Visoka poljoprivredno prehrambena škola strukovnih studija u Prokuplju
Seminarski rad iz predmeta: Organska hemija Tema: DNK kao nosila naslednih in!ormaija "Sa osvrtom na replikaiju#
Mentor: Student: Dr Ljubiša Jovanović
Nem Ne manja
Ristić
PT 754/!
Pro"u#$je%mart%&'7()odina
(*vod + (( Stru"tura DN,
+ ((( -os.orna "ise$ina
((
+ ((&( ećer
4 ((+( 01otna ba1a
(
4 &( Re#$i"a2ija
( 5
+( Semi"on1ervativnost ( ! +(( ,on1ervativna ,on1ervativna re#$i"a2ija re#$i"a2ija (
! +(&( Dis#er1ivna re#$i"a2ija re#$i"a2ija
7 4( 3idire"2ionost 7 5( n1imi re#$i"a2ije
( 5(( 6e$i"a1e 5(&( Nu"$ea1e
&
5(+( DN, #o$imera1e
5(4( Li)a1e ' 5(5( Prima1e '
!( To" re#$i"a2ije 7( RN, #rajmeri #rima1e & 8( Te$omere te$omera1e & ( 6ibridi1a2ija DN, 4 '( 9a"$jua" 5 1.Uvod:
1.1. Struktura DNK.
DN, je du)aa" #o$imer sastav$jen od manji; jedini2a "oje se na1ivaju nu"$eotidi( Nu"$eotidi medjusobno #ove1ani ine s"e$et DN, mo$e"u$a sa)radjeno) od šećera i .os.atni; )ru#a(
ve1om >ve1a i1me?u N atoma #urina>odn( N #irimidina@ i AB atoma #ento1e @(,ada se 1a nu"$eo1id veCe .os.atna )ru#a onda nastaje nu"$eotid(Nu"$eotidi su me?usobno #ove1ani )radeći #o$inu"$eotidni $ana2( e1e i1me?u nu"$eotida u tom $an2u su .os.odiestars"e i ostvaruju se ta"o što se treći A=atom>A+B@ #ento1e jedno) nu"$eotida veCe 1a #eti A=atom>A5B@ #ento1e naredno) nu"$eotida u $an2u(Ta"vim #ove1ivanjem na jednom "raju $an2a ostaje s$obodna ;idro"si$na )ru#a ve1ana 1a A+B >taj "raj se na1iva +B "raj@% a na dru)om .os.atna )ru#a ve1ana 1a A5B atom >to je 5B "raj@(Poeta" #o$i#e#tidno) $an2a je 5E "raj(
(((
-os.orna "ise$ina
* or)ans"oj ;emiji% .os.at% i$i or)ano.os.at% je estar .os.orne "ise$ine
Slika 1. Fosfat
((&(
ećer
Dezoksiriboza je monosa;arid sa #et u)$jeni"ovi; atoma% #ento1a( *$a1i u
sastav nu"$eotida DN, u "ojima je "ova$entno ve1ana 1a a1otnu ba1u( Pove1ivanjem a1otne ba1e i de1o"siribo1e obra1uje se jedinjenje na1vano nu"$eotid(
4
Slika 2.Dezoksiriboza
((+(
01otna ba1a
01otne ba1e de$e se na #urins"e >#urini@ #irimidins"e >#irimidi@ Purins"e su adenin >0@ i )uanin >F@( Pirimidins"e su 2ito1in >A@ i timin >T@(
Adenin
Guanin
Timin
Citozin
Slika 3. Hemijska strukrura baza koje čine DNK molekul
&( Re#$i"a2ija(
Re#$i"a2ija DN, odvija se #re sva"e će$ijs"e deobe i omo)ućava "asniju #ode$u sva"o) ;romo1oma na dve ;romatide( 9a#oinje odmotavanjem $ana2a DN, i nji;ovim ra1dvajanjem( 5
9a os$obo?ene ba1e u sva"om od $ana2a veCu se "om#$ementarne ba1e "oje me?usobno #ove1uje DN, #o$imera1a( Ta"o na sva"om $an2u nastane jedan novi $ana2 i 2e$a se DN, se udvostrui( Pre ne)o što se će$ija #ode$i% neo#;odno je da se ;romo1omi tj( DN, udvostrui >du#$ira% "o#ira@ "a"o bi ćer"e će$ije sadrCa$e istu "o$iinu DN,% odnosno sve "o#ije )ena "ao i rodite$js"a će$ija( * S=.a1i inter.a1e se vrši du#$iranje mo$e"u$a DN,% ta"o da će$ija u F& .a1i ima du#$o veću "o$iinu DN, ne)o u F .a1i >sva"i ;romo1om u F& .a1i ima dva mo$e"u$a DN, >dve ;romatide@%"oji su me?usobno #ot#uno jedna"i@( Ra1matraćemo tri mode$a re#$i"a2ije : $Konzervativni% $Semikonzervativni i $Disperzivni&
Slika 4. Tri modela replikacije 3.
Semi"on1ervativnost
S#osobnost DN, da du#$ira samu sebe na1iva se re#$i"a2ija% a od osnovne je vaCnosti 1a njenu !
u$o)u nas$edno) materija$a( 9a re#$i"a2iju je od najveće vaCnosti #rin2i# "om#$ementarnosti ve1ivanja nas#ramni; ba1a u #o$inu"$eotidnim $an2ima DN,( *dvajanju mo$e"u$a DN, #ret;odi ras#$itanje dvostru"e s#ira$e i odvajanje rodite$js"i; $ana2a( Rodite$js"i $an2i s$uCe "ao "a$u# >matri2a@ 1a sinte1u novo) "om#$ementarno) $an2a DN, ( Sva"i novonasta$i mo$e"u$ DN, sadrCi #o jedan stari i jedan novi $ana2 DN,% #a se 1bo) "aCe da je re#$i"a2ija semi"on1ervativan #ro2es>$at( semiG #o$uH "on1ervativanGouvan@( Do"a1 da je re#$i"a2ija semi"on1ervativan #ro2es dobijen je i1 e"s#erimenata sa ba"terijom s2;eri2;ia 2o$i( 3a"terije su )ajene na medijumu "oji je sadrCao teš"i a1ot N5 i utvr?eno je da se on u)radio u nji;ove će$ije i DN,(9atim su ove ba"terije #rebaene na medijum "oji je sadrCao $a"i a1ot N4 i u njemu je obav$jena samo jedna deoba ba"terija( Na osnovu ana$i1e sastava DN, utvr?eno je da ona sadrCi N5 i N4 u jedna"im "o$iinama(
Slika 5. Semikonzeratina replikacija
+(( ,on1ervativna re#$i"a2ija( 7
,on1ervativna metoda o#isuje #ojavu da dn" mo$e"u$ sintetise dire"tno u dva mo$e"u$a( To 1nai da će #os$e jedne runde re#$i"a2ije%novi dn" mo$e"u$ da sadrCi dve jedin"e do" će IBrodite$jBB mo$e"u$ da "on1erviše%tj( da uva nji;ov dn"(
Slika !.Konzeratina replikacija
+(&( Dis#er1ivna re#$i"a2ija( Dis#er1ivni mode$ o#isuje #ro2es ras#adanja #rvobitno) dn" i #onovno sintetisanje dn" mo$e"u$a sainjeno) de$om od novo sintetisano) materija$a a de$om od #rvobitno) IBrodite$jBB mo$e"u$a(
Slika ". Disperzina replikacija
4( 3idire"2ionost Re#$i"a2ija se i "od #ro"ariota i "od eu"ariota vrši bidire"2iono% što 1nai da se od mesta )dje #oinje vrši istovremeno u oba smera i to is"$juivo u 5E= +E smeru( Pritom% re#$i"a2ija
8
"o#$ementarno) $an2a se sa jedne strane re#$i"a2ione vi$juš"e vrši "ontinua$no do" se sa dru)e strane sintetišu t1v( <"a1a"i .ra)menti "oji se #od dejstvom $i)a1a s#ajaju u $ana2( ,od #ro"ariota <"a1a"i .ra)menti su duCine '''=&''' nu"$eotida% do" su "od eu"ariota nešto #re"o ' #uta manji( ,od #ro"ariota% ija je DN, #rstenasta >"ruCna@ re#$i"a2ija #oinje na samo jednom mestu i odvija se bidire"tno( ,ada se $an2i DN, ra1motaju obra1uje se re#$i"a2iona vi$juš"a >u ob$i" s$ova @( ,od #ro"ariota u sva"om trenut"u re#$i"a2ije #ostoje dve re#$i"a2ione vi$juš"e: jedna se "reće u smjeru "a1a$j"e na satu% a dru)a u su#rotnom smjeru( Re#$i"a2ija DN, u eu"ariotama% ija je DN, $inearna% 1a#oinje istovremeno na mno)o mesta duC ;romo1oma i tee istovremeno( Na taj nain re#$i"a2ija u"u#ne ;romo1oms"e DN, se u eu"ariots"im će$ijama 1avršava 1a ne"o$i"o sati% ia"o je br1ina u)ra?ivanja nu"$eotida 1natno s#orija ne)o "od #ro"ariota( 3r1ina re#$i"a2ije u eu"ariots"oj će$iji je '='' nu"$eotidni; #arova u se"undi( 0"o bi #oinja$a na jednom mestu%re#$i"a2ija u"u#ne $juds"e DN, traja$a bi o"o tri mjese2a i$i više od 5'' sati 1a jedan ;romo1om( a"o je #rin2i# re#$i"a2ije veoma jednostavan% u će$iji je to s$oCen #ro2es u "ome
uestvuje &'=a" en1ima i dru)i; #roteina(
Slika # . $iodirekcionost
5( n1imi re#$i"a2ije a"o je #rin2i# re#$i"a2ije veoma jednostavan% u će$iji je to s$oCen #ro2es u "ome uestvuje &'=a" en1ima i dru)i; #roteina( Ne"i od najvaCniji; en1ima u re$i"a2iji su: ( ;e$i"a1e% &( nu"$ea1e% +( DN,=#o$imera1e% 4( $i)a1e i 5( #rima1a(
5((6e$i"a1e 6e$i"a1e su en1imi "oji ;odaju #o DN, ras"idajući vodonine ve1e i1me?u $ana2a DN,( '
5(&( Nu"$ea1e Nu"$ea1e su en1imi "oji ras"idaju .os.odiestars"e ve1e% #ri emu se ra1$i"uju one "oje de$uju na "rajevima $ana2a >e)1onu"$ea1e@ i one "oje de$uju na ve1e unutar $an2a >endonu"$ea1e@(
5(+(DN, #o$imera1e DN,= #o$imera1e su en1imi "oji imaju "$junu u$o)u u re#$i"a2iji( Pro"ariots"e će$ije sadrCe tri ti#a DN,=#o$imera1e: % i %#ri emu je DN,=#o$K najvaCnija jer obav$ja najveći deo re#$i"a2ijeH u eu"ariots"im će$ijama na$a1i se najmanje 5 vrsta ovi; en1ima "oje su o1naene "ao DN, #o$imera1e a% b% )% d i e% #ri emu je najvaCnija DN,=#o$K d( DN, #o$imera1a u 5= + #rav2u #ove1uju nu"$eotide novo) $an2a .os.odiestars"im ve1ama% #ošto su se oni #ostavi$i "om#$ementarno >0GT% AF@ nu"$eotidima staro) >rodite$js"o)@ $an2a( DN, #o$imera1a > odnosno d@ ima još jednu u$o)u: u su#rotnom #rav2u% += 5% ona ras"ida .os.odiestars"e ve1e i1me?u #o)rešno ve1ani; nu"$eotida novo) $an2a( *"o$i"o DN, #o$imera1a nai?e na #o)rešno s#aren nu"$eotid% ona u#otrijebi svoju e)1onu"$ea1nu a"tivnost u smjeru += 5 i ras"ine ve1u to) nu"$eotida sa $an2em(
Ta njena e)1onu"$ea1na a"tivnost omo)ućava is#rav$janje )reša"a% "oje to"om re#$i"a2ije nastanu što do#rinosi tome da je re#$i"a2ija i1u1etno taan #ro2es(Freš"e #ri u)ra?ivanju nu"$eotida jav$jaju se sa uesta$ošću od ' =' (
5(4(Li)a1e Li)a1e dje$uju su#rotno nu"$ea1ama one de$ove novo) $an2a #ove1uju u 2e$inu obra1ujući i1me?u ti; de$ova .os.odiestars"e ve1e( Prima1a me?usobno #ove1uje nu"$eotide RN, u "rat"e $an2e da bi time omo)ući$a dejstvo DN, #o$imera1e( Nu"$ea1e su en1imi "oji ras"idaju .os.odiestars"e ve1e% #ri emu se ra1$i"uju one "oje dje$uju na "rajevima $ana2a >e)1onu"$ea1e@ i one "oje dje$uju na ve1e unutar $an2a >endonu"$ea1e@(
5(5(Prima1a Prima1a me?usobno #ove1uje nu"$eotide RN, u "rat"e $an2e da bi time omo)ući$a dejstvo DN,=#o$imera1e(
!( To" re#$i"a2ije Dvo$anana 1avojni2a DN, je vr$o stabi$na stru"tura% ta"o da su će$iji neo#;odni me;ani1mi "oji će omo)ućiti ra1dvajanje $ana2a i .ormiranje re#$i"ativne vi$juš"e( * ovim me;ani1mima &
uestvuju ;e$i"a1e i još ne"i #roteini( ndonu"$ea1a 1ase2a samo jedan $ana2 DN, ime #oinje njeno ras#$itanje( 6e$i"a1e ras"idaju vodonine ve1e i1me?u $ana2a ime se $an2i ra1dvajaju i obra1uju se re#$i"ativne vi$juš"e( Pošto se re#$i"a2ija odvija bidire"2iono% na sva"om mestu )de ona #oinje obra1uju se dve re#$i"ativne vi$juš"e "oje se "reću u su#rotnim smerovima( Pratićemo sada šta se dešava u jednoj re#$i"ativnoj vi$juš2i( Sva"a re#$i"ativna vi$juš"a je asimetrina jer su $an2i anti#ara$e$ni% a istovremeno se nas#ram oba sintetišu novi $an2i u 5= + #rav2u( Lana2 DN, "oji se sintetiše u #rav2u "retanja re#$i"ativne vi$juš"e na1iva se vodeći $ana2% a onaj "oji se sintetiše u su#rotnom smjeru je $ana2 "oji 1aostaje( odeći $ana2 se sintetiše "ao 2e$ovit do" se ovaj dru)i sintetiše u vidu de$ova "oji se na1ivaju <"a1a"ijevi .ra)menti( <"a1a"ijevi .ra)menti su na1iv dobi$i #rema autoru "oji i; je ot"rioH imaju duCinu od '''=&''' nu"$eotida u #ro"ariots"im% odnosno ''=&'' nu"$eotida u eu"ariots"im će$ijamaH na"nadno se s#ajaju $i)a1ama #a #ošto se sinte1a to) $an2a 1avršava sa 1a"ašnjenjm on dobija na1iv $ana2 "oji 1aostaje( Sinte1u oba $an2a obav$ja DN, #o$imera1a te" #ošto se veCe 1a rodite$js"i $ana2 "oji s$uCi "ao matri2a(
+
1aetni"a >#rajmeraH en)$( #rimer@( 9aetni" je "rat"i $ana2 RN, i nje)ovu sinte1u "ata$i1uje en1im #rima1a( ,ada se "rat"i $ana2 RN, "om#$ementarno u#ari >;ibridi1uje@ sa #oet"om $an2a matri2e to omo)ućuje ve1ivanje DN, #o$imera1e i #oinje sinte1a novo) $an2a( 9a sinte1u $an2a "oji 1aostaje #otrebno je da se sintetiše veći broj 1aetni"a( <"a1a"ijeve .ra)mente% #o 1avršet"u sinte1e% me?usobno #ove1uje en1im $i)a1a(
Slika %. Sinteza ode&e' i tromo' lanca
7( RN, #rajmeri i #rima1e: *ešće RN, u ini2ija2iji rer#$i"a2ije ba1irana na ot"rićima: O <"a1a"i .ra)menti esto imaju "rat"e ni1ove RN, >+=' n@ na svojim 5 "rajevima% O DN, Po$ "ata$i1uju dodavanje nu"$eotida na + "raj $an2a RN, "ao i na DN,% O Qe$ije sadrCe en1im PRM09* "oji sintetiše RN, .ra)mente duCine o"o ' ba1a "oriste2i 4
DN, "ao matri2u% O Nasu#rot DN, Po$ "oja dodaje nu"$eotide na "raj #ostojeće) $an2a% #rima1a ini2ira sinte1u RN, i1 sredine #ove1ujući dva nu"$eotida( PRM090 je vrsta RN, #o$imera1a "oja je u"$juena jedino u #ro2es DN, re#$i"a2ije( O * (2o$i #rima1e su nea"tivne do" se ne udruCe sa ! dru)i; #roteina .ormirajući "om#$e"s PRM<9
8( Te$omere i te$omera1e: re#$i"a2ija $inearni; "rajeva ;romo1oma
5
O Te$omere >$inearni "rajevi ;romo1oma@ sainjeni su od nai1menino 1astu#$jeni; "rat"i; re#etativni; ne"odirajući; se"ven2i >;umane te$omere ine ''=5'' "o#ija TT0FFF se"ven2e tandems"i #onov$jene@ "oje onemo)ućavaju )ub$jenje vaCni; )eneti"i; in.orma2ija to"om s"raćivanja DN, mo$e"u$a u re#$i"a2iji( Te$omere se re#$i"uju te$omera1ama% rever1nom trans"ri#ta1om "oja sintetiše DN, od RN,% a "oja nosi so#stveni RN, mo$e"u$ "om#$ementaran te$omernoj DN,( Te$omere štite )ene na ;romo1omima na dva naina% #redstav$jaju re1ervoar ne"odirajući; DN, i ve1uju #rotein "oji s#reavaju de)rada2iju "rajeva ;romo1oma( ,onven2iona$na DN, #o$ ne moCe da re#$i2ira te$omerni re)ion jer #rostorno nema )dje da veCe RN, #rajmer( Te$omere se sintetišu de novo "ata$iti"om a"tivnošću Te$omera1e( Freider i 3$a2"burn i1 #roto1oa Tetra;Kmene #rvi i1o$uju te$omera1u( Po svom sastavu te$omera1a je ribonu"$eo#roteins"i "om#$e"s "oji u sebi nosi RN, mo$e"u$ > "od Tetra;Kmene du) 5 nu"$eotida i sadrCi se"ven2u od nu"$eotida 00AAAA00A% "oja od)ovara %5 te$omernom #onov"u TTFFFFTTF
!
Slika () . Teloremaze
( 6ibridi1a2ija DN, 6ibridi1a2ija DN, #redstav$ja #ro2es u "ome se dva #o$inu"$eotidna $an2a DN, #o #rin2i#u "om#$ementarnosti a1otni; ba1a #ove1uju vodoninim ve1ama( Se"undarna stru"tura DN, je #od$oCna denatura2iji( Pod denatura2ijom se #odra1umeva narušavanje se"undarne stru"ture DN, ta"o da se dvo$anani mo$e"u$ ra1dvaja na dva #o$inu"$eotidna $an2a #ri emu se vodonine ve1e i1me?u "om#$ementrani; ba1a nas#ramni; $ana2a ras"idaju( Pod od)ovarajućim us$ovima moCe doći do renatura2ije % tj( do #onovno) s#ajanja "om#$ementarni; $ana2a DN,( Pro2esi denatura2ije i renatura2ije odi)ravaju se i u će$iji #od "ontro$isanim us$ovima i u o)ranienom obimu( Ti #ro2esi #redstav$jaju neo#;odan #redus$ov 1a norma$no .un"2ionisanje DN,( ,ada se u rastvoru na?u dva #o$inu"$eotidna $an2a "oji imaju "om#$ementarne redos$ede nu"$eotida% na)radiće se ;ibridni dvo$anani mo$e"u$( Denaturisana DN, moCe da ;ibridi1uje sa:: •
denaturisanom DN, iste vrste
•
denaturisanom DN, ra1$iite vrste 7
•
RN, (
Slika ((. Hibridizacija nukleinski* kiselina
'( 9a"$jua"
DN, je #rvi i1o$ovao švaj2ars"i $e"ar -ridri; Mišer% "oji je 8!( ot"rio mi"ros"o#s"u su#stan2u u )noju odbaeni; 1avoja(
i1o$ovao ne#roteins"u "om#onentu nu"$eina% nu"$eins"u "ise$inu(
Ni"o$aj ,o$tsov je &7( #red$oCio da se nas$edne osobine mo)u #renositi #utem )i)ants"o) mo$e"u$a 1a nas$e?ivanje "oji bi se sastojao od dva "om#$ementarna $an2a "oji be se "o#ira$i "oristeći jedan $ana2 "ao tem#$et( -rederi" Frit je &8( ot"rio da se svojstvo )$at"o) ob$i"a Pneumo2o22us ba"terije moCe #reneti na ba"terije neravno) ob$i"a iste vrste #utem mešanja mrtvi; )$at"i; ba"terija sa Civim )rubim ba"terijama( Taj sistem je #ruCio #rvu jasnu indi"a2iju da DN, nosi )eneti"e in.orma2ije(
To"om 5'=i; tri )ru#e su radi$e na odre?ivanju stru"ture DN,( Sa radom je #rvo 1a#oe$a )ru#a sa ,in)s "o$edCa u Londonu "oju je #redvodio Moris i$"ins i "ojoj se "asnije #ridruCi$a Ro1a$ind -ran"$in( Dru)a )ru#a se sastoja$a o. -ransisa ,ri"a i DCejmsa otsona u ,embridCu( Treća )ru#a je radi$a na ,a$te;u i bi$a je #redvo?ena Linusom Pau$in)om( ,ri" i otson su i1radi$i 1i"e mode$e "oristeći meta$ne #o$u)e i "u)$e% u "ojima se in"or#orisa$i #o1nate ;emijs"e stru"ture nu"$eotida% "ao i #o1nate #o1i2ije ve1a "oje s#ajaju nu"$eotide duC #o$imera( Na ,in)s "o$edCu Moris i$"ins i Rosa$ind -ran"$in su i1uava$i rend)ens"e di.ra"2ione obras2e DN, niti(
DCejms D( otson i -ransis ,ri" su 5+( #red$oCi$i #rvi "ore"tan mode$ dvostru"o) ;e$i"sa DN, stru"ture(V&W Nji;ov mode$ je bio ba1iran na samo jednom rend)ens"om di.ra"2ionom snim"u >obe$eCenom "ao -oto)raja 5@"oji su snimi$i Rosa$ind -ran"$in i Rejmond Fos$in) maja 5&% "ao i in.orma2iji da su DN, ba1e s#arene% što je #roiste"$o i1 #rivatne "omuni"a2ije sa rvinom Uar)a.om to"om #ret;odni; )odina( Uar)a.ova #ravi$a su ima$a veoma vaCnu u$o)u u odre?ivanju "on)ura2ije dvostru"o) ;e$i"sa 1a 3=DN, "ao i 1a 0=DN,(
"s#erimenta$ni do"a1i "oji #odrCavaju mode$ otsona i ,ri"a su objav$jeni u seriji od #et $ana"a u istom i1danju aso#isa Priroda(V5'W Me?u njima -ran"$inov i Fos$in)ov $ana" su bi$i #rva #ub$i"a2ija nji;ovi; Rend)ens"i; di.ra"2ioni; #odata"a i ori)ina$ni metod ana$i1e "oji je de$om #odrCavao mode$ otson i ,ri"a( To i1danje je ta"o?e sadrCa$o $ana" o DN, stru"turi Morisa i$"insa i dvoje nje)ovi; saradni"a% ija ana$i1a in vivo 3=DN, Rend)ens"i; obra1a2a je ta"o?e #odrCava$a #risustvo in vivo dvostru"o) ;e$i"sa u DN, "on)ura2ije% "ao što su #red$oCi$i ,ri" i otson( -ran"$in je #reminu$a 58( otson% ,ri" i i$"ins su dobi$i Nobe$ovu na)radu 1a 1io$o)iju i$i medi2inu !&(
* jednoj uti2ajnoj #re1enta2iji i1 57% ,ri" je i1$oCio 2entra$nu do)mu mo$e"u$arne bio$o)ije% "oja je #reds"a1a$a odnos i1me?u DN,% RN, i #roteina% i arti"u$isa$a ;i#ote1u ada#tera( -ina$na #otvrda re#$i"a2iono) me;ani1ma "oji je #roi1ašao i1 stru"ture dvostru"o) ;e$i"sa je us$edi$a 58( u ob$i"u Mese$son=Sta;$ovo) e"s#erimenta(V5'!W Da$jim radom ,ri"a i nje)ovi; saradni"a je #o"a1ano da je )eneti"i "od ba1iran na ne#re"$a#ajućim tri#$etima ba1a% "oji se na1ivaju "odoni( Feneti"i "od su deši.rova$i 6ar Fobind ,orana% Robert 6o$i i Marša$ aren Nirenber)(
&'
Literatura: ( (Xuriić% R(Ter1ić%M(,a#ović% 3(Peter$in% IB3io$o)ija sa ;umanom )eneti"omBB% Medi2ins"i .a"u$tet u 3eo)radu%( &( Tara Rodden Robinson%BBFeneti2s -or DummiesBB%-or Dummies series% &''( +( ,osanović% M% Di"$ić : IB
4( YYY(Yi"i#edia(2om
&