Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith i Charles Temple
OKVIRNI SISTEM KRITIČKOG MIŠLJENJA U CJELOKUPNOM NASTAVNOM PROGRAMU I METODE ZA POBOLJŠAVANJE KRITIČKOG MIŠLJENJA
Centar za obrazovne inicijative Step by Step BiH, Sarajevo, Kralja Tvrtka 1 tel/fax: 387 33 66 76 73
[email protected] www.coi-stepbystep.ba
Priručnik za nastavnike Program obuke "Čitanjem i pisanjem do kritičkog mišljenja"
Vodiči I i II Centar za obrazovne inicijative Step by Step Sarajevo, 2006
Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith i Charles Temple
OKVIRNI SISTEM KRITIČKOG MIŠLJENJA U CJELOKUPNOM NASTAVNOM PROGRAMU i METODE ZA POBOLJŠAVANJE KRITIČKOG MIŠLJENJA Vodiči I i II Priručnik za nastavnike Program obuke: “Čitanjem i pisanjem do kritičkog mišljenja”
Centar za obrazovne inicijative Step by Step Sarajevo, 2006 (II dopunjeno izdanje)
Naslov originala: Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith i Charles Temple, A Framework for critical thinking across the curriculum; Prepared for Reading and writing for critical thinking project
SADRŽAJ Vodiči I i II
Izdanje za Bosnu i Hercegovinu pripedile: Snežana Miličević i Natira Hebib Izdavač: Centar za obrazovne inicijative Step by Step, Sarajevo
Umjesto uvoda
4
Nešto o programu obuke
5
Za izdavača: Radmila Rangelov-Jusović Prijevod, lektura i korektura Centar za obrazovne inicijative Step by Step Kompjuterska obrada: Anela Seksan
1.OKVIRNI SISTEM ZA POUČAVANJE I UČENJE
6
1.1.Faze okvirnog sistema
8
1.2.Okvirni sistem ERR u praksi
9
Štampa: SaVart, Sarajevo
2.PITANJA NASTAVNIKA
Tiraž: 400
17
2.1.Pitanja i vrednovanje
17
CIP- Katagolizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
2.2.Adaptacija Sandersove revizije Bloomove taksonomije pitanja
24
371.14:371.3(035)
371.14:371.3](075.8)
2.3.Multiprocesno propitivanje
25
STEELE,Jeannie L. Okvirni sistem krtičkog mišljenja u cjelokupnom nastavnom programu/Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith, Charles Temple; (prijevod Ana Hafner) - Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step, 2002. - 36 str; 30 cm (Projekat Čitanjem i pisanjem do kritičkog mišljenja: vodič; 1)
STEELE, Jeannie L. Metode za poboljšavanje kritičkog mišljenja / Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith, Charles Temple ; (prijevod Ana Hafner). - Sarajevo : Centar za obrazovne inicijative Step by step, 2002. - 61 str. ; 30 cm. - (Projekat čitanjem i pisanjem do kritičkog mišljenja : vodič ; 2)
2.4.Diskusija kao oruđe učenja
28
2.5.Vrijeme čekanja
30
Prijevod djela: A framework for critical thinking across the curriculum. - Bibliografija: str 31
Prijevod djela: Methods for promoting critical thinking. - Bibliografija: str. 55
ISBN 9958-9537-0-6 1. Meredith, Kurtis S. 2. Temple, Charles COBISS/BiH-ID 10330374
ISBN 9958-9537-1-4 1. Meredith, Kurtis S. 2. Temple, Charles COBISS/BiH-ID 10330630
Autori iskreno zahvaljuju Elisabeth Lorant na savjetima, podršci i podsticaju u osmišljavanju i razradi ovog Projekta. Ovaj je priručnik pripremljen za distribuciju i upotrebu u sklopu projekta Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje /Reading and Writing for Critical Thinking Project - RWCT/. RWCT je zajednički projekat International Reading Association i University of Northern Iowa, uz sponzorstvo Open Society Intitute i nacionalnih fondacija Georgea Sorosa. Suvoditelji projekta RWCT su Jeannie Steele, sa University of Northern Iowa; Kurt Meredith, sa University of Northern Iowa; Charles Temple sa Hobart and William Smith Colleges, te Scott Walter iz International Reading Association.
3.STRATEGIJE OKVIRNOG ERR SISTEMA
31
3.1.Pisanje za sebe
32
3.2.Formiranje grozdova
32
3.3.Činkvina Pjesma od pet stihova
34
3.4.Odabiranje bacanjem kocke "KOCKARENJE"
37
3.5.Druge strategije pisanja za mišljenje
39
3.6.Još nešto o tehnikama i metodama poučavanja
40
Ovaj vodič predstavlja dopunu interaktivnom kursu. Nije namijenjen širokoj distribuciji bez propratnog kursa i treba poslužiti kao vodič prosvjetnim radnicima učesnicima u programu RWCT koji se pripremaju da drže predavanja/radionice svojim kolegama po zvanju. © 1998 Steele, J.L., Meredith, K.S. & Temple, C. Svaka upotreba ovog materijala u bilo koje druge svrhe bez pismenog dopuštenja autora je strogo zabranjena.
3
UMJESTO UVODA Svi mi koji se bavimo obrazovanjem, moramo napraviti konkretan i značajan odmak od uvriježenog mišljenja da je sjediti za stolom i slušati nastavnika dobro, a diskutovati, postavljati pitanja, debatovati pa i igrati se, loše. Isto tako, svi dobro znamo da djeca nisu "prazna kutija" u koju treba ubaciti nepovezane činjenice. Istraživanja pokazuju da su igra i interaktivne metode učenja optimalni načini da se stekne znanje i razviju sposobnosti cjeloživotnog učenja. Svako dijete je individua za sebe pa, prema tome, svako dijete ima i svoj sopstveni stil učenja. Diferencijacija nastave i korištenje raznovrsnih oblika, metoda, tehnika i strategija podučavanja poboljšavaju obrazovne efekte u cjelini i svakom djetetu daju šansu da gradivo shvati na njemu najprihvatljiviji način. Kroz likovno izražavanje, igranje uloga, debate, kooperativno učenje, doprinosimo sticanju vještina potrebnih za cjeloživotno učenje te osiguravamo primjenu naučenih vještina u stvarnom životu. Novi oblici učenja proizilaze iz potreba i želja samih učenika da se životno važnim pitanjima i sadržajima bave tako da aktivno pridonose, istražuju, kreiraju, odlučuju, iznose mišljenja, brane stavove. Uloga učitelja se time značajno mijenja i on/a postaje voditelj, moderator i koordinator rada.
ŠTA JE KRITIČKO MIŠLJENJE? Mnogo toga je napisano o kritičkom mišljenju. Za osobe koje kritički razmišljaju, osnovno razumijevanje informacije je početak a ne cilj učenja. Kritičko mišljenje podrazumijeva polazne ideje, razmatranje implikacija koje te ideje nose, njihovo izlaganje pozitivnoj sumnji, poređenje sa suprotnim mišljenjem, izgrađivanje suportivnog sistema uvjerenja da bi ih potvrdili, i zauzimanje stava na osnovu tih struktura.
NEŠTO O PROGRAMU OBUKE Program obuke: "Čitanjem i pisanjem do kritičkog mišljenja (Reading and Writting for Cricital Thinking - RWCT)", nastao je kao plod saradnje prosvjetnih radnika iz cijelog svijeta, a osmišljen je u saradnji sa Međunarodnom asocijacijom za čitanje (International Reading Association) i volonterima profesorima evropskih, američkih i kanadskih univerziteta. Svrha projekta, koji u Bosni i Hercegovini provodi Centar za obrazovne inicijative Step by Step, je osposobljavanje nastavnika za primjenu metoda podučavanja kojima se poboljšava kritičko mišljenje među učenicima svih uzrasta i u svim predmetima, posebno ako imamo na umu činjenicu da je sposobnost kritičkog mišljenja nešto što se mora njegovati i podsticati u okviru suportivnog okruženja za učenje. Kritičko mišljenje predstavlja jedno od najvažnijih umijeća potrebnih za život u otvorenom i demokratskom društvu. Ovakvim načinom poučavanja kod učenika se obezbjeđuje i poboljšava:
4
Aktivno istraživanje, razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja Odgovornost za vlastito napredovanje i učenje Uspješno rješavanje problema Kooperativno učenje
Pisanje kao pomoć mišljenju Primjena naučenog u stvarnim životnim situacijama Razumijevanje logike argumenata Vještina aktivnog slušanja Nezavisnost i spremnost da uče do kraja života
Kritičko mišljenje je složeni proces kreativnog objedinjavanja pojmova i resursa, rekonceptualizovanja i preoblikovanja pojmova i podataka Kritičko mišljenje je aktivni i interaktivni kognitivni proces, koji se istovremeno javlja na više nivoa Kritičko mišljenje je najčešće usmjereno na cilj, ali može biti i kreativni proces sa manje jasnim ciljevima Kritičko mišljenje je sofisticirano mišljenje, dakle viši oblik mišljenja, te se stoga smatra da je primjereno samo starijim učenicima, ali nije tako kritičko mišljenje je moguće na svim uzrastima Kritičko mišljenje obuhvata složen proces mišljenja koji počinje informacijom a završava donošenjem odluka Kritičko mišljenje i učenje javlja se kada nastavnici razumiju i cijene raznovrsnost ideja i iskustava. Kritičko mišljenje se javlja kada ne postoji predubjeđenje o „samo jednom ispravnom odgovoru“ (Banks,1988) Najbolji način ovladavanja kritičkim mišljenjem ne znači odvojiti ga od opšteg konteksta školskog nastavnog programa ili svakodnevnog života U školi se najbolje uči kritički misliti kada je takav način mišljenja, način pristupa nastavnom gradivu, nešto što je dio nastavnog programa i njegov očekivani rezultat
STVARANJE OKRUŽENJA ZA KRITIČKO MIŠLJENJE Poučavenje kritičkom mišljenju nije jednostavan zadatak, niti je zadatak koji se lako može postići na određenom nivou obrazovanja, pa zaboraviti. Ne postoji pouzdani niz koraka koji će vas dovesti do kritičkog mišljenja, ali postoji skup uslova u kojima se održava nastava i očekivanja učenika, kojima se poboljšava razvoj kritičkog mišljenja. Da bi podstakli kritičko mišljenje nastavnici bi trebali:
Osigurati vrijeme i prilike za uvježbavanje kritičkog mišljenja
5
Dopustiti učenicima da teoretiziraju i prave apstraktne spekulacije Prihvatiti raznovrsne ideje i mišljenja Pospješivati aktivnu uključenost učenika u proces učenja Osigurati učenicima okruženje u kojem nema opasnosti od izrugivanja Izraziti uvjerenje u sposobnost svakog učenika za donošenje kritičkih sudova
Da bi djelotvorno kritički mislili, učenici moraju:
Razviti samopouzdanje i svijest o vrijednosti sopstvenog mišljenje i ideja Potrebno je da učenici vjeruju da su njihova mišljenja vrijedna, da shvate da su njihove misli jedinstvene i važne i da predstavljaju doprinos boljem razumijevanju koncepcija i pitanja o kojima se raspravlja.
Aktivno se uključiti u proces učenja Učenici, koji ostvare potpunu uključenost, shvataju da, kada ulože dovoljno energije i truda u svoje učenje i uspiješno se uključe u proces učenja, taj proces predstavlja zadovoljstvo i pobuđuje dubok osjećaj postignuća. Spoznaja je jednaka osjećaju postignuća.
S uvažavanjem slušati različita mišljenja Kada učenici nauče razmjenjivati ideje, time daju veliki doprinos svojoj učeničkoj zajednici, razredu, školi.
Biti spremni da izraze svoj sud i da se suzdrže od njega Razmjenom ideja među vršnjacima u razredu od učenika se traži da slušaju, uzdržavaju se od izricanja suda ili potrebe nametanja vlastitog reda u ono o čemu se govori. Uzdržavanje od izricanja suda omogućuje da čujemo i glasove drugih.
1. OKVIRNI SISTEM ZA POUČAVANJE I UČENJE Prosvjetni radnici već dugo raspravljaju o značaju učenja činjeničnog znanja nasuprot učenju praktičnog i konceptualnog znanja. Oni koji tvrde da je činjenično znanje najvažnije obično smatraju da postoji određeni skup činjenica, koje, ako se adekvatno usvoje, pripremaju učenike da postanu funkcionalni sudionici društvenog poretka. Oni koji tvrde da su konceptualno znanje i praktično iskustvo najvažniji, tvrde da znanje samo po sebi nije dovoljno. Smatraju da je znanje jedino vrijedno kada je korisno, a korisno je samo onda kada se ostvaruje spoznavanjem pojmova i kada se može praktično, kreativno i kritički primijeniti. Činjenično znanje je, bez sumnje, važno. Mnogo je toga što ljudi moraju znati da bi se uspješno svakodnevno sporazumijevali. Međutim, postavka da postoji skup znanja koja, na odgovarajući način, pripremaju učenike za njihovu budućnost postaje sve manje i manje održiva što se društva brže mijenjaju. Teškoća u opisivanju takvog skupa mudrosti postaje uočljivija kada se shvati da će 100% od onoga što danas znamo predstavljati samo 10% do 15% znanja za 25 godina. Osim toga, ova osnova znanja koje
6
se brzo širi postat će dostupnija svima. Uz širenje elektronskih komunikacija u gotovo sve kulture širom svijeta, škole i stambeni prostori postaju informacijski centri sa pristupom informacijama iz cijelog svijeta. Ono što će se tražiti od učenika da bi bili uspješni u svijetu koji se mijenja bit će sposobnost pomnog ispitivanja informacija i zaključivanja o tome šta jeste a šta nije važno. Morat će biti sposobni shvatiti kako se različiti dijelovi informacije uklapaju ili mogu uklopiti. Bit će potrebno da znaju staviti u kontekst nove ideje i saznanja, daju značenje novim problemima, odbace nevažne ili netačne informacije. Onom dijelu informacijskog univerzuma sa kojim dođu u dodir, učenici će morati davati smisao na kritički, kreativan i produktivan način. Da bi upravljali informacijama na dobar način, učenici će morati ovladati primjenom niza umijeća praktičnog mišljenja čime će se osposobiti da djelotvorno razvrstavaju informacije stvarajući smislene ideje koje se zatim mogu transformisati u praktično djelovanje. Ukratko, morat će postati osobe koje kritički misle i uče. Međutim, oni neće početi kritički misliti automatski (Collins i Mangieri, 1992.). Morat će iskusiti sučeljavanje, procesuiranje i sami stvarati korisne informacije i ideje. Moraju prolaziti kroz sistematski proces kritičke analize i refleksije, proces koji, osim što im pomaže oko informacija dok pohađaju školu, služi i kao okvirni sistem za kasnije kritičko mišljenje i refleksiju. Da bi se to dogodilo u razredu, nastavnici moraju pripremiti okvirni sistem za mišljenje i učenje koji je i sistematičan i jasan. Okvirni sistem mora biti sistematičan kako bi učenici razumjeli i konzistetno primjenjivali taj proces. Okvirni sistem mora biti jasan kako bi učenici mogli znati gdje su oni u svom mišljenju da bi pratili i upravljali svojim procesima mišljenja dok uče samostalno. Primijenjen na poučavanje, okvirni sistem za poučavanje i učenje, kakav se nudi u ovom priručniku, predstavlja konceptualnu osnovu za poučavanje koje se može sistematski ostvarivati u nastavi u svim razredima i svim predmetima. Sistem predstavlja način mišljenja o poučavanju kojim se kod učenika poboljšava kritička analiza, davanje značenja i kritička refleksija. Kada učenici primijene taj sistem na vlastito mišljenje i učenje u situacijama samostalnog učenja, mogu odrediti kontekst svog znanja dodajući nove informacije onome što već znaju, aktivno se angažovati u novim iskustvima i promišljati o tome kako takva nova iskustva mijenjaju njihovo znanje. Predstavljeni model se djelimično zasniva na modelu opisanom u knjizi Vaughna i Etesa (1986.), a koji je modifikovan i razrađen u knjizi Steela i Mereditha (1997.). Svrha ovog priručnika je ponuditi okvirni sistem za razmišljanje o poučavanju u učenju. Taj sistem predstavlja "kišobran" pod kojim se strategije mogu organizovati u koherentan metod poučavanja. Okvirni sistem je model poučavanja, koji se sastoji od tri faze, a predstavlja dobro istražen model o tome kako ljudi najbolje uče. Modelom se u osnovi opisuje proces
7
razmišljanja o kognitivnom procesu u koji se učenici uključuju prije, u toku i nakon učenja, kako bi uistinu iz njega izvukli najveću korist.
1.1. FAZE OKVIRNOG SISTEMA EVOKACIJA (E) u fazi evokacije učenici se podstiču da na površinu izvuku svoja predznanja o određenoj temi, predviđaju i u opštim crtama određuju svrhu čitanja i istraživanja. Ovo je vaoma važna faza utemeljena na saznanjima da najbolje učimo kada nova znanja povezujemo sa prethodnim, odnosno kada gradimo na postojećim iskustvima. Na ovu fazu se nadovezuje faza RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA (Rz) u ovoj fazi se učenicima predstavlja novi sadržaj kroz tekstove, predavanja ili neki drugi oblik u okviru koje se od njih očekuje da te sadržaje ili ideje integrišu u vlastito znanje. ERR sistem kulminira u fazi REFLEKSIJE (R) u kojoj učenici razmišljaju o tome šta su naučili u kontekstu svog postojećeg mišljenja, kako bi preuredili svoja znanja i uklopili nova saznanja u već postojeća, stvarajući vezu i značenje među njima što predstavlja novi kvalitet. Faze su obogaćene širokim repertoarom strategija a ograničene su jedino maštom i kreativnošću nastavnika i učenika. Najvažnije je da su u svakoj fazi nastavnici i učenici uvjereni da to što rade ima smisla. Ono što je urađeno može i treba široko varirati, ovisno o sadržaju koji treba naučiti i svrhama učenja. Da bi se razvilo praktično razumijevanje okvirnog sistema za poučavanje i učenje, taj se sistem mora isprobati u kontekstu nastave, odnosno u sklopu vođene nastave, pri čemu svaka nastavna jedinica prolazi kroz pomenute faze okvirnog sistema. Okvirni sistem za poučavanje i učenje omogućava nastavniku da: 1. Organizuje nastavu 2. Identifikuje svrhu i ciljeve nastave 3. Planira dodatne aktivnosti 4. Svrsishodno uključuje učenike u proces učenja 5. Uspostavi korelaciju sa ostalim nastavnim predmetima 6. Prati potrebe i intreresovanja učenika
8
1.2. OKVIRNI SISTEM ERR U PRAKSI Okvirni sistem ERR predstavljamo na kratkom članku pod naslovom "Polarni medvjedi".
FAZA EVOKACIJE (E) Učenike zamolimo da individualno razmisle o tome šta znaju i čega se sve mogu prisjetiti u vezi sa polarnim medvjedeima i da to zapišu. Fazu evokacije možete početi i nekom pričom, stvarnim problemom (na primjer člankom o ugroženosti polarnih medvjeda i sl.) kako bi izazvali zanimanje i fokusirali učenike na stvarni problem. Nakon što svoja razmišljanja zapišu, uputimo ih da odaberu partnera (ili rade sa drugom/aricom do sebe) i da zajednički dopune svoje liste, zapisujući slobodno sve što im padne na pamet vezano za polarne medvjede. Nije važno da li je zapisano tačno ili nije, važno je da pokušate da se sjetite i zapišete što više informacija. Kada partneri završe rad, zamolite cijelu grupu da podijele svoja saznanja o polarnim medvjedima. Dok se odvija razmjenjivanje ideja, nastavnik/ca zapisuje njihove ideje na čart* , tablu ili grafofoliju. Sasvim je u redu podsticati diskusiju, prijateljska neslaganja i zauzimanje stava u odnosu na jednu ili drugu napomenu. Međutim, potrebno je da nastavnik zauzme neutralan stav, stav nekoga ko i sam uči, a ne stav "eksperta" koji ima odgovor na postavljena pitanja. S obzirom na sadržaj članka, potrebno je postavljati pitanja kojima bi se mišljenje usmjeravalo na oblast koju učenici eventualno nisu spomenuli. U ovoj prvoj fazi vrši se nekoliko značajnih kognitivnih aktivnosti. Prvo, učenici su aktivno angažovani oko prisjećanja svega što znaju o temi. To je izuzetno važno jer se trajno znanje razumije u okviru konteksta onoga što je poznato i što se shvata. Informacija predstavljena bez konteksta, ili informacija koju učenici nisu u stanju povezati sa predznanjem, je informacija koja uskoro može biti zaboravljena. Proces učenja je proces povezivanja novog sa poznatim. Učenici grade novo znanje na osnovu prethodnih znanja i uvjerenja. Druga svrha faze evokacije je aktiviranje učenika. Učenje je aktivan, a ne pasivan proces a aktiviranje učenika na samom početku omogućava uspješan prelazak u ostale faze i postizanje optimalnih efekata učenja. Pored toga, u ovoj se fazi utvrđuje interesovanje i svrhovitost izražavanja teme. Interesovanje i svrha su neophodni za održavanje aktivnog sudjelovanja učenika. Učenje sa svrhom je djelotvornije od nesvrhovitog. Međutim, postoje dva tipa svrhe: svrha koju određuje nastavnik ili koja je određena tekstom nasuprot samoodređene svrhe. Samoodređene su svrhe djelotvornije od onih koje nameću vanjski izvori, a interesovanjem neke osobe najčešće se određuje i njena svrha. Bez trajnijeg interesovanja smanjuje se motivacija za rekonstrukciju shema ili prihvatanje novih informacija. Učenje sa svrhom, odnosno razumjevanjem, zapravo znači "dobiti odgovor na vlastita pitanja"**.
*Čart (engl. Chart) veliki papir koji se koristi na za to napravljenoj, samostojećoj tabli, ili je zalijepljen na neku podlogu. Osim papira mozete koristiti i tablu ali je papir vazno koristiti u slučajevima kada vam zapisane informacije trebaju za nastavak rada **Pearson u Pearson i Fielding, 1991.
9
FAZA RAZUMIJEVANJA ZNAČENJA (Rz)
krucijalna u procesu učenja, no prilika za učenje može proći bez ikakvog uticaja ukoliko učenik nije aktivno uključen.
Nakon što podijelimo učenicima pomenuti članak, dajemo kratka upustva o načinu čitanja. Objasnimo učenicima da će, uz čitanje teksta, biti potrebno da nešto zabilježe. Objasnite učenicima INSERT metodu, odnosno način korištenja određenih oznaka na tekstu. Važno je da oznake stavljaju individualno jer je cilj da svi nauče nešto novo gradeći na sopstvenom znanju i iskustvima. Isto tako, nije nužno da označavaju svaki red ili svaki pojam, nego da oznaka bude odraz opšteg odnosa prema datim informacijama. U sklopu ove faze učenici čitaju tekst i popunjavaju individualno tabelu oznaka*
√
Stavite oznaku " √ " (provjereno, u redu) na marginu ukoliko nešto što ste pročitali potvrđuje nešto što ste znali ili mislili da znate.
+
Stavite oznaku " + " (plus) na marginu ako je informacija sa kojom ste se susreli nova za vas.
-
Stavite oznaku " - " (minus) na marginu ako se neka informacija koju ste pročitali razlikuje od onoga što ste znali ili mislili da znate ili se sa njom ne slažete.
?
Upišite " ? " (znak pitanja) na marginu ako se radi o informaciji koja vas zbunjuje ili ukoliko postoji nešto o čemu biste željeli saznati više.
INSERT Interactive Noting System for Effective Reading and Thinking ( Interaktivni sistem označavanja za efikasno čitanje i mišljenje )
P Potvrđeno što ste znali ili mislili da znate
+ Informacija je za vas nova
_ Informacija je suprotna ili različita od onog što ste znali ili mislili da znate
? Informacija vas zbunjuje ili biste željeli saznati više o tome
INSERT je efikasno sredstvo jer omogućuje učenicima da aktivno prate svoje razumijevanje dok čitaju. Pojava da se dovrši stranica teksta, a da nije upamćeno ništa od onoga što je pročitano je česta. To je najbolji primjer čitanja bez razumijevanja, čitanja bez aktivnog kognitivnog sudjelovanja u procesu čitanja, te čitanja bez praćenja razumijevanja. Učenici previše često pristupaju čitanju ili drugim oblicima učenja s jednakim nedostatkom kognitivne angažovanosti. Faza razumijevanja značenja je
Tekst:
POLARNI MEDVJED - GOSPODAR ARKTIKA Eskimi ga zovu nanook (nanuk) i pripisuju mu natprirodne moći. Prema starim legendama, pojavljuje se niotkuda, a nestaje iznenada. Englezi i Amerikanci ga nazivaju polarni medvjed, Nijemci ledeni medvjed, dok mu je znanstveni naziv Ursus (Thalarctos) maritimus. Obitava na krajnjem sjeveru Zemlje, u ledenom polarnom pojasu, a nalazimo ga samo ondje gdje je more većim dijelom godine ili stalno zamrznuto. Obitava i u sjevernom polarnom području Euroazije i Amerike. Osim čovjeka ne ugrožava ga nijedno biće pa bezbrižno prkosi najvećoj studeni i najstrašnijim, nama upravo nezamislivim olujama. Bijeli medvjed najveća je od ukupno osam vrsta medvjeda. Pojavom, veličinom i snagom bijeli medvjed dokazuje da je gospodar ledenih prostranstava, kojima suvereno vlada stotinama tisuća godina. Prema rezultatima istraživanja, bijeli medvjed je nastao još u ledeno doba, prije 200 tisuća godina i to preobrazbom smeđeg medvjeda iz Sibira. Ženke rastu do četvrte godine i postižu masu od 300 kg. Mužjaci dosegnu punu veličinu tek s osam godina, a prosječno teže 600 kg. Najveći do sada izmjereni mužjak bio je dugačak, od vrha njuške do repa 3,65 m i težio je 1002 kg! I ako se područje Arktika naziva ledenom pustinjom, tamošnji tuljani bogat su izvor hrane kojima se medvjed hrani pa mu je i zubalo prilagođeno mesnoj hrani tj. očnjaci su mu znatno oštriji nego u drugih vrsta medvjeda. Pandže bijelog medvjeda kraće su i oštrije zbog lakšeg hvatanja i držanja plijena za razliku od smeđeg medvjeda koji ima duge pandže za kopanje i penjanje. Krzno polarnog medvjeda je gušće i deblje, a svijetlo bež boja pomaže mu da se prikrije i iznenadno napadne. Ugleda li izdaleka tuljana, spušta se tiho u more (pa čak i iskopa otvor u ledu), približava mu se nečujno, protiv vjetra, pa odjednom izranja odozdo i prepriječi tuljanu bijeg u more. U ogromnim ledenim prostranstvima bijeli je medvjed prinuđen izdržati i nekoliko tjedana bez hrane. Stoga ga je priroda obdarila velikim želucem pa kad ulovi tuljana pojede odjednom i 70 kg hrane. Osim tuljana rado pojede ribe i rakove, a za ljetnih mjeseci u području bez leda jede i ptice, njihova jaja, ostale šumske životinje pa i razne bobice. Pošto znaju da im ne prijeti nikakva opasnost, često se pojavljuju blizu arktičkih istraživačkih naselja i stanica gdje vrlo rado pojedu ostatke ljudske hrane, npr. suho meso i sir. No, kako tih ostataka obično ima malo, medvjedi znaju pojesti i nespremljene gumene ili krznene čizme, kožna sjedala motornih saonica te popiti ulje za podmazivanje. Znanstvenici sa Sveučilišta Northeasten u Bostonu utvrdili su da je krzno bijelog medvjeda najbolji kolektor sunčeve energije na svijetu. Ono može pretvoriti 95% ultravioletnog zračenja sunca u toplinu. Osim toga, vrlo gusto i debelo krzno uz 5-10 centimetara potkožnog masnog sloja izvanredno sprečava gubitak topline iz tijela
*Ukoliko se radi o manjoj djeci, pa i na samom početku korištenja INSERT metode, možete koristiti samo dvije ili tri kolone. Isto tako, kolone i oznake se mogu mijenjati u skladu sa ciljevima učenja.
10
11
životinje. Bijelog medvjeda ne može se pratiti, tj. snimiti iz zraka zbog bijele boje njegovog krzna koja je teško uočljiva na snijegu. Znanstvenici su pokušali primijeniti specijalne infracrvene filmove koji iz velike visine mogu registrirati toplinsko zračenje životinje. No, bijeli medvjed je neprimjetan na snimcima pošto njegovo tijelo, zbog izvanredne izolacije, zrači izuzetno malo topline. Polarni medvjed ima krzno po tabanima. Ono mu istovremeno služi i da mu se stopala ne smrznu i da se ne kliže po ledu. Dlake njegovog debelog, vodootpornog krzna su prazne. To, u stvari, znači da se unutar svake dlake nalazi vazduh. Ovaj vazdušni "omotač" održava temperaturu tijela i, takođe, pomaže medvjedu da pluta u vodi kad se umori od plivanja. Inače, polarni medvjed je fantastičan plivač pliva brzinom od 6,5 - 10 km na sat i može da pliva 50 km bez prestanka! Bijeli medvjedi su odlični plivači i rado zalaze u vodu u kojoj pronalaze hranu. Pri tome koriste samo svoje velike prednje šape za pokretanje, dok im stražnje noge služe kao kormilo. Iako dobri plivači, oni su slabi ronioci pa pod vodom mogu izdržati dvije minute, ali se ne usude roniti dublje od 5 metara dubine. Ženka bijelog medvjeda spremna je za oplodnju tek u petoj godini života. U listopadu ili studenome medvjedica iskopa veliku, dobro zaštićenu rupu u tvrdo zaleđenom snijegu. Krajem prosinca ili početkom siječnja ugledat će svijet mladunčad teška svega 0,6 kg i veličine hrčka. Hrane se isključivo majčinim mlijekom, a iz brloga izlazi s majkom tek nakon 2-3 mjeseca kada se proljetno sunce izdigne već prilično visoko. Tada medvjedići teže od 10-15 kg. Iako rado jedu meso, oni sišu svoju majku sve do druge godine života. Sve vrijeme boravka u brlogu majka živi samo na račun svojih masnih zaliha. Svoju mladunčad majka vrlo pomno i nježno njeguje i štiti. Lovci na kitove i mornari koji brodovima posjećuju Groenland pripovijedali su potresne priče o požrtvovnosti i ljubavi majke medvjedice. Bijeli medvjed je oduvijek bio omiljen trofej lovaca. Nakon što se broj medvjeda drastično smanjio, 1967. godine donesen je međunarodni zakon o kontroli lova pa se njihova brojnost do danas povećala. No, sada je problem što se ljudska vrsta širi sve sjevernije i zalazi u životni prostor medvjeda, koji nema gdje pobjeći. Pravo lova na bijele medvjede imaju samo Eskimi koji žive u područjima koja nastanjuje bijeli medvjed. Taj zakon omogućuje Eskimima i da prodaju svoje pravo lova na jednog ili na više medvjeda nekom lovcu željnom rijetkog trofeja. Cijena jednog bijelog medvjeda iznosi oko 15.000 kanadskih dolara pa je prodaja prava ulova postala jednim od najvećih prihoda inače prilično siromašnih Eskima. Eskimi za lov grade posebne drvene kolibe iz kojih vrebaju medvjede. Ubijeni medvjed iskorištava se u potpunosti. Krzno se koristi za izradu prekrivača za logorski ležaj, tople čizme, rukavice, a koža daje čvrste đonove za cipele. Eskimima je medvjeđe meso i slanina prava poslastica, pogotovo ako je dimljeno. Polarni medvjedi suočeni su s nizom prijetnji, uključujući veliko smanjenje staništa, zagađenje i lov, ali najveću od njih predstavlja promjena klime u predstojećim desetljećima. Globalno zatopljenje znatno smanjuje debljinu i širinu ledenog područja. Znanstvenici misle da će se u sljedećih 50 godina količina leda smanjiti za 60 posto, što bi arktičku ljetnu sezonu moglo produžiti sa 60 na 150 dana godišnje. Medvjedi će zato imati manje vremena i područja za zimski lov, što automatski rezultira i manjim
zalihama sala za preživljavanje produženog ljeta. Kada učenici pročitaju članak recite im da zastanu na trenutak i razmisle o tome što su pročitali. Neka se okrenu se partneru i razgovaraju o tome što su pročitali: Koja su vaša znanja potvrđena? Koja ubjeđenja su pobijena? Sa kojim ste se novim činjenicama susreli? Šta vam je nejasno? Možete pregledati svoj popis ili iznova pročitati članak i pogledati oznake. Trebale bi poslužiti kao podesan pokazatelj činjenica koje potvrđuju ili pobijaju vaše prethodno znanje. Također je potrebno da ukazuju na nove ili informacije koje vas zbunjuju ili pojmove o kojima biste željeli saznati više.
FAZA REFLEKSIJE (R) Zamolite svoje učenike da pregledaju bilješke vođene tokom grupne diskusije u vezi sa polarnim medvjedima. Postavite pitanje npr. "Kako su te informacije povezane?", "Kako se neke od spomenutih činjenica mogu objediniti i povezati s nekom opštijom postavkom?". Kategorije za te ideje proizilaze iz ovakvog razmišljanja i diskusije. Tražite od učenika da ideje dobivene metodom oluje mozga* svrstaju u neku od kategorija (kategorija: ponašanje, tjelesna obilježja, stanište, vrsta, neprijatelji, u liječenju itd.) Važno je imati na umu da ne postoji samo jedan ispravni način kategorizacije datih informacija, a kategorizacija će varirati od grupe do grupe. Nakon što je svaka grupa završila zadatak slijedi prezentacija. Treća faza okvirnog sistema je faza refleksije. Ta se faza često zanemaruje u poučavanju, no podjednako je značajna, Upravo u fazi refleksije učenici utvrđuju novo znanje i aktivno restrukturišu svoje sheme kako bi uklopili nove pojmove. Upravo u ovoj fazi učenici stvarno usvajaju novo znanje. Upravo u ovoj fazi dolazi do trajnog učenja. Učenje je čin promjene postati na određeni način drugačiji. Bez obzira na to da li ta razlika ima oblik novih spoznanja ili novih ponašanja ili nekog novog uvjerenja, učenje je uvijek obilježeno dubinskom i trajnom promjenom. Ta se promjena događa samo kada učenici aktivno sudjeluju u preuređenju svojih shema da bi uklopili nove. U fazi refleksije potrebno je postići nekoliko bitnih ciljeva. Prije svega, od učenika se očekuje da svojim riječima počnu izražavati ideje i informacije sa kojima se susreću. To je neophodno da bi se konstruisala nova shema. Dugoročno učenje i dubinsko razumijevanje je lično. Učenici najbolje pamte ono što razumiju u vlastitom kontekstu, izraženo vlastitim riječima. Razumijevanje traje kada je informacija uklopljena u smisleni kontekstualni okvir (Pearson i Fielding, 1991.). Aktivnim preformulisanjem saznanja u poznati, lični vokabular, stvara se osobni, smisleni kontekst. Drugi cilj ove faze je podsticanje žive razmjene ideja između učenika i time širenja njihovog vokabulara kao i omogućivanje da iskuse razne sheme dok grade vlastitu. Angažovanjem u diskusiji u fazi refleksije učenici su suočeni sa raznim konstrukcijama koje razmatraju. Ovo je vrijeme promjene i rekonceptualizacije u procesu učenja. *Oluja mozga (engl. Brainstorm) naziv je metode kojom se podstiče slobodna fluktuacija ideja
12
13
Polarni medvjedi
To sam znao/la
Nove informacije
+
Imam pitanje
?
Suprotno od onog što sam mislio/la
Gdje žive i čime se hrane
-
Prilog br.2 Predmet: Biologija Sistem organa za disanje Tehnika "INSERT" Faza časa: razumijevanje značenja Oš "Novi Grad" Tuzla
U fazi refleksije možete vršiti kategorizaciju odgovora, a evo primjera nešto složenije tabele koja može predstavljati izazov za starije učenike koji su već koristili ove metode .
Izgled
RazmnoŽavanje
Neprijatelji/ ugroženost/ Zaštita
Organizaciona tabela strategija okvirnog sistema
14
EVOKACIJA
RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA
REFLEKSIJA
Individualno čitanje Rad u paru Grupni brainstorming
INSERT (čitanje teksta uz označavanje)
Diskusija u paru Grupna diskusija Kategorizacija
15
OKVIRNI SISTEM ZA POUČAVANJE
2. PITANJA NASTAVNIKA
Moćno sredstvo i za podsticanje i za stimulaciju kritičkog mišljenja su pitanja nastavnika. Pitanjima, koja nastavnici postavljaju, uspostavlja se određena atmosfera u razredu. Ovim se pitanjima pokazuje šta je važno (pamćenje činjenica ili mišljenje, ideje, VOKACIJA (PRISJEĆANJE) analiza), podstiču se procesi i smjer mišljenja, stvara atmosfera u kojima "nema glupog Pitanja : Šta je tema, šta znam o temi, šta bih želio/ljela da saznam, zašto? pitanja ili odovora" već je znanje proces promišljanja i istraživanja. Pitanjima, kojima se Faza nastave u kojoj se od učenika traži da razmisle o tome što već znaju o nekoj mišljenje učenika svodi na puku recitaciju ili se ograničava, učenicima se poručuje da je temi, da postavljaju pitanja u vezi satom temom, te da odrede svrhu učenja njihovo mišljenje suvišno. Pitanjima kojima se od učenika traži da pomno razmišljaju, Proces povezivanja novog sa poznatim i sa stvarnim životom nagađaju, zamišljaju, rekonstruišu, stvaraju ili odvaguju ideje, podiže se nivo mišljenja Aktivno uključivanje učenika u proces učenja učenika i poručuje im se da se njihovo mišljenje cijeni i da mogu pridonijeti ukupnom Podstiče se motivacija učenika da saznaju i "dobiju odgovor na sopstvena pitanja" znanju i uvjerenjima. Ovisno o tipu postavljenih pitanja učenici mogu shvatiti da znanje Faza evokacije nije "uvodni dio časa" jer nije uvijek jasno vremenski određena nije fiksno i da su ideje prilagodljive. (5 min. i sl. ) Ova faza traje u zavisnosti od složenosti oblasti kojom se bavi, predznanja učenika, postavljenih zadataka i dr. U narednom odjeljku će biti prikazano kako se postavljanjem nastavničkih pitanja u toku nastave u razredu, učenici mogu uspješno uključiti u kritičko mišljenje na više nivoa, povećavajući njihove mogućnosti refleksije. EALIZACIJA ZNAČENJA
E
R
Pitanja: kako ću to saznati, koji su sve izvori saznanja, kako i da li razumijem ono što učim, imam li pitanja, dilema? Faza nastave u kojoj učenici istražuju i preispituju spoznaje, a rezultat te aktivnosti je zaključivanje ili shvatanje značenja Učenici dolaze u kontakt sa novim informacijama Omogućava se održavanje pažnje i interesovanja učenika Podržava se nastojanje učenika da prate sopstveno razumjevanje Učenici grade veze između poznatih i novih sadržaja kako bi uspostavili novo razumjevanje
R
EFLEKSIJA
16
Pitanja: Šta sam naučio/la, šta to znači, zašto je to važno, gdje to mogu primijeniti, kako to utiče na moje znanje i stavove u odnosu na druga znanja, kako mi to može pomoći u drugim oblastima? Faza nastave u kojoj učenici ponavljaju ideje s kojima su se susretali i značenja koja su shvatili te propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i proširuju ta značenja na nova područja djelovanja Učenici utvrđuju novo znanje stavljajući ga u funkciju unutar sopstvenog razumjevanja Učenicima se pruža priliku da razumiju nove informacije u vlastitom kontekstu i da ih izraze vlastitim riječima Omogućava podsticanje žive razmjene ideja između učenika Učenici stiču trajna znanja postaju drugačiji
2.1. PITANJA I VREDNOVANJE Nastavnici su uticajni uzori i modeli. Od najranijih iskustava u školi, djeca pažljivo prate ne samo šta njihov nastavnik kaže nego i šta radi. Tako učenici uče šta se smatra najvažnijim, šta se od njih očekuje i kakve vrste informacija su poželjne i potrebne. Stoga, osim što prenose informacije i ideje, nastavnici svojim odabirom pitanja otkrivaju šta najviše cijene (Steele i Meredith, 1991.). Ponavljanjem situacija u kojima nastavnici pokazuju šta cijene, određuje se i šta će djeca najviše cijeniti i čemu će posvetiti najviše pažnje. Znanje golih činjenica samo po sebi je apsolutno bezvrijedno ukoliko učenici nemaju sposobnost da izvrše sintezu, integrišu i rekonstruišu informacije u one oblike u kojima su te informacije iskoristive, praktične i primjenjive. Odgovor na doslovna pitanja zahtijeva minimalnu upotrebu jezika i ne uključuje smisleni razgovor. Da bi se odgovorilo na doslovno pitanje, potrebno je samo površno poznavati sadržaj, te riječi i fraze posuđene iz teksta. Mnogi su učenici razvili sposobnost pamćenja činjenica a da uopšte ne razumiju osnovnu zamisao iz koje činjenice potiču. Sposobni su pamtiti a da ih to što su naučili nimalo ne promijeni ili potakne na razmišljanje. Ako se učenje smatra trajnom promjenom ponašanja, pamćenje može tek minimalno pridonijeti učenju učenika. Da bi učenici razmišljali o novim informacijama i uklopili ih u prethodno znanje i uvjerenja, moraju sudjelovati u smislenom razgovoru, izraziti svoje ideje svojim riječima, usvojiti novi vokabular. Tek će usvajanjem tih novih spoznaja i novog riječnika njihova nova iskustva postati trajna
17
Ogledno predavanje s narativnim tekstom Evokacija, razumijevanje značenja, refleksija (ERR) Ovo je vođena aktivnost sa čitanjem usmjerena na aktivno uključivanje učenika u proces čitanja uz korištenje određenih pitanja. Procesom se, također, učenici uključuju u kritičku analizu i kritičku refleksiju dok čitaju tekst. Okvirni sistem (ERR), ovdje prikazan na narativnom tekstu. U ovom oglednom predavanju korištena je priča "Spašeno preobraćenje" O. Henryja. Podjelu priče i pitanja koja se odnose na razumijevanje, osmislile su Carol Lauritzen i Sharon Kletzien. Počnite čas tako što ćete učenicima reći da ćete zajedno pročitati jedan tekst. Recite im da ne gledaju tekst dok ga dijelite jer će ga čitati kao grupa i da ga ne treba čitati unaprijed. Nakon što podijelite tekst, uključujući i sažetak o autoru, prodiskutujte kratko o autoru i njegovom radu. To bi trebalo trajati petnaestak minuta. Nakon razgovora, vrijeme je da učenici pročitaju tekst. Objasnite da je potrebno da tekst pročitaju samo do naznačenog mjesta. Upozorite ih da je jako važno da ne čitaju dalje od naznačenog mjesta za pauzu. Zatim recite učenicima da počnu čitati priču, ali da pročitaju samo prva dva odlomka. Dajte im slijedeće uputstvo: Na osnovu naslova priče i vašeg poznavanja autora, o čemu bi moglo biti riječi u ovoj priči? Dok čitate prvi dio, razmislite o Jimmyjevom liku. Kakva je on osoba? Šta očekujete od takvog lika u njegovim interakcijama s društvom? Molim vas, pročitajte prvi dio. Kad pročitate, podignite glavu kako bih znao/la da ste završili sa čitanjem. O' HENRY, SPAŠENO PREOBRAĆENJE Stražar priđe zatvorskoj obućarskoj radionici gdje je Jimmy Valentine vrijedno našivao gornje dijelove cipela, pa ga otprati u glavni ured. Ondje upravitelj zatvora preda Jimmyju njegovu otpusnicu. Jimmy je prihvati nekako umornim pokretom. Odslužio je gotovo deset mjeseci od četverogodišnje kazne, a očekivao je da će ostati najduže tri mjeseca. Kad čovjek s toliko prijatelja kao Jimmy Valentine mora ići u zatvor, jedva da je vrijedno dati se ošišati. Idućeg jutra, zatvorski službenik preda Jimmyju kartu za vlak i novčanicu od pet dolara, s kojom je pravosudni sistem očekivao od njega da se rehabilitira u uzornog i imućnog građanina. Gospodin James Valentine izađe na sunčanu svjetlost. Jimmy se iz tih stopa zaputi u restoran. Tamo okusi prve slatke užitke slobode u obliku piletine i boce bijelog vina.
18
Produži ne žureći do željezničke stanice i ukrca se na svoj vlak. Tri sata potom siđe u gradiću blizu državne granice. Uđe u kafić određenog Mikea Dolana i rukuje se s Mikeom, koji je stajao sam iza šanka. "Žao mi je što te nismo prije uspjeli izvući Jimmy.” Reče Mike. "Ali su u Springfieldu organizirali demonstracije i guverner se zamalo predomislio.” Jimmy uze svoj ključ i ode na kat, pa otključa vrata sobe u stražnjem dijelu kuće. Sve je bilo onako kako je ostavio. Na podu je još ležalo dugme Bena Pricea koje je otrgnuto s ovratnika tog poznatog detektiva, kad su se policajci bacili na Jimmyja da ga uhapse. Jimmy iz zida izvuče krevet na rasklapanje pa odmakne ploču u zidu i izvuče prašinom prekriven kovčeg. Otvori ga i zagleda se s ljubavlju u najljepši komplet provalničkog pribora na istoku Amerike. Koštao ga je više od devet stotina dolara u trgovini u kojoj izrađuju takve stvarčice za članove njegove profesije. PRVA PAUZA Kad su svi pročitali, zamolite ih da dignu pogled s teksta i postavite im slijedeća pitanja: Opišite Jimmyja Valentinea. (Translacija.) Kako ste reagovali na njega? Šta očekujete od njega? (Interpretacija.) Dajte učenicima dovoljno vremena da odgovore. Ćutanje nije problem. Za razmišljanje je potrebno vremena. Kao nastavnik, ne smijete pokazivati da se slažete ili ne slažete s odgovorima nego ih samo primiti na znanje. Potom upitajte: Šta predviđate da će Jimmy sad učiniti? O kakvom je zapletu riječ? Zbog čega mislite da će se priča baš tako odvijati? (Interpretacija.) Postavljajte pitanja jedno po jedno i dajte učenicima vremena da razmisle o pitanjima s obzirom na ono što su dosad pročitali. Sad recite: Pročitajte tekst do PAUZE. Dok čitate, pokušajte zamisliti taj prizor sa što više pojedinosti. (Translacija.) Molim vas podignite glavu kad pročitate i nikako nemojte dalje čitati. (Spašeno preobraćenje- nastavak) Za pola sata, Jimmy siđe i prođe kroz kafić. Sad je bio odjeven u ukusnu i dobro skrojenu odjeću, a u ruci nosio obrisan i očišćen kovčeg. Sedam dana nakon otpusta Valentinea iz zatvora, dogodila se vješto izvedena provala u Richmondu u državi Indiani; nije ostalo nikakvih tragova koji bi upućivali na počinitelja. Dvije sedmice potom, ojačani neprobojan sef u Logansportu, posljednje čudo tehnike, bude otvoren lako kao pekmez i pokaže se ni manje ni više nego tisuću i pet stotina dolara. Potom se aktivira neki staromodni bankovni sef u Jefferson Cityju i izbljuje kroz svoje grotlo erupciju banknota u iznosu od pet tisuća dolara. Ti su gubici bili dovoljno visoki da bi se slučaj našao na stolu Bena Pricea. On pregleda mjesta provala i izjavi: "To je potpis 'Kicoša' Jima Valentinea. Ponovno je u poslu. Jimmyju je dovoljno probušiti jednu rupu. Da, mislim da bi se rado dočepao gospodina Valentinea." Ben Price je poznavao Jimmyjeve navike. Dugi skokovi, brzi bijegovi, bez
19
suradnika i želja za finim društvom ti su običaji pomogli gospodinu Valentineu da postane poznat po uspješnom izmicanju zasluženoj kazni. Jednog poslijepodneva, nekoliko dana kasnije, Jimmy Valentine i njegov kovčeg iskrcaju se iz vagona u Elmoreu, gradiću sedam kilometera udaljenom od željezničke pruge u Arkanzasu, zemlji crnog hrasta. Neka gospođica prijeđe preko ulice, prođe pokraj Jimmyja na uglu i uđe kroz vrata iznad kojih je stajao natpis "Elmorska banka”. Jimmy Valentine se zagleda u njezine oči, zaboravi tko je i postane drugi čovjek. Ona ponikne pogledom i lagano se zarumeni. Jimmy privuče dječaka koji se vrzmao na stubama banke. "Nije li ona mlada dama gospođica Polly Simpson?" upita Jimmy lukavo. "Ma ne." reče dječak. "To je Annabel Adams. Njezin je tata vlasnik banke." Jimmy ode u hotel "Planters", prijavi se kao Ralph D. Spenser i uzme sobu. Gospodin Ralph Spenser, feniks koji se digao iz pepela Jimmyja Valentinea pepela nastalog iz buktinje iznenadne ljubavi ostane u Elmoreu i dobro mu krene. Otvori obućarsku radnju i uskoro počne dobro zarađivati. Nakon godine dana situacija gospodina Ralpha Spensera bila je slijedeća: zadobio je poštovanje žitelja gradića, njegova je radnja cvala, a on i Annabel Adams bili su vjereni i trebali se oženiti za dvije nedjelje. Gospodin Adams, tipičan radišni bankar, odobrio je brak sa Spenserom. Annabelin ponos njime gotovo da je bio jednak njezinoj ljubavi. Tako se odomaćio u obitelji gospodina Adamsa i Annabeline udate sestre kao da je već njihov član. Jednog dana Jimmy sjedne u svojoj hotelskoj sobi i napiše ovo pismo koje pošalje jednom od svojih starih prijatelja u St. Louisu. DRUGA PAUZA Kada grupa završi sa čitanjem, upitajte: Dok ste čitali priču, šta ste vidjeli u mislima? Ostavite vremena za diskusiju. Mogli biste upitati zna li neko gdje je Elmore (Pamćenje). Potom upitajte: "Šta mislite o čemu je riječ u ovoj priči? (Razumijevanje) Šta mislite da će se dogoditi?” (Analiza) "Zašto to mislite? Šta vas navodi na takav zaključak?” (Sinteza) Sada se pripremite za čitanje narednog dijela priče. "Šta mislite da će Jimmy napisati u pismu? Zašto to mislite?” (Pretpostavka) "Molim vas da pročitate do slijedeće pauze.”
život i za dvije sedmice ću se oženiti najdivnijom djevojkom na zemlji. Ona je anđeo. Vjeruje u mene i ne bih učinio još neko zlodjelo ni za živu glavu. Ovo je jedini život, Billy pošten život. Svakako budi kod Sullyja jer te moram vidjeti. Ponijet ću alat sa sobom. Tvoj stari prijatelj Jimmy U ponedjeljak naveče, nakon što je Jimmy napisao ovo pismo, Ben Price se nenametljivo dokotura kočijom u Elmore. Iz dućana preko puta Spencerove obućarske radnje on pomno promotri Ralpha D. Spencera. "Oženit ćeš se bankarevom kćeri, ha, Jimmy?"tiho će si Ben u bradu. "E, pa ne znam baš!" Idućeg jutra Jimmy je doručkovao kod Adamsovih. Tog se dana spremao otići u Little Rock naručiti vjenčano odijelo i kupiti nešto lijepo za Annabel. Poslije doručka, u grad krene poprilična obiteljska grupica gospodin Adams, Annabel, Jimmy i Annabelina udata sestra sa svoje dvije djevojčice. Stignu do hotela u kojem je Jimmy još boravio i on otrči na kat u svoju sobu da ponese kovčeg. Potom krenu do banke. Elmorska banka upravo je ugradila novi sef i trezor. Trezor je bio mali, ali je imao nova, čvrsta vrata. Zaključavala bi se sa tri solidna čelična zasuna, koja bi se istovremeno gurnula jednom ručicom, a imala su i satni mehanizam. Gospodin Adams je sav cvao dok je tumačio mehanizam gospodinu Spenceru koji je pokazivao uljudno, premda ne i odveć pametno zanimanje. One dvije djevojčice, May i Agatha, bile su oduševljene sjajnim metalom i smiješnim satom i zasunima. Dok su oni bili tako zabavljeni, u banku ušeta Ben Price i nasloni se na lakat, zavirujući ležerno između rešetki. Reče bankarskom službeniku da ništa ne želi nego da samo čeka svog starog znanca. Iznenada se začuje vriska žena i neka strka. Neprijmijećeno je devetogodišnja May u igri zaključala Agathu u trezor. Stari bankar priskoči ručici i potegne je. "Vrata se ne mogu otvoriti." Zastenja on. "Sat nije bio navijen a ni šifra utipkana." Agathina majka vrisne histerično. "Najbliži čovjek, koji bi mogao otvoriti ta vrata je u Little Rocku." Reče gospodin Adams drhtavim glasom. "Spencer, šta ćemo? To dijete ona ne može dugo ostati unutra. Nema dovoljno zraka, a usto od straha će je spopasti fras." Agathina majka, sad već izvan sebe, rukama zabubnja po vratima trezora. Neko onako iz očaja predloži dinamit. Annabel se okrene prema Jimmyju, krupnih očiju punih zebnje, ali ne i očaja. "Ralph, zar ne možeš nešto učiniti? Pokušaj, molim te."
(Spašeno preobraćanje- nastavak)
TREĆA PAUZA
Dragi stari prijatelju! Želim da budeš u Sullivanovom restoranu u Little Rocku iduće srijede tačno u devet sati naveče da mi učiniš malu uslugu. A želim ti i pokloniti svoj alat. Znaš Billy, napustio sam stari posao prije godinu dana. Imam lijepu radnju. Pošteno zarađujem za
Kad su svi pročitali, upitajte: "Da li ste pogodili šta će Jimmy napisati u pismu? Šta predviđate da će Jimmy (Ralph) sada učiniti? Zašto tako mislite?" (Analiza)
20
21
Pročitajte sad do slijedeće pauze. Vidite da li su vaša predviđanja bila tačna. (Spašeno preobraćanje - nastavak) On je pogleda s čudnim, blagim smiješkom na usnama i s veseljem u oštroumnim očima. "Annabel," reče on "molim te, daj mi tu ružu koju nosiš." Jedva povjerovavši da je dobro čula, ona otkvači pupoljak s prednjeg dijela haljine i položi ga na njegovu ruku. Jimmy ga gurne u džepić svog prsluka, zbaci kaput sa sebe i zasuče rukave košulje. Tim činom premine Ralph D. Spencer a njegovo mjesto zauzme Jimmy Valentine. Od tog trenutka kao da je prestao biti svjestan ičijeg prisustva. Položi svoj kovčeg na stol i otvori ga širom. Brzo je vadio sjajne, neobične instrumente i tiho zviždukao kao što je uvijek činio dok je radio. U dubokoj tišini, nepomični, ostali su ga posmatrali kao opčinjeni. Učas je Jimmyjeva omiljena bušilica glatko grizla čelična vrata. Za deset minuta srušivši svoj provalnički rekord on povuče zasune i otvori vrata. Agatha, na rubu snaga, ali živa i zdrava, nađe se u majčinom zagrljaju. Jimmy Valentine odjene kaput i krene prema ulaznim vratima. Dok je prolazio učinilo mu se da je začuo daleki glas, koji je nekad poznavao, kako ga zaziva: "Ralph!" ali on se nije dao smesti. ČETVRTA PAUZA Kada svi završe sa čitanjem, upitajte: "Mislite li da je Jimmy donio ispravnu odluku? Šta je dobro u tome što se dogodilo? A šta loše? (Evaluacija) Čini se da je priči kraj, da li će je autor završiti tek nakon još stotinjak riječi. S obzirom na to što se dosad dogodilo i na ono što znate o O'Henryjevom stilu, možete li predvidjeti kako će se priča završiti? Kako biste je vi završili? Zašto? (Sinteza) Ovo bi moglo podstaći živu raspravu. Važno je dopustiti da razgovor traje dok ostane u opštim crtama, povezan sa temema i dilemama iz priče. (Spašeno preobraćenje nastavak) Na vratima mu malo zasmeta neka ljudeskara. "Bok, Ben!" reče Jimmy, još se uvijek neobično smješkajući. "Najzad si me ščepao, ha? Pa, krenimo. Mislim da sad više ionako nije važno." Međutim, Ben Price učini nešto vrlo neobično. "Mislim da ste se zbunili, gospodine Spencer." Reče on. "Mislim da Vas ne poznajem. Čeka Vas Vaša kočija, zar ne?" I Ben Price se okrene i zaputi niz ulicu.
Kad su svi pročitali, upitajte: Završava li priča kako ste očekivali? Da ste vi Ben Price, šta biste sad mislili i kako biste se osjećali? Da ste Jimmy Valentine, kako biste se sad osjećali i šta biste mislili? Šta će se slijedeće dogoditi? Šta u priči potvrđuje vaše mišljenje? Šta biste sad rekli da je moralni zaplet ove priče? Kako se ova priča može povezati sa pojmom moći ljubavi? Neka slijedeća dva citata posluže kao podsticaj za diskusiju: "Muškarac ima samo jednu mogućnost bijega od starog sebe: vidjeti drugačijeg sebe u ogledalu očiju neke žene." Kako se ova priča može povezati sa ovim citatom Clare Boothe Luce? (Evaluacija) "Dobro je za svijet da se u većini nas, do tridesete godine, naš karakter stvrdne kao gips i nikad više ne omekša." Kako se ova priča može povezati sa citatom filozofa Williama Jamesa? (Evaluacija) Ostavite vremena za razmišljanje i diskusiju. Neka učenici slobodno izražavaju mišljenja. Potrebno je da se učenici direktno obraćaju jedni drugima, a ne "preko nastavnika".Kreairajte atmosferu u kojoj će se to i događati nastojeći da usmjerite učenike jedne na druge, podstaknete raspravu dodatnim pitanjima i izbjegavate da dajete svoje komentare i zaključke. Ovaj proces olakšava sjedenje u krugu i prethodni dogovor i pravila o načinu diskutovanja. U ovom je trenutku primjereno zamoliti učenike da pojedinačno razmisle o priči. To je vrlo povoljan trenutak da učenici podstaknu na uključivanje u jednu ili više od mogućih aktivnosti pisanja. U prethodnom primjeru objedinjene su dvije osnovne ideje: Prva je primjena okvirnog ERR sistema za učenje, a druga je pokazatelj da pitanja nastavnika mogu poslužiti kao kvalitetan vodič za učenje. Njima se mogu podstaći mišljenja na različitim nivoima i sa različitih stanovišta, prateći učenike dok prelaze kroz različite faze okvirnog sitema za učenje. Prva aktivnost u vezi sa čitanjem Spašenog preobraćenja bio je razgovor o autoru i kontekstu u kojem je pisao. To je urađeno u okviru opšte evokacijske aktivnosti. Svrha je bilo podstaći razmišljanje o kontekstu priče, vremenu i mjestu i nekim vjerovatnim temama. Zapravo, iz procesa je očigledno da je ta nastavna jedinica imala vrlo globalan okvirni sistem. Čas je počeo aktivnošću evokacije. Uslijedilo je razumijevanje značenja, faza koja je uključivala čitanje teksta. I naposljetku, predloženo je da se uvede refleksivna aktivnost s pisanjem za završetak časa. Tako su tri faze okvirnog sistema obuhvaćene na globalnom ili opštem nivou. Važno je, također, primijetiti i da je u opšti okvirni sistem uključen i niz kraćih aplikacija tog sistema primijenjenih na svaki segment štiva.
22
23
Šta mislim da će se dogoditi u priči (šta me navodi na taj zaključak)
"Moja verzija" priče Nakon čitanja naslova priče
Prije čitanja II dijela
Prije čitanja III dijela
Prije čitanja IV dijela
O’Henry Spašeno preobraćenje
A
Šta se stvarno dogodilo u priči
različitim vizijama koje, zauzvrat, mogu pridonijeti elegantnijem, složenije uređenom razumijevanju. Međutim, cilj proučavanja trebao bi se sastojati u tome da se učenici pomaknu od mišljenja nižeg reda do mišljenja višeg reda. Učenici će tako koristiti svoje znanje i ideje. Kad pitanja i mišljenje ostanu na nivou doslovnog ili memorijskog, znanje učenika je slično informacijama u enciklopediji odloženoj na nekoj prašnjavoj polici.
1 Nakon čitanja I dijela
B
2.3. MULTIPROCESNO PROPITIVANJE 2
Nakon čitanja II dijela
C
3 Nakon čitanja III dijela
D
4 Nakon čitanja IV dijela
Doslovna pitanja su ona kojima se traže činjenice. Uglavnom se njima traži mehaničko upamćivanje i prisjećanje i da bi učenik uspješno odgovorio, mora posjedovati samo kratkotrajno znanje o fragmentima određenog gradiva. Odgovori na doslovna pitanja se obično nalaze u tekstu. Njima se od učenika traži da "izrecituju" ono što je već rečeno. Često se smatra da učenici kojima škola teško ide najviše vole odgovarati na memorijska ili doslovna pitanja. Međutim, neki su istraživači otkrili da su lošim učenicima takva pitanja najteža i da najviše od njih strepe jer su odgovori na takva pitanja ili ispravni ili pogrešni.
Translacijskim* pitanjima se od učenika, koji na njih odgovaraju, traži da Prije čitanja V dijela
E
5 Nakon čitanja V dijela
2.2. ADAPTACIJA SANDERSOVE REVIZIJE BLOOMOVE TAKSONOMIJE* PITANJA Drugi nivo ove nastavne jedinice obuhvata pitanja za kritičko razmišljanje, odnosno služenje propitivanjem za usmjeravanje kritičkog razmišljanja o tekstu. Pitanja navedena ovdje određena su prema tipu u okviru pripreme nastavnog časa. Pitanjima se od učenika zahtijeva da interpretiraju informacije, sintetiziraju ideje, analiziraju informacije, rekonstruišu ili prevode slike i ocjenjuju ili primjenjuju svoje konstrukte za priču. Ta pitanja su izvedena iz Sandersove (1969.) revizije Bloomove taksonomije pitanja. Puno je drugih načina na koje se mogu konceptualizovati tipovi pitanja; ovo je samo jedan od načina razmišljanja o pitanjima. Važno je shvatiti da su pitanja sredstvo za podsticanje različitih vrsta mišljenja različitih nivoa složenosti.
informacije preoblikuju u neki drugi oblik. Translacijskim bi se pitanjem od učenika tražilo, na primjer, da zamisle situaciju, prizor ili događaj o kojem uče i da opišu šta vide. Translacijska pitanja potiču učenike da preurede ili preobraze informacije u različite slike. Učenici, koji odgovaraju na translacijska pitanja, diskutuju o slici koju su zamislili ili zvukovima koje čuju dok čitaju. Moraju stvoriti čulno iskustvo, a potom se poslužiti riječima da drugima opišu svoju viziju. To je aktivan, kreativan proces uključenosti.
Interpretacijskim pitanjima od učenika se traži da otkrivaju veze između ideja, činjenica, definicija ili vrijednosti. Učenici se moraju dosjetiti kako se ideje ili koncepcije mogu smisleno povezati. Moraju razumjeti veze između ideja i stvoriti kontekste u koje se ideje uklapaju. Interpretacijsko bi pitanje moglo glasiti: "Zašto mislite da je glavna junakinja čekala da joj se otac vrati kući?" ili: "Šta mislite, šta je bio razlog da se taj tragični događaj sad dogodio?". Ovakva pitanja podstiču prilično zanimljivo spekulativno razmišljanje. Interpretacijska pitanja Sanders smatra ključnim pitanjima na višem nivou mišljenja a mnogi stručnjaci (Vaughn i Estes, 1985.) smatraju da je razumijevanje zapravo interpretacija.
Aplikacijskim** pitanjima se učenicima pruža prilika da riješe probleme ili
Prema Sandersu, različiti tipovi pitanja formiraju hijerarhijski slijed tako da memorijska ili doslovna pitanja predstavljaju najniži oblik pitanja i mišljenja. Evaluacijska ili prosuđivačka pitanja smatraju se najvišim nivoom pitanja i mišljenja
dublje istražuju probleme logike ili smisla na koje nailaze dok čitaju ili uče.
Izvjesno je da su sva pitanja važna, budući da sva vode do raznih načina mišljenja u širokom rasponu konceptualnih sistema, procesa mišljenja i iskustava učenja. Važno je shvatiti da svaki tip pitanja predstavlja način mišljenja koji omogućuje pristup
ga drugi odgovori ili okolnosti bolje objašnjavaju. Nekog bi učenika mogli upitati o motivaciji određenog lika iz priče ili o istraživačkom planu nekog naučnika, ili tražiti da dovede u sumnju razložnost raspleta priče.
*Taksonomija (taxis red, raspored i nomos zakon) nauka o osnovama reda, raspoređivanja, sistematizacije u nekoj struci (Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb, 1962., str. 1452) Bloomova taksonomija predstavlja kategorisanje intelektualnih funkcija prema stepenu složenosti: znanje, razumjevanje, primjena, analiza, sinteza I evaluacija
24
Analitička pitanja se odnose na to da li je neki događaj dovoljno objašnjen ili
* Translacija (engl. Tranlslation prevođenje) **Aplikacija (engl. Application primjena)
25
Sintetičkim pitanjima podstiče se kreativno rješavanje problema pomoću originalnog mišljenja. I dok se aplikacijskim pitanjima od učenika traži da rješavaju probleme na osnovu raspoloživih informacija, sintetička pitanja omogućavaju učenicima da iskoriste puni raspon svog znanja i iskustava u kreativnom rješavanju problema. Sintetičkim bi se pitanjima od učenika tražilo da stvore alternativne scenarije, npr: "Šta mislite, šta su ova dva lika mogla učiniti da bi izbjegla sumnju?" ili: "Koji je drugi pristup toj situaciji kojim bi se mogli izbjeći problemi koje sad imamo?"
Evaluacijskim pitanjima se od učenika traži da zaključuju o dobru/zlu ili ispravnom/pogrešnom u skladu sa standardima koje učenici odrede. Evaluacijskim se pitanjima traži da učenici razumiju nove informacije i da ih ugrade u lični sistem uvjerenja na osnovu kojih se može prosuđivati. To iziskuje složenu integraciju i razumijevanje koji čine proces učenja ličnim i omogućuju učenicima da ovladaju novim idejama i koncepcijama. Ovim se pitanjima traži od učenika da ocijene kvalitet naučenih informacija ili, u nekim slučajevima, svog ponašanja, u svjetlu novih informacija. Na primjer, zbog čega ne peru zube naveče s obzirom na to što su naučili o kvarenju zuba. Možda će se od njih tražiti i da ocijene ponašanje nekog lika u priči, npr. da li je lik uradio dobro ili loše što se ponašao na određeni način te da li je lik bio pošten ili nepošten prema drugim likovima u priči. Važno je posmatrati šta se događa kad pitanja prevaziđu memorijska ili doslovna pitanja. Primjetit ćete da se učenici počinju uključivati u aktivnu konstrukciju smislenih postavki. Oni osmisle te konstrukcije služeći se vlastitim riječima i izrazima na osnovu svojih jedinstvenih iskustava. Dijalog koji se razvije iz takvih pitanja izlaže učenike širokom rasponu ideja kroz mišljenja njihovih vršnjaka. Time se proširuje i rječnik cijelog razreda i konceptualni okvir kao i njihove mogućnosti artikulacije novih i kreativnih ideja. Ne zadržavajući se samo na doslovnim pitanjima, nastavnici pokazuju da cijene mišljenja svojih učenika. Učenici postaju svjesni da je učenje činjenica samo jedna vrsta učenja i da moraju integrisati, analizirati i svrsishodno koristiti znanje da bi ono postalo vrijedno.
okruženju. Željni su postavljati i takva pitanja i odgovarati na njih, samo što nemaju dovoljno prilika to činiti u razredu.
BLOOMOVA TAKSONOMIJA (IZVOD) Kognitivni* domen Kognitivni domen uključuje znanje i razvoj intelektualnih sposobnosti. Postoji šest glavnih kategorija koje su navedene u nastavku prema stepenu složenosti. One mogu biti posmatrane i podučavane prema nivou težine tako da sljedeći nivo može biti predstavljen tek kada je prethodni savladan.
ZNANJE: Memorisanje i reprodukcija činjenica Ključne riječi: definisati, opisati, identifikovati, znati, označiti, poredati, povezati slične, imenovati, prepoznati, reprodukovati, odabrati, izjaviti. Ko, šta, kada, gdje, kako...? Opiši, identifikuj, lociraj, imenuj, nabroji, napravi listu, napravi tabelu,
RAZUMIJEVANJE: Razumjevanje značenja, prevođenje i interpretacija instrukcija i problema. Oblikovati problem svojim riječima. Ključne riječi: razumijeti, pretvoriti, odbraniti, proračunati, razlikovati, objasniti, proširiti, generalizovati, dati primjer, parafrazirati, predvidjeti, sumirati, prevesti, interpretirati. Prepričaj/ interpretiraj, napiši svojim riječima Koja je osnovna ideja/ smisao/ značenje Napiši sažetak, napravi strip
PRIMJENA: Korištenje naučenog koncepta u novim situacijama i u stvarnom životu.
Učenici, također shvate da znanje nije samo ono što je na odštampanoj stranici ili sadržano u nastavnikovim riječima. Shvataju da ono što se nalazi u njihovim glavama predstavlja vrijedno znanje. Shvataju da je znanje konstrukcija značenja koju je učenik stvorio integracijom novih ideja i pojmova sa prethodno stečenim znanjem. Ono što je značajno shvatiti je to da sva djeca svih uzrasta mogu odgovarati na pitanja iz svih Sandersovih kategorija. Mnogi će nastavnici možda pomisliti da su takva pitanja primjerena jedino za najstarije ili najbolje đake. Ipak to nije tako. Takva pitanja ne pokazuju razvojni slijed. Jedino su odgovori učenika odraz razvojnih obilježja. Djeca vrtićkog uzrasta, baš kao i gimnazijalci, mogu i znaju odgovoriti na svaki tip opisanih pitanja. Njihovi će se odgovori razlikovati u složenosti, ali će i jedni i drugi, svaki na vlastitom nivou razvoja, znati dati primjerene odgovore na svaki tip pitanja. Zapravo, djeca svih uzrasta rutinski postavljaju takva pitanja jedni drugima u društvenom
Ključne riječi: primijeniti, promijeniti, porediti, konstruisati, demonstrirati, otkrivati, manipulisati, modificirati, pretpostaviti, pripremiti, proizvesti, pokazati, riješiti, koristiti. Kako je...primjer za...?, Kako je...povezano sa...? , Zašto je...značajno? Napravi model, dioramu, album, mapu Primjeni princip u novoj situaciji Uvedi teoriju u praksu
*Prema Bloomovoj taksonomiji
26
27
ANALIZA: Razdvojiti materijale ili koncepte u komponente tako da je organizaciona struktura razumljiva. Sposobnost razumijevanje principa na kojima nešto djeluje. Ključne riječi: analizirati, podijeliti na sastavne dijelove, porediti, sagledati suprotnosti, praviti dijagram, rastaviti konstukciju, identifikovati, ilustrovati, uočiti veze, napraviti selekciju, odvojiti, izolovati. Koji su dijelovi...? Klasifikuj...na osnovu... Napravi dijagram... Po čemu je...sličan/različit sa...? Koje dokaze možeš nabrojati za...? Izdvoji glavni dio, momenat, element
SINTEZA: Graditi strukturu ili uzorak od različitih elemenata. Sastaviti dijelove tako da čine cjelinu sa naglaskom na novo značenje ili strukturu. Ključne riječi: kategorizacija, postavljanje hipoteza, kombinovanje, pravljenje kompozicije, kompilacija, kreirati, modifikovati, organizovati, planirati, preurediti, rekonstruisati, sumirati, reći, napisati, zamisliti Šta možeš predvidjeti na osnovu...? Koje ideje možeš dodati...? Kako možeš dizajnirati/kreirati novi...? Šta se može dogoditi ako kombinuješ...? Koja rješenja sugerišeš za...? Poveži ideje iz različitih područja
EVALUACIJA: Donijeti sud o vrijednosti ideja ili materijala. Ključne riječi: porediti, zaključiti, sagledati suprotnosti, kritikovati, braniti, opisati, evaluirati, donijeti odluku, sastaviti, procijeniti Da li se slažeš...? Šta misliš o...? Procjeni vrijednost, efikasnost Preporuči Odbrani argumentom
2.4. DISKUSIJA KAO ORUĐE UČENJA U procesu razumijevanja ovog oglednog predavanja važno je istaći nekoliko načela poučavanja. Prvo, jedan od primarnih tipova mišljenja, predstavljen u ovom oglednom predavanju, jeste predviđanje. Tokom cijele priče, od vas se tražilo da razmislite šta će se dogoditi. Predviđanje/pretpostavljanje je važan činilac koji utiče na
28
kritičko mišljenje i razumijevanje. Predviđanje pojačava zanimanje i prisiljava učenike da razmisle o tome šta je poznato, a šta još nije i učenici postaju svjesniji (svog) postojećeg znanja. Proces predviđanja pomaže učeniku da odredi svrhu čitanja i mišljenja. Proces određivanja svrhe neposredno je povezan sa razumijevanjem. Određivanje svrhe i odgovaranje na pitanje je, prema nekim naučnicima, prava definicija razumijevanja (Steele i Steele, 1991.) Stoga su predviđanje i/ili pretpostavljanje bitan činilac u podizanju nivoa razumijevanja. Važno je upamtiti da pritom nije važno jesu li predviđanja ispravna. Ono što je važno jeste da učenici predviđaju i tako pokrenu postupak traženja odgovora, slaganja ili neslaganja s uslovno ponuđenim hipotezama. Drugo načelo vođenja učenja prema višim nivoima mišljenja na ovdje opisani način je da mora postojati koherentan plan za usmjeravanje mišljenja učenika. Važno je, posebno kada nastavnici tek počinju, osmisliti plan obrade teksta ili učenja koji omogućuje učenicima da se uključe u razne procese mišljenja. Međutim, taj bi plan trebao poslužiti samo kao niz smjernica; također je potrebno da nastavnici reaguju na tok razredne diskusije, mijenjajući pitanja prema potrebi u skladu sa odgovorima učenika. Kada priču čitamo sa malom djecom, slijedimo okvirni plan, ali dopuštamo da nas ideje djece povedu u smjeru diskusije o temama koje ih posebno zanimaju. Generalno, diskusija će podstaći nastavnika da postavi više pitanja nego što je planirao. No, važno je zapamtiti da fokus mora biti na pitanjima kao što su: Šta mislite, šta će se zatim dogoditi? Šta mislite o …? Šta mislite o nekom liku ili događaju u priči? Šta biste vi potom učinili? Ili: Šta mislite o mišljenju svog partnera? Neka pitanja budu otvorenog tipa. Dodatna važna napomena o pitanjima: budući da nastavnici iniciraju postupak postavljanja pitanja, učenici su skloni odgovarati izravno nastavnicima. Oni gledaju u nastavnika i slušaju ga pažljivo, a manje slušaju svoje vršnjake iz razreda. Ukoliko u razredu želimo imati dijalog, morat ćemo promijeniti taj obrazac interakcije. Mijenjanjem takvog ponašanja nastavnika podržava se promjena obrasca interakcije u razredu. Prvi i najvažniji tip ponašanja koje nastavnici moraju promijeniti je da prestanu biti razredni komentatori. Kad učenici govore, nastavnici obično smatraju da moraju nekako reagovati. Tako se oblikuje predvidljivi obrazac razgovora: Prvo govori nastavnik, potom učenik A, pa nastavnik, pa učenik B, nastavnik, učenik C, nastavnik, učenik D, nastavnik. Sve dok nastavnik održava takav obrazac odgovaranja, učenici neće nikad govoriti jedni s drugima. Razgovor svakog učenika sa nastavnikom odvijat će se po shemi jedan-naprema-jedan. Mnogo je djelotvornije da nastavnik bude moderator i usmjerava diskusiju među učenicima. Dakle, govorio bi učenik A, pa učenik B, pa C. Nastavnik se, naravno, može uključiti u razgovor, ali samo kao jedan od učesnika u njemu, a ne kao središnja figura. Drugo ponašanje kojem su nastavnici skloni, a kojim se održava obrazac po
29
kojem je nastavnik u središtu interakcije, jeste uloga instant evaluatora. To se događa svaki put kad neki učenik nešto kaže, a nastavnik odmah ocijeni komentar učenika. Nije rijetkost čuti nastavnike kako reaguju frazama kao što su: "Da, tako je." Ili "Ne, to nije tako." Umjesto toga, nastavnici bi mogli reći: "Ima li kakvih drugih komentara?" ili "Šta drugi misle o ovome?" Cilj je ukloniti opterećujući kontekst u kojem se vrši ocjenjivanje kako bi učenici slobodno izražavali svoje ideje.
maksimiziraju aktivan angažman učenika i osiguravaju da se sadržaji stave u vezu (kontekst) već stečenih znanja i tako logički koriste u daljem učenju. Metode RWCT uključuju: Strategije istraživanja Kreativnog mišljenja Kooperativnog učenja Diskusije i rasprave i pisanja (i kao sredstva ličnog izražavanja i kao pomoć u učenju i načinu komunikacije)
U planiranju je također važno odrediti gdje u priči zastati i postaviti pitanja. Premda bi pauze ili razdjelne tačke u čitanju mogle logično proizilaziti, potrebna je praksa da bi se uočila takva mjesta. Nije to tako jednostavno kako izgleda i potrebno je pažljivo odrediti razdjelne tačke i tako učenicima omogućiti da razmisle o tekstu i predvide kako će se zbivanja dalje odvijati.
Strategije koje slijede obuhvataju "pisanje za razmišljanje i učenje". Pisanje je moćno oruđe za razvijanje i poboljšavanje kritičkog mišljenja. Međutim, važnost pisanja za kritičko mišljenje često se previđa zbog načina na koji se pisanje poučava i upotrebljava u školama. U poučavanju pisanja usmjerenje je na završnom proizvodu pisanja a ne na procesu. Često su zadaci koji se odnose na pisanje izolovani od nastavnog procesa jer nastavnici zadaju pismene zadatke koje imaju malo smislene veze s onim što su učenici učili.
2.5. VRIJEME ČEKANJA Prilikom propitivanja učenika neophodno je razmotriti problem "vremena čekanja". Vrijeme čekanja se odnosi na interval u kojem nastavnik pričeka nakon što postavi pitanje, a prije nego što interveniše postavljanjem drugog pitanja, prozivanjem drugog učenika ili retoričkim odgovorom na pitanje. Ovim se problemom bavi značajno istraživanje o kojem nećemo ovdje govoriti (Steele i Meredith, 1991.). To istraživanje ukazuje da postoji izravna veza između vremena koje nastavnik odvoji čekajući na odgovor na postavljeno pitanje i nivoa mišljenja učenika. Nastavnici u prosjeku pričekaju sekundu ili još i manje. Istraživanjem je utvrđeno da, ukoliko nastavnici povise vrijeme čekanja na tri sekunde, nivo mišljenja veoma poraste, a poveća se i broj učenika koji odgovore na postavljena pitanja. Stoga je od suštinskog značaja da nastavnici usavrše postupak propitivanja i predvide dovoljno dugo vrijeme čekanja na odgovore učenika. Sasvim je logično da će učenicima biti potrebno više vremena za razmišljanje ako su posrijedi složena pitanja.
Važnost pisanja kao oruđa kritičkog mišljenja često se zanemaruje zbog pretjerane važnosti koja se pridaje pisanju radi ocjenjivanja nečijeg učenja npr. u tekstovima ili kao pokazatelju nečije vještine pisanja, kao u sastavu na zadanu temu. Često se tema odredi bez puno razmišljanja o tome koliko ona zanima nekog učenika ili zna li on o njoj nešto. Osim toga, čitateljstvo takvih radova najčešće je svedeno na nastavnika koji čita sastav kao ocjenjivač pravopisa i gramatike a ne kao osoba koju bi zanimao sadržaj. Često se pismeni rad vraća učeniku nakon nekoliko sedmica označen jedino ispravcima i ocjenom. Autor dobiva malo smislenih povratnih informacija i doživljava pisanje kao zadatak, a ne način prenošenja ideja. Pisanje ovakvog tipa je otuđilo učenike od zadatka pisanja i prigušilo želju za pisanjem.
Naposljetku, kad nastavnici postavljaju multiprocesna pitanja, važno je podstaći sve učenike da se uključe. Da bi se to postiglo, nastavnici moraju poimenice prozivati učenike koji se rjeđe javljaju a ponekad ne obraćati pažnju na one učenike koji smatraju da moraju odgovoriti na svako pitanje. Mnogi učenici ne reagiraju slobodno na propitivanja u razredu jer su najčešće evaluacijska (pitanja provjere sa odgovorima tipa tačno/pogrešno) a nisu dio razgovora. Kad nastavnici prestanu postavljati isključivo evaluacijska pitanja i usmjere se na propitivanje kojim se iziskuje kritičko mišljenje i učenje, učenici će se slobodnije upuštati u otvorenu diskusiju. Kada diskusija u kojoj se cijene i uvažavaju sve ideje i gdje nema jednog ispravnog odgovora, postane uobičajeni dio nastavne prakse, učenici će revnosno izražavati svoje misli i slušati tuđe ideje. Kad su učenici na tom nivou razredne interakcije, vođenje rasprave tako da se u nju uključe svi učenici, postaje lakše za nastavnike i prirodnije za učenike.
3. STRATEGIJE OKVIRNOG ERR SISTEMA RWCT projekat nudi niz metoda, koje se mogu s lakoćom koristiti u nastavi, koje "osvježavaju" nastavu, čine nastavne sadržaje pristupačnijim i interesantnijim, te
30
Nastavnici, koji se pisanjem žele poslužiti kao oruđem mišljenja, moraju biti svjesni te odbojnosti mnogih učenika prema pisanja i pokazati svojim riječima i djelima drugačiji odnos. Neophodne su osnovne smjernice za djelotvorno služenje pisanjem kao oruđem za mišljenje. Ponajprije je nužno razumjeti što je pisanje. James Moffett o pisanju govori kao o onome što "neko govori nekome o nečemu". Prema ovoj koncepciji pisanja, onaj ko piše, piše o nečemu o čemu je odlučio pisati publici koja je zainteresovana za ono što autor ima reći. Kada se koncepcija nastavnika o pisanju promijeni tako da se pisanje shvati na ovakav način, učenicima se dopušta da sami odabiru teme za pisanje a za njihove pismene radove postoji prava publika. Pisac KO?
Publika KOME ?
Moffett (1968.) predlaže shemu kojom se opisuju najvažniji elementi u njegovoj koncepciji pisanja.
Kao što smo ranije utvrdili, a pokazali ovom shemom, djelotvorni pisci pišu o onome što žele reći zainteresovanoj publici. U razrednom okruženju publiku često čine drugi učenici ili grupa za pisanje. Ponekad publiku može ćiniti samo pojedinac, kao što je slučaj sa Tema O ČEMU?
31
pisanjem pisama. Drugom prilikom publika može biti opšta populacija kao kada se napiše kratka priča za školski časopis ili novine. No, kada nastavnici planiraju aktivnosti pisanja i organizuju pisanje, uvijek moraju imati na umu tri elementa pisca, temu i publiku u kontekstu "neko nekome govori o nečemu". Iz takvih razreda dolaze učenici koji razumiju važnost pisanja.
3.1. PISANJE ZA SEBE U slučaju pisanja radi mišljenja, publika smo sami sebi.
Dok vam ideje padaju na pamet i zapisujete ih, počnite sa zapisivanjem pojmova za koje smatrate da se mogu povezati Zapisujte što više pojmova sve dok vam ideje ne presuše
Pravila za korištenje strategije formiranja grozdova: Sve što vam padne na um zapišite, bez razmišljanja o tačnosti Ne brinite o pravopisu i ostalim ograničenjima u vezi sa pisanjem Ako vam ideje presuše na momenat, šarajte po papiru dok se ideje ponovo ne pojave Napravite što je moguće više veza među napisanim pojmovima
Autor piše da bi razmislio o idejama ili informacijama. Specifična načela poučavanja važna su u stvaranju razreda u kojima buja pisanje radi kritičkog mišljenja, a naglasak je na slobodnom protoku ideja, tako da učenike trebamo upoznati sa činjenicom da ne brinu za mehaniku pisanja, kao što su gramatika i pravopis. Također je važno i to da učenici osjete da svoja razmišljanja mogu slobodno izraziti i da će se njihovo mišljenje poštovati i da postoji više od jednog tačnog odgovora na pitanja. U skladu s tim, nastavnici moraju stvoriti okruženje za učenje, u kojem se postavljaju pitanja otvorenog tipa i u kojem i nastavnici i učenici traže odgovore i rješenja .
Prilog br.4 Tehnika: "Grozd" Rijeke Bosne i Hercegovine Faza časa: refleksija Oš "Jala" Tuzla
Naposljetku, ukoliko želimo da se dogodi pisanje za kritičko mišljenje, učenici moraju dobiti povratne informacije o svojim razmišljanjima, a treba im osigurati i brojne prilike za diskusiju o vlastitim reakcijama na čitanje ili učenje. Kad učenici pišu o svojim reakcijama, trebali bi dobiti priliku da prodiskutuju o svojim idejama s drugim učenicima.
3.2. FORMIRANJE GROZDOVA Formiranje grozdova je strategija poučavanja kojom se učenici podstiču da slobodno i otvoreno razmišljaju o nekoj temi, odnosno strategija za prikaz odnosa između dijelova teme. To je nelinearan oblik mišljenja, neposredno povezan sa načinom na koji mozak funkcionira. Formiranje grozdova može poslužiti i u fazi evokacije i u fazi refleksije. Može se koristiti za stimulisanje razmišljanja prije podrobnije obrade teme. Može poslužiti i kao način sumiranja onoga što je izučavano, kao način građenja novih asocijacija ili način grafičkog predstavljanja novih spoznaja. To je aktivnost pisanja koja može poslužiti kao moćno oruđe u uvođenju procesa pisanja, posebno u radu sa učenicima koji nerado pišu. Uglavnom je to strategija pristupa vlastitom znanju, spoznajama ili uvjerenjima o nekoj temi. Budući da je to aktivnost pisanja, učeniku ujedno služi i kao podsjetnik na spoznaje i veze kojih možda nije ni bio svjestan.
Prilog br.3 Tehnika: „Grozd“ Sistem organa za disanje Faza časa: refleksija Oš „Novi Grad“ Tuzla
Koraci u formiranju grozdova: Napisati ključnu riječ ili frazu u sredini komada papira (table) Početi sa zapisivanjem riječi ili fraza koje vam padaju na pamet, a u vezi su sa napisanom frazom
32
33
3.3. ČINKVINA PJESMA OD PET STIHOVA Činkvina potiče od talijanske riječi pet, što znači da je činkvina pjesma od pet stihova. Naime, radi se o pjesmi od pet nerimovanih stihova koja služi kao metoda podsticanja učenika na razmišljanje o nekoj temi. Važno umijeće je sposobnost sažimanja informacija ili poimanja složenih misli, osjećaja i uvjerenja u nekoliko riječi. Pjesma od pet stihova zahtijeva sažimanje informacija i materijala u iskaze koji opisuju ili asociraju na temu. Upute za pisanje pjesme od pet stihova: Prvi stih je opis teme u jednoj riječi ( najčešće je to imenica) Drugi stih je opis teme u dvije riječi (dva pridjeva) Treći stih sadrži tri riječi koje opisuju radnju ( najčešće tri glagolske imenice) Četvrti stih je fraza od četiri riječi koje izražavaju osjećaje u vezi sa temom Peti stih je sinonim, kojim se u jednoj riječi ponovo sažima bit teme Kako napisati činkvinu popunjavanjem preznih mjesta? Naslov (najčešće imenica) ___________ Opis (najčešće pridjev) ___________ ___________ Radnja (najčešće glagolska imenica) _________ __________ ________ Osjećaji (fraza) __________ ___________ __________ __________ Ponavljanje suštine ___________ Strategija je primjenjiva u fazi evokacije i refleksije.
PJESMA O ČINKVINI Draga djeco Zovem se činkvina I u mom srcu Pet stihova Ima Startam kao imenica, ili vaša tema Darujte mi draga djeco Ruho odabrano Sigurna sam tu problema nema _____________ Dva pridjeva neka slete kao ptice ___________ ____________ A potom još i tri perjanice glagolske imenice ____________ ____________ ____________ Mjesta imam i za fraze Da na moju osjećajnost paze ___________ ____________ ___________ ____________ I još jedno mjesto U mom srcu ima Neka mojim cijelim bićem Prostruji suština _____________ Silvestar Ištuk Savjetnik PZ Mostar
34
35
3.4. ODABIRANJE BACANJEM KOCKE "KOCKARENJE" Odabiranje bacanjem kocke (Cowan i Cowan,1980.) je strategija poučavanja koja olakšava obradu neke teme iz raznih perspektiva. Podrazumjeva služenje kockom na čijim su stranama napisane natuknice (glagoli kojim se potiče) za mišljenje i pisanje. Kocka se napravi tako što se papirom obloži mala kutija, ivice 15 20 cm.
Prilog br.5 Tehnika „Činkvina“ Nervni sistem Faza časa: refleksija Oš“Novi Grad“ Tuzla
Na stranicama kocke ispisane su natuknice: opiši, uporedi, poveži, raščlani, primijeni i za/protiv. Zadajte učenicima temu, potom zamolite ih da razmisle o njoj, opišu, uporede, povežu, raščlane, primjene i zauzmu svoj stav (za/protiv). Radi lakšeg izvršavanja postavljenog zadatka, ponudite učenicima dodatna obrazloženja, koja se odnose na pomenutih šest ploha kocke: Opiši. Pomno se zagledajte u predmet (možda samo u mislima) i opišite šta vidite, uključujući boje, oblike ili veličine. Uporedi. Čemu je slično? Od čega se razlikuje? Poveži. Na šta vas podsjeća? Šta vam pada na um? To može biti nešto slično ili različito, stvari, mjesta ili ljudi. Samo pustite mislima na volju da vidite kakve će vam se asocijacije javiti. Raščlani. Recite kako se proizvodi. Ne morate znati, možete izmisliti. Primjeni. Kako se može upotrijebiti? Za/protiv. Zauzmite stav. Služite se dokazima po volji logičnim, "luckastim" ili onima između. Mišljenje koje se odvija prilikom odabiranja bacanjem kocke slijedi vrste mišljenja u Bloomovoj taksonomiji. Gore navedene natuknice nisu obavezujuće, što znači da se u radu sa djecom nižeg uzrasta (razredna nastava), mogu koristiti samo one koje smatramo da su primjerene datom uzrastu, ili npr. stranice kocke iskoristiti za likove iz drame, bajke, priče i sl.
Prilog br.6 Tehnika „Činkvina“ Bara kao stanište Faza časa: refleksija Oš“Novi Grad“ Tuzla
36
Odabiranje kockom može jako dobro poslužiti ili u fazi evokacije ili u fazi refleksije. Razgovarali smo o značaju toga da se ta metoda upotrijebi na nečem dobro poznatom, što znači da bi teme trebalo pažljivo odabirati. Evo primjera kako smo se odabiranjem bacanjem kocke poslužili na času biologije u fazi evokacije i refleksije. Tema je bila fotosinteza. Kao uvod u nastavnu jedinicu, nastavnica je zamolila svakog učenika da narednog dana u školu donese jedan zeleni list. U fazi evokacije odabir kockom vršen je na temu tog zelenog lista. Nakon što su naučili šta je fotosinteza, odabirali su kockom na tu temu. Taj je primjer pomogao nastavnicima-polaznicima da shvate potrebu brižljivog odabira tema kad se u fazi evokacije služe odabiranjem bacanjem kocke. Tema mora biti ona o kojoj se puno zna.
37
Prilog br.10 Predmet: Historija Tehnika „Odabiranje bacanjem kocke „ Faza časa: refleksija Oš „Novi Grad“ Tuzla
3.5. DRUGE STRATEGIJE PISANJA ZA MIŠLJENJE Često se pisanje za mišljenje odvija u sklopu obrade neke teme kad se postavke prezentuju učenicima, a oni se trude da ih shvate i nauče. Na primjer, da bi olakšali
evaluaciju i reagovanje na nastavnu jedinicu, nastavnici, nakon prezentacije, gledanja filma ili pročitanog teksta ili diskusije o nekoj temi, mogu odvojiti vrijeme za pisanje, a teme bi mogle biti npr.: “Šta je bilo najvažnije?” ili “Šta je u ovom bilo novo za mene?” ili “Kako sam se osjećao u vezi s ...?” Ideje učenika bi zatim trebalo razmijeniti u malim grupama i o njima prodiskutovati. Naposljetku bi najvažniji doživljaji svake grupe bili razmijenjeni sa cijelom grupom. Slijede prijedlozi za opšte tipove aktivnosti pisanja koje se mogu iskoristiti u obradi neke nastavne jedinice. Popis je preuzet iz Smithove knjige (1978.), ali nije potpun pa se nadamo da će druge ideje nastati iz ovih prijedloga.
Prilog br.9 Tehnika „Odabiranje bacanjem kocke "Sistem organa za izlučivanje" Faza časa: refleksija Oš „Novi Grad“ Tuzla
38
Neka učenici, po završetku časa, napišu odlomak u kojem će opisati šta smatraju najzanimljivijom idejom ili koncepcijom o kojima se toga dana raspravljalo. Recite im na početku časa da će na svršetku morati napisati taj odlomak. Činite to često, jednom ili dva puta sedmično. Nakon nastavne jedinice u kojoj učenici nauče upute za neki postupak, dajte učenicima popis uputa ali netačnim redoslijedom i neka ih ponovo napišu u pravilnom slijedu. Ovaj se postupak može primijeniti za svako gradivo koje objašnjava neki postupak u koracima. Neka učenici poslušaju neki odlomak i vlastitim riječima napišu kako su ga shvatili: Ovo je dobra vježba za pravljenje bilješki. Ako imaju problema s tom aktivnošću, neka prvo to kažu nekom drugom učeniku a tek potom zapišu. Pokažite učenicima fotografiju koja se odnosi na temu o kojoj uče i zamolite da zapišu neku ideju u vezi sa tom fotografijom. Na primjer, slika nekog područja koje je opustošeno vađenjem rude koju posmatraju nakon rasprave o problemu rudarstva i ekologije. Prilikom pisanja neka učenici komuniciraju jedni s drugima služeći se strategijom pitanja/odgovori. Najprije neka svaki učenik napiše pitanje koje se odnosi na sadržaj koji se obrađuje. Prikupite te cedulje, nasumice ih ponovo razdijelite, pa neka svaki učenik napiše odgovor na dobiveno pitanje. Neka učenici zapišu svoje mišljenje o nečemu što su naučili u razredu. Prihvatite sva mišljenja. Učenici moraju navesti najmanje jedan razlog za svoje mišljenje. Ponovite neki pojam naučen na času i neka učenici zapišu najmanje jedan način primjene tog pojma. Neka učenici zapišu pitanja na koja bi željeli da njihov nastavnik jednom prilikom odgovori. Objasnite pozadinu pitanja učenika. Na primjer, nakon učenja o morskim psima, učenik bi mogao napisati: “Da li morski psi jedu ljude?”. A pozadina pitanja može biti da dijete ima rođaka koji je otišao na ronjenje i rekao da je vidio morskog psa, ali da je morski pas samo prošao pored njega i dijete se sad pita: “Da li morski psi jedu ljude?”
39
U svim oblastima nastave, nastavnici mogu poboljšati učenje učenika i omogućiti im da uvježbavaju osnovne kognitivne operacije sažimanja, objašnjavanja, ispitivanja odnosa, uočavanja grešaka i upamćivanja. Osim toga, poboljšavaju se i bazični procesi mišljenja koji zahtijevaju više od jedne operacije zaključivanje, interpretiranje, razmišljanje poput stručnjaka, pravljenje višestrukih poređenja, te oblikovanje koncepcija - upotrebom specifičnih pomenutih tehnika pisanja. Još je mnogo strategija kojima se poboljšava kritičko mišljenje, a neke će biti opisane u narednim vodičima. Mnogim se drugima nastavnici već služe u nastavi. Važno je te strategije koristiti sistematski, smisleno i u sklopu koherentnog okvirnog sistema poučavanja. Kad se to uradi, učenje i mišljenje postaju jasan proces pristupačan svima a ne tajanstveni ili nespoznatljiv proces koji jedino sretnici mogu shvatiti. Kad nastavnici učine procese jasnijima, učenici uče i sadržaje, ali i kako učiti.
3.6. JOŠ NEŠTO O TEHNIKAMA I METODAMA POUČAVANJA Strategija, tehnika i metoda u radu sa učenicima ima bezbroj. Kada se tu dodaju oblici rada, načini organizovanja u parove, male i velike grupe, i drugi sadržaji, materijali i drugi elementi nastavnog procesa, podučavanje najviše liči na žongliranje sa mnoštvom kuglica. Ipak, ni žongleri svoju vještinu nisu stekli preko noći. Sve se, pa i primjena naizgled najjednostavnijih tehnika, mora uvježbavati i stalno modifikovati. Evo nekoliko napomena koje se odnose na planiranje i korištenje ponuđenog "alata" za podučavanje:
Nikada ne dozvolite da vam tehnika zamagli stvarni cilj podučavanje svakog učenika. Ako ne postižete taj cilj, razmislite šta trebate promijeniti. Nije važno KOLIKO i KOJE tehnike koristite, nego KAKO ih koristite. U korištenju tehnika i metoda nema strogih pravila one se odabiru, adaptiraju i koriste kako bi najbolje poslužile svrsi.
tome prilagođene. Na primjer, grozd u evokaciji može da bude "haotičan" i nesređen jer je rezultat nasumičnog prisjećanja i "oluje mozga". U fazi refleksije trebamo očekivati da učenici naprave grozd koji je organizovan po određenim kategorijama i koji je nastao kao rezultat razumijevanja naučenih činjenica.
Kod korištenja ovih alata vodite računa da odvojite vrijeme za njihovo demonstriranje i vježbanje sa učenicima. To vam se može učiniti kao trošenje ionako ograničenog vremena za rad naprotiv, to će vam dugoročno uštediti mnogo više vremena. Zapamtite da različite pristupe koristimo zbog razumijevanja da djeca uče na različite načine. Upoznajte svoje učenike i nastojte prilagoditi metode i tehnike njihovim potrebama, interesovanjima i stilovima učenja. Organizujte prostor za učenje tako da vam omogućava efikasan rad. Sjedenje u tri reda klupa najčešće onemogućava efikasno korištenje različitih metoda i tehnika i umanjuje efekte. Prema potrebi sa učenicima možete napraviti krug, polukrug, stanice za rad u malim grupama, kombinovani prostor sa mjestom za krug i za male grupe. Kako bi učionica funkcionisala kao prava "laboratorija za učenje", na početku nastave sa učenicima donestite pravila ponašanja koja će se odnositi i na rad u grupama, načine izvještavanja, kretanje po učionici i sl. Zapamtite, potrebno je vrijeme i dosljednost da ova pravila postanu rutina. Uživajte! Razmislite zašto volite oblast koju podučavate i pokušajte sopstveni entuzijazam i interesovanja podijeliti i prenijeti na učenike. To je efikasnije od bilo koje metode.
Njihovo korištenje zavisi od:
40
Postavljenih zadataka (zadatak nije koristiti INSERT već omogućiti da učenici steknu neko znanje i savladaju vještinu uz pomoć ove tehnike) Karakteristika grupe i svakog učenika pojedinačno - uzrasta učenika, njihovog prethodnog znanja i mogućnosti (ne radi se uvijek o tome da mlađim učenicima treba olakšavati nego i da treba dati dovoljan izazov onim čije su mogućnosti veće) Vremena i materijala kojima raspolažete (dobra organizacije, uključivanje učenika u pripremu, prikupljanje resursa tokom vremena; korištenje svakog vremena za učenje, uključujući grupisanje i vrijeme kod kuće može vam olakšati posao) Da li tehniku koristite u fazi evokacije, razumijevanja značenja ili refleksije. Svaka od ovih faza ima svoju svrhu i smisao pa i tehnike i metode trebaju biti
41
Tehnika
INSERT
Čitanje sa pauzama
Opis Čitanje teksta sa obilježavenjem i sortiranjem podataka u različite tabele
Zaustavljanje čitanja na određenim djelovima uz postavljanje pitanja i davanje pretpostavki
Cilj/svrha Osigurati čitanje sa razumjevanjem, koncentraciju i usredotočenost
Poboljšava se razumjevanje teksta, interesovanje učenika, povezivanje sa stvarnim životom i proces kritičkog odnosa prema tekstu.
Napomena Vodite računa o uzrastu i sposobnostima djece po potrebi pojednostavljujte ili otežavajte upute
Podstičite slobodnu raspravu i ideje učenika. Vodite računa da postavljate otvorena i problemska pitanja.
OPIŠI
POVEŽI
(kako izgleda) (opiši detalje)
(na šta podsjeća/ asocira i zašto)
RAŠČLANI
Vruća olovka
Slobodno pisanje bez podizanja olovke sa papira. Individualna aktivnost koja omogućava svakom učeniku da izrazi sopstvena razmišljanja i osvjesti unutrašnji dijalog
Pisanje pomaže da se razviju sposobnosti izražavanja i artikulacije sopstvenih stavova, ideja i mišljenja.
Ovoj aktivnosti treba da prethodi visoko motivirajuća aktivnost (čitanje sa pauzama, debata, interesantan događaj...)
(od čega se sastoji)
PRIMIJENI
Kockarenje
Grozd
Činkvine
42
Korištenje kocke sa šest oblasti pitanja na različitim nivoima mišljenja opiši, uporedi, primjeni, razščlani, poveži, zauzmi stav
Ova aktivnost podstiče više nivoe mišljenja i transfer znanja. Osigurava bolje razumijevanje dubljih koncepata pojave ili predmeta koji se izučavaju
Ovoj aktivnosti treba da prethodi dobro razumijevanje i vježba odgovora na pitanja sa različitih nivoa mišljenja. Mlađoj djeci pitanja se mogu pojednostaviti i dodati potpitanja ili slike
"Oluja mozga" svih podataka vezanih za zadatu temu i njihovo povezivanje i organizovanje
Pomaže da se prisjetimo podataka, pronađemo udaljene veze i organizujemo podatke u kategorije
Grozd se koristi za teme o kojima imamo znanja, bilo iz života ili sa nastave. Istražujte neograničene mogućnosti ove tehnike
Nerimovana pjesma od pet stihova sa zadatim pravilima
Pomaže sumiranju ključnih podataka o određenom pojmu, određivanju suštine i ključnih rječi
Ovo je pogodna forma za učenike sa razvijenom verbalnom inteligencijom a primjenjiva je u svim naukama i oblastima
(kako se sve može koristiti)
ZA/ PROTIV (zauzmi stav i obrazloži
43
