1. Što je logika? Logika (misloslovlje) je filozofska disciplina koja se bavi oblicima (formama) mišljenja, a ne sadržajem. 2. Čime se bavi logika? Bavi se načelima dosljedna zaključivanja . 3. Zašto se formalna logika tako zove? Naziva zove? Naziva se tako zbog formalne značajke logičke dosljednosti, jer se bavi formama mišljenja koji imaju objektivnu vrijednost. 4. Koji su logički oblici? Pojmovi, sudovi (iskazi), zaključci, definicije, razdiobe, razredbe (klasifikacije) i dokazi. 5. Europska logika nastala je u Grčkoj , a osnivač je bio filozof Aristotel filozof Aristotel , koji je napisao zbirku logičkih spisa pod nazivom Organon . 6. Utemeljitelj moderne logike je Gottlob Frege , a napisao je djelo Pojmopis . 7. Modernu logiku nazivamo još i simboličkom ili matematičkom logikom. 8. Najistaknutiji hrvatski logičari od 15. do 17. stoljeća bili su Juraj Dragišić, Matija Vlačić, Antun Medo, Faust Vrančić, Vrančić , a pisali su na latinskom jeziku. 9. Opsežnu skriptu iz logike napisao je krajem 19. stoljeća hrvatski filozof i književnik Franjo pl. Marković. 10. Ono što je logično ne mora biti istinito, ali ono što je istinito, uvijek je i logično. TOČNO 11. Pojam je opće obilježje, misao o biti predmeta. 12. Ono po čemu je j e predmet specifičan naziva se bit (suš (suštin tina, a, esenc e sencija ija)). 13. Dvije vrste obilježja predmeta su : nužna i slučajna . 14. Slučajna obilježja čine bit predmeta. predmeta. NETOČNO NETOČNO 15. Sastavnice biti predmeta nazivaju se bitnosti (esencij (esencijali) ali) . 16. Obilježja koja pripadaju biti predmeta, ali ne kao sastavnice nego samo kao izvedenice nazivaju se pridjeljci (atributi). (atributi) . 17. Nazivak 17. Nazivak je je naziv s potanko određenim značenjem. značenjem. 18. Pojam "oganj" i "vatra" primjer su suznačnosti ili sinonimije . 19. Odnos naziva i pojma po kojem jedan pojam ima više različitih značenja naziva se homonimija (višeznačnost, ekvivokacija) . 20. Ukupnost općih obilježja koja čine pojam naziva se sadržaj pojma . 21. Ukupnost svih predmeta na koje se predmet odnosi naziva se opseg pojma . 22. Koji pojam ima jedno obilježje? a. Jednostavni pojam b. Sastavljeni pojam c. Niti jedan j edan od ponuđenih odgovora nije točan 23. Kako se naziva pojam koji ima više obilježja? Sastavljeni pojam . 24. Pojmovi istog sadržaja nazivaju se istovjetni ili identični pojmovi . 25. Pojmovi različitog sadržaja nazivaju se različiti pojmovi . 26. Navedi nazive za različite pojmove istog opsega: Zamjeniti, recipročni, ekvivalentni, evipolentni, istovrijedni. 27. Kako se dijele pojmovi prema sadržaju i opsegu? Istovjetne, različite i zamjenite pojmove. 28. Odnos sadržaja i opsega je: a. Obrnuto proporcionalan b. Proporcionalan 29. Dodavanje obilježja kojim se povećava sadržaj, a smanjuje opseg naziva se determinacija (određivanje) . 30. Apstrakcija Apstrakcija (odmišljanje) je oduzimanje obilježja pojmu , tada sadržaj postaje manji , a opseg veći . 31. Onaj pojam koji je općenitiji, obuhvaća više predmeta i naziva se viši . 32. Pojam koji je manje općenit i obuhvaća manje predmeta je niži . 33. Po općosti pojmove dijelimo na podređene na podređene ili subordinirane i nadređene ili superordinirane. superordinirane... 34. Odnos pojmova istog stupnja općosti nazivamo usporednošću ili koordinacijom . 35. Viši Viši pojam koji je nadređen nižem pojmu nazivamo rodom nižeg pojma, a niži pojam je vrsta višeg pojma.
36. Pojmovi koji potpadaju pod različite rodove su raznorodni ili heterogeni pojmovi, a među njima postoji rodna ili generična razlika. 37. Pojmovi koji su istog roda, ali različite vrste se nazivaju istorodni ili homogeni pojmovi. 38. "Najviši rodovi nisu tako neodređeni i sve što jest trebalo bi se moći pod njih podvesti." Tko je to rekao? a. Vladimir Devide b. Aristotel c. Gottlob Frege d. Immanuel Kant 39. Najviši rodovi nazivaju se još i kategorije . 40. Oni pojmovi koji nisu tek međusobno različiti nego i niječu jedan drugoga nazivaju se oprječni . 41. Ako se svaki od dva pojma odnosi na ono na što se onaj drugi ne odnosi, ti su pojmovi: a. Lišidbeni b. Protuslovni c. Suprotni d. Odnosni 42. Ako su pojmovi međusobno oprječni kao dvije krajnosti onda su oni suprotni . 43. Oprjeka lišidbenih pojmova je i oprjeka obilježja na predmetu i nedostatka predmetu kojem bi moglo pripadati. 44. Pojmovi koji su shvatljivi samo jedan pomoću drugoga su odnosni, a drugi im je naziv i relativni. 45. Među kojim pojmovima nema nikakve sredine, ničega trećeg? a. Suprotni b. Protuslovni c. Odnosni 46. Kakvi su to ukršteni pojmovi? Pojmovi kojima se opsezi djelomice poklapaju (križaju). 47. Navedi drugi naziv za ukrštene pojmove: Interferentni . 48. Ako se pojmovi ne poklapaju svojim opsegom niti svojim sadržajem onda su oni razdvojeni. Drugi naziv za razdvojene pojmove je i disparatni . 49. Sud je logički oblik pomoću kojeg pojmovi ostvaruju svoj odnos prema predmetima . 50. Sud je logički oblik pomoću kojeg mislimo na neko stanje stvari. 51. U sudu "Neke su ptice selice. " odredi: posredujuću misao: ptice . posredovanu misao: selice . 52. Tri sastavnice suda su: Posredujuća misao, posredovana misao i objektivno jedinstvo misli . 53. Sud nazivamo i iskazom. TOČNO 54. Sudove dijelimo prema kolikoći na: Opći , posebni i pojedinačni . 55. Sud koji za posredujuću misao vrijedi beziznimno nazivamo opći . 56. Sud koji za posredujuću misao vrijedi djelomice naziva se posebni . 57. Prema kakvoći razlikujemo: potvrdne (afirmativne) i niječne (negacijske) sudove. 58. Kopula "jest", tj. "jesu" služi za: a. Potvrdne sudove b. Niječne sudove c. Niti jedan od ponuđenih odgovora nije točan 59. Ako posredujuću i posredovanu misao međusobno odvajamo taj sud nazivamo niječni (negacijski). 60. Sudove razdiobom prema odnosu dijelimo na kategorične , hipotetične i disjunktivne . 61. U kategoričnom sudu subjekt nazivamo podmetom , a predikat prirokom . 62. Poveži: opće- potvrdan = a opće-niječan = e posebno-potvrdan = i posebno-niječan = o
63. Zaokruži slovo ispred sudova za koje smatraš da su sastavljeni: a. Kategorični sudovi b. Hipotetični sudovi c. Disjunktivni sudovi 64. U hipotetičnom sudu sud koji pretpostavljamo nazivamo prednjakom ili antecedentom, sud koji slijedi pod pretpostavkom nazivamo posljetkom ili konsekventom . 65. Složeni sud u kojem jedan sud nadopunjava drugi i jedan drugog međusobno isključuju naziva se disjunktivni ili rastavni sud. 66. Stupanj vrijednosti suda naziva se modalnošću . 67. Spoji: Problematični sud = Moguće je da p Asertorični sud = Istinito je da p Apodiktični sud = Nužno je da p 68. "Nijednoj stvari ne pripada obilježje koje joj protuslovi, odnosnoA nije ne- A. " - Ovo načelo vrijedi za kategorične sudove. 69. Načelo iz prošlog zadatka rekao je također u drugom obliku ("Nemoguće je da isto istodobno i u istome smislu pripada i ne pripada istome."): Aristotel . 70. Načelo istovjetnosti za kategorične sudove glasi: Sud mora biti očuvan u svojoj istovjetnosti (identitetu). 71. Koje je načelo dostatnoga razloga? Sud koji se tvrdi mora imati dostatan razlog . 72. "Između onoga što se međusobno protuslovi nema ničega trećega"je načelo isključenog trećega. 73. Odnos u kojem jednim sudom niječemo ono što tvrdimo drugim naziva se oprjeka (opozicija) među sudovima . 74. Sudovi od kojih svaki drugoga niječe upravo onoliko koliko je potrebno da da taj drugi sud ne vrijedi su međusobno: a. Protuslovni b. Suprotni c. Podsuprotni d. Podredni 75. Ako dva suda ne mogu biti oba istinita, a mogu biti oba neistinita oni su suprotni ili kontrarni . 76. Drugi nazivi za podsuprotne sudove su potprotivni i supkontrarni . 77. Koji su sudovi protuslovni suprotnima? Podsuprotni . 78. Sudovi koji su oprječni samo po kolikoći su: Podredni (subalterni) . 79. Dosljedno zaključivanje je : uvjet očuvanja istinitosti . 80. Utemeljitelj formalne logike je Immanuel Kant . 81. Deduktivan posredni zaključak u kojem se zaglavak izvodi iz jedne premise uz pomoć jedne posredne premise nazivamo silogizam . 82. Zaključke koji su pogrešni, ali stvaraju privid da su ispravni i valjani zovemo varavim zaključcima ili paralogizam . 83. Ako nas jezični izraz silogizma navodi da pogrešno odredimo gdje su u zaključku podmet i prirok tada govorimo o varci dvosmislenosti (amfiboliji). 84. Ulančani zaključak gdje samo nižemo premise i na kraju izvedemo konačan zaglavak naziva se a) epiherem b) polisilogizam c) sorit 85. Zaglavak se ravna prema slabijoj premisi. Pod slabijom se premisom misli: po kolikoći posebno, niječna po kakvoći . 86. Lik (figura) je određen time je li srednjak u pojedinim premisama podmet ili prirok. 87. Poveži: a) S = 2) terminus minor b) P = 3) terminus maior c) M = 1) terminus medius
88. Svaki način (mod) sadrži neku tročlanu kombinaciju kategoričnih (a, e, i, o) sudova. 89. Koji lik uvijek ima niječni zaglavak? 2. lik 90. Napiši opći oblik posebno-potvrdnog kategoričnog suda: neki S jesu P (SiP) . 91. Napiši opći oblik za asertorični sud: istina je da P . 92. Logičkim kvadratom se obično prikazuje oprjeka sudova . 93. Iz istine podređenika ne slijedi nužno i istina podreditelja. 94. Što znači raspodjeljen srednjak? Znači da je barem u jednoj premisi upotrebljen u svom punom opsegu . 95. Zaključak u čijem izricanju izostavljamo neku od premisa naziva se krnja ______________ . 96. Iskazna logika je još poznata kao račun sudova ,a priročna kao račun pojmova . 97. U definiciji razlikujemo pojam koji se definira, lat. definiendum, i definirajući pojam, tj. pojam kojim definiramo, lat. definien . 98. Poveži: 1 genetična definicija = b) opis pomoću postanka stvari 2 prigodna definicija = c) predmet definiramo slučajnim obilježjima 3 esencijalna definicija = a) navođenje obilježja koja čine bit predmeta 4 uzročna definicija = d) predmet se određuje pomoću svojih uzroka 99. Sustavnu razdiobu neke spoznajne cjeline nazivamo klasifikacija ili razredba . 100. Istinito vrednovanje za koje su u zaključku sve premise istinite, a zaglavak neistinit, nazivamo protuprimjerom . 101. Nema li u istinitosnoj tablici protuprimjera, zaključak je valjan . 102. Jedno od navedenih obilježja nije sinonim s ostalima: a) ekvivalentan b) ekvipolentan c) istovrijedan d) recipročan e) istovjetan 103. Polazeći od istine, dosljednim zaključivanjem dolazimo samo do istine stoga možemo reći da je dosljedno zaključivanje formalni uvjet očuvanja istinitosti. 104. Osnivač semantičke logike u 20. st bio je Alfred Tarski. 105. Želimo li u nekom razgovoru potkrijepiti ili opovrgnuti neku tvrdnju koristimo se dokazima, a u nečemu što nam nije neposredno očito, izvodimo zaključke na temelju onoga što već znamo. 106. Svaki pojam ima svoj sadržaj i opseg . 107. Dva odnosna pojma možemo shvatiti jedino: jedno uz pomoć drugog . 108. Općenito temelj svakog suda čini objektivno jedinstvo posredujuće i posredovane misli. 109. Zaokruži sve ispravne odgovore: a) posredujuća i posredovana misao ne ostvaruju objektivno jedinstvo b) rastavni sud, s obzirom na kakvoću, je i potvrdan i niječan c) prirok kategoričnog suda čini posredovana misao d) afirmativni sud vrijedi za cijeli opseg posredujuće misli e) konjuktivni sud ima više podmeta f) a nije ne-a 110. Prema Kantu, pojedina načela suđenja su posebno vezana uz pojedine vrste sudova po modalnosti i po odnosu: 1) problematični sud = b) načelo neprotuslovlja 2) disjuktivni sud = a) načela isključenoga srednjega 3) apodiktični sud = a) načela isključenoga srednjega 4) hipotetični sud = c) načelo dostatnog razloga 5) kategorični sud = b) načelo neprotuslovlja 6) asertorični sud = c) načelo dostatnog razloga 111. Što je opozicija? Odnos među sudovima u kojem jedan sud negira drugog . 112. Aristotel daje prikaz varavih zaključaka u "O sofističkim opovrgnućima".
113. Usporedne podrazdiobe nazivaju se surazdioba ili kodvizija . 114. Dio logike u kojoj se iskazi dalje raščlanjuju na sastavnice koje nisu iskazi (priroci, podmetci, oznake), nazivlje se priročnom logikom. 115. U tradicionalnoj logici pod disjunkcijom mislimo na isključnu , a u modernoj na uključnu disjunkciju. 116. Iz elemenata aristotelske i stoičke logike nastaje tradicionalna logika . 117. Nabroji 3 najistaknutija hrvatska logičara koja djeluju do sredine 19.st? Franjo Jambrehović, Andrija Kačić- Miošić, Đuro Pulić 118. Što je pojam? Pojam je opće obilježje. 119. Obilježje može biti slučajno i nužno . 120. Odnos između naziva i pojma po kojem više različitih naziva ima kao svoje značenje isti pojam naziva se suznačnost ili sinonimija . 121. Odnos između naziva i pojma po kojem jedan naziv ima više različitih pojmova kao svoje značenje naziva se višeznačnost . 122. Što je opseg (sfera) pojma? Opseg pojma je ukupnost svih predmeta na koje se pojam odnosi. 123. Izraz za neki pojam je naziv . 124. Naziv sa potanko određenim značenjem koji je ustaljen u nekoj struci je nazivak . 125. Pojmove istog sadržaja nazivamo istovjetnim pojmovima . 126. Drugi naziv za istovjetne pojmove je identični . 127. U kakvom su odnosu sadržaj i opseg? u obrnuto proporcionalnim odnosima . 128. Odnos viših i nižih pojmova prikazujemo: Eulerovim krugovima . 129. Niži pojam ima veći sadržaj od višeg. 130. Odnos pojmova po njihovoj općosti nazivamo podređenost ili subordinacija . 131. S obzirom na subordinaciju , niži pojam je podređen višem, a viši pojam je nadređen nižem pojmu. 132. Usporedni pojmovi su pojmovi istog stupnja općosti . 133. Aristotel govori o 10 najviših rodova. 134. Odnos među pojmovima prikazujemo Vennovim dijagramima. 135. Pojmovi različitog roda su raznorodni ili heterogeni pojmovi. 136. Pojmove s obzirom na njihov međusobni odnos pojmovnih opsega dijelimo na ukrštene i razdvojene . 137. Poveži: a) protuslovni pojmovi 3) kontradiktorni pojmovi b) razdvojeni pojmovi 4) disparatni pojmovi c) odnosni pojmovi 6) relativni pojmovi d) ukršteni pojmovi 5) interferentni pojmovi e) suprotni pojmovi 2) kontrarni pojmovi f) lišidbeni pojmovi 1) privativni pojmovi 138. Pojmovi ostvaruju u sudu svoj odnos prema predmetima . 139. Jezični izraz kojim ostvarujemo sud je iskaz . 140. Sudove dijelimo prema: kolikoći , kakvoći , odnosu i modalnosti . 141. S obzirom na kolikoću sudove dijelimo na: opći , posebni i pojedinačni . 142. S obzirom na modalitet sudove dijelimo na: problematični , asertorični i apodiktični . 143. S obzirom na kakvoću sudove dijelimo na: potvrdni , niječni i beskonačni . 144. S obzirom na odnos sudove dijelimo na: kategorični , hipotetični i disjunktivni . 145. Poveži: a) SaP 4) opće- potvrdni b) SeP 1) opće- niječni c) SiP 2) posebno- potvrdan d) SoP 3)posebno- niječan
146. U kategoričnom sudu u međusobnom odnosu stoje dva pojma to su: subjekt ili podmet i predikat ili prirok . 147. Pojam o predmetima kojima se nešto pririče je podmet . 148. Pojam koji se pririče je prirok . 149. Sud koji se ne sastoji sam od pojmova već i od čitavih sudova je: hipotetični sud . 150. Sud koji pretpostavljamo nazivamo prednjak ili antecedent , a sud koji slijedi pod pretpostavkom nazivamo posljedak ili konsekvent . 151. Opći oblik hipotetičnog suda glasi: ako p, onda q . 152. Opći oblik disjunktivnog suda glasi: ili p, ili q . 153. Nabroji sve jednostavne sudove u tradicionalnoj logici: kategorični sud . 154. Hipotetični , disjunktivni , kopulativni , remotivni , konjunktivni su sastavljeni sudovi u tradicionalnoj logici. 155. Koja načela suđenja imamo? načelo neproturječja , načelo istovjetnsti , načelo dostatnog razloga i načelo isključenja trećeg . ZAKLJUČAK 1. NEPOSREDNI ZAKLJUČAK
75.Logički oblik pomoću kojega mislimo logički slijed jednoga suda iz drugih, njemu različitih sudova nazivamo zaključak 76.Ako je zaključak dosljedan, kažemo da je valjan, što znači da zaglavak logički slijedi iz premisa. DA 77.Ako zaglavak nužno slijedi iz premisa, zaključak je ____________, a ako slijedi samo vjerojatno, zaključak je ____________. Odgovor: deduktivan; induktivan 78.Premise ili predstavci jesu: a. Sudovi u zaključku za koje uzimamo da iz njih logički slijedi drugi, od njih različit sud. b. Sudovi u zaključku za koje uzimamo da logički slijede iz drugih, od njih različitih sudova. c. Dijelovi zaglavka. Odgovor: a 79.Sud u zaključku koji logički slijedi iz drugih, od njega različitih sudova jest ____________ ili ___________. Odgovor: zaglavak ili konkluzija 80.Neposredni zaključci su oni u kojima zaglavak nužno slijedi iz dvije ili više premisa. DA
NE
Odgovor: NE
81.Razlikujemo nekoliko različitih oblika neposrednih oblika, a možemo ih provjeravati ___________________. Odgovor: vennovim dijagramima 82.Što od sljedećeg nije oblik neposrednog zaključka (podcrtaj): obrat, istovrijednost, protupostav, silogizam Odgovor : silogizam
83.Kod istovrijednosti mijenjamo kakvoću premise, ali to poništavamo niječući: a. Prirok b. Podmet c. Zaglavak Odgovor: a) 84.Kod protuslovnih sudova, iz neistinosti prvog suda zaključujemo ___________ drugog Odgovor: istinitost 85.Ako je neki sud neistinit, njemu suprotan sud je: a. Istinit b. Neistinit c. Ne možemo sa sigurnošću ništa zaključiti Odgovor: C 86.Kod obrata (konverzije) prirok i podmet zamijene mjesta, odnosno prirok postaje podmet, a podmet prirok. DA
NE
Odgovor :DA 87.Koji sud po obratu ne daje nužno nikakv zaglavak?____________________ Odgovor: sud o, posebno-niječan 88.Protupostavom (kontrapozicijom) mijenjamo kakvoću suda. DA
NE
Odgovor: DA 89.Iz apodiktičnog suda nužno slijede ___________ i ___________. Odgovor: asertoričan i problematičan 90.Ako je sud slabije modalnosti neistinit, sud jače modalnosti će biti: a)Neistinit b)Istinit c)Ne možemo sa sigurnošću utvrditi. Odgovor : a)
2. SILOGIZAM
91.Deduktivan, posredni zaključak u kojem se zaglavak izvodi iz jedne premise uz pomoć jedne posredne premise nazivamo________________ Odgovor: silogizam 92.Od čega se sastoji silogizam?______________________________________ Odgovor : sastoji se od dvije premise (veće i manje) i zaglavka
93.Postoje tri vrste silogizma. To su: ___________, ___________ i ___________. Odgovor: kategorični, disjunktivni i hipotetični 94.Silogizam u kojem su obje premise i zaglavak kategorični sudovi nazivamo____________________ Odgovor : kategorični silogizam 95.Teoriju kategoričnog silogizma prvi je sustavno razvio ___________. Odgovor: Aristotel 96.Poveži: a) S
1) terminus medius
b) P
2) terminus minor
c) M
3) terminus maior
Odgovor: 2A, 3B, 1C 97.Raspored većega, manjega i srednjega pojma u silogizmu jest ___________________ silogizma. Odgovor: lik (figura) 98.Lik je određen time je li ___________ u pojedinim premisama podmet ili prirok. Odgovor : srednjak 99.Raspored sudova u zaključku s obzirom na njihovu kolikoću i kakvoću je_________________ Odgovor: način (mod) 100.Poveži: a) Prvi lik
1) srednjak je u većoj premisi prirok, u manjoj podmet
b) Drugi lik
2) srednjak je u objema premisama podmet
c) Treći lik d) Četvrti lik
3) srednjak je u objema premisama prirok 4) srednjak je u većoj premisi podmet, u manjoj prirok
Odgovor: A4, B3, C2, D1 101.Koji lik uvijek ima niječni zaglavak?______________________ Odgovor: 2.lik 102.Treći lik se nazivlje likom i _____________. Odgovor : supstitucije 103.Kategorični silogizam sadrži: a)tri ili manje od tri pojma b)točno tri pojma c)tri ili više od tri pojma Odgovor : b) 104.Koje je od sljedećeg netočno: a)Krajnjaci ne smiju u zaglavku imati veći opseg nego u premisama.
b)Srednjak se ne smije nalaziti u zaglavku. c)Iz obiju općih premisa ništa ne slijedi. Odgovor . c) 105.Srednjak mora barem u jednoj premisi biti uporabljen u čitavom svom opsegu. DA
NE
Odgovor : DA 106. Iz obje niječne premise slijedi niječni zaglavak. DA
NE
Odgovor: NE 107.Zaglavak se ravna po slabijoj premisi. Pod slabijom se premisom po kolikoći misli ____________, a po kakvoći ____________ premisa. Odgovor : posebna; niječna 108.Što nam govori temeljno načelo kategoričnoga silogizma (izreka o svakome i ni o jednome - dictum de omni et nullo)?_________________________________________________________ Odgovor : ono što vrijedi o svima, vrijedi i o nekima, a ono što ne vrijedi ni o jednome, ne vrijedi ni o nekome 109.Hipotetični silogizam je onaj kojem je kojem je veća premisa __________________. Odgovor : hipotetičan sud 110.Kod hipotetičnog silogizma razlikujemo koja dva načina?__________________________________________ Odgovor: potvrdi način (podus ponens) i niječni način (modus tollens) 111.Kod potvrdnog načina manjom premisom potvrđujemo ___________ veće, a kod niječnog niječemo ___________. Odgovor: prednjak; posljedak 112.Šta je to disjunktivan silogizam?__________________________________ Odgovor: Silogizam u kojem je veća premisa disjunktivan sud. 113.Postoje dva načina disjunktivnog silogizma. To su ____________________________________________ Odgovor: potvrdno-niječni (modus ponendo-tollens) i niječno potvrdni (modus tollendo ponens) 114.Ulančani zaključak gdje samo nižemo premise i na kraju izvedemo zaključak naziva se: a)epiherem b)polisilogizam c)sorit Odgovor: c)
3. VARAVI ZAKLJUČCI
115. Zaključke koji su pogrješni, ali stvaraju privid da su ispravni i valjani zovemo ____________________ ili _____________.
Odgovor: varavi zaključci ili paralogizmi 116.Aristotel daje prikaz varavih zaključaka u spisu ______________________. Odgovor : O sofističkim opovrgnućima 117.Što od sljedećeg nije oblik varavog zaključka (podcrtaj): pogrješka prigotka, pogrješka jednostavnog i posebnog smisla, Odgovor: nedopušten srednjak 118.Ako su krajnjaci u zaglavku upotrijebljeni u većem opsegu nego u premisama, govorimo o _______________________. Odgovor : nedopuštenom proširenju 119.Ako je srednjak u obje premise uzet u posebnom smislu, zaključak je valjan. DA
NE
Odgovor: NE
120.Kod hipotetičnog silogizma ne možemo zanijekati prednjak jer posljedak može slijediti i iz nekog drugog prednjaka (razloga). DA
NE
Odgovor: DA 121.Ako u manjoj premisi potvrdimo posljedak veće, a zatim iz toga izvedemo zaglavak, govorimo o kojem obliku varavog zaključka?________________________ Odgovor : potvrda posljetka
122.Ako zaključak po svome jezičnome izrazu u svim aspektima izgleda valjan, a zapravo to nije kažemo da varka nastaje zbog samog __________. Odgovor : izričaja 123.Pod pogrješke zbog izričaja ne spada: a)pogrješka jednostavnog nabrajanja b)varka ekvivokacije c)varka dvosmislenosti Odgovor: a) 124.Ako nas jezični izraz silogizma navodi da pogrješno odredimo gdje su u zaključku podmet i prirok tada govorimo o ____________________. Odgovor : varci dvosmislenosti
125.Ako ne uočavamo da ono što pripada biti neke stvari, ne mora pripadati i slučajnom obilježju te stvari dolazi do ____________________. Odgovor: pogrješke prigotka 126.Do pogrješke jednostavnog i posebnog smisla dolazi kada ne uočavamo da neki prirok može biti uzet i u
_____________ i u ____________ smislu. Odgovor: jednostavnome; posebnom DEFINICIJA
140.Zašto je važno pojam što potpunije odrediti?___________________________________________ Odgovor: da bismo ga mogli ispravno upotrebljavati 141.U definiciji razlikujemo ______________________________________________. Odgovor : pojam koji se definira i definirajući pojam 142.Kada umjesto manje poznatog naziva ili izraza navodimo poznatiju riječ ili izraz govorimo o ____________ definiciji. Odgovor : nominalnoj 143.Stvarna (realna) definicija jest ona koje se izvodi iz ___________________ ____________________. Odgovor: samoga predmeta (stvari) na koju se pojam odnosi 144.Poveži: 1) esencijalna definicija
a) predmet definiramo slučajnim obilježjima
2) prigodna definicija
b) opis pomoću postanka stvari
3) genetična definicija
c) navođenje obilježja koja čine bit predmeta
4) uzročna definicija
d) predmet se određuje pomoću svojih uzroka
Odgovor: 1C, 2A, 3B, 4D 145.Predmet najprije obilježavamo ____________________ pod koji potpada. Odgovor: najbližim rodom 146.Definicija predmeta koja definira predmet pomoću obilježja koja su njegova vlastitost zove se: a)svršna b)pokazna c)vlastitosna Odgovor: c) 147.Oblik uzročne definicije koja nam kazuje svrhu predmeta naziva se _________________________. Odgovor : svršna 148.Definirajući pojam ne smije po opsegu biti ni širi ni uži od pojma koji se definira, nego oni moraju biti _____________________. Odgovor: zamjeniti (recipročni) 149. Što od sljedećega nije točno? a)Definicija ne smije biti preuska niti preširoka. b)Definicija mora biti kružna. c)Definicija treba biti jasna. Odgovor : b)
150.Ako pojam definiramo njime samim, govorimo o ___________ definiciji. Odgovor : kružnoj 151.U svakoj razdiobi razlikujemo: ______________________, _____________________________ i __________________. Odgovor : razdiobnu cjelinu, razdiobne članove i razdiobni temelj 152.Stajalište s obzirom na koje se neki pojam dijeli nazivamo_____________________ Odgovor: razdiobni temelj 153.Prema razdiobnome temelju razdioba može biti _____________ i _____________. Odgovor: naravna i umjetna 154. Razdiobni sustav nazivamo __________________ ili __________________. Odgovor : razredba ili klasifikacija 155.Razdioba samog razdiobnog člana neke druge razdiobe je __________________________ Odgovor: Podrazdioba (subdivizija) 156. Usporedne podrazdiobe nazivlju se ________________ ili _______________. Odgovor: surazdiobe ili kodivizije 157.Razdiobni članovi se moraju međusobno preklapati. DA Odgovor : NE
NE
