Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
1. Uvod
Dizalice-kranovi su najveća grupa dizaličnih mašina koje služe za prenošenje tereta u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Ova kretanja se ostvaruju mehanizmima koji se učvršćuju na ramovima tj. metalnim konstrukcijama koje mogu biti pokretne i nepokretne.
Dizalice se dijele na : -
dizalice opšteg karaktera
spe specijalne cijalne di zalice. lice.
U dizalice opšteg karaktera ubrajaju se :
mosne dizalice ramne i poluramne dizalice nepokretne stubne dizalice konzolne dizalice
dizalice sa strijelom( željezničke, gusjenične, automobilske).
U specijalne dizalice se ubrajaju:
pokretno-okretne portalne dizalice
građevinske stubne dizalice stubne dizalice sa iglom-„DERICK“ dizalice
pretovarni mostovi kablovske dizalice plovne dizalice
Kao što je već navedeno plovne dizalice spadaju u grupu specijalnih dizalica koje nalaze svoju široku primjenu na riječnim i morskim morskim pristaništima, kao i u građevinarstvu pri izvođenju hidrotehničkih objekata. Plovne dizalice se grade za manje i veće terete. Služe za vađenje potopljenih plovnih objekata i kod građenja na vodi (pristaništa, (pristaništa, mostovi, itd.) Glavni djelovi plovne dizalice su: plovni dio plovne dizalice – plovilo plovilo (ponton) dizalca
1
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
Osnovni mehanizmi plovnih dizalica su:
mehanizam za okretanje mehanizam za dizanje tereta mehanizam za pomjeranje strijele
Dizalični dio plovne dizalice može biti ugrađen na plovnom objektu (pontonu) sa sopstvenim pogonom za kretanje ili bez njega.
U zavisnosti od toga gdje rade, plovne dizalice se izrađuju za rad na pristaništima ili na otvorenom moru i to kao okretne ili neokretne. Okretne dizalice su rasprostranjenije zbog većih manevarskih sposobnosti od neokretnih. Plovne dizalice se izrađuju za terete od 3 do 350 t a u specijalnim slučajevima i do 500t (dizalice za montažu velikih blokova). Pogon mehanizama plovnih dizalica može da bude parni ili električni. Kod savremenih konstrukcija plovnih dizalica primjenjuje se najčešće pogon sa nezavis nim elektromotorima. Oni se snadbijevaju električnom energijom od dizel ili električnog agregata, postavljenog na samom plovnom objektu. Dizalični djelovi plovnih dizalica veće nosivosti (50 t i više) postavljeni su na plovnom objektu simetrično u odnosu na n jegovu podužnu osu i bliže ka jednoj čeonoj strani, da bi dohvat strijele bio jednak na tri strane pontona: prema čelu i prema bokovima. Plovni objekat se u ovakvim slučajevima uravnotežava vodenim protivteretima. Pored konstrukcija okretnih djelova plovnih dizalica sa strijelama sastavljenim
iz zglobno povezanih djelova izrađuju se i sa specijalnim konstrukcijama strijela, koje mijenjaju dohvat pomoću mehanizama sa zavojnim vretenima. Plovne dizalice imaju obi čno
nekoliko mehanizama za dizanje tereta sa različitim parametrima nosivosti i brzina. Kretanje plovnih dizalica bez sopstvenog pogona postiže se vučom pomoću užadi. Slobodni krajevi užadi vezuju se za bitve na obali, a drugi krajevi namotavaju se na do boše na plovilu.
2
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
2. Plovne dizalice
Za rukovanje teretom između broda i kopna ili broda i broda u lukama se pored lučkih pretovarnih sredstava upotrebljavaju i brodski teretni uređaji. Zbog često znatno većih nosivosti teretni uređaji na brodu ili posebnom pontonu služe i za druge namjene npr. prenošenje teškog komandnog tereta, montažu, opsluživanje bušotina, vađenje potonulih objekata, produbljivanju dna rijeka ili mora itd.
Najveću primjenu plovne dizalice imaju na rečnim pristaništima sa malim prometom materijala, tako da je ugradn ja stabilnih pretovarnih uređaja nerentabilna. U ovakvim slučajevima mogu se plovne dizalice premještati od jednog do drugog pristaništa i vršiti istovare prema potrebi. Plovne dizalice se vrlo uspješno primjenjuju i na pristaništima sa većim prometima materijala, a sa velikim razlikama u visinama nivoa vode. Isto tako ove dizalice se mogu upotrijebiti za pretovar materijala iz jednog u drugi plovni objekat.
Slika1. Plovna dizalica
3
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
Plovne dizalice iz prve polovine prošlog vijeka često su se upotrebljavale za vađenje pijeska i produbljivanje riječnog i morskog dna. Razvitak plovnih dizalica pratio je razvitak teškog pojedinačnog tereta : -
plovna dizalica iz 1886. godine, bila je nosivosti 400 kN, plovna dizalica iz 1904. godine, bila je nosivosti 1400 kN, plovna dizalica iz 1914. godine, bila je nosivosti 2500 kN, plovna dizalica iz 1975. godine, bila je nosivosti 3500 kN.
Plovne dizalice za razliku od brod-dizalica,
koje osim što prekrcavaju i prevoze teške terete, plove i rade u blizini morskih obala. U početku njihove primjene, one su uglavnom bile vezane za rad u matičnoj luci ili u ušćima rijeka i uz veliki rizik prevozile su se u druge luke. Tek kasnije, konstruisane su
plovne dizalice kojima je stabilnost omogućavala i plovidbu morem. Najjednostavnije plovne dizalice imale su na pontonu nepomičnu ili pomičnu strijelu koja se mogla samo vertikalno pomjerati (naginjati), a na radno mjesto
dovlačili su je tegljači. Savremene konstrukcije plovnih dizalica imaju sopstveni pogon, a konstrukcija strijele dizalice može biti iz jednog dijela ili više djelova zglobno vezanih. Razlikuju se uglavnom tri vrste plovnih dizalica:
Plovne dizalice malih nosivosti (do 500 kN) s velikim radnim brzinama koje su namijenjene pretovaru komandne i rasipne robe. Ove dizalice
potpomažu rad lučkih dizalica i po potrebi obavljaju utovar i istovar brodova na sidrištu luke.
Plovne dizalice srednjih nosivosti (od 500 do 3500 kN) s manjim radnim
brzinama koje su namijenjene pretovaru težih tereta, kao što su lokomotive, kotlovi, brodski motori i sl. U brodogradilištima se upotrebljavaju za ugrađivanje teških postrojenja u brodove, a u gradnji luke za postavljanje lučkih obalnih dizalica. Takve dizalice imaju mogućnost dizanja 40 m i više iznad nivoa mora i spuštanja 10 do 15 m ispod vodene linije. Plovne dizalice velikih nosivosti (od 4000 do 30 000 kN), s visinom dizanja 100 m i više iznad nivoa mora i 50 m ispod nivoa vode. Služe za
dizanje brodskih olupina, prenos teških mostnih konstrukcija, montažu svetionika i sl. Ove dizalice najčešće imaju strijelu koja nije okretna.
4
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
Uz postojeće obalne dizalice svaka veća luka, u zavisnosti od godišnjeg prometa i vrste teških i vrlo teških tereta, ima i nekoliko plovnih dizalica za pretovar teških tereta. Budući da su ti objekti vrlo skupi, potrebno je naći ekonomsku opravdanost za nabavku takve dizalice, jer u protivnom takav objekat postaje veliki finansijski teret za luku. Razlo g tome je što plovna
dizalica zahtijeva i odgovarajuću posadu za sigurnost plovidbe i pristajanje dizaličnog kompleksa, što iziskuje i veće troškove eksploatacije dizalice. Plovne dizalice koriste se u lukama za pretovar teških djelova mašina, lokomotiva, velikih vozila, za utovar teških brodskih limova i uređaja, u brodogradnji pri izradi brodova, za izgradnju luka, montažu lučkih postrojenja itd.
5
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
3. Glavni djelovi plovne dizalice
3.1 Plovni dio plovne dizalice - plovilo (ponton) Donji dio plovnih
dizalica je četvorougaoni ponton. Sastoji se od konstrukcije pontona (čelične konstrukcije) u kojoj se nalazi mašinska hala s električnom centralom, kabine za posadu, magacini za potrebe dizalice i plovila (lanci, užad itd.), balastni tankovi, oprema na palubi (vitla, sidra, upravljačka kabina) itd.
3.2 Dizalica Dizalica postavljena na palubi pontona sastoji se od sledećih dijelova:
glavnog dizalice
stuba dizalice koji čini vezu između okretnog stuba i same
kružne šine, s okretnim stubom (piramidom) i mehanizmom za okretanje
mašinske hale gdje se nalazi mehanizam za dizanje i električni uređaji za upravljanje i mehanizam za pokretanje strijele i protivteg.
Konstrukcija i mehanizmi na dizalici su uglavnom isti kao i kod lučkih dizalica. Budući da je to plovni objekat, tehnički do mora prvenstveno odgovarati propisima za plovne objekte instrumenti navigacije, sigurnosti plovidbe, smještaja posade itd. Pored toga dizalica mora zadovoljiti važeće
propise za gradnju konstrukcije dizalice, kao i odgovarajuće propise i ateste za ispravnost pojedinih djelova dizalice.
6
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
4. Osnovni mehanizmi plovnih dizalica
4.1 Mehanizam za okretanje Prve
konstrukcije plovnih dizalica bile su čvrsto vezane za ponton, za razliku od novijih konstrukcija dizalica koje imaju mogućnost okretanja oko svoje ose za 360°. Zbog velike težine i visine savremene plovne dizalice redovno se izrađuju sa čvrstim stubom učvrsšćenim za palubu pomoću jakog ležaja koji preuzima sve vertikalne sile, dok horizontalne sile preuzima vijenac na dnu
piramide, tj. kružna šina i točkovi mehanizma za okretanje. Osim ovakvih riješenja, izrađuju se i dizalice koje imaju klasičnu šemu mehanizma za okretanje, kao i kod obalnih dizalica.
4.2 Mehanizam za dizanje tereta Ovaj mehanizam nalazi se na samoj dizalici i to redovno na zadnjem dijelu,
tako da djeluje kao dio protivtega. Plovne dizalice obično imaju dva ili više mehanizama za veću i manju nosivost (npr. dizalica deklarisana za nosivost 2000 kN ima dva mehanizma i to 2 x 1000 kN i mehanizam za manju kuku nosivosti do 100 kN).
4.3 Mehanizam za pomjeranje strijele Ovaj mehanizam nalazi se na posebnoj platformi izna d
mašinske hale, i istog je konstruktivnog riješenja kao kod obalnih dizalica. Dohvat, nosivost na kuki, kontrola momenta koji stvara teret i naginjanje pontona regulisani su pomoću električnih sigurnosnih uređaja koji u svakom trenutku daju informaciju dizaličaru o dohvatu strijele i nagibu pontona. Dohvat i nosivost na kuki su veličine koje su usko povezane sa nagibom pontona. To posebno dolazi do izražaja jer plovne dizalice zahtijevaju veliku mogućnost dizanja. Zbog toga uporni ležaj kraka mora biti smješten što je moguće visočije kako ne bi dolazilo do naslanjanja kraka dizalice na ponton (kod većih dohvata).
7
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
5. “LDI 18” Plovna dizalica
Slika 2. – “LDI 18” plovna dizalica
Na slici 2. je prikazana LDI 18 samohodna plovna dizalica namijenjena za
podizanje tereta do 100 tona težine. Izgradnja plovne dizalice LDI 18 je završena dana 22.05. 1981. godine u brodogradilištu „TITO“ u Beogradu. U Flotnu listu je upisan dana 25.05. 1981. godine kada je isplovio iz Beograda preko Dunava i Crnog mora za Divulje (Split) za svoju prvu luku baziranja.
Od 1992.godine bazira u MTRZ "Sava Kovačević" Tivat, da bi 2006. godine prebazirao u luku Kumbor, gdje se i danas nalazi.
Tokom proteklog perioda LDI 18 izvršila više namjenskih za dataka od kojih su bitniji dizanje potonulog broda „PUEBLO“ u luci PORTOMONTENEGRO Tivat, dizanje i prevoženje P 911,912 i 913, dizanje i remont m/g POLYCAT. Planirano je da se ovaj brod opremi sa savremenim navigacijskim i sredstvima za komunikaciju i vezu.
8
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
Karakteristike LDI 18 plovne dizalice:
-
Dimenzije: 42,5 x 20,00 x 3,7 m
-
Gaz: pramac 2,08 m, krma 1,68 m
-
Vrsta gradnje: čelik
-
Godina i mjesto gradnje: Beograd, 1981
-
-
Nosivost: 100 tona Pogon: (vrsta i snaga) - bez pogona - dizel 2 x 175 kW
-
-
Brzina: 4 čvora Brodske zalihe: - vode 25 t - goriva 72t
-
Utrosak goriva(l/h):80
-
Broj članova posade: 24
- Brodska sredstva i uredjaji: -radio primopredajnik RUP-12M -radio telefon UKT-FM 66/17
9
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
6. “Veli Jože” Plovna dizalica
Slika 3. – “Veli Jože” plovna dizalica Na slici 3.
je prikazana dizalica “Veli Jože” najveća i najsnažnija plovna motorna dizalica na Jadranu, a sve do novijih vremena bila je najjača i na Sredozemlju.
Bruto težina ove dizalice je 792 tone, neto težina 238 tona. Ponton na kome je ova specijalna dizalica izgleda kao ploveći otočić i dugačak je oko 40 metara. Najveća širina je 18 metara, visina na sredini broda je 3,80 metara. Ima dva dizelska motora "FAMOS" OD PO 162 KW. Izrađena je u Rotterdamu, 1950. godine. Karakteristike dizalice su:
Bruto težine 792 tone; Neto težina 238 tona; Dužina 41 m Najveca širina 18 m Visina na sredini broad 3,80 m
10
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
7. Uporedne karakteristike dizalica “Veli Jože” i “ LDI 18 ”
Dizalica
“Veli Jože”
“LDI 18 ”
Dužina
41 m
42,5 m
Širina
18 m
20 m
Visina
25 m
3,7 m
Kapacitet
200 t
100 t
Pogon
2 x 162 KW
2 x 175 KW
Godina proizvodnje
1950
1981
11
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
8. Zaključak
Iz vec priloženog se može reći da se plovne dizalice grade za male i veće terete. Služe za vađenje potopljenih plovnih objekata i kod građenja na vodi (pristaništa,mostovi,itd) . Ploveći kranovi mogu biti raznih konstrukcija i obično su sa nepokretnim stubom i pokretnom trakom.Najčešće su električnog pogona sa sopstvenom centralom na pontonu koja daje i energiju za kretanje pontona i za pumpe koje
uravnotežuju ponton u zavisnosti od veličine tereta. Takodje,mora se naglasiti da se plovne dizalice svrstavaju u grupu “specijalne dizalice” zbog svoje funkcije.
12
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
9. Literatura 1) Profesor dr Milorad - Mišo Burić - Pretovarna mehanizacija (Izdanje iz 2010. godine) 2) Dr Sava Dedijer - Osnovi transportnih uređaja (Izdanje iz 1978. godine) 3) www.Slobodna Dalmacija.hr. arhiv.slobodnadalmacija.hr./20040409/more 01.asp-32k arhiv.slobodnadalmacija.hr./20030103/more 02.asp-34k 4) www.cranepower.com 5) www.gosa.co.rs 6) www.generalconstructionco.com 7) www.gosa-tom.co.yu
13
Seminarski rad-PLOVNE DIZALICE
SADRŽAJ:
1.
Uvod ………………………………………………….…………….. 1
2.
Plovne dizalice……………………………………………..……….. 3
3.
Glavni djelovi plovne dizalice……………………………………. . 6 3.1 Plovni dio plovne dizalice –plovilo(pontoon)………………… 6 3.2 Dizalica…………………………………………………………. 6
4.
Osnovni mehanizmi plovnih dizalica……………………………... . 7 4.1 Mehenizam za okretanje………………………………………. . 7 4.2 Mehanizam za dizanje tereta…………………………………… 7 4.3 Mehanizam za pomjeranje strijele……………………………. . 7
5.
“LDI 18” plovna dizalica…………………………………………… 8
6.
“Veli Jože“ plovna dizalica........................................................... . 10
7. Uporedne karakteristike dizalica
“Veli Jože“ i „LDI 18“.............. 11
8.
Zaključak............................................................................. .......... 12
9.
Literatura…………………………………………………………… 13
14