ukupnu ukupnu struju kroz zatvorenu zatvorenu površinu površinu S
S
47. U stacionarnom strujnom polju raspored električnih naelektrisanja u prostoru mora biti
stacionaran, što znači da na mjesto pokretnih naelektrisanja koja napuste neku elementarnu zapreminu dolazi ista količina novih pokretnih naelektrisanja. To znači: a) da se ni ukupna količina naelektrisanja unutar volumena V ne mijenja (dq/dt=0), pa je izlazni fluks vektora gustine struje struje kroz zatvorenu površinu S jednak
∫ J d S = 0 S
b) da se ukupna količina naelektrisanja unutar volumena V mijenja (dq/dt ≠ 0), pa je
izlazni fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu površinu S jednak
∫ J d S = -dq/dt S
c) da se ni ukupna količina naelektrisanja unutar volumena V ne mijenja (dq/dt ≠ 0), pa
je izlazni fluks vektora gustine struje struje kroz zatvorenu površinu S jednak
∫ J d S = - dq/dt S
Specijalni oblik jednačine kontinuiteta, za slučaj stacionarnog strujnog polja
48.
∫ J d S = 0 predstavlja: S
a) prvi Kirchoff-ov zakon b) drugi Kirchoff-ov zakon c) prvi Ohm-ov zakon
Ako se prvi Kirchoffov zakon primjeni na zatvorenu površinu S koju obrazuju dva presje presjeka ka jedne jedne strujne strujne tube, tube, ili provod provodnik nikaa kroz kroz koji koji protič protičee elektr električna ična struja struja,, može može se zaključiti: a) da je jačina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, bez obzira na oblik presjeka tube, odnosno provodnika b) da jačina struje u nekom presjeku strujne tube zavisi od oblika presjeka tube, odnosno provodnika c) da je jačina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, samo u slučaju kružnog oblika presjeka tube, odnosno provodnika
49.
50. Kod jednačine za prvi Kirchoffov zakon
∫ J d S = 0 zatvorena površina može biti: S
a) proizvoljnog oblika i presjeka b) kružnog presjeka c) kvadratnog presjeka
U stacionarnom strujnom polju pokretna električna naelektrisanja u jednoj strujnoj tubi ili provodniku kreću se: a) poput neke stišljive tečnosti b) poput neke nestišljive tečnosti c) poput neke tečnosti koja struji u dva spojena suda iz nižeg u viši sud pomoću neke pumpe 52. Prvi Kirchoff-ov zakon ima posebno veliki značaj u analizi složenih električnih kola i u tom slučaju se upotrebljava jednostavniji oblik zakona, gdje se umjesto fluksa vektora gustine struje kroz zatvorenu površinu koriste koriste jačine struja kroz tu površinu. U analizi električnih kola prvi Kirchoff-ov zakon obično se primjenjuje na: a) grane složenog električnog kola b) čvorove složenog električnog kola c) konture složenog električnog kola 53. Čvor složenog električnog kola predstavlja: a) mjesto gdje se spajaju dva ili više strujnih provodnika b) mjesto gdje se spajaju tri ili više strujnih provodnika c) mjesto gdje se spajaju dvije ili više grana strujnih provodnika 53. Čvor složenog električnog kola predstavlja: a) dio električnog kola između dva izvora b) mjesto na kojem se priključuje generator c) mjesto na kojem se spajaju tri i više strujnih provodnika 54. Prvi Kirchoff-ov zakon glasi: a) algebarska suma jačina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom čvoru električnog kola jednaka je nuli 51.
b) suma jačina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom čvoru električnog
kola jednaka je nuli c) algebarska suma jačina struja u provodnicima čiji je referentni smjer ka čvoru električnog kola jednaka je algebarskoj sumi struja u provodnicima čiji je smjer od čvora 55. Kod primjene jednačine prvog Kirchoffovog zakona mora se voditi računa o predznaku za jačine struja, i to: a) jačine struja čiji su referentni smjerovi od čvora uzimaju se sa negativnim, a one čiji su referentni smjerovi ka čvoru sa pozitivnim predznakom a) jačine struja čiji su referentni smjerovi od čvora uzimaju se sa pozitivnim, a one čiji su referentni smjerovi ka čvoru sa negativnim predznakom fizikalno posmatrano, svejedno je kako će se uzeti predznak za jačine b) ovih struja 56. Matematički oblik Jouel-ovog zakona dat je jednačinom: a) A= R 2 I t b) A= R 2 I2 t c) A= R I2 t Električna otpornost predstavlja pokazatelj unutrašnjih opiranja provodnika proticanju 57. električne struje. Zavisi od: a) vrste materijala, oblika i temperature b) poprečnog presjeka provodnika, dužine i temperature c) oblika i vrste materijala 58. Električna provodnost jednaka je: a) recipročnoj vrijednosti specifične otpornosti provodnika b) recipročnoj vrijednosti otpornosti provodnika c) odnosu otpornosti provodnika i njegovog poprečnog presjeka 59. Elektr Električn ičnaa otporn otpornost ost pri standa standardn rdnim im temper temperatu aturam rama, a, kada kada se zanema zanemare re promje promjene ne dimenzija provodnika sa temperaturom, mijenja se po zakonu: a) R 2=R 1α(θ2-θ 1) b) R 2=R 1+αθ c) R 2=R 1[1+α(θ 2-θ1)] 60. Provod Provodnik nik od homoge homogenog nog materi materijal jalaa koji koji ima konsta konstanta ntann pop popreč rečni ni presje presjekk i dužinu dužinu zanatno veću od dimenzija presjeka naziva se linijski provodnik. Otpornost takvog provodnika, koji se nalazi na standardnoj s tandardnoj temperaturi (20[ o C]) jednaka je: a) R = ρ b) R = ρ c) R =
l S S
l 1 l
ρ
S
Povećanjem temperature provodnika povećava se brzina toplotnih kretanja elektrona, što dovodi do češćih dovodi češćih sudara sudara i smanje smanjenja nja pok pokret retlji ljivos vostiti elektr elektrona ona.. Smanje Smanjenje nje pok pokret retlji ljivos vostiti elektrona ima za posljedicu: a) smanjenje specifične električne otpornosti, a time povećanje i električne otpornosti b) povećanje specifične električne otpornosti, a time povećanje i električne otpornosti c) povećanje specifične električne otpornosti, a time smanjenje i električne otpornosti
61.
62.
63.
64.
65.
Temperaturni koeficijent otpornosti α je: a) pozitivan pozitivan ako se otpornost povećava povećava sa povišenjem temperature, temperature, a negativan negativan ako se otpornost smanjuje sa sniženjem temperature pozitivan ako se otpornost povećava povećava sa povišenjem temperature, temperature, a negativan negativan ako se b) pozitivan otpornost smanjuje sa povišenjem temperature c) pozitivan ako se otpornost povećava sa sniženjem temperature, a negativan ako se otpornost smanjuje sa povišenjem temperature Veličina koja karakteriše generatore generatore u pogledu stvaranja struje struje naziva se: a) elektromagnetna sila E generatora b) elektromotorna sila E generatora c) elektrootprna sila E generatora Elektromotorna sila E generatora ima smjer: a) od pozirivnog ka negativnom polu b) od negativnog ka pozitivnom polu c) od tačke višeg potencijala ka tački nižeg potencijala Za prosto električno kolo Ohm-ov zakon može se predstaviti jednačinom: a) I=
E Re
, i vrijedi kada se u električnom električnom kolu vrši samo pretvaranje pretvaranje električnog električnog rada u
toplotu a) I=
E Re
, i vrijedi za svako linearno električno kolo,bez obzira u koji vid energije se
pretvara električni rad b) I=E Re, i vrijedi kada se u električnom kolu vrši samo pretvaranje električnog rada u toplotu Jedinica za električnu otpornost [ Ω] definiše se kao: 66. a) [ Ω] je otpornost provodnika u kojem stalna s talna potencijalna razlika na njegovim krajevima u iznosu od 1 [V ] prouzrokuje struju jačine 1 [ A] stalna struja jačine 1 [ A] prouzrokuje b) [ Ω] je otpornost provodnika u kojem stalna potencijalnu razliku na njegovim krajevima u iznosu od 1 [V ] c) [ Ω] je otpornost provodnika jednaka proizvodu stalne potencijalne razlike na njegovim krajevima u iznosu od 1 [V ] i struje jačine 1 [ A] Fizikalnost Ohm-ovog zakona nema isključivi značaj samo u primjeni kod proračuna 67. struje kroz provodnik, nego i u : a) nelinearnosti procesa b) linearnosti procesa c) zagrijavanju provodnika 68. Napon u električnom kolu mjeri se: a) ampermetrom, koji se spaja u seriju b) voltmetrom, koji se spaja u seriju c) voltmetrom, koji se spaja paralelno 69. Tačno mjerenje napona voltmetrom uslovljeno je vrijednošću njegovog unutrašnjeg otpora R v. a) sa velikim R v postiže se manja struja kroz voltmetar, čime se smanjuje pad napona na instrumentu, a time povećava njegova tačnost b) sa velikim R v postiže se veći napon na voltmetru, čime se povećava njegova tačnost
c) sa malim R v postiže se manja struja kroz voltmetar, čime se smanjuje pad napona na
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
instrumentu, a time povećava njegova tačnost Električni rad generatora jednak je: a) A=E I b) A=E Q c) A=E Q t Snaga generatora jednaka je: a) P=E I t b) P=E I c) P=E Q t Električno kolo stalne jednosmjerne struje predstavlja: a) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata električnog kola koja omogućava prijenos energije od prijemnika-potrošača do izvora b) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata električnog kola koja omogućava prijenos električne energije od izvora do prijemnika-potrošača c) svaku svaku pog pogodn odnoo ostvar ostvarenu enu vezu vezu elemena elemenata ta elektr električn ičnog og kola kola koja koja omoguć omogućava ava pretva pretvaran ranje je nekog nekog drugog drugog oblika oblika energi energije je u elektr električn ičnuu energi energiju ju od izvora izvora do prijemnika-potrošača Strujni izvor-generator energije predstavlja: a) uređaj u kojem se vrši pretvaranje električne energije u neki drugi oblik energije b) uređaj u kojem se vrši pretvaranje nekog drugog oblika energije u električnu energiju c) uređaj u kojem se vrši pretvaranje pretvaranje električne energije u toplotnu energiju U električnim kolima stalne jednosmjerne struje prijemnici -potrošači su: a) elementi u kojima se električna energija izvora pretvara u mehaničku energiju b) elementi u kojima se električna energija izvora pretvara u toplotnu energiju c) elementi u kojima se električna energija izvora jednim dijelom potroši u toplotnu energiju, energiju, a drugim drugim dijelom dijelom vraća vraća izvoru, izvoru, zatim zatim ponovo prijemniku-po prijemniku-potroš trošaču, aču, tj. osciluje između izvora i prijemnika-potrošača U električnim kolima stalne jednosmjerne struje prijemnici -potrošači su: a) kondenzatori b) otpornici c) otpornici, kondenzatori i zavojnice Otpornici u električnom kolu mogu biti: a) stalni i nepromjenljivi b) stalni i promjenljivi c) samo stalni Osnovne karakteristike otpornika su: a) nominalna snaga, nominalna struja i klasa tačnosti b) nominalna otpornost, nominalna struja i nominalni napon c) nominalna snaga, nominalna otpornost i klasa tačnosti Vezivanje otpornika u električnim kolima kolima ostvaruje se na slijedeći način: a) serijski, redno i mješovito b) serijski, paralelno i mješovito c) serijski i paralelno Serijsku vezu otpornika čini skup otpornika koji se spajaju tako da: a) na početak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na početak drugog otpornika spaja se kraj trećeg itd.
b) na kraj prvog otpornika spaja se početak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se
početak trećeg itd. c) počeci svih otpornika vezani su u jednu zajedničku tačku, dok su krajevi svih otpornika vezani u drugu zajedničku tačku 80. Primjenom prvog Kirchoffovog zakona, kod serijske veze otpornika ima se: svakog otpornika a) jednakost napona na krajevima svakog b) jednakost jačine struje kroz svaki svaki otpornik c) suma struja kroz sve otpornike jednaka nuli Ekvivalentna otpornost serijski vezane grupe otpornika jednaka je: 81. a) sumi otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi b) algebarskoj sumi otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi c) sumi recipročnih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi Grupa otpornika u serijskoj vezi može se zamijeniti jednim otpornikom ekvivalentne 82. otpornosti R e. U tom slučaju ekvivalentna veza podrazumijeva: a) promijenjeno naponsko i strujno stanje u električnom kolu b) nepromijenjeno naponsko stanje u električnom kolu isto napons naponsko ko i strujn strujnoo stanje stanje prije prije i pos poslij lijee zamje zamjene ne grupe grupe otporn otpornika ika jednim jednim c) isto ekvivalentnim otpornikom 83. Paralelnu vezu otpornika čini skup otpornika koji se spajaju tako da: a) na početak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na početak drugog otpornika spaja se kraj trećeg itd. b) na kraj prvog otpornika spaja se početak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se početak trećeg itd. c) počeci svih otpornika vezani su u jednu zajedničku tačku, dok su krajevi svih otpornika vezani u drugu zajedničku tačku 84. Paralelnu vezu otpornika karakteriše ekvivalentna otpornost: a) jednaka sumi otpornosti pojedinih otpornika otpornika b) recipročna vrijednost ekvivalentne otpornosti jednaka je sumi recipročnih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika c) jednaka sumi recipročnih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika 85. Za slučaj slučaj dva parale paralelno lno vezana vezana otporn otpornika ika otporn otpornost ostii R 1 i R 2 ekvivalentna otpornost jednaka je a) R e=R 1R / 2/ R 1+R 2 b) R e=R 1+R / 2 / R 1R 2 c) R e=1/R 1+1/R 2 86. Za slučaj tri paralelno vezana otpornika otpornosti R 1, R 2 i R 3 ekvivalentna otpornost jednaka je: a) R e=(R 1+R 2+R 3)/R 1R 2R 3 b) R e=1/R 1+1/R 2+1/R 3 c) R e=(R 1R 2R 3)/(R 1R 2+R 2R 3+R 1R 3) 87. U jedna jednačin činii za Ohm-ov Ohm-ov zakon, zakon, U i I presta prestavlj vljaju aju apsolu apsolutne tne vrijed vrijednost nostii napona napona na krajevima otpornika i jačine struje u provodniku. provodniku. Pri ovome se podrazumijeva podrazumijeva da struja ima fizički smjer: a) od kraja kraja koji je na nižem potenc potencijalu ijalu ka kraju kraju koji koji je na višem višem potencij potencijalu alu b) od kraja kraja koji je na višem potenci potencijalu jalu ka kraju koji koji je na nižem nižem potencij potencijalu alu c) ne zna se koji koji je smjer smjer struje, struje, niti se zna zna koji je kraj kraj na tački tački višeg potenc potencijala ijala,, nego se to pretpostavi
Napon između tačaka a i b jednak je U ab=Va-Vb . Ako je napon U ab pozitivan, tada je: a) tačka tačka koja odgovara odgovara prvom prvom indeksu indeksu (a) na višem višem potencija potencijalu lu od tačke tačke koja odgovar odgovaraa drugom indeksu (b) b) tačka tačka koja odgovara odgovara prvom prvom indeksu indeksu (a) na nižem nižem potencijalu potencijalu od tačke tačke koja odgova odgovara ra drugom indeksu (b) c) ne zna se koji koji je kraj kraj na tački tački višeg višeg potencij potencijala, ala, nego nego se to pretpost pretpostavi avi 89. Analiza i proračun stanja u električnim kolima može se provesti primjenom Kirchoffovih zakona. Broj jednačina potrebnih za određivanje nepoznatih struja je: a) (n-1) (n-1) jednač jednačina ina po prvom prvom Kircho Kirchoffff-ovo ovom m zakonu zakonu i m-(n-1 m-(n-1)) jednač jednačina ina po drugom drugom Kirchoffovom zakonu b) (n-1) (n-1) jednač jednačina ina po prvom prvom KirchoffKirchoff-ovo ovom m zakon zakonuu i (m-n-1 (m-n-1)) jednač jednačina ina po drugom drugom Kirchoff-ovom zakonu (n-1) jednač jednačina ina po prvom prvom Kircho Kirchoff-o ff-ovom vom zakonu zakonu i m+(n-1 m+(n-1)) jednač jednačina ina po drugom drugom c) (n-1) Kirchoff-ovom zakonu 90. . Broj nepoznatih struja u električnom kolu odgovara: a) broju čvorova b) broju grana c) broju grana minus broj čvorova
88.
91. Kod pisanja jednačina po drugom Kirchoff-ovom zakonu treba voditi računa o znaku znaku ems i padova napona (-RI) na otpornicima: a) znak ems E uzima se pozitivan, ako se smjer obilaska S poklapa sa smjerom ems E, a za pad napona (-RI) ako struja u grani ima isti smjer kao smjer obilaska b) znak ems E uzima se pozitivan, ako se smjer obilaska obilaska S poklapa sa smjerom ems E, a za pad napona (-RI) ako je struja u grani suprotna smjeru obilaska konture znak ems E i pad napona (-RI) uzima se proizvoljno prema zadanom smjeru b) obilaska S 92. Drugi Drugi Kircho Kirchoff-o ff-ovv zakon zakon glasi: glasi: a) suma suma elektrom elektromoto otorni rnihh sila sila jednaka jednaka je sumi padova padova napona napona na svim otporn otpornici icima ma u zatvorenoj konturi električnog kola b) algebarsk algebarskaa suma elektro elektromotor motornih nih sila jednak jednakaa je algebar algebarskoj skoj sumi sumi padova padova napona na na svim otpornicima u zatvorenoj konturi električnog kola c) suma suma elektrom elektromoto otorni rnihh sila sila i padova padova napona napona na svim svim otpornici otpornicima ma u zatvor zatvoreno enojj kontur konturii električnog kola jednaka je nuli 93. Kod metode konturnih struja, ove struje: a) ne postoje, već su to zamišljene struje jednake struji u nezavisnoj grani konture b) postoje, jednake struji u nezavisnoj grani konture c) su zamišljene struje, koje odgovaraju strujama u granama posmatrane konture 94. Za određi određivan vanje je stanja stanja u nekom nekom složen složenom om elektr električn ičnom om kolu kolu korist koristee se, pored pored primje primjene ne Kirchoff-ovih zakona i metode konturnih struja, i slijedeće metode čiji je zajednički cilj da omoguće brži i kraći postupak rješavanja jednačina koje opisuju stanje u kolu: a) superp superpozi ozicij cije, e, teorem teoremaa recipr reciproci ocitet tetaa (uzaja (uzajamno mnosti sti), ), Tevene Tevenenov novaa teorem teoremaa i metoda metoda napona čvorova b) superpozici superpozicije, je, metoda metoda ekvivalent ekvivalentnog nog genera generatora tora i potencija potencijala la čvorova čvorova c) metoda metoda napona napona čvorova čvorova,, Tevene Tevenenov novaa teorema, teorema, metoda metoda napona napona čvorova čvorova,, GaussGauss-ova ova metoda 95. Opšti oblik oblik jednačina jednačina napisani napisanihh metodom metodom konturnih konturnih struja glasi: glasi:
n
a)
∑ R I = E k =1 n
∑ R I
ik kk
b)
n
c)
= E ii
k = 1
∑ R I
ik ik
= E ii
i=1,2,...,n=nk i=1,2,...,n
k = 1
96. Transfigura Transfiguracija cija elektri električnog čnog kola kola predsta predstavlja: vlja: a) postupak postupak kojim kojim se električno električno kolo, kolo, ili njegov njegov dio sa više paral paralelno, elno, redno redno ili mješovito mješovito vezanih otpornika zamijeni ekvivalentnim dijelom koji ima drugačiji raspored, uz uslov ekvivalencije, a radi lakšeg rješavanja kola b) trans transfor formac maciju iju električ električnog nog kola (redna, (redna, parale paralelna lna ili mješov mješovita ita veza) veza) u neku neku drugu drugu vezu, a radi lakšeg rješavanja kola c) trans transfor formac maciju iju električ električnog nog kola (redna, (redna, paralel paralelna na ili mješov mješovita ita veza) veza) u neku neku drugu drugu vezu, npr. u trougao ili zvijezdu,uz uslov ekvivalencije,a radi lakšeg rješavanja kola 97. Uslov ekvivalen ekvivalencije cije dvije dvije veze kod transfigura transfiguracije cije električn električnog og kola je: a) da oba električ električna na kola karakt karakterišu erišu iste iste vrijednosti vrijednosti potencij potencijala ala u čvornim čvornim tačkama tačkama i da struje kroz grane kola budu jednake b) da oba električna električna kola kola karakterišu karakterišu iste vrijedn vrijednosti osti potencija potencijala la u čvornim tačkama tačkama i da sve struje kroz grane kola koje nisu transformisane ostanu istih vrijednosti c) da oba elektri električna čna kola karak karakter terišu išu iste vrijed vrijednos nostiti struja struja u čvorni čvornim m tačkama tačkama i da naponi između priključaka cijele grupe otpornika i ekvivalentnog otpornika budu istih vrijednosti, čime se ne bi poremetilo stanje kola 98. Kod transfi transfigur guraci acije je trougl trouglaa otporn otpornost ostii u zvijez zvijezdu, du, otporn otpornost ost jedne jedne grane grane ekviva ekvivalen lentne tne zvijezde se dobija kao: a) količnik količnik proizvod proizvodaa otpornosti otpornosti strana strana trougl trouglaa koje se stiču u odgova odgovarajuć rajućem em čvoru i sume otpornosti svih strana trougla b) koli količn čnik ik sume sume otpo otporn rnos osti ti stra strana na trou trougl glaa koje koje se stič stičuu u odgo odgova vara raju juće ćem m čvor čvoruu i proizvoda otpornosti svih strana trougla c) suma suma otpo otporn rnos osti ti dvij dvijee stra strane ne trou trougl glaa i sume sume koli količn čnik ikaa otpo otporn rnos osti ti tih tih stra strana na i otpornosti treće strane trougla 99. Kod transfi transfigur guraci acije je zvijez zvijezde de otporn otpornost ostii u trouga trougao, o, otporn otpornost ost jedne jedne grane grane ekviva ekvivalen lentno tnogg trougla se dobija kao: a) suma suma otpo otporn rnos osti ti dvij dvijee stra strane ne zvij zvijez ezde de koje koje obra obrazu zuju ju stra stranu nu trou trougl glaa i koli količn čnik ikaa proizvoda otpornosti tih strana zvijezde i otpornosti treće strane zvijezde b) suma suma otpo otporn rnos osti ti dvij dvijee stra strane ne zvij zvijez ezde de koje koje obra obrazu zuju ju stra stranu nu trou trougl glaa i koli količn čnik ikaa otpornosti treće strane zvijezde c) količnik količnik proizvoda proizvoda otporn otpornosti osti strana strana zvijezde zvijezde koje koje se stiču u odgovara odgovarajućem jućem čvoru čvoru i sume otpornosti svih strana zvijezde 100. Transfiguracija električnog kola se vrši: radi pretvaranja pretvaranja veze zvijezda u trougao, trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza a) b) radi jednostavnijeg i lakšeg određivanja ekvivalentne otpornosti kola i lakšeg rješavanja stanja u kolu, uz uslov ekvivalencije ovih veza c) radi jednostavnijeg određivanja otpornosti vezane u zvijezdu, odnosno trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza 101. Električni kapacitet predstavlja: a) sposobnost nekog tijela da nagomilava električno opterećenje, povećavajući pri tome svoj potencijal C=Q/U b) sposobnost nekog tijela da puni kondenzator kapaciteta C=QU, između obloga kondenzatora
c) sistem dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom i suprotno naelektrisana n aelektrisana C=QU
102. 102. Konde Kondenz nzat ator or čin činee : a) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, dimenzija znatno većih od debljine dielektrika, koja su naelektrisana istom količinom količinom elektriciteta, ali suprotnog znaka, u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta b) svaka dva provodnika, dimenzija znatno manjih od debljine dielektrika koji se nalazi između ovih provodnika c) svaka dva provodnika, između kojih se nalazi između neka provodna sredina 103. Opterećiva Opterećivanje nje kondenz kondenzator atoraa predstav predstavlja lja proces: proces: a) priključiv priključivanja anja kondenzat kondenzatora ora na napon i uspostavlja uspostavljanja nja električnog električnog polja polja u prostoru prostoru između obloga, a kao posljedica toga i do pojave slobodne količine elektriciteta na oblogama, oblogama, odnosno odnosno potencija potencijalne lne razlike razlike između između obloga obloga kondenzato kondenzatora ra jednake jednake priključenom naponu b) priključiv priključivanja anja kondenzat kondenzatora ora na napon i kratkotrajnog kratkotrajnog protica proticanja nja elektricite elektriciteta, ta, jer je grana sa kondenzatorom prekinuta slojem dielektrika c) punj punjen enja ja kond konden enza zato tora ra i uspo uspost stav avljljan anja ja elek elektr trič ično nogg polj poljaa do uspo uspost stav avee stacionarnog stanja 104. U toku toku optere opterećiv ćivanj anjaa konden kondenzat zatora ora u dielek dielektr triku iku se stvara stvara elektri električno čno polje, polje, pri čemu dielektrik mijenja fizičko stanje. Ta pojava naziva se: a) pola polari riza zaci cija ja diel dielek ektr trik ikaa b) depola depolariz rizaci acija ja dielek dielektri trika ka c) prek prekid id elek elektr trič ično nogg kol kolaa 105. Polarizaci Polarizacija ja dielek dielektrik trikaa sastoji sastoji se u: u: a) kretan kretanju ju naelek naelektri trisan sanja ja u dielekt dielektrik rikuu b) pomjer pomjeranj anjuu naelektr naelektrisa isanja nja u dielektr dielektriku iku c) kretan kretanju ju naele naelektr ktrisa isanja nja u provod provodnik nikuu 106. Karakteris Karakteristika tika stanja stanja u bilo kojoj tački tački polarizova polarizovanog nog dielektrika dielektrika je: je: a) dielek dielektr tričn ičnii pomjer pomjeraj, aj, koji predst predstavl avlja ja skalar skalarnu nu veliči veličinu nu čiji čiji je intenz intenzite itett jednak jednak površinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u tački b) dielektri dielektrični čni pomjeraj, pomjeraj, koji predstavl predstavlja ja vektorsku vektorsku veličinu veličinu čiji je intenzite intenzitett jednak površi pov ršinsk nskoj oj gustin gustinii pomjer pomjereno enogg naelek naelektri trisan sanja ja u tački tački i smjera smjera u kojem kojem se pomjerilo pozitivno naelektrisanje c) diel dielek ektr trič ičnu nu stru struju ju,, čiji čiji je inte intenz nzititet et jedn jednak ak povr površin šinsk skoj oj gust gustin inii pomj pomjer eren enog og naelektrisanja u tački i smjera u kojem se kreće pozitivno naelektrisanje 107. Ako se grana sa kondenzat kondenzatorom orom priključi priključi na napon napon u tako obrazovano obrazovanom m električnom električnom kolu nastaje: a) u prov provod odnič ničko kom m dije dijelu lu kola kola kret kretan anje je elek elektr tric icititet etaa (str (struj ujaa prov provod odno nost sti) i),, a u dielektriku pomjeranje elektriciteta (dielektrična struja) b) električna struja c) konduk kondukcio ciona na i diele dielektr ktričn ičnaa struja struja kroz kroz sve sve grane grane elek elektri trično čnogg kola kola 108. Ako se grana sa kondenzat kondenzatorom orom priključi priključi na napon napon u tako obrazovano obrazovanom m električnom električnom kolu je: a) dielek dielektr trična ična struja struja u diele dielektr ktriku iku različit različitaa od konduk kondukcio cione ne struje struje u provod provodnič ničkom kom dijelu i ima se prekid kola b) dielektri dielektrična čna struja struja u dielek dielektrik trikuu jednaka jednaka je kondukcionoj kondukcionoj struji struji u provodni provodničkom čkom dijelu i ima se zatvoreno električno kolo c) postoji postoji samo jedna struja struja u električn električnom om kolu kolu i to struja struja provod provodnosti nosti 109. Pomjeranje Pomjeranje naelektr naelektrisanja isanja u dielektr dielektriku iku kondenzato kondenzatora ra može se vršiti: vršiti: a) samo dok dok ems kondenz kondenzatora atora ne postane postane veća veća od priklj priključenog učenog napona napona b) samo dok dok ems kondenzat kondenzatora ora ne postane postane jednak jednakaa priključeno priključenom m naponu
c) samo dok dilekt dilektrična rična struja struja u dielekt dielektriku riku ne postane postane jednaka jednaka kondukc kondukcionoj ionoj struji struji u provodničkom dijelu kola 110. Stacionarn Stacionarnoo stanje u električnom električnom kolu koje sadrži sadrži kondenzator kondenzator odgovaralo odgovaralo bi stanju: stanju: a) kada bi umjesto umjesto kondenza kondenzatora tora bili bili otpori otpori beskonačne beskonačne vrijednost vrijednosti,i, odnosno kada kada bi krajevi za koje su vezani priključci kondenzatora bili otvoreni b) kada bi umjesto umjesto kondenza kondenzatora tora bili bili otpori otpori beskonačne beskonačne vrijednost vrijednosti,i, odnosno kada kada bi krajevi za koje su vezani priključci kondenzatora bili kratko spojeni c) kada kada bi umje umjest stoo kond kondenz enzat ator oraa bili bili otpo otpori ri nult nultee vrij vrijed edno nost sti,i, odno odnosn snoo kada kada bi krajevi za koje su vezani priključci kondenzatora bili otvoreni 111 111. Električni kondenzator kondenzator u kolu stalne jednosmjerne, stacionarne struje predstavlja: predstavlja: a) kratak spoj spoj električnog električnog kola 112 b) sistem sistem od dva provodna provodna tijela, tijela, razdvojena razdvojena dielektri dielektrikom, kom, naelektris naelektrisana ana istom istom količi količinom nom elektr elektrici icitet teta, a, ali suprot suprotnog nog znaka znaka u kojem kojem dolazi dolazi do pomjer pomjeranj anjaa elektriciteta c) prekid električnog kola 113 112. Usljed polarizacije dielektrika mijenja se fizičko stanjedielektrika. stanjedielektrika. Posljedica ovoga je: a) u konden kondenza zator toruu se javlja javlja ems koja djeluje djeluje suprotn suprotnoo priklj prikljuič uičeno enom m naponu naponu i zavisi od stepena polarizovanosti dielektrika, odnosno količine naelektrisanja koja se pomjerila kroz svaki presjek dielektrika. Pomjeranje naelektrisanja u dielektriku traje sve dok se ems kondenzatora ne izjednači sa priključenim naponom b) u kondenzatoru kondenzatoru se javlja javlja dielektri dielektrična čna struja koja koja djeluje djeluje suprotno suprotno priključenom priključenom naponu naponu i zavis zavisii od stepen stepenaa polari polarizov zovano anosti sti dielek dielektri trika, ka, odnosn odnosnoo količi količine ne naelektris naelektrisanja anja koja se pomjerila pomjerila kroz svaki presjek dielektrik dielektrika. a. Pomjeranje Pomjeranje naelektrisanja u dielektriku traje sve dok se dielektrična struja ne izjednači sa strujom provodnosti koja se obrazuje pod djelovanjem priključenog napona c) opterećiva opterećivanje nje kondenzat kondenzatora ora nakon nakon čega prestaje prestaje i kretanj kretanjee naelektrisan naelektrisanja, ja, jer je između obloga kondenzatora potencijalna razlika jednaka proključenom naponu 113. Ako se obloge (elektrode) opterećenog kondenzatora kondenzatora spoje provodnikom, dolazi do: a) pola polari riza zaci cije je diel dielek ektr trik ikaa b) depola depolariz rizaci acije je dielek dielektri trika, ka, nakon čega se optere opterećeno ćenost st konde kondenza nzator toraa i ems kondenzatora smanjuju do nule i kondenzator je rasterećen i ponovo je u neutralnom stanju c) dolazi dolazi do rasterećivan rasterećivanja ja kondenzato kondenzatora, ra, u dielektriku dielektriku struja struja pomjeraja pomjeraja jednaka jednaka je struji koja u provodničkom dijelu protiče, ali u suprotnom smjeru i rezultantna struja u grani sa kondenzatorom jednaka je nuli 114. Ako se uvede analogija između opterećivanja/rasterećivanja opterećivanja/rasterećivanja kondenzatora kondenzatora i neke mehaničke pojave, onda se: a) dielektrik dielektrik kondenz kondenzator atoraa u toku opterećiva opterećivanja nja ponaša ponaša slično kao kao neka elastična elastična opruga na čijem jednom kraju djeluje mehanička sila, a pri rasterećivanju kao opruga kojoj se odstrani mehanička sila koja ju je elastično deformisala b) dielektrik dielektrik kondenz kondenzatora atora u toku toku rasterećiva rasterećivanja nja ponaša ponaša slično kao kao neka elastična elastična opruga na čijem jednom kraju djeluje mehanička sila, a pri opterećivanju kao opruga kojoj se odstrani mehanička sila koja ju je elastično deformisala c) dielektrik dielektrik kondenz kondenzator atoraa u toku opterećiv opterećivanja anja ponaša ponaša slično slično kao neka neka elastična elastična opruga koja se skuplja, a pri rasterećivanju kao opruga koja se otpusti da se vrati u prvobitno stanje 115. U slučaju kondenzatora koji se nalazi u granama granama nekog složenog električnog kola razmatra razmatra se: a) prelazno prelazno stanje stanje koje traje traje dok traje traje opterećiva opterećivanje nje odnosno odnosno rasterećiv rasterećivanje anje b) stacionarn stacionarnoo stanje nakon nakon optereć opterećivanj ivanjaa odnosno odnosno rasterećiv rasterećivanja anja c) prelaz prelazno no stanje stanje koje traje traje dok traje traje optere opterećiv ćivanj anjee odnosn odnosnoo raster rastereći ećivan vanje je i stacionarno stanje nakon opterećivanja odnosno rasterećivanja
116. Kod prelaznog stanja u složenim električnim električnim kolima sa kondenzatorom: a) mijenj mijenjaa se optere opterećen ćenost ost i ems konde kondenza nzator toraa b) mijenja mijenja se opterećen opterećenost ost i ems konden kondenzato zatora, ra, te struje struje u svim svim granama granama kola c) nema struje struje u grana granama ma u kojima kojima su vezani vezani kondenzat kondenzatori, ori, jer jer prelaz prelazni ni proces proces traje veoma kratko 117. Kod stacionarnog stanja u složenim električnim električnim kolima sa kondenzatorom: a) opte optere reće ćeno nost st i ems ems kond konden enza zato tora ra su stal stalni nihh vrij vrijed edno nost sti,i, ali ali u gran granam amaa u kojima su vezani vezani kondenzatori nema struje struje i ove grane grane se ponašaju kao kao da nisu prisutne u kolu b) optere opterećen ćenost ost i ems kondenz kondenzat atora ora su promje promjenlj nljivi ivihh vrijed vrijednos nosti, ti, u granam granamaa u kojima su vezani kondenzatori protiče promjenljiva promjenljiva električna struja struja c) opterećeno opterećenost st i ems kondenza kondenzatora tora su jednak jednakii nuli , ali ali u granama granama u kojima kojima su vezani kondenzatori postoji struja 118. U električnim električnim kolima u kojima kojima pored kondenzatora kondenzatora postoje postoje i otpornici proces opterećivanja opterećivanja kondenzatora karakteriše se i određenom vremenskom zakonitosti. Teorijski posmatrano, proces opterećivanja odnosno rasterećivanja traje: a) veoma kratk kratkoo vrijeme, vrijeme, jer se se trenutno trenutno kondenza kondenzator tor optereti optereti sa Q=CU b) beskonačno beskonačno dugo dugo vremena, vremena, jer jer tek za t → ∞ , kondenzator se optereti sa Q=CU c) beskonačno beskonačno dugo dugo vremena, vremena, jer jer tek za t → ∞ , kondenzator se optereti sa C=QU 119. U slučaju električnih kola u kojima postoje postoje samo kondenzatori : a) ne dolazi dolazi do uspost uspostavl avljan janja ja struje struje priklj priključiv učivanj anjem em na napon, napon, nego trenutn trenutnoo dolazi do uspostavljanja stacionarnog stanja b) uspostavlja uspostavljanje nje struje struje priključ priključivanj ivanjem em na napon napon traje traje beskonačno beskonačno dugo dugo i tada tada dolazi do uspostavljanja stacionarnog stanja c) krajevi krajevi za koje koje su vezani vezani kondenzato kondenzatori ri u kolu kolu tretiraju tretiraju se kao otvor otvorene ene veze veze i ne može se uspostaviti stacionarno stanje 120. U električnim kolima sa kondenzatorima vrijedi: a) algebarska suma struja (optrećenja Q i) za svaki čvor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj konturi postoji ravnoteža električnih sila
Q
∑ E - ∑ C =0
b) suma suma struja struja (optr (optreće ećenja nja Q i) za svaki čvor jednaka je nuli, a u svakoj Q E zatvorenoj konturi postoji ravnoteža električnih sila =U C Q E =0 za svaki čvor jednaka je nuli, a u svakoj c) suma električnih sila C
∑ ∑
∑ ∑
zatvorenoj konturi suma struja (optrećenja Q i ) jednaka je nuli 121. Ekvivalentni kapacitet kapacitet paralelno vezane grupe grupe kondenzatora jednak jednak je: a) odnosu proizvoda svih kapaciteta kondenzatora i sumi svih kapaciteta b) sumi kapaciteta svih kondenzatora reci recipr proč očna na vrij vrijed edno nost st ekvi ekviva vale lent ntno nogg kapa kapaci cite teta ta jedn jednak akaa je sumi sumi c) recipročnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora
