1
1. ZASNIVANJE ZASNIVANJE NAUKE O PISMU I DEFINISANJE DEFINISANJE NJENOG PREDMET PREDMETA A Nauka o pismu zapocinje pri kraju 19.veka, ali samo kao pomocna istorijska disciplina, tacnije tako deo kulurne istorije. Bavi se poreklom, desifrovanjem I evolucijom starih pisama. ,Isaka Tejlora iz Tejlora iz 1883.od, formulisana U knjizi Alfabet ,Isaka formulisana je podela sistema na 3 vrste! cre!"o, slo#o$"o I al%a&esko '(s)o. "o preo#razaja u samostalnu nauku dolazi u $%.veku sa knjiom Gramatologija D!eja Gel&a, koja predstavlja prvu semiotsku knjiu o pismu. "elo se #avi pismom kao sistemom, tipoloski proucava novi pristup, pa se termin gramatologija siroko koristi. &8%ih odina se izradjuje novi pristup nauci o pismu, o#javljene su studije' Istorija I mogucnosti pisma ( )nri *an +artin Gramatologija - *ak "eride Istorija I teorija grafke ( . )mirova Gra)aolo#(ja ( Gra)aolo#(ja ( opsta nauka o nastanku, razvoju I vrstama pisama. #avi se poreklom pisma, desifrovanjem starih pisama I pracenjem njihove evolucije. Naj#liza je arheoloiji, a razvila se pod okriljem sumeroloije, eiptoloije, semistikeE'(#ra*ja! E'(#ra*ja! srodna disciplina koja izucava pisanje na kamenu, drvetu, lini I druim tvrdim predmetima. Paleo#ra*ja se Paleo#ra*ja se #avi antickim rukopisima. D('lo)a(ka se D('lo)a(ka se #avi pravnim I administrativnim dokumentima. Gra%olo#(ja ( Gra%olo#(ja ( linvisticka disciplina koja se #avi sistemima sim#ola koji se koriste u pisanju pojedinih jezika sa #ra%e)e. stanovista njihove uskladjenosti sa funkcionalnim jedinicama tih jezika, to su #ra%e)e. Fo"e)a je Fo"e)a je apstraktna jedinica lasovni koda, koja se u ovoru realizuje kao fon koji se cuje #ra%e)a je #ra%e)a je apstraktna jedinica ra/cko koda koja se /zicki ostvaruje u pisanju kao raf, koji se vidi. )ko su rafo/ urezani u 'ero#l(* , a naslikani ( 'ero#ra)(, 'ero#ra)(, iscrtani rafovi izvedeni kao I lifovi u vise poteza nazivaju se kamen! 'ero#l(* , karaker(. karaker(. De*"(c(ja '(s)a ( pismo je najvazniji znakovni sistem koji je covek izumeo. pismo je sredstvo komunikacije pomocu uslovno primenjenih vizuelnih znakova koje omoucava prenosenje poruke u prostoru I vremenu. Najvaznaja funkcija pisma je komunikacija. U sirem smislu ' I sistemi sim#olicko saopstavanja ideja uz pomoc vizuelnih predstava koje nisu nuzno jezicki o#likovane 0 znacava sisteme pisanja 2hijerolifsko pismo, latinica
$ ermin ermin ra/ja ra/ja 2pisati 4ismo! kalirafsko, kurzivno, +orzeovo ehnike ehnike pisanja! pisanja! slikanje, slikanje, crtanje, crtanje, urezivanje urezivanje na podlou*asnovano na uslovnoj de/niciji javlja se teorija da je pismo nastalo iz potre#e komunikacije, pa su prvo#itno ljudi poceli crtati po predmetima. 4ismo je nekada #ilo element kulture, a danas je sredstvo vizuelne komunikacije. 4ismo je oslonac civilizacije pa su narodi #ez pisma narodi #ez civilizacije.
+. MESTO I UOGA UOGA PISMA PISMA U DRUSTVU DRUSTVU Uporedo sa porastom interesovanja za nauku o pismu , pocinje I da se interesuje za nauku o jeziku. "o tada je vladala veoma duo stara de/nicija pisma po )ristotelu, a to je da je pismo odraz jezika. o je di/nicija koja je vladala u linvistici do $%.veka. +edjutim, od tada u mnoim linvistickim skolma pismo pocinje da se izucava kao samostalni jezicki fenomen. 4ismo se u tom slucaju pocinje odvajati od kulturno!istorijsko konteksta, I pocinje da se posmatra kao pismeni jezik. "o#ro je poznato da se sama pismenost radja kao instrument drzave I predstvlja jednu od najvaznijih oznaka da je neki narod stupio iz praistorije u istoriju. 4o 5el#u, pismo postoji samo u uslovima civiliacije, a civilizacija ne moze postojati #ez pisma. U skladu s tim, opste je prihvacena hronoloizacija pisma koji se poklapa sa razvojem najstarijih /.)(le"(j-) '.".e. (so$re)e"o civilizacija. 4o njoj, najstarija pismenost na svetu je nastala "a 'rela!- (! .- /.)(le"(j-) Meso'oa)(j( ( E#('-. E#('- . 4otom, o0 /.)(le"(j-)a - 0ol("( I"0a I 'oceko) +.)(le"(j-)a +.)(le"(j-)a '.".e.- K("( . 4itanje! po kojem kriterijumu se neki vizuelni znaci smatraju pismom6 Na to pitanje moze se odovoriti sa stanovista linvistike. 7invisticka analiza odnosa jezika I pisma utvrdila je dvostranu prirodu pismenih znakova. snovna razlika izmedju rafema I fonema sadrzana je u tome sto su foneme jedinice lisene lisene plana sadrzaja, sadrzaja, dok rafeme rafeme nisu. 4ored 4ored svoje uloe uloe pismo predstavlja predstavlja I jednu jednu od najvaznijih najvaznijih spoljasnjih odlika neke civilizacije. o, takodje znaci da se u posmatranju pisma ne moze iskljuciti 'o$e!a"os '(s)a - sa k-l-r"o(sor(jsk() sa0r!aje) "eko# "eko# 0r-s$a. 0r-s$a . 4ismo je, kako zakljucuje )nri *an +artin, dusa jedno drustva, I zato u#ljenje neko pisma oznacava I kraj njene civilizacije. 4rema staroj indijskoj poslovici, kada se menjaju o#icaji!menja se I pismo.
3 Sto se tice sporazumevanja postavlja se pitanje kako se covek sporazumevao u proslosti. Takvo pismo sporazumevanja pomocu predmeta naziva se predmetno pismo. Jedan od najpoznatijih vidova ovakvog sporazumevanja usao je u svetsku kulturnu bastinu – skitski darovi koje pominje erodot u opisu pohoda vojvode !arija na Skite.to pismo imalo je odredjenu dvosmislenu simboliku. Slicno tome je I bata"ko# ognjeno pismo# sastavljeno od pregrst nozeva I seciva uvezanih ftiljem I kokosovim vlaknom. $ojavljajuje se I pismo raboš# kod evropskih naroda. $ostoji I pismo čvorova# a najpoznatija vrsta cvorovnog pisma jeste peruanski kipu.
4ismo predstavlja jedan od temelja ljudske civilizacije. vuda u starom svetu pismo se javlja u periodu razvoja civilizacija. 4ismenost je jedan od znakova da je neki narod stupio iz praistorije u istoriju. a medjuzavisnost pisma I civilizacije je potpuna. 4ismo postoji samo u uslovima civilizacije, a civilizacija ne postoji #ez pisma. 4ismo je rodjeno na prelasku iz .u 3.milenijum p.n.e. iz potre#e drevnih umera popisi kraljevskih I manastirskih riznica, I trovackih dokumenata. 4re toa, smatra se da nije #ilo ni potre#a ni uslova da se pismo razvije. *naci jednostavnih o#lika vidljivih na keramici neo!vincanske kulture pre su :rte i reze o#redno!maijsko karaktera, neo pismo. ;isok stepen apstraktnih pisanih znakova uvek je pracen njihovim linearnim redosledom koje odrazava tok reci u recenici. U osnovi svako pisma leze crtezi, a tome svedoci, kako crtezni karakter pismenosti nerazvijenih naroda i cinjenica da su velike pismenosti staro Istoka #ile crtezne. irom cele zemaljske kule, postoje traovi u vidu crteznih reljefa, razicite namene i sadrzaja. 5ranica izmedju pisma i pretpisma prolazi izmedju $ podtipa pojmovno pisma ( hijeroli/ke i piktora/je.
/. DVOSTRANA PRIRODA PISMA I ODNOS IZMEDJU GRAFEMA I FONEMA
va dvostrana priroda pismenih znakova doprinela je tome da fundimentalna linvistika podeli pismo na povrsinsku I du#insku strukturu, a u osnovi toa je osirovska podela na 'la" (!ra!a I 'la" sa0r!aja koja je sastavni deo savremeno pristupa nauci o pismu. 4o 2-)&olo$oj de/niciji samo izovorena rec predstavlja ovaplocenje misli, dok je pismo ovaplocenje ovora. 4rema Sos(r-, jezik I pismo su dva razlicita znakovna sistema, pri cemu je jedini smisao postojanja pisma da #ude odraz ovora.
vakvo, previse #ukvalno pridrzavanje )ristotelovske de/nicije pisma zavladalo je u mnoim linvistickim skolama kao stav o cvrstoj hijerarhijskoj vezi izmedju jezika I pisma. *ato se pojavila potre#a za jasnim razdvajanjem pisma I jezika I odvojenim proucavanjem pisma kao samostalno fenomena. Na planu teorije razdvojeni su lasovi I slova, a samim tim I ovor I pismo. 4rvi koji je tu podelu ucinio #io je 3o0-e" 0e K-re"e, koji se moze shvatiti I osnivacem teorije pisma. Njeova ideja je da kad je rec o pismu! da se ovori o pismenom jeziku, a kad je rec o ovoru! da se ovori o usmenom jeziku. ako pismo I jezik predstavljaju dva o#lika postojanja jezika. o shvatanje uslo je u osnovu savremenih shvatanja pisma. D$a o&l(ka 'osoja"ja '(s)a '(s)e"( I -s)e"(. U nekim linvistickim skolama, na ovim osnovama formulisano je alternativno lediste koje pismo I jezik razdvajaju u dva nezavisna sistema. ako je lediste Va4e'a 0a s- '(s)o I je!(k sa)o 0$a -salje"a s(se)a, al( se -'ore&lja$aj- - je0"o) (so) je!(k-. o lediste doslo je do izrazaja u podeli jezika na usmeni I pismeni. U mnoim skolama pisani jezik je opisivan kao samostalna svera, ako lavni arument navodjena je formalna nepodudarnost rafeme I foneme. ako je pisani tekst izjednacavan sa vestackim sistemima , svi su tretirani kao jezicki znaci jer su materijalni I vrse funkciju kao I pisani ovor. Insistiranje na autonomnom proucavanju pisma doprinelo je da pismo shvatimo kao uredjen sistem. eza o ravnopravnosti pisma pomola je da se iz novo ula posmatra pitanje ranice izmedju pisma I pretpismenosti. akodje je razmotreno pitanje moze li se nazvati pismom #ilo koji ra/cki sistem koji prenosi poruku, ili samo sistem usmeren na lasovni sistem. ovim pitanjima iznete su $ suprotne tacke ledista' 1.iako postoji razlika izmedju jezika I pisma, danas je prihvaceno opste lediste o cvrstoj vezi izmedju #ra%e)a I %o"e)a. Na ovom shvatanju zasnovano je evolucionosticko tumacenje razvoja pisma de se polazi od najstarijih crteznih o#lika. $.drua podela zasnovana je na evolucionistickom shvatanju razvoja sistema. 4ociva na ledistu da je svako pismo proizvod svesne ljudske delatnosti. U osnovi ovakvo ledista sadrzan je prirodan zakon ekonomije! da se jezik uproscava I razvija do one ranice dokle je komunikacija neometana. u dolazi da teznje 0a se je!(k (!ra!( sa so )a"je !"ako$a. 4o takvom shvatanju postoje 3 etape razvoja pisma' 1.kao tekst piktora/ja= tekstora/ja $.kao rec loora/ja= hijeroli/ka 3.kao slo sila#ora/ja .kao fonema fonemora/ja 4rema misljenjima o poreklu fonora/je ( nastalo je evolucijom iz ideora/je 2ranije faze I zato se otkrice alfa#eta smatra najvecim dostinucem u kulturnoj istoriji covecanstva.
>
. GRAFIKA I ORTOGRAFIJA I ODNOS IZMEDJU GRAFEMA I SOVA "vostrana priroda pisma sadrzi se I u njeovoj osnovnoj jedinici rafemi, koja je de/nisana u hijerarhijskoj zavisnosti u odnosu na fonemu. "vostrana priroda pisma uslovljava I pravila kojima se uredjuju odnosi izmedju odovorajuce jezicke osnove I njene ra/cke forme, sto se moze videti I na osnovu razlika izmedju #ra*ke I oro#ra*je. U najsirem smislu reci, prva se moze de/nisati kao sveukupnost veza izmedju ra/ckih I lasovnih jedinica, koja je neraskidivo povezana sa alfa#etom. 4oput ra/ke, I ortora/ja se moze de/nisati kao sveukupnost veza izmedju ra/ckih I jezickih jedinica, ali je u tome sadrzana I #itna razlika medju njima, jer su ova dva skupa pravila u vezi sa razlicitim o#lastima jezika' 'r$( se o#ra"(ca$a sa)o "a 'la" (!ra!a, 0r-#( -klj-c-je I 'la" sa0r!aja . D(#ra* 2slozene rafeme ukazuju na #itnu razliku izmedju rafeme I slova, sadrzanu u cinjenici da prva pripada sintamatskom, a drua paradimatskom planu. ve slozene rafeme se strukturno razlikuju od fonema, #itno je da to nisu slo#odne kom#inacije slova, vec celovite jedinice koje funkcionisu kao rafeme. Njihovo postojanje ukazuje na to da je u datom ra/jskom sistemu #roj slova manji od #roja rafema, tj fonema. Npr.francuski alpha#et ima dva I po puta vise rafema neo slova.
5. GRAFEME I AOGRAFI 6NEKI PRIMERI AOGRAFIJE7 Isto kao I u jeziku, pozicija, ili ra/cki kontekst ovde je najvazniji cinilac koji omoucava razlikovanje rafema I njeovih pozicionih varijanti ( alorafa. "va osnovna tipa alorafskih variranja, rafonomske varijante I komplementarnu distri#uciju, opisao je svedski slavista )m#roziani na primeru staroslovenske pismenosti. n de/nise prvi tip kao slucaj kada se dva alorafa nadju u istom kontekstu #ez unosenja razlike u znacenju, sto moze #iti ilustrovano naporednom upotre#om znakova 8 9 : u istom morfonoloskom polozaju, a drui tip kao slucaj kada se dva alorafa nikad ne mou naci u istom kontekstu, o cemu ovori primer distri#ucije znakova Oγ : γ u crkvenoslovenskom. 5rafonomska variranja I komplementarna disti#ucija pokazuju se kao dva hronoloska I evolutivna tipa alora/je, kao semanticka I nesemanticka uloa alorafa, koja svedoci o krupnim promenama koje je doziveo crkvenoslovenski fonoloski sistem u svom hiljaduodisnjem preo#razaju od staroslovensko do novocrkvenoslovensko jezika.
o;< 9 o siroko % I rcka omega rafonomski variraju na pocetku reci, dok se o#a suprotstavljaju o#icnom % oranicenom samo na unutrasnje sloove. ?omplementarnu distri#uciju I ovde neutralisu razlozi uklanjanja padezne homonimije, ili leksicka odstupanja de se omega moze naci unutar reci, u stranim recima, ili u prilozima I veznicima.
@ Istorijski kontekst jos je izrazitiji kod tzv.istorijskih pseudoalorafa kao sto su parovi f ( ph, t ( th. vi znaci nisu alora/ posto ne zavise od pozicije, niti su rafeme posto nikad ne stoje u opoziciji prema nekoj druoj rafemi. 4osto njihova upotre#a ne zavisi ni od jezika ni od ra/j, one #i strukturno #ile naj#lize pojmu fakultativnih fonema, pa se u skladu s tim mou I nazvati fakultativnim varijantama jedne rafeme. 4seudoalora/ spadaju medju znake koji nemaju lasovnu meo metajezicku ulou. Aedna od najvaznijih funkcija te vrste je dijakriticka upotre#a u kojoj odredjeni znak vrsi samo ulou dopunskoj o#elezja druih znakova. akvu ulou ima u npr.frac. jeziku.
=. TIPOOSKA KASIFIKA>IJA PISMENI2 SISTEMA ;eoma je vazno utvrditi klasi/kaciju pisma. 4rema 5el#u, pismo je nacin komunikacije pomocu uslovno primenjenih vizuelnih znakova. aj vid komunikacije naziva se pojmovno pismo I pismenost. ve dve kateorije tipoloski odovarju linvistickoj podeli na jezik I ovor, de #i izvesna korelacija postojala izmedju jezika I pisma, I izmedju pismenosti I ovora. istem pisama moze da se protumaci I kao pisani jezik koji je rezultat svea sto je pismom napisano na nekom jeziku. 5ovor ima komunikativnu funkciju ,a prema nacinu kako se vrsi komunikacija moze se reci da postoje $ tipa izrazavanja 1. 'oj)o$"o '(s)o ! kome pripadaju ideora/ja I semasiora/ja vezano za plan sadrzaja $. #laso$"o '(s)o ( vezano je za plan izraza. Ne prenosi sustinski primarnu poruku, vec lasovnu strukturu jezika. #a tipa pisma imaju jos po dva podtipa. 4ojmovno pismo zavisno od minimalne distinktivne jedinice kojim se prenosi poruka javlja se u dva vida crtezno pisma' 1. ?ao piktora/ja ciji su znaci '(ko#ra)( koji prenose uopsteni smisao poruke $. ijeroli/ka = loora/ja ( znaci 4(jero#l(*;lo#o#ra)( ( predstavljaju reci ili korenske morfeme neko jezika 4ostoje takodje, dva tipa prema izrazu ' 1. S(la&o#ra*ja! ciji znaci sila#orami o#elezavaju sloove $. Al%a&e! ili fonemora/ja, ciji su znaci fonorami 2minimalne jezicke jedinice, tj foneme
?. PISMO U SIREM I UZEM ZNA>ENJU
C
@. PIKTOGRAFIJA OSO3INE I PRIMERI licno kao sto je ovor nastao iz podrazavanja zvuka, tako se I pismo razvilo iz podrazavanja o#lika realnih predmeta ili zivih #ica."a u osnovi svako pisma lezi crtez u#edljivo svedoce kako crtezni karakter pismenosti savremenih sla#o razvijenih naroda, tako I cinjenica da su sve velike pismenosti taro Istoka ( mesopotamska,eipatska, eejska, hetitska,kineska #ile crtezne. 4ocev od paleolita pa do nasih dana sirom zemljine kule ljudi su ostavili traove svo stvaralacko nadahnuca u vidu kamenih crteza I reljefa! petrorama I petrolifa, razlicite namene I sadrzaja, maijsko, umetnicko. o se moze smatrati pretpismenoscu. no sto je dovelo do toa da indijanski znaci postanu 're'(s)e"os, a znaci drevnih naroda 2eipatska, kineska- postanu '(s)o, #ila je njihova funkcija 2crtezni znaci I slovni znaci. Dipatska pismenost je rodjena kao potre#a drzave, a indijanska pikora/ja ostaje piktora/ja jer nisu imali drzavu. 4o opsteprihvacenom misljenju ranica izmedju pisma I pretpisma prolazi izmedju dva pomenuta podtipa pojmovno pisma!piktora/je I hijeroli/ke. Najstariji crtezi poticu iz do#a mladje paleoloita 2%!1% hiljada od.p.n.e.. o su znaci na kamenu ('(ko#ra* 2lat. pictus! naslikano. 4iktora/ja prenosi saopstenje slikom, slozenim crtezom, z#o cea uopsteni smisao poruke moze da se razume ali ne I da se procita. na je karakteristicna za narode na plemenskom stupnju. Najpoznatije I naj#olje proucene primere piktora/je predstavljaju crtezne pismenosti severnoamerickih Indijanaca. +edju njihovim o#rednim pismima izdvaja se kekinovin # valam-olum 2mitska istorija, I zimske hronike "akota. ve one imaju namenu da podsete citaoca na o#redni tekst ili stih koji tre#a izovoriti.
. IDEOGRAFIJA 6OGOGRAFSKOSIA3I>KE PISMENOSTI7
*#o svoje vezanosti za jezik, tacnije za reci odredjeno jezika, hijerolifsko pismo se u strucnoj literaturi takodje naziva lo#o#ra%sko (l( (0eo#ra%skos(la&(cko, kakve su #ile sve velike pismenosti taro Istoka. "eo loorafskih znakova #io je iskoriscen u vidu re#usa za #elezenje izovora onih reci koje nisu mole da #udu ra/cki predstavljene. Ni u jednom od ovih pismenih sistema ne postoje pose#ni fonetski znaci razliciti od pojmovnih znakova. vakva pojava naziva se &onetizacija .
8 I0eo#ra*ja ( crtezna pismenost najstarijih civilizacija koja se cesto naziva hijeroli/kom. Nasuprot piktora/ji razvile su se neke odlike pisma u pravom smislu te reci. Ideoram je uprosceni piktoram 2ceo covek! ljudska lava. o#o#ra*ja ( predstavlja danasnji najcesci naziv za hijeroli/ku. o je naucni termin iz $%.veka, kojem je prethodio termin hijeroli/ka. Nazivom loora/ja, hijeroli/ka se odvaja od piktora/je. U loora/ji je prisutna cesta upotre#a re#usa!jedan pojam zamenjuje drui ,ali po slicnoj lasovnoj vrednosti, a ne po samom znacenju slike. Ni u jednoj od ovih pismenosti nisu stvoreni cisti s(la&ar(j( ( ciste sloovne pismenosti, vec su te pismenosti #ile mesovite, tj. to su #ile crtezne pismenosti sa sloovnom primenom crteza loorafsko!sila#icke pismenosti.
4rema razvijenosti pisma imamo podelu Eprimitivni tip crtezno pisma Erazvijeni tip crtezno pisma ?ao sto nikad nije postojalo neko ideorafsko pismo koje #i prenosilo samo ciste ideje, tako ni loorafsko pismo ne oznacava samo reci odredjeno jezika, vec njeovi loorami znacenjem I o#likom prevazilaze ranice pojedinih reci. +esoviti naziv ideorafsko!sila#icko pismo odovara samo usavrsenoj poznoj fazi razvoja drevnih hijerolifskih pismenosti, kakvo je #ilo klinasto pismo izumrlih umera, ili kinesko pismo u svom klasicnom o#liku kakvo je I danas. 4redstava konkretno pomocu crteza, opis apstraktno pomocu sim#ola, #elezenje izovora zvucnim re#usom srecu se u najrazlicitijim sistemima pisma najrazlicitijih krajeva sveta. ni su osnova primitivne pismenosti.
1B.
EGIPATSKA PISMENOSTNASTANAK I PERIODIZA>IJA
ve stare velike civilizacije su nastale u dolini velikih reka. Dipat nije najstarija civilizacija, ali je izucavamo jer nam je naj#olje poznata. Dipatsko pismo je nesto mladje od sumersko. pomenici poticu od 3.%%% .p.n.e. eipatsko pismo razvilo se na slican nacin' 4rvo pismo! 4(jero#l(* 2hieros!sveti rifos! urezivati hijeroli/ ( sveto monumentalno pismo. ?asnije se iz njea razvilo pismo jednostavnijih o#lika! 4(jerasko ili svestenicko pismo I na kraju, 0e)osko pismo ( narodno, pripada potre#ama svakodnevno zivota, razvilo se od pocetka C.v.p.n.e. vo ceremonijalno pismo najcesce se nalazilo po svetilistima kao sto su hramovi I ro#nice I na uspravnim kamenim #lokovima. vojim izledom deluju kao autenticno piktorafsko pismo, ali ono je zapravo udeo semasiora/je, ali ono je ipak u osnovi lotorafsko, na narocit nacin se sluzi principom re#usa, a sadrzi tri vrste znakova'
9 1.'(ko#ra)( I (0eo#ra)( ( stilizovani crtezi ptica, zivotinja, cveca+.%o"o#ra)( ( prosti dodaci koji, ukazujuci na cisto zvucne vrednosti, olaksavaju citanje uklanjanjem dvosmislenosti/.0eer)("a($( ( semanticki klasi/katori koji oznacavaju red pojava na koje upucuje osnovni znak. U razvoju svaki od ta tri znaka poceli su do#ijati druo znacenje, morali su #iti dodati pose#ni znaci koji otklanjaju dvosmislenost. Iz eipatsko pisma razvile su se $ znacajne rupe pisama' 1.'(s)a sa Kr(a ( nastala oko 1@%%..p.n.e. I hetitsko pismo ( 1>%%..p.n.e. $.se$er"ose)(ska '(s)a! nastala 18%%..p.n.e. iz koa su se razvila drua, svetka pisma. Aedno od njih je hanaansko, rcko, etrursko, jermensko, ruzijsko-
11.
DESIFROVANJE I STRUKTURA EGIPATSKE PISMENOSTI
4resudan uticaj na desifrovanje eipatske pismenosti imalo je slucajno otkrice jedno dvojno natpisa 2rcko! eipatsko. CKa)e" (! Ro!ee (! 1=.#.'.".e. Natpis je nasla Bonapartova vojska 1C99.. ?amen je zavrsio u 7ondonskom muzeju. Isti tekst je ispisan pismom svetih znakova I rckim pismom. 4redstavljao je prvu veliku zaonetku. Dipatoloija, paleora/ja I nauka o pismu nastale su kao posledica otkrica ovo kamena. To)as J-"# 181..je utvrdio da je ovde rec o crteznom pismu I otkrio da se licna imena pisu alfa#etski. +edjutim, on je #io covek iz prirodnih nauka,a ne orijentalista, pa imena nije citao pravilno, vec na rcki nacin. Za" Fra"soa a)'ol(o", prof.istorijeje 18$$.odine u svojoj $$ odini uspeo da desifruje I procita F?amen iz %%.odina. U re#usno!lasovnoj ulozi su #ili fonorami I determinativi. U odnosu na #roj sulasnika koji su se nalazili u njihovoj osnovi razlikuju se tri rupe! troslozni, dvoslozni I jednoslozni 2alfa#etski! $ znaka, tradicionalno se nazivaju pseudoalfa#etskim.
1%
1+.
MEROITSKO PISMO I PITANJE POREKA FONOGRAFIJE
Dipatsko pismo je imalo oriinalan karakter, tesno vezan za eipatsku kulturu, namenjeno samo Dipcanima, neprimenljivo za ostale. Ipak, ova pismenost je imala jedan neposredan oranak, preuzeli su a njihovi juzni susedi, Mero(( 0r!a$a Meroe u ornjem toku Nila, @.v.p.n.e. ( .v.n.e. Naziv ove drzave #io je ?u, ovaj naziv se u evropskoj tradiciji odnosio na susedne drzave, Dtiopiju I Nu#iju. 4aznju Dipcanima privukli su rudnici zlata u ovim podrucjima. ko C>%.p.n.e. ?u uspeva da osvoji Dipat ali vec @@%.u#i kontrolu nad Diptom , ali preuzimaju eipatsku kulturu. d @.v.p.n.e. prestonica zemlje postaje +eroja, trovacko raskrsce. ?rajem 3.v.p.n.e. stvaraju sopstvenu pismenost , prelaze na svoj jezik I pismo. ?ulturna zaostavstina meroistske drzave ostalja utisak da je doslo do varvarizacije eipatske kulture,+eroiti su se#i prilaodjavali eipatsku I rcku kulturu I stvorili svoj jedinstven stil. Des(%ro$a"je I sr-k-ra9 "erivati eipatske pismenosti, po spoljnoj strukturi Uzeli su I hijerolifski stil I demotiku Jrensis 5rift, enleski /lolo, desifrovao je pismo 191%. I utvrdio da je rec o alfa#etskom sistemu. dlomak carsko natpisa pronadjen je sredinom 19.veka Brzopisni stil odovara eipatskoj demotici, koristili su znak za razmak, kako #i odvojili reci, a Dipcani to nisu imali. Poreklo '(s)a9 parna znaka za vokale 2lavna odlika pisma. Neki autori smatraju da postoji uticaj rcko alfa#eta, ali to nije dokazano. *na se da je pismo imalo alfa#etski karakter, ali ne o#elezava vokal ) nide jer se on podrazumeva. akav sistem je sloovni. o se naziva al%as(la&ar( 2prelazak od znakovno ka sloovnom pismu, sto potvrdjuje da nije #ilo rcko uticaja. 4ismo ima alfa#etski spisak od $3 ili $ znaka. 7ako se cita zahvaljujuci eipatskom pismu. *adrzana je osnovna izvorna vrednost eipatskih znakova, samo u fonetskoj vrednosti . smer pisanja ulavnom je sa desna na levo, ali su znaci okrenuti u smeru toka recenice.
1/.
EGEJSKA PISMENOST I NJENI DOGR>KI KORENI
1.
KINOPIS. NASTANAK I DESIFROVANJE
11
U juznom delu drevno #liskoistocno medjurecja, izmedju ira I Dufrata, krajem I; milenijuma p.n.e. nastala je najstarija civilizacija u istoriji covecanstva. "eo njeno nasledja predstavlja pismenost pod nazivom KINOPIS. ?linopis je pismenost uslovljena podne#ljem. ?ada su se javili prvi radovi u +esopotamiji, javila se I potre#a za popisom. ako su ljudi poceli na lini da utiskuju pismo, trskanom pisaljkom. Krtezno pismo sredinom $.milenijuma do#ija klinasti karakter. ?linasto pismo je tzv.latinica staro veka I povezivala je drzave Blisko istoka. Najstariji zapis o ovom pismu dao je erodot u napomeni o pohodu cara "arija na kite ! persijski car "arije doplovio je do Karirada, urezao imena svih naroda koje je vodio u rat protiv kita. 1@C.odine, francuski naucnik Za" ar0e", o#javio je jedan natpis iz 4resepolja, i prvi mu dao naziv koje i pismo danas nosi! kl("oo&ra!"o '(s)o. Naziv klinopis potice iz nemacko jezika. ledeci korak u odonetanju klinopisa ucinio je "anski naucnik N(&-r 1C88. Utvrdio je da se radi o 3 klinopisa razlicita pisma 2po strukturi' 1.)lfa#etsko pismo 2iz znaka $.loovno pismo 2stotinak znakova 3.Ideorafsko tipa 18%$. profesor Fr(0r(4 Groe%e"0 procitao je I desifrovao dva carska natpisa iz 4ersepolja. U natpisima su se mole prepoznati reci FcarG, Fcar carevaG, a otkrio je I tri licna imena, dede, sina I unuka' istaspa 2"arijev otac "arije 2osnivac dinastije, car ?serks 2"arijev sin ?asnije je utvrdjeno da je rec o elamskom jeziku, koji se ovorio u jednom delu 4ersije, po strukturi dravidski jezik. 5rotefendovo citanje kasnije je ispravljeno, ali je pravilno odredio fonetske vrednosti vecine lasova klinasto pisma koje je #ilo alfa#etsko. reci natpis! najslozeniji, ideorafsko tipa, pronadjen u Ninivi. tkrio a je Os(" 2e"r( ejar0, 18>. ekst FNiniva I njen prahG. "at mu je naziv sumerski! na osnovu titule vladara. n je ostao zvanicni jezik I kao knjizevni se koristio sve do kraja mesopotamsko carstva.
1$
15.
OSO3INE KINOPISA. PERIODIZA>IJA.
?linopis je najstarije sumersko pismo. 4otice iz arheolosko sloja Uruk I; 3%%% odine p.n.e. *naci ove pismenosti nisu u vezi sa primenom u umetnoscu, vec su stvoreni za reci. "eo ovih znakova #io je predstavljen u vidu re#usa. Belezene su kratke poruke koje je tre#alo procitati, a ne samo razumeti. Brojevi su se pisali odvojeno. Najstariji sumerski zapisi predstavljali su popis do#ara ro#ovlasnicko domacinstva. 4rvi znaci #ili su siroko raz#acani na vrhu ta#lice, a sa potre#om vece popisa sire se ta#lice. a#lice su podeljene u vidu sahovsko polja, na lini su urezivani znakovi. a#lice su u#rzo postale toliko velike, da su se drzale pod pravim ulom od 9% stepeni, oni u#e svoj crtezni karakter I do#ijaju vid klinova. 4o svom ra/ckom izledu sumersko!akadska pismenost prosla je kroz vise perioda, no prvo#itni crtezni o#lik se cuvao. Jridrihova periodizacija! 3%%%!$$>%! prepoznatljivi crtezni znaci $$>%!$%>%! uproscena forma, jos uvek crtezno karaktera, jos uvek se pise uspravno $%>%!19%%! prelazna faza, slova vec o#rnuta , polozena, do#ijaju svoj klasicni klinasti o#lik 19%%!1>%%! Famura#ijev zakonikG 1>%%!1$%%!?asitska dinastija, ;avilon!prelazni period 1$%%!@%%! asirski period @%%!>%! kraj same mesopotamske civilizacije, stvoren najmladji tip klinopisa ?arakter svako znaka izvorno je piktorafski. U nekim znacima prepoznaje se tipican o#lik tih predmeta 2#rod, tor koje su oni koristili u svojoj kulturi. o ovori da je oismo #ilo' Ideorafsko karaktera Istim znakom mou se oznaciti razliciti pojmovi npr. lava L dijakritike M usta lozeni znaci rade se na dva nacina' 1.preo#likovanjem osnovno znaka 2usta $.spojem dva znaka u novom znacenju usta L hle# M jesti 2ideorami • •
U II milenijumu p.n.e.javljaju se fonetski elementi. ;eoma rano, vec oko sredine II milenijuma p.n.e. sumersko pismo do#ija svoj konacni o#lik loorafsko, ra/cko pisma.
1=.
OGRAN>I MESOPOTAMSKOG PISMA
13
Iz mesopotamske pismenosti razvilo se @ klinastih pisama! Ela)sko, 4-r(sko, 4e(sko, se)(sko, -#ar(sko, saro'ers(jsko. 4oslednja dva nemaju nista zajednicko sa mesopotamskom pismenoscu, osim po izledu. 4rva ! klasican mesopotamski klinopis preuzet direktno, sa lokalnim modi/kacijama. 4oslednja dva samo imitiraju klinopis I po strukturi su alfa#etski sistem. U#ar(sk( kl("o'(s9 19$8. jedan ratar u iriji na redozemnoj o#ali kraj .veka p.n.e.sa #oatom klinastom #i#liotekom. tkriven rad!drzava Uarit. arl ;irolo 19$9.odine o#jevljuje prvih 8 ta#lica iz #i#lioteke I utvrdjuje da je ovde rec o alfa#etskom pismu z#o malo #roja znakova. 2ar(s 3a-er, nemacki orijentalist, otkriva da je rec o semitskom jeziku I da je u pitanju vrhovni #o ;al. 4ostojale su skolske ta#lice sa alfa#etskim poretkom pisma 2od 3% znakova. i znaci odovaraju starojevrejskom I fenicanskom alfa#etskom poretku. d tih 3% znakova, $C su konsonanti I 3 vokala 2a,e,u. ideorama ili loorama. ve ostalo je polualfa#etski sistem. Imaju 3 znaka za vokale ' a,i,u. C sulasnika ima po dva znacenja' ,k,n,r,t. pisu se na dva nacina u zavisnosti sa kojim vokalima su u kom#inaciji, dok su 0 i ) imali po 3 znaka za sva tri vokala. ve oso#ine ostavljaju utisak mesavine izmedju sila#arija I alfa#eta. Ela)ska '(s)e"os9 *apocinje sredinom 3.milenijuma u juozpadnom Iranu, na kopnenoj vezi izmedju +esopotamije I doline Inda. )kadski car je u prvoj polovini $.milenijuma p.n.e. zakljucio uovor sa Dlamom, prvi mirovni uovor. ekst je #io napisan elamski I akadski u klinopisu. U Dlamu je do preuzimanja klinopisa postojalo I domace crtezno pismo. +ladja linearna varijanta sa svea $%etak spomenika s kraja 3 milenijuma, vezani za period vladavine elamskoj vladara ?utika, koji je izvojevao nezavisnost od +esopotamije. vo crtezno pismo evoluiralo je u pravcu potpuno uproscenih linija! to je vec sloovno pismo sa 8%tak znakova, nisu svi znaci desifrovani.
1 d $$%%.p.n.e. u Dlamu se siri klinopis,potpada pod potpunu vlast +esopotamije nastaje oriinalno elamsko pismo I jezik. 4ozni elamski klinopis 2iz Behistunsko natpisa ima 113 znakova, od kojih 11 loorama. 2-r(sk( kl("o'(s9 okom $.mil.p.n.e. u severozapadnu +esopotamiju sa ?avkaza prodire kavkaski narod uriti. U 1.v.p.n.e. stvaraju +itansko carstvo na prostoru danasnje ?urdistana. vaj narod imao je mesovit etnicki sastav. +edju uritima se siri sumersko!akadski klinopis ostavili su samo klinopisne spomenike. +itanska drzava vodila je zivu prepisku sa Diptom, )kadjanima, etitima. CP(s)o (! M(a"(je! oko 1%%..p.n.e. +itanski car urata poslao pismo eipatskom caru )nephotepu III ( najzacajniji spomenik koji najvise ovori o mitanskom jeziku I uritima. 4ronadjen je huritski prevod Dpa o 5ilamesau. uriti su posluzili kao primer etitima koji su preuzeli klinopis. pomen na urite ostao je u tarom zavetu kao jedan od dojevrejskih naroda. 2e((9 4oput Dlama imaju sopstvenu hijeroli/ku ( dilosiju I dira/ju. Imali su I internacionalno I nacionalno pismo. Iscezli su pocetkom $.milenijuma nove ere. Najpre su otkrivena crtezna pisma u iriji. U Bi#liji se pominju u 'njizi o sudijama . u prvim decenijama $%.veka otkopana je atua, prestonica etitsko carstva. ajnu pisma otkrio je 191>. BedOih 5rozni. U prvoj recenici se pojavila rec hleb. vi indoevropljani su #ili plemenska porodica. e#e su nazivali na(i . na Dejskoj o#ali #io je l-$(jsk( je!(k . to je teritorija koju su naselili jonski 5rci. Na severu o#ale Krno mora #io je 'alajsk(. Najstariji narodi #ili su ati, koji su otkrili vozdje I etiti su usvojili tu o#radu vozdja. 4re njih #ilo je #ronzano do#a. U 1$.v.p.n.e. usledio je oroman pokret ( seo&a "aro0a s )ora 2masovna najezda naroda srednje Dvrope sto je dovelo do nestanka etita. ?arjem 3.milenijuma koriste klinopis posredstvom urita. n je u celini akadsko porekla. ?od njih se koristi I aka0o#ra). d pocetka se koristi hetitska hijeroli/ka! odomaceno hijerolifsko pismo. o pismo nije do kraja desifrovano. ?linopis nestaje padom drzave 1$.v.p.n.e. dok je domaca hijeroli/ka ostala I nakon toa. Unistava ih )sirija, cime se ova pismenost uasila. Na sre#rnom kraljevskom pecatu nalazi se najpoznatiji dvotekst. Nista se ne zna o poreklu ovo pisma, samo da u osnovi ima strukturu kao klinopis.
1?.
DIGRAFIJA 3RONZANOG DO3A
1> Ela)ska '(s)e"os9 *apocinje sredinom 3.milenijuma u juozpadnom Iranu, na kopnenoj vezi izmedju +esopotamije I doline Inda. )kadski car je u prvoj polovini $.milenijuma p.n.e. zakljucio uovor sa Dlamom, prvi mirovni uovor. ekst je #io napisan elamski I akadski u klinopisu. U Dlamu je do preuzimanja klinopisa postojalo I domace crtezno pismo. +ladja linearna varijanta sa svea $%etak spomenika s kraja 3 milenijuma, vezani za period vladavine elamskoj vladara ?utika, koji je izvojevao nezavisnost od +esopotamije. vo crtezno pismo evoluiralo je u pravcu potpuno uproscenih linija! to je vec sloovno pismo sa 8%tak znakova, nisu svi znaci desifrovani. d $$%%.p.n.e. u Dlamu se siri klinopis,potpada pod potpunu vlast +esopotamije nastaje oriinalno elamsko pismo I jezik. 4ozni elamski klinopis 2iz Behistunsko natpisa ima 113 znakova, od kojih 11 loorama. 2-r(sk( kl("o'(s9 okom $.mil.p.n.e. u severozapadnu +esopotamiju sa ?avkaza prodire kavkaski narod uriti. U 1.v.p.n.e. stvaraju +itansko carstvo na prostoru danasnje ?urdistana. vaj narod imao je mesovit etnicki sastav. +edju uritima se siri sumersko!akadski klinopis ostavili su samo klinopisne spomenike. +itanska drzava vodila je zivu prepisku sa Diptom, )kadjanima, etitima. CP(s)o (! M(a"(je! oko 1%%..p.n.e. +itanski car urata poslao pismo eipatskom caru )nephotepu III ( najzacajniji spomenik koji najvise ovori o mitanskom jeziku I uritima. 4ronadjen je huritski prevod Dpa o 5ilamesau. uriti su posluzili kao primer etitima koji su preuzeli klinopis. pomen na urite ostao je u tarom zavetu kao jedan od dojevrejskih naroda. 2e((9 4oput Dlama imaju sopstvenu hijeroli/ku ( dilosiju I dira/ju. Imali su I internacionalno I nacionalno pismo. Iscezli su pocetkom $.milenijuma nove ere. Najpre su otkrivena crtezna pisma u iriji. U Bi#liji se pominju u 'njizi o sudijama . u prvim decenijama $%.veka otkopana je atua, prestonica etitsko carstva. ajnu pisma otkrio je 191>. BedOih 5rozni. U prvoj recenici se pojavila rec hleb. vi indoevropljani su #ili plemenska porodica. e#e su nazivali na(i . na Dejskoj o#ali #io je l-$(jsk( je!(k . to je teritorija koju su naselili jonski 5rci. Na severu o#ale Krno mora #io je 'alajsk(. Najstariji narodi #ili su ati, koji su otkrili vozdje I etiti su usvojili tu o#radu vozdja. 4re njih #ilo je #ronzano do#a. U 1$.v.p.n.e. usledio je oroman pokret ( seo&a "aro0a s )ora 2masovna najezda naroda srednje Dvrope sto je dovelo do nestanka etita. ?arjem 3.milenijuma koriste klinopis posredstvom urita. n je u celini akadsko porekla. ?od njih se koristi I aka0o#ra). d pocetka se koristi hetitska hijeroli/ka! odomaceno hijerolifsko pismo. o pismo nije do kraja desifrovano. ?linopis nestaje padom drzave 1$.v.p.n.e. dok je domaca hijeroli/ka ostala I nakon toa. Unistava ih )sirija, cime se ova pismenost uasila.
1@ Na sre#rnom kraljevskom pecatu nalazi se najpoznatiji dvotekst. Nista se ne zna o poreklu ovo pisma, samo da u osnovi ima strukturu kao klinopis.
1@.
MEZOAMERI>KA PISMENOST
5enocid I etnocid nad +ajama, Inkama I )stecima su krivci za nedovoljno poznavanje ovih pismenosti danas. panci su stanovnike srednje )merike smatrali varvarima , z#o njihovih o#icaja, pa cak I kani#alizma, I razarali su sve na sta su naisli, pa su cak spaljivali I njihove pismene spomenike. d tih spomenika prezivelo je samo nekoliko rukopisa rasutih po zapadnoevropskim muzejima. ko 13.veka p.n.e. Ol)ec( stvaraju najstariju kulturu na ovim prostorima. redinom 1.milenijuma p.n.e. na njihovim osnovama radja se kultura apoteka. ?rajem stare ere na prostoru istocno +eksika I 5vatemale radja se kultura Maja. U isto vreme postojali su Tolec(. Bili su pod snaznim uticajem +ajanske kulture. ko sredine 1.veka na istorijsku scenu stupaju meksicki )steci! tvorci poslednje velike indijanske drzave. 4ismenost im je ideorafsko karaktera. Imaju kalendar, a svi o#lici primenjene umetnosti sui m danas daleko cenjeni. o su najveca dostinuca ovih kultura. njihovoj pismenosti postoje dva suprotstavljena ledista' ;lada do $%.veka! po svom ledistu je pretkolum#ovska pismenost #ila '(ko#ra*ja. ;lada od $%.veka! pismenost pre dolaska ?olum#a smatra se s(la&(ckolo#o#ra%sok). U +eksiko itiju iskopan je disk 1C@%.odine koji sadrzi astecki kalendar. aj disk je poznat pod nazivom F aseck( s-"ca"( kr-#G. "zon tivens, americki arheolo, sproveo je prva naucna istrazivanja majanskih spomenika. 4retpostavlja da zapisi na kamenu ovore o istoriji ovih radova! na tom kamenu su ulavnom prikazani raznovrsni o#redi. istem kalendara #io je u centru svih autohtonih pismenosti rednje )merike. +aje dele odinu na 3@> dana, 218 meseci po $% dana. 4ored ovo kalendara, oni imaju I o#redni kalendar. Najstarije pismo stvaraju apoteci' +ajansko 2sapotecko nasledje )stecko 2mnoo mladje pismo
1.
DESIFROVANJE I STRUKTURA MAJANSKOG PISMA
1C +aje stvaraju pose#nu vrstu harije od listova aave. "e 7aida predlaze resenje za desifrovanje majansko pisma sredinom $%.veka, utvrdjujuci da pismo +aja ni u cemu ne zaostaje za klinopisom 2strukturno je istovetno. +orozov je u 7aidinom alfa#etu video ono sto sam 7aida nije! 7aidini elementi su sloovni elementi sila#icko! piktorafsko pisma. +orozov je polemisao I sa omsonom z#o nerazumevanja omsonove ideora/je. omson sve znake smatra samo semantickim idejama, kasnije se ispostavlja da je +orozov #io u pravu I da je ovo tipicna hijeroli/cka pismenost. +ajanska pismenost #ila je looafsko!sila#icka. +orozov sve razlikuje kao sloovne znake 2jer mou da #udu upotre#ljeni kao sloovi.
+B.
KINESKA PISMENOST
d lavne hijerolifske pismenosti taro Istoka, kineska je jedina koju nauka nije morala da desifruje. *uta reka u svom ornjem toku predstavlja kolevku kineske civilizacije I pismenosti. Aedno predanje tvrdi da je pismo izumeo leendarni car Ju!i, #ozanstvo, polucovek!poluzmaj. 5lavni deo najstarijih spomenika su natpisi na zivotinjskim kostima, oklopu kornjace, kozi zivotinja-a poticu iz II milenijuma p.n.e. Neki sim#oli iz an vremena istovetni su sa sim#olima iz danasnjih dana, sto svedoci o neprekinutom kulturnom kontinuitetu ?ineza od #ronzano do#a do danas. E$ol-c(ja k("esko# '(s)a Bitne odlike tzv. ?orenskih jezika , ciji je predstavnik #io kineski jezik, jesu vliki procenat jednosloznih reci I ulavnom prozodijska morfoloija. okom citavo razvoja kinesko pisma, promene su #ile samo tehnicke , uslovljene vrstom materijala na kojem su pisali. trukturna evolucija znakova ovo pisma moze se podeliti u tri razdo#lja! 1. stara pismenost 2stari znaci oko $%%% odina trajala. Najstariji su natpisi piktorafsko karaktera na zivotinjskim kostima I ljusturama. Imali su kulturni, o#redni karakter iz $.milenijuma p.n.e. Nazivaju se kostani znaci. ko $>@..p.n.e. preslo se na pisanje na metalu, pre svea na #ronzi. ;arijanta ovih znakova ppredstavlja pisma dva
18 pecata! veliki 2stariji I mali 2mladji pecat. d $$1.mali pecat postaje zvanicno drzavno pismo. *naci konacno u#e svoj prepoznatljiv crtezni karakter. $. 4eriod 7i!Iu! sluz#eno pismo! tvrd material zamenila hartija, a metalnu pisaljku cetkica pismo drzavne administarcije, nastalo najpre kao kurzivne forme malo pecata da #i kasnije dozivelo sustinsku promenu. luz#eno pismo postaje apstraktno I kvadratno. $$C. p.n.e.! $$%..p.n.e. 3. Ustavno! kaliorafsko pismo ( upordo sa njim upotre#ljavala su se dva kurziva , pismo trave, tecno pismo! savremeni rukopisni upotre#ni o#lik ustavno pisma. ;rste kurziva! 4ismo trave! ?ao u ecno pismo! ano u
+1.
STRUKTURA KINESKOG PISMA I POKUSAJI NJEGOVE REFORME
taro I dosta rasprostranjeno shvatanje je da je savremeno kinesko pismo ideorafsko, potice iz 1C.veka medjutim, iza ovih znakova stoji jezik, a ne ideja. ?asnije u $%.veku, neki moderni proucavaoci su izasli sa tezom da je kinesko pismo morfemsko. "anas kinesko pismo vise nije korensko. *a razliku od #ilo ko alfa#eta ovo pismo stalno raste. Nije vezano za sloove kao prost spojeve samolasnika I sulasnika, vec za reci ili morfemu, za minimalne samostalne jedinice za znacenjem, podredjenim morfemama a ne fonemama. +esoviti karakter pisma nije osporen. Aedinstvo lasa I misli, smisao znaka I ideja, rec ne samo da nije minimalna jedinica, vec ih opismo cak ne razdvaja jedne od druih. Nema znacaja koji je smer pisanja iza#ran. ek u $%.veku iza#ran je evropski, horizontalni, s leva na desno. licno mnoim druim azijskim pismima, ne razlikuju mala I velika slova, cak su I znaci interpunkcije novi. ?aliora/ja je veoma vazan kvadratni o#lik znakova uslovljen preciznim kaliorafskim pravilima. vaki znak je upisan u zamisljeni kvadrat, a svi oni su jednaki medju so#om. Pok-saj( re%or)e k("esko# '(s)a9 pijumskim ratom ?ina menja svoj feudalni jezik I okrece se zapadu. 4relazi se na pekinshki izovor. "olazi do uproscavanja znakova I pokusaja prelaska na alfa#etsko pismo. 19>3.odine stampan je prvi spisak uproscenih znakova 2danas #roji $%%% ovakvih znakova. 4od uticajem #udizma jos u >. I @. ;eku u ?ini je #io napravljen sloovni sistem pisma, Jan!e, sluzi samo za znacenje nekih retko upotre#ljenih I za#oravljenih znakova.
19 1919.odine je zvanicno uveden kineski alpha#et uin Kin, ali se od toa odustalo I 19>@.odine kineskim nacionalnim alfa#etom se prolasava latinicno pismo 4in Ain. o je kineski fonetski alpha#et u vise verzija. n ipak nije uspeo da zameni kinesko pismo do danas I ostaje samo njeova zvanicna medjunarodna transkripcija . razlozi za prednost staro kinesko pisma' )lfa#etsko pismo se ne moze primeniti na svaki jezik. no je nemocno pred kineskom hotora/jom 2jedna rec moze imati I do sto znacenja. ?inezi cine naj#rojniju nacionalnu rupu na svetu, a pismo lako premoscuje dijalekte I mou da a razumeju svi.
++.
SREDNJOAZIJSKI OGRAN>I KINESKOG PISMA
4ostoje istocnoazijske civilizacije koje se zasnivaju na kineskom pismu 2;ijetnam, ?oreja, Aapan! kinesko pismo uzeto je kao #aza. +noi od naroda pokusali su da osvoje ?ineze I postanu nosioci njihove kulture, ali jedino se ovi narodi nisu ponasali supranicki prema ?inezima iako su preuzeli njihov jezik u otovini. Se$er K("e Aedan od oranaka kinesko pisma! K("0a"sko '(s)o, nastalo u 1%.veku u severnoj ?ini. Njime se sluzio monolski narod koji je u 1%.veku osvojio severnu ?inu, za to vreme vladala je 7ao dinastija. ni su preuzeli kinesku kulturu I smatrali su se ?inezima. tvorili su sopstvenu pismenost po modelu kinesko pisma to pismo samo lici na kinesko, a zapravo je sloovno. ni su koristili loorame. ?idansko pismo deli se na mao I celiko. Njihovu drzavu su srusili "zur:eni I osnovali dinastiju "zin. 4reuzeli su kidansko pismo i napravili dzur:ensko. okom [email protected] pojavljuju se +andzuri. ni koriste derivat semitske pisemnosti. 4ismo je sloovno, mali #roj znakova, slicno je persijskom klinopisu.
Za'a0 K("e ?inesku drzavu urozavaju anuti pocetkom 11.veka. tvorili su mocnu drzavu I nametnuli ?ini placanje danka. ;ladala je zapadna ja dinastija. riinalno a"#-sko '(s)o uvedeno je 1%3@.od za novu drzavu. 4ismo je prerada kinesko, kinesko pismo posluzilo je kao model, ali ni jedan znak nije usao. Imalo je >83% znakova, I licilo je na kinesko ali je #ilo cisto looramsko pismo. 13>.poslednji put srece se na jednom stu#u.
+/.
ANAMSKO, STARO VIJETNAMSKO PISMO
;ijetnamski jezik spade u vijetmion rupu jezika, I njen je najrasprostranjeniji clan.
$% ;rlo je tesko klasi/kovati vijetnamski jezik jer je po oso#inama slican kineskom 2po jednosloznosti reci, oroman #roj kineskih reci, prilaodjenost reci kineskom pismu, a sa ramaticke strane slican je austroazijskom jeziku. to se tice tona, nasledio je tajlandski tonalitet. vo je dokaz koliko je vijetnamski jezik #io pod uticajem druih jezika, pa mu je zato tesko odrediti pripadnost. 1%P reci su kinesko porekla ;ijetnamska latinica je teska za citanje, jer se neki samolasnici izovaraju na razlicite nacine, zavisi od njihovo mesta. Izovor nije lak, jer se mora paziti na diftonovanje I na tonove. ri standardna dijalekta' hanoi, saion I srednjevijetnamski dijelekat.
+.
KOREJSKO PISMO
*#o prestizne kineske civiliazacije , u ;ijetnamu I ?oreji se vekovima pisalo prilaodjenim kineskim karakterima. 1C.od kralj ejon je uveo svojstven fonetski alpha#et u ?oreji. Najpre je nazvan O")-", ili Fnarodno pismoG, ali je pocetkom $%.veka preimenovan u Fveliko pismoG! 4a"#-l. "anas se u juznoj ?oreji koriste o#a sistema, kineski I anul, ali je u severnoj ?oreji anul potpuno potisnuo stari sistem. anul je prvo#itno imao $8 slovnih znakova, vremenom su zastarela. no sto ovaj o#lik pisma cini spreci/cnim je okolnost da u njemu sementi sim#ola za rapheme analiticki predstavljaju artikulaciono!akusticka o#elezja ovornih lasova 2otvoreno!zatvoreno, opusteno!napeto, sto ne cini ni jeno ni druo pismo. ?oriste se tri sistema za pisanje na #azi kineskih znakova' 2ja#al Gokjeol IlU 1>.veku autenticno ?orejsko pismo modern korejsko pismo anul $ slova! 1 sulasnika I 1% vokala. ;ecina korejsko knjizevno je na anulu, a strucna literatura I zvanicni spisi su mesavina anula I kinesko pisma 2najsavrseniji alpha#et svih vremena! latinica, cirilica, arapsko pismo.
$1
+5.
JAPANSKO PISMO
U Aapanu se oko >.v.p.n.e. pocinje koristiti pismo Ka"0j( koje je izvedeno iz tradicionalnih kineskih karaktera. Aapanskom jeziku vise je odovarao sila#icki tip pisanja. *ato je iz ?andjija nastalo sila#icko pismo Ka"a. Njene dve srodne vrezije su ?atakana I iraana I imaju po 8 znakova. ?atakana je poodna za strucnu upotre#u, a iraana je poodna za svakodnevnu I knjizevnu upotre#u. Ro)aj( ( romanizovana verzija japansko pisma kojim se pisu reklame I internacionalne skracenice. Ka"a! pojam za japanska sloovna pisma potekla iz loorafsko kinesko pisma' iraana ?atakana nastali su iz Ma"jo#a"e. +anjoana je do#ila ime po z#irci japanske poezije F+anjouG iz perioda nara u 8.veku. osnovna jedinica zvuka iraane je )ora 2predstavlja svaki njen sim#ol. ?ineska slova su dosla u Aapan preko kineskih predmeta. "o preuzimanja kinesko pisma doslo je oko $%%.od.p.n.e. d @.veka dolazi do mesanja u dokumentima. vrste O"jo)(ja 2citanje slova u zavisnosti od reiona ?ine' ?unjomi ( citanje japanskih domacih reci iraana ( dui vokali, Fzensko pismoG, licna prepiska kraj 19.veka, za svaki las jedna hiraana. ?andji I ?atakana ( zvanicni spisi. ?atakana! musko pismo. 7atinica je dosla u [email protected]! 2e'&er(! prvi moderni japansko!enleski recnik.