PROCES ZDRAVSTVENE NEGE
U razvijenimzemljama sveta, posebno Americi, u sestrinstvu se, u drugoj polovini XX veka, dešavaju brojne dinamične promene u obrazovanju medicinskih sestara, u sestrinskoj praksi i u istraživanjima na području zdravstvene nege. Te promene ukazuju da se sestrinstvo sve više razvija kao posebno stručno i naučno polje rada i da sve uspešnije učestvuje i prati razvoj medicine i drugih drugih nauka čije je polje interesovanja očuvanje i unapređenje zdravlja ljudi i lečenje obolelih. Na osnovu stečenih znanja stečenih znanja iz graničnih nauka graničnih nauka i sopstvenog iskustva brojne medicinskesestre zdušno rade na istraživanju u sestrinstvu, na razvoju svojih teorija i konceptualnih modela ina stvaranju metoda rada koje omogućavaju naučni pristup u sestrinskoj praksi. Jedan odznačajnih plodova ovih aktivnosti je proces zdravstvene nege, metoda koja pruža takvemogućnosti.Procesom zdravstvene nege kroz predviđene etape: utvrđivanje potreba za negom, postavljanje sestrinske dijagnoze, planiranje, realizacija plana nege i vrednovanje (evalua cija) postignutih rezultata ispravlja se klasično shvatanje klasično shvatanje sestrinstva, po kojem medicinska sestra obavlja negu uglavnom po nalogu lekara i po kojem je nega bolesnika samo praktična disciplina bazirana na veštinama i veštinama i intuiciji medicinske sestre. Sve druge delatnosti medicinske se stre –nastava stre –nastava u medicinskim školama, zdravstveno vaspitanje, organizacija službe i drugo – nisu bile priznate kao deo osnovnih samostalnih sestrinskih aktivnosti. Na Evropskoj konferenciji o sestrinstvu koja je održana održana u u Kopenhagenu 1988. godine definisan je profil medicinske sestre kao ...“autonomni, visokoedukovani zdravstveni stručnjak saznanjima, veštinama i sposobnostima za samostalan rad i saradnju s drugim zdravstvenimosobljem, s ciljem pružanja najbolje zdravstvene nege u bilo kom okruženju...″ Prema tome,uloga medicinske sestre ne treba da bude pružanje usluga drugoj profesiji već ona treba dainformiše, podrži i brine se za pojedinca svih dobi, porodicu, grupu i zajednicu, bolesnih ilizdravih u svim okolnostima. Zdravstvena nega kao osnovna delatnost medicinskih sestarauključuje unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, brigu o bolesnima, invalidima ili ljudima kojiumiru. Zalaganje za zdravu sredinu i njeno unapređenje, istraživanje, učestvovanje u oblikovan juzdravstvene politike i sistemima upravljanja zdravstvom i obrazovanje su takođe ključne ulogemedicinske sestre . Pravilnom i doslednom primenom procesa zdravstvene nege postiže se bolji ukupankvalitet zdravstvene nege. Rad po procesu ime svoje pozitivne refleksije na sve aspektesestrinstva: na korisnike zdravstvene nege, na medicinske sestre i na profesiju uopšte.
Korisnici zdravstvene nege. Koristi od rada po procesu naročito imaju pojedinac i njegova porodica. Njihovo uključivanje u sve faze procesa motivaciono deluje na trajnu aktivnu participaciju u nezi, na prihvatanje odgovornosti za lični doprinos sopstvenom zdravlju irazvijanj e osećaja pripadnosti timu koji radi za njihovu dobrobit. Medicinska sestra. Proces zdravstvene nege pomaže medicinskoj sestri da osetizadovoljstvo u radu. Dosledna primena procesa obavezuje medicinsku sestru da šire, sa više aspekta kontinuirano prati stanje zdravih i bolesnih i njihovo reagovanje na problem u vezi sazdravljem, da blagovremeno pruži odgovarajuću pomoć i da na kraju, kroz evaluaciju, sagledarezultate svog rada i doživi ličnu satisfakciju, priznanje i zahvalnost bolesnika kao izuzetnovažnu nagradu.Primena procesa ima posebno značajnu ulogu u profesionalnom razvoju medicinskesestre. Diplomirana medicinska sestr a stiče nova znanja i iskustva, razvija sposobnost verbalnih ineverbalnih komunikacija i sposobnost timskog rada. Proces je stimuliše da stalno uči o čoveku injegovom okruženju, da razvija svoje kreativno, logičko, kauzalno, prediktivno i druge oblikemišljenja, bez čega je nemoguće postići neophodnu sigurnost i kompetentnost za obavljanje takosloženih zadataka zdravstvene nege. Sestrinska profesija. Dokumentovanje svih etapa rada je imperativ procesa zdravstvene nege. Stvaranjem i čuvanjem relevantnih informacija stvara se baza podataka za istraživanje usestrinstvu, za izradu standarda i kriterijuma u zdravstvenoj nezi, za planiranje kadrova, za pisanje sestrinskih udžbenika i drugih publikacija. Sve to treba da doprinese boljem definisanj usestrinske teorije i prakse, bržem razvoju sestrinske profesije, boljem podizanju i vrednovanjuodgovarajućih nivoa obrazovanja medicinskih sestara.Pogrešno je misliti da je proces skupa metoda i da je stoga primenljiv samo u bogatimzemljama. Proces se može primenjivati i u najsiromašnijim uslovima, jer raditi po procesu neznači zadovoljiti sve potrebe korisnika/bolesnika i rešiti sve njegove probleme nege. Ni u bogatim zemljama to nije uvek moguće. Proces omogućava da se dobro procene sve okolnosti uvezi sa potrebama korisnika/bolesnika i da se iskoriste sve mogućnosti u cilju zadovoljavanja irešavanja prioritetnih potreba. To treba učiniti jasnim i razložnim, kako bi se smanjilo ili sprečilonezadovoljstvo korisnika/bolesnika (zbog onog što nije moguće učiniti) i pojačala njegovazainteresovanost za participaciju u nezi i za samonegom.Ako se proces zdravstvene nege ne sprovode dosledno kroz sve faze koje ga čine, rezultatimogu da budu kompromitovani. Za naučno zasnovano i uspešno sprovođenje procesa potreban je jedan skuplji resurs – da bi svi ostali bili jeftiniji – profesionalno dobro obrazovane medicinskesestre koje bi imale vodeću stručnu ulogu u njegovoj primeni.