1.
Što je rjedje ukamaćivanje, odnosno što je m manje razlika između efektivne i nominalne kamatne stope je: a. manja b. ne mogu se porediti c. nema razlike d. Veća 2.
Niz jednakih isplata (primitaka) u jednakim vremenskim intervalima u određenom vremenskom periodu predstavlja: a. ništa od navedenog b. jednokratnu isplatu c. gotovinsku isplatu d. periodičnu rentu 3.
Stalna sredstva preduzeća treba da budu pokrivena vlastitim i duoro!nim k apitalom a tekuća imovina kratkoro!nim kapitalom, odnosi se na: a. ništa od navedenog b. zlatno bankarsko pravilo fnansiranja c. pravilo fnansiranja 2:1 d. pravilo fnansiranja 1:1 .
"zra!unavanje buduće vrijednosti nov!anih tokova je: a. diskontovanje b. ništa od navedenog c. ukamaćivanje d. sve od navedenog !.
#ednakost između otovine, kratkoro!nih kratkoro!nih vrijednosnih papira i kratkoro!nih potra$ivanja, s jedne strane, i kratkor!no kapitala kapitala s drue strane zahtjeva: a. pravilo fnansiranja 1:1 b. zlatno bilansno pravilo u u"em smislu c. pravilo fnansiranja 2:1 d. zlatno bankarsko pravilo fnansiranja #.
%&'&n (*+i)n je formula za izra!unavanje: a. ništa od navedenog b. buduće vrijednosti na kraju n razdoblja c. početne vrijednosti d. $amate
%.
-ela.ije pojedinih dijelova sredstava prema roku imobiliza.ije i pojedinih dijelova izvora prema roku raspolo$ivosti vezujemo za: a. &orizontalna pravila fnansiranja b. fnansijska pravila fnansiranja c. vertikalna pravila fnansiranja d. osnovna pravila fnansiranja '.
/0%1 je akronim (skraćeni.a) za: a. ništa od navedenog b. (ost )verage *ricing +odel c. (apital )sset *ricing +odel d. (apital )llocation *ort,olio +anagament -.
2koliko beta koe3.ijent ima vrijednost 4,5 tada se radi o: a. vrijednosnom papiru koji ima manji sistemski rizik od tr"išta b. de,anzivnoj investiciji c. agresivnoj investiciji d. ništa od navedenog 1.
Što je obra!un kamata !ešći to je veći iznos diskonta: a. veći b. jednak c. iznos diskonta ne zavisi od obračuna kamata d. +anji 11.
2 poslovne funk.ije preduzeća ubrajamo:
a. fnansijsku ,unkciju b. nabavnu ,unkciju c. organizacijsku ,unkcija d. proizvodnu ,unkciju 12.
6amatna stopa koja uz odišnje ukamaćivanje osiurava iste odišnje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz !ešći obra!un kamata u toku perioda predstavlja: a. e,ektivnu kamatnu stopu b. nominalnu kamatnu stopu c. efkasnu kamatnu stopu d. diskontnu kamatnu stop
13.
6amatna stopa koja se koristi za izra!unavanje sadašnje vrijednosti naziva se:
a. nominalna kamatna stopa b. diskontna kamatna stopa c. efkasna kamatna stopa d. e,ektivna kamatna stopa 1.
2koliko se kamata obra!unava više puta u toku odine, rije! je o: a. prostom diskontovanju b. ispodgodišnjem diskontovanju c. godišnjem diskontovanju d. iznadgodišnjem diskontovanju 1!.
7uduća vrijednost koja se dobije prostim ukamaćivanjem je u odnosu na buduću vrijednost dobijenu slo$enim ukamaćivanjem za isti vremenski period: a. manja b. veća c. jednaka d. ne mogu se porediti 1#.
8na!ajna uloa 3nansijsko sistema je da obezbjedi nesmetan tok sredstava između dvije zna!ajne rupe subjekata i to: a. proizvodni& i potrošački& jedinica b. proftni& i neproftni& jedinica c. dr"avni& i bud"etski& jedinica d. sufcitni& i defcitni& jedinica 1%.
Najva$niji faktori koji determinišu razvoj 3nansijsko tr$išta su: a. zlato i monetarna politika b. in/acija i fskalna politika c. fskalna politika d. novac i monetarna politika 1'.
2 slu!aju kada lavni.a uvećana za iznos kamate prethodne odine predstavlja osnovi.u za ra!unanje kamate za narednu odinu ovorimo o: a. ništa od navedenog b. prostom ukamaćivanju c. slo"enom ukamaćivanju d. prostoproširenom ukamaćivanju
1-.
2koliko je beta koe3.ijent veći od * radi se o: a. ništa od navedenog b. vrijednosnom papiru koji ima veći sistemski rizik od tr"išta
c. agresivnoj investiciji d. de,anzivnoj investiciji 2.
Standardna devija.ija se koristi kao: a. realna mjera rizika b. apsolutna mjera rizika c. nominalna mjera rizika d. relativna mjera rizika 21.
&remenska vrijednost nov.a izra$ava se: a. konvertibilnim markama b. dolarima c. eurima d. $amatom 22.
2 vertikalna pravila 3nansiranja ubrajamo:
a. zlatno bankarsko pravilo fnansiranja b. zlatno bilansno pravilo fnansiranja c. odnos rezervi prema nominalnom kapitalu d. odnos vlastiti& i ostali& izvora fnansiranja 23.
6ombina.ija dva ili više vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili neke drue aktive u posjedu pojedin.a, kompanije ili institu.ionalnih investitora naziva se: a. kovarijansa b. port,olio c. ponder d. ništa od navedenog 2.
#ednakost između otovine, kratkoro!nih vrijednosnih papira i kratkoro!nih potra$ivanja, s jedne strane, i kratkor!no kapitala s drue strane zahtjeva: a. pravilo fnansiranja 1:1 b. pravilo fnansiranja 2:1 c. zlatno bilansno pravilo u u"em smislu d. zlatno bankarsko pravilo fnansiranja
2!.
2 interne faktore koji uti!u na oraniza.iju 3nansijske funk.ije ubrajamo:
a. znanje i poduzetničke sposobnosti kadrova b. djelatnost preduzeća
c. veličina preduzeća d. va"eći zakonski propisi 2#.
6oe3.ijent varija.ije se koristi kao: a. realna mjera rizika b. apsolutna mjera rizika c. nominalna mjera rizika d. relativna mjera rizika 2%.
2 instrumente kratkoro.nih &% ubrajamo: ak.ept i komer.ijalni zapis 2'.
2koliko je mouće više ishoda koji su poznati investitoru ali ne i vjerovatnoće njihovo nastanka radi se o: a. situaciji sigurnosti b. situaciji 00najdublje00 neizvjesnosti c. situaciji rizika d. situaciji neizvjesnosti 2-.
7uduća (kona!na) vrijednost predstavlja: a. srednju vrijednost uvećanu za iznos kamata b. početnu vrijednost umanjenu za iznos kamata c. početnu vrijednost uvećanu za iznos kamata d. srednju vrijednost umanjenu za iznos kamata 3.
Sa aspekta porijekla u!esnika u 3nansijskim transak.ijama 3nansijsko tr$ište dijelimo na: a. lokalno b. domaće c. ovaj kriterij podjele uopšte ne postoji d. +eunarodno 31.
Sa aspekta mjesta na kome se transak.ije obavljaju i podru!ja na koje se odnose 3nansijska tr$išta dijelimo na: a. domaća b. internacionalna i domaća c. lokalna i nacionalna d. nacionalna i strana
32.
unk.ijska veza između natprosje!nih prinosa pojedina!no vrijednosno papira i natprosje!no prinosa tr$išno portfolia mo$e se predstaviti: a. ništa od navedenog b. karakterističnom linijom
c. tr"išnom linijom d. proizvodnom linijom 33.
%rema emitentu vrijednosno papira razlikujemo slijedeće instrumente dua: a. vrijednosne papire koje emituju preduzeća i drugi privredni subjekti b. obične dionice c. pre,erencijalne dionice d. dr"avne vrijednosne papire 3.
2spješnost 3nansijske funk.ije zavisi od slijedećih faktora: a. koordinacija računovodstvene ,unkcije sa drugim poslovnim ,unkcijama b. sve od navedenog c. precizno defnisana fnansijska politika preduzeća i poduzetnički kvalitet menad"menta d. poduzetnički kvalitet menad"menta i e,ektivna koordinacija fnansijske ,unkcije sa računovodstvenom ,unkcijom 3!.
9io ukupno rizika koji je karakteristi!an za određeni ekonomski subjekt, ranu ili rupa.iju predstavlja: a. nesistemski rizik b. sistemski rizik c. ništa od navedenog d. ukupni rizik 3#.
"zraz %&'-*(i) predstavlja:
a. išta od navedenog b. ordanin model c. rozdanov model d. ordonov model 3%.
2 instumente tr$išta nov.a ubrajamo: a. dionice b. ,ederalne ,ondove c. blagajničke zapise d. kredite