KREDITNI RIZIK Kreditni rizik podrazumijeva vjerovatnoću da dužnik ne vrši redovno servisiranje kreditnih obaveza proisteklih iz Ugovora o kreditu. U pitanju je najvažniji rizik u poslovanju banke. Kreditni rizik zavisi od eksternih i internih faktora. Veoma je cikličan jer na njega utiču ekonomska kretanja povećava se tokom recesije !stanovništvo zbog bojazni manje podnosi zahtjeve za kredite" dok se tokom ekspanzije smanjuje !stanovništvo se više zadužuje jer pozitivnije gleda na sveukupnu situaciju na mogućnost zaposlenja prelaska na bolje radno mjesto i sl.".# $snovni tipovi kreditnog rizika% & •
'izik naplativosti !default risk" ( prisutan još i za vrijeme odobrenja kreditnog plasmana.
•
'izik 'izik kredit kreditne ne premij premijee ( rizik rizik po pogor goršan šanja ja perfo performa rmansi nsi klijen klijenta ta usljed usljed promje promjene ne kreditne premije.
•
'izik pogoršanja kreditnog rejtinga ( rizik promjene kreditnog rejtinga u periodu servisiranja duga.
)truktura kreditnog rizika% •
$čekivani gubitak ( gubici koji se moraju pretpostaviti da će nastajati na kotinuelnoj osnovi kao posljedica odre*enog poslovanja.
•
+eočekivani gubitak ( neuobičajeni mada predvidivi gubici koje banka treba da bude u stanju da apsorbuje u normalnom toku poslovanja.
•
)tresni gubitak ( mogući mada nepredvidivi , eksterni scenariji koje banka mora da bude u stanju da da preživi.
1 Spasojević Nada, Kreditni rizik i kreditni derivati, Srbija, 2012. 2 Todorović Tomislav, Upravljanje kreditnim rizikom u banci, konomski !orizonti,
KREDITIRANJE FIZIČKIH LICA Uslovi kreditiranje Kredit Kreditira iranje nje fizičk fizičkih ih lica lica predst predstavl avlja ja aktivn aktivnii ban bankar karski ski pos posao ao i oba obavlj vljaa se u skladu skladu sa programom i politikom za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija aktive banke. -anka odobrava kratkoročne i dugoročne kredite namjenske i nenamjenske sa položenim depozitom i bez depozita i to% stambene kredite kredite za kupovinu izgradnju i adaptaciju poslovnih prostora hipotekarne kredite studenske kredite nenamjenske kredite kredite za kupovinu robe široke potrošnjne !namještaj računari itd.". Krediti se odobravaju sa utvr*enim rokom otplate i ostalim uslovima u skladu sa namjenom kredita i ocjenom kreditne sposobnosti tražioca kredita. Korisnici kredita mogu biti domaća i strana fizička lica starosne dobi od # do /0 godina !u zavisnosti od politike banke" koja su% •
u stalnom radnom odnosu
•
korisnici i ličnih i porodičnih penzija i invalidnina
•
slobodnih profesija !sportisti umjetnici itd."
•
poljoprivrednici i drugi.
Upravljanje rizikom u bankarstvu ima dva osnovna cilja% •
da se izbjegne nesolventnost banke i
•
da se maksimizira stopa prinosa na kapital uz korekciju rizika.
1ko bi banka podcijenila rizike s kojima se susreće to bi negativno djelovalo na njenju profitabilnost jer bi stvarni gubici obarali stopu prinosa na kapital ispod očekivanog nivoa. Veoma Ve oma značajnu ulogu u upravljanju rizicima me*unarodnog bankarskog i uopšte fininsijskog sektora ima -azelska komisija za nadzor banaka. )vojim sporazumima !zvanim -asel" Komisija je uspostavila jedinstven i čvrst sistem za ocjenu boniteta poslovne politike i rizika banaka koje su spremne da prihvate metodologiju i druge zahtjeve. 2inansijski sektor je time preuzeo vodeću ulogu u politici upravljanja rizicima. U vezi sa ovim banke imaju vrlo razvijene procedure i pravila kao i organizovane organizovane sisteme interne kontrole i revizije.
KREDITIRANJE FIZIČKIH LICA Uslovi kreditiranje Kredit Kreditira iranje nje fizičk fizičkih ih lica lica predst predstavl avlja ja aktivn aktivnii ban bankar karski ski pos posao ao i oba obavlj vljaa se u skladu skladu sa programom i politikom za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija aktive banke. -anka odobrava kratkoročne i dugoročne kredite namjenske i nenamjenske sa položenim depozitom i bez depozita i to% stambene kredite kredite za kupovinu izgradnju i adaptaciju poslovnih prostora hipotekarne kredite studenske kredite nenamjenske kredite kredite za kupovinu robe široke potrošnjne !namještaj računari itd.". Krediti se odobravaju sa utvr*enim rokom otplate i ostalim uslovima u skladu sa namjenom kredita i ocjenom kreditne sposobnosti tražioca kredita. Korisnici kredita mogu biti domaća i strana fizička lica starosne dobi od # do /0 godina !u zavisnosti od politike banke" koja su% •
u stalnom radnom odnosu
•
korisnici i ličnih i porodičnih penzija i invalidnina
•
slobodnih profesija !sportisti umjetnici itd."
•
poljoprivrednici i drugi.
Upravljanje rizikom u bankarstvu ima dva osnovna cilja% •
da se izbjegne nesolventnost banke i
•
da se maksimizira stopa prinosa na kapital uz korekciju rizika.
1ko bi banka podcijenila rizike s kojima se susreće to bi negativno djelovalo na njenju profitabilnost jer bi stvarni gubici obarali stopu prinosa na kapital ispod očekivanog nivoa. Veoma Ve oma značajnu ulogu u upravljanju rizicima me*unarodnog bankarskog i uopšte fininsijskog sektora ima -azelska komisija za nadzor banaka. )vojim sporazumima !zvanim -asel" Komisija je uspostavila jedinstven i čvrst sistem za ocjenu boniteta poslovne politike i rizika banaka koje su spremne da prihvate metodologiju i druge zahtjeve. 2inansijski sektor je time preuzeo vodeću ulogu u politici upravljanja rizicima. U vezi sa ovim banke imaju vrlo razvijene procedure i pravila kao i organizovane organizovane sisteme interne kontrole i revizije.
KREDITNI PRCE! 3rilikom upravljanja procesom kreditnog rizika banka vrši odre*ene provjere kako bi u što većoj mjeri minimizirala kreditni rizik. 3rije svega procjenjuje sigurnost povrata kreditnog plasmana detaljno mjeri rizike provjerava namjenu kredita što će u konačnici uticati i na odluku da li će kreditni plasman biti kratkoročan ili dugoročan. +adalje banka prihvata adekva adekvatna tna sredst sredstva va obe obezb zbje* je*en enja ja !kolat !kolatera erale" le" ko kojima jima će se zaštit zaštitii u sluča slučaju ju kašnje kašnjenja nja servisiranja obaveza fizičkog lica. Važna je i disperzija rizika koja se postiže disperzijom prema proizvodu iznosu iznosu kreditnog plasmana plasmana segmentima segmentima fizičkih lica i slično. slično. Upravljanje kreditnim rizicima organizovano je najčešće kroz četiri organizacione jedinice a koje su u nadležnosti direktora sektora za upravljanje rizicima% •
$dobravanje kreditnog rizika
•
4onitoring kreditnog rizika
•
'estrukturiranje i upravljanje lošim plasmanima
•
Kontrola rizika
5lavni koraci banke u kreditnom procesu su% identifikacija mjerenje kontrola praćenje i izvještavanje. 3roces upravljanja rizikom je povezan sa kreditnim procesom koji podrazumijeva navedeno% navedeno% •
Podnošenje kreditnog zahtjeva
U ovoj fazi je veoma bitno kvalitetno informisanje kreditnog službenika o kreditnoj sposobnosti fizičkog lica ali i kvalitetno informisanje klijenta o uslovima za kreditni plasman kolateralu kao i neophodnosti prateće dokumentacije koju je klijent dužan dostaviti banci. Kreditni službenik banke provjerava da li je klijent ranije imao saradnju sa istim koji je proizvod koristio kao i da li je na vrijeme servisirao svoje obaveze. 3rovjerava se radni status klijenta informacija o zaduženosti klijenta !izvod iz 6entralnog registra kredita ( 6'K 7" klijentova platežna sposobnost. -anka je dužna formirati kreditni dosije koji je prema $dluci 1gencije za bankarstvo treba sadržavati8 zahtjev za kredit originalni primjerak ugovora o kreditu najnovije finansijske izvještaje potvrdu o zaposlenju plati namjenu kredita kolateral utrošak sredstava po namjenski odobrenim kreditima dokumentacija oko otplate kredita mjere koje je banka poduzela prema neurednom dužniku i dr.. 9 •
Analiza zahtjeva
$va faza podrazumijeva analizu kreditne sposobnosti klijenta. +avedene aktivnosti provodi kreditni službenik koji plasira kredit. Uposlenici u ovom odjelu vrše pripreme kreditnih analiza i prijedloga za odobravanje novih kredita ili za obnavljanje postojećih kao i provjeru uskla*enosti podataka navedenih u kreditnom zahtjevu sa dostavljenom dokumentacijom :irekcija za pravne poslove pruža podršku kreditnom službeniku u slučaju plasiranja hipotekarnog kredita koji zahtijeva pravno mišljenje o ponu*enom kolateralu. •
Provjera ispravnosti kreditnog zahtjeva
3rije nego se kreditni zahtjev dostavi odjelu za upravljanje kreditnim rizikom vrši se provjera tačnosti kreditnog zahtjeva te isti proslije*uje voditelju organizacione jedinice !poslovnice" banke nakon čega isti vrši slanje na daljnu analizu i mišljenje u odjelu za kreditni rizik. Ukoliko je dokumentovana neispravnost dokumentacije voditelj poslovnice vraća istu na dopunu. •
Obrada kreditnog zahtjeva
# $entralni re%istar $entralne banke pru&a in'ormacije o trenutnom kreditnom statusu, ali i prija(njim zadu&enjima )zi*ki! i pravni! lica. Sadr&i podatke o )nansijskim institucijama u kojoj je lice zadu&eno, po kojoj vrsti kreditno% proizvoda, kao i zadu&enjima u vidu &iranstva za )zi*ka lica. +&uriranje se vr(i dnevno. +%encija za bankarstvo, -dluka o minimalnom standardima za dokumentovanje
2okus kreditnog procesa je u fazi obrade kreditnog zahtjeva. ;aposlenik odjela za upravljanje kreditnim rizikom vrši analizu te uzima u obzir sve prikupljene informacije o klijentu i njegovoj kreditnoj sposobnosti kako bi na kraju donio zaključak tj. mišljenje o kreditnom zahtjevu. Ukoliko je u pitanju hipotekarni kredit mišljenje se proslije*uje na razmatranje nadležnim organima koje čine Upravni odbor banke. -anka za potrebe analize kreditnog zahtjeva formira Kreditni odbor koji najčešće na sedmičnom nivou !u zavisnosti od društva" donosi odluke o odobravanju kreditnih plasmana. 3rilikom analize kreditne sposobnosti klijenta ključni su <=6s of 6redit> koji podrazumijevaju sljedeće ? #. Karakter !6aracter", pokazuje spremnost kao i želju da se dug otplati na vrijeme zajedno sa kamatama. @o je početni uslov da bi preduzeće ili pojedinac mogli da dobiju kredit. &. )posobnost !6apacitA", znači procjenu sposobnosti preduzeća ili domaćinstva da iz tekućeg dohotka može da izvrši vraćanje bankarskih kredita zajedno sa kamatama. Vezana je za generisanje dohotka u periodu u kojem treba otplatiti kredit. 7. 6ash !gotovina" ( neto plate klijenta. 9. Kapital !6apital", pokazuje neto imovinu dužnika uzima se kao kriterij ranijeg finansijskog ponašanja kreditnog dužnika. Visina neto imovine predstavlja rezervu solventnosti pa stoga utiče i na visinu kredita koji preduzeće ili pojedinac može da dobije. ?. Kolateral !6ollateral" ili hipoteka, predstavlja realno pokriće koje može da bude uslov za dobijanje kredita kod banke. Kolateral može biti u vidu vrijednosnih papira zaliha potraživanje od kupaca nekretnina polica osiguranje.
/. Bkonomske prilike,uslovi !6onditions", predstavljaju makroekonomske ili sektorske prilike koje utiče na sposobnost otplate kredita u roku zajedno sa kamatama. +akon analize svih spomenutih stavki banka stvara sliku o zajmotražiocu i mogućem prijedlogu za plasman kredita. $dluku donosi kreditni odbor banke. $dluka može biti% •
;ahtjev odobren, ukoliko je zahtjev za kredit odobren od strane nadležnog organa odlučivanja u banci pristupa se realizaciji odluke i eventualnoj isplati sredstava.
•
;ahtjev odbijen, ukoliko je zahtjev kredita odbijen zbog odstupanja od procedura banke za odobravanje kredita klijent se pismeno obavještava o tome.
•
;ahtjev
, ukoliko je odluka nadležnog organa odlučivanja da će kredit biti odobren uz odre*eni uslov. @ek nakon ispunjenog uslova kredit može biti odobren. •
Realizacija kreditnog ugovora
Ukoliko je na osnovu analize donesena odluka o odobravanju kredita odgovorni organizacioni dio sačinavanju ugovor za namijenjeni kreditni plasman nakon čega klijent i banka potpisuju ugovor o kreditu. +akon toga se vrše dodatne provjere potpunosti dostavljenih dokumenata uskla*enosti za konačnom odlukom te slijedi isplata plasmana u organizacionoj jedinici banke. Važno je naglasiti da se isplata kreditnog plasmana ne vrši od strane kreditnog službenika koji je sačinio kreditni prijedlog već od uposlenika drugog odjela koji je zadužen za isplatu !administracija sektor za stanovništvo".
•
Praćenje kreditnih plasmana
+akon potpisivanja ugovora te po dospijeću rate vrši se konstantno praćenje otplate kreditnog plasmana. Kako bi se mogli uočiti indikatori pogoršanja platežne sposobnosti klijenta važno je konstantno prikupljanje relevantnih informacija izme*u ostalog i o zaduženjima u drugim finansijskim institucijama iz 6entralnog registra kredita. Važna je i uloga praćenja kolaterala = banka je obavezna vršiti periodične procjene nekretnina ukoliko je u pitanju nepokretna imovina kao zalog. •
Naplatni proces
/ Kolateral predstavlja instrument obezbje5enja kreditne za(tite u vidu
U slučaju docnje u otplati kredita fizičkog lica potrebno je vršiti naplatni proces. +aplata se vrši u fazi rane i kasne naplate. 'ana naplata u fokusu ima telefonsko kontaktiranje klijenata dok kasna naplata ( kada je već u statusu default,a !6:B klasa" podrazumijeva prinudne mjere naplate !slanje opomena uključivanje administrativne zabrane ( ukoliko ista nije uključena ranije protestiranje mjenice zaloga pokretanje sudskog postupka i dr.". U krajnjem slučaju kada se iscrpe sve mogućnosti naplate dugovanja od učesnika u kreditu i ustanovi da se isti ne može naplatiti vrši se otpis dugovanja. Upravljanje rizicima organizovano na nekoliko nivoa i to /% 3olitika rizika ( najviši upravljački nivo banke. $dluke politike rizika se priznaje od strane borda direktora a istu koriste kreditni službenici !lični bankari" pri operativnom poslovanju. Kontrola rizika, vrši nezavisni odjel banke koji je odvojen od prodajnog odjela. )vaka banka ima jedinstvenu organizacionu shemu prilago*enu njenim uslovima poslovanja ali za bolje razumijevanje upravljanja kreditnim rizikom prikazan je mogući način organizacije banke.
7 8irović 3ilutin,
PRCEDURE NAPLATE KREDITA FIZIČKIH LICA 3rocedura je namijenjena za regulisanje načina rada na poslovima naplate dospjelih kredita stanovništva. 3rocedurom se ure*uju aktivnosti koje savjetnici za stanovništvo u filijalama banke moraju obavljati kao i me*usobni odnosi izme*u savjetnika direktora filijale direktora sektora za poslovanje sa stanovništvnom i :irekcije pravnih poslova. U banci sa kojom sam imala priliku da obavim intervju iznijela mi je sljedeće aktivnosti koje trebaju obavljati u zavisnosti od broja dana kašnjena izvršavanja obaveza po kreditima% Kategorija A ( :obra aktiva !0,70 dana kašnjenja &C $'K5 za $'5"
a" stavke aktive odnosno krediti koji su potpuno osigurani prvoklasnim kolateralom i to bez obzira na ostale neotplaćene dugove dijelovi dugova ili druge nepovoljne kreditne faktore korisnika8 b" stavke aktive kod kojih nema otkrivenih problema i prepreka koji bi ometali odnosno spriječili naplatu glavnice i kamate na dan dospijeća i kod kojih se ne očekuje da će banka umjesto korisnika isplatiti bilo kakve eventualne obaveze odnosno ako%
•
u vrijeme njihove klasifikacije postoje čvrsti dokumentovani argumenti za pretpostavku da će biti naplaćene u skladu sa njihovim ugovorenim uslovima i da banka ne treba da očekuje gubitke
•
su adekvatno strukturirane prema potrebama i sposobnostima korisnika za otplatu
•
se ranije odvijale kako je to inicijalno planirano odnosno ugovoreno i ako se u tekućem periodu odvijaju na isti način
•
su i one i za njih uzeti kolaterali dobro dokumentovani registrovani i uskla*eni sa zakonom i odlukom
•
dužnik ni zvanično ni nezvanično nije obustavio potpuno uredno izvršavanje obaveza prema banci ili drugim licima i
•
ako je korisnikova sposobnost otplate dugova podržana njegovim dobrim i stabilnim finansijskim stanjem i izgledima za vitalnost odnosno održivost njegove aktivnosti.
U kategoriji 1 prvi telefonski poziv dužniku obavljaju radnici iz poslovnica za izmirenje dospjelih obaveza odmah. @e obaveze mogu biti maksimalno u iznosu jedne rate. Kategorija B ; +ktiva sa posebnom napomenom <#1="1 dana ka(njenja,
=1> K? za K?@
U ovoj kategoriji banka je dužna klasifikovati stavke aktive čija je naplata osigurana kvalitetnim kolateralom a istovremeno imaju potencijalne slabosti koje ako se ne prate ne provjeravaju i pravovremeno ne koriguju mogu pogoršati i oslabiti kreditnu sposobnost i solventnost banke u budućnosti i uključuju% •
stavke koje nisu dovoljno obra*ene praćene kontrolirane i korigovane od strane kreditnih službenika banke tj. koje nemaju kompletne i kvalitetne kreditne dosjee sa svim potrebnim dokazima o pravdanosti i kvalitetu datog kredita8 i
•
stavke koje nisu adekvatno i stručno strukturirane po rokovima dokumentaciji ili drugim uslovima.
U ovoj kategoriju banka je dužna uključiti sve stavke za koje dužnik, korisnik kasni sa plaćanjima ili ih odlaže prema banci ili nezavisno od banke prema drugim licima zvanično ili nezvanično ali ne duže od D0 dna inicijalno ugovorenog roka odnosno ugovorenih rokova.
Kada kredit pre*e u - kategoriju radnici u naplati unose podatke dužnika u hronologiju tj. u E-) !integrisani bankarski sistem" nakon toga se ponovo kontaktira dužnik za izmirenje dospjelih obaveza odmah a najkasnije za 7 dana uz prijetnju da će se aktivirati administrativna zabrana !ako nije već aktivirana po odobrenju kredita". )lijedi slanje administrative zabrane. Ukoliko je administrativna zabrana poslana firmi a firma prestala da postupa po istoj poslati pismenu opomenu firmi. 1ko firma ne pošalje pismeni dokaz da je aktivirana administrativna zabrana banka šalje urgenciju. +akon toga se šalje prijeteće pismo zatim opomena pred otkaz. Kategorija C ( 3odstandardna aktiva !D#,#0 dana kašnjenja #=,90C3'K5 za 3K5"
U ovoj kategoriji banka je dužna klasifikovati stavke aktive koje nisu podržane uspješnim tekućim poslovanjem odnosno solidarnom sposobnošću plaćanja od strane korisnika i obuhvataju sljedeće% •
3otraživanja od dužnika,korisnika čiji tekući novčani tokovi nisu dovoljni za pokrivanje dospjelih dugova !obaveza"
•
potraživanja od dužnika kod kojih je ciklus pretvaranja aktive !imovine" u gotovinu duži od rokova za otplatu duga i
•
potraživanja od korisnika koji su nesolventni odnosno potkapitalizirani.
U 6 kategoriji se šalje otkaz dužniku i zahtijeva da se izmire sva potraživanja prema banci kako bi se izbjegao proces naplate sudskim putem. +akon toga se dostavlja prijedlog za pokretanje sudskog postupka :irekciji pravnih poslova. ;a #? !petnaest" dana se protestira jedna mjenica sa manjim brojem. 4jenica se popunjava i odnosi u sud. Kada se mjenica ovjeri ovjerena kopija mjenice se šalje u sud u zahtijeva se od suda da se protestira ta mjenica dok se dužniku šalje obavijest o protestu mjenice. )lanjem te obavijesti smatra se da je dužnik pred utuženje. Kategorija D ( )umnjva aktiva
!##,&/0 dana kašnjenja 9#,=0C 3'K5 za 3K5"
U ovoj kategoriji banka je dužna klasifikovati stavke koje nisu podržane uspješnim tekućim poslovanjem odnosno solidnom sposobnošću plaćanja od strane korisnika i obuhvaćaju sljedeće% •
potraživanja od dužnika,korisnika čiji tekući novčani tokovi nisu dovoljni za pokrivanje dospjelih dugova !obaveza"
•
potraživanja od dužnika kod kojih je ciklus pretvaranja aktive !imovine" u gotovinu duži od rokova za otplatu duga i
•
potraživanja od korisnika koji su nesolventni odnosno potkapitalizirani.
U : kategoriji se daje još jedna šansa dužniku. Falje se opomena koja se zove obavijest o pokretanju tužbe. Ukoliko se ocjeni da je potrebno odgoditi pokretanje sudskog postupka za period duži od 70 dana saglasnost potpisuje :irektor sektora za poslovanje sa stanovništvom i :irektor nadležne filijale sa navedenim razlozima za isto kao što su postignuti dogovori o uplatama kojim će se za odre*eni tačno navedeni period dostići prvobitno utvr*eni otplatni plan ostvarena djelimična naplata dospjelog duga !min ?0C" procjenjena isplativost pokretanja tužbe za manje iznose kredita gdje treba imati u vidu obezbje*enost kredita i sl. Kategorija E ( 5ubitak !preko &/0 dana kašnjenja #00C 3'K5 za 3K5"
U ovu kategoriju banka je dužna klasifikovati stavke aktive koje se smatraju nenaplativim. Klasificiranje u ovu kategoriju ne znači da se ovoj aktivi ne može eventualno naknadno poboljšati kvalitet ili da ne može biti eventualno spašena makar djelimično. )tavke aktive klasifikovane u ovu kategoriju za koje je provedena ispravka vrijendosti u cjelokupnom iznosu banka iskazuje u bilansu stanja sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi sa prestankom obaveze dužnika a u skladu sa zakonskim propisima. U kategoriji B se pokreće sudski postupak naplate kredita što podrazumijeva sljedeće aktivnosti% 3ismeni prijedlog za pokretanje sudskog postupka dostaviti uz originalni kreditni dosje i obrazac za primopredaju dokumentacije u :irekciju pravnih poslova. Gedna kopija kreditnog dosjea zaržava se u organizacionom dijelu koji šalje dosje. 3ravnici to sve predaju sudu. Uz svu tu dokumentaciju šalje s i hronologija koju su uradili u naplatu za tog dužnika. 1ko je dužnik zaposlen prvo se stavlja zabrana na platu ako nije zaposlen oduzima se pokretnina i nekretnina.
PLITIKE ZA UPRA"LJANJE KREDITNI# RIZIK# FIZIČKIH LICA ) obzirom da planiranje obuhvata bilo koji pravac budućih akcija u praksi se koriste razni tipovi planiranja. 3olitike i procedure predstavljaju vrste planova. +aravno da se u banci mora organizovati i monitoring kako bi se provjerilo da li se procedure obavljaju na planirani način. 3olitike definiraju područje unutar kojega treba donositi odluke osiguravaju konzistentnost odluka s ciljevima i doprinosima odluka u njihovom ostvarenju. Emplementacijom kreditnih politika i procedura rada finansijske institucije treba da odrede smjernice svoga rada u dnevnom poslovanju te da osiguraju adekvatno upravljanje kreditnim portfolijom odnosno aktivno upravljanje svojom profitabilnošću. -anka je dužna da efikasno upravlja kreditnim rizikom i održava svoj kreditni portfolio u okvirima utvr*enim strategijom za upravljanje rizicima i kreditnom politikom. 3rilikom procjene faktora za odobravanje kredita mora se poštovati uskla*enost odobravanja kredita sa politikama i procedurama banke.
A Bad&ić, C. i So'tić, +., 4na*aj i ulo%a monitorin%a kreditno% port'olija u 'unkciji
:a bi se steklo povjerenje tj. da bi banka bila institucija od povjerenja svojim klijentima i korisnicima usluga banka treba da pruži široku lepetu usluga. Gedan od preduslova za funkcionisanje banke tj. za njen opstanak potrebno je zdravo finansijsko tržište tržište kapitala. $snovicu tržišno orijentisane banke čini informacioni sistem koji se sastoji od baze podataka pomoću koje u svakom trenutku dobijemo informaciju o poslovanju same banke a i odre*ene pokazatelje samih klijenata banke. -anka ima za cilj da treži ka vrhu tj. da nadmaši konkurenciju nudeći nove usluge i samim tim da pridobije što veći broj novih klijenata. :a bi se došlo do takvog stepena poslovnosti banaka mora da angažuje što kvalitetnije kadrove. 3ored angažovanja kvalifikovanih kadrova banka mora da obrati pažnju i na svoj izgled kao gra*evinski objekat. U tu svrhu teži se ka kvalitetnim rješenjima da bi se i vizualno ostavio utisak na klijente a i na potencijalne klijente. Falter sala treba da bude kvalitetno opremljena počevši od same rasvjete klime prostorom koji će biti dostupan klijentu u potrazi za informacijom budućoj saradnji itd.. 3ozitivan utisak na klijenta ostavljaju i zaposleni koji su ukusno odjeveni a i njihovo profesionalno ponašanje koje treba da bude na izrazito visokom nivou. Gako bitan faktor dobre i kvalitetne poslovnosti je i sama oprema s kojom banka raspolaže. 3ošto stanovništvo igra veoma veliku ulogu tako i banka mora da obrati pažnju kako pri samoj organizaciji poslova tako i organizacionoj strukturi na svim nivoima. Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu te iz tog razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u planiranju i organizovanju svake banke a to je sve definisano politikama i procedurama banke. 3ostoje mnoge vrste politika a neke od tih su% •
politika odobravanja kredita
•
politika utvr*ivanja i praćenja najvećeg dozvoljenog obima izlaganja banke kreditnom riziku
•
politika poticanja zaposlenih da iznose prijedloge za poboljšanje saradnje
•
politika unapre*ivanja unutar kompanije umjesto dovo*enja ljudi izvana
•
politika striktnog prilago*avanja visokim standardima poslovne etike
•
politika konkurencijskog odre*ivanja kamatnih stopa itd..
) obzirom da su politike smjernice za odlučivanje one moraju dopustiti odre*enu slobodu odlučivanja ( u suprotnom bile bi pravila.
#. Komercijalna banka Komercijalne banke su depozitno , kreditne institucije. Ez samog naziva proizlaze i njihova obilježja i funkcije. $ne formiraju izvore sredstava prije svega u obliku depozita stanovništva i privrede s tim da ta sredstva plasiraju u vidu zajmova. ;načaj ovih banaka se ogleda upravo u tome da kreiraju novu kupovnu snagu na tržištu a time i stepena likvidnosti ekonomskih subjekata. Uloga depozitno,kreditnih banaka u suvremenom bankarstvu je izuzetno značajna. $ne kroz obnašanje svojih funkcija utječu na cjelokupna privredu. )toga su komercijalne banke postale najbrojnija vrsta banaka u zapadnim tržišnim bankarskim sistemima. 3rimarni posao depozitnih banaka je prikupljanje pretežno kratkorocnih sredstava po osnovu depozita sektora privrede van privrede i stanovnistva i njihovo usmereavanje uglavnom u odredjene komercijalne svrhe kao npr. finansiranje proizvodnje i prometa i to prvashodno na kratak rok.
9
&. 2unkcije komercijalne banke i njene usluge -anke nude financijske usluge te ujedno stvaraju i prodaju profesionalno vo*enje sredstava komitenata i izvo*enje mnogih drugih uloga u privredi i društvu. +jihov uspjeh ovisi o sposobnostima identifikovanja finansijskih usluga koje komitenti traže o uspješnom stvaranju tih usluga te naknadno o prodaji po konkurentnoj cijeni. Komercijalne banke nude najširi raspon financijskih usluga , prije svega kreditiranje štednju i usluge platnog prometa. 4e*utim uobičajena podjela bankarskih usluga je upravo na tradicionalne bankarske usluge i bankarske usluge novijeg doba !)lika #.". )lika #. 3rikaz usluga komercijalne banke prema vrstama
Usl$%e ko&er'ijalne (anke
Tradi'ionalne (ankarske $sl$%e 1. Obavljanje mjenjačkih poslova, 2. Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita, 3. Ponuda štednih depozita, . !uvanje dra"ocjenosti, #. Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja, /. onuda depozita po vi5enju, /. 3onuda povjereničkih !trust" usluga
?
)ankarske $sl$%e ra*vijene $ novije% do(a $. Odobravanje potrošačkih kredita, %. &inansijsko savjetovanje, 1'. (pravljanje "otovinom, 11. Ponuda opreme na lizin", 12. (la"anja u visokopro)itabilne projekte visoko" stepena rizika, 13. Prodaja uslu"a osi"uranja, 1. (slu"e penzijsko" osi"uranja, 1#. (slu"e investiranja u vrijednosne papire, 1*. (slu"e investicijskih )ondova i anuiteta, 1+. Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih uslu"a
&.#. @radicionalne bankarske usluge &.#.#. 4jenjački posao banaka 4e*u prvim uslugama koje su banke nudile je upravo mjenjački posao. 4jenjački poslovi su poslovi kupovine od fizičkih lica i prodaje tim licima strane gotovine za odre*enu cijenju tj. proviziju. -anka otkupljuje stranu gotovinu i čekove od fizičkih lica za konvertibilne marke po kupovnom kursu za gotovinu odnosno po kupovnom kursu za čekove iz kursne liste banke koja važi na dan otkupa. :akle banke su spremne promijeniti jednu valutu kao npr. Bure u drugu npr. :olare funte ili slično. :anas trgovanje stranom valutom obično obavljaju samo najveće banke zbog rizika koji je uključen te zahtijevne ekspertnosti za izvršenje tih transakcija.
&.#.&. :iskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita 3rvi oblici dikontovanja komercijalnih zapisa se javlja iz nedostatka gotovog novca kod trgovaca koji su posjedovali velika potraživanja od kupac. -anka se u ovom slučaju pojavljivala kao kreditor odnosno kupac potraživanja od trgovaca uz odbreni diskont. @akav proces možemo okarakterisati kao prvi oblik diskontiranja kokmercijalnih zapisa. @rgovci su prodavali komercijalne zapise !potraživanja od kupaca" uz odbreni diskot a za uzvrat dobili gotov novac što bi im obezbje*ivalo tekuću likvidnost. :anas kredit predstavlja robu koja ima svoju cijenu i tržište. Kredit predstavlja jedan od osnovnih oblika finansijskih ulaganja privrede. @ako*er ima snažan uticaj na sve ekonomske transakcije i predstavlja jedan od najznačajnijih regulatora procesa reprodukcije. Upotrebom kredita kao oblika finansijskog ulaganja otvaraju se tržišta za nekim proizvodima i slično. -ez kredita proces reprodukcije u znatnoj mjerii bi bio usporen odnosno smanjen. Kad govorimo o funkciji kreditiranja tada treba da vodimo računa da banke u tom procesu obavlju i niz drugih fukcija kao što su% mobilizaska funkcija funkcija likvidnosti i stabinosti u proizvodnji funkcija razvoja me*unarodnih ekonomskih odnosa funkcija razvoja nedovoljno razvijenih područja i funkcija kontrole tokova u privredi. &.#.&.#. 4obilizatorska funkcija $va funkcija se ispoljava u prikupljanju novčanih sredstava koja su usitnjena i nalaze se u rukama mnogobrojnih vlasnika a privremeno su van procesa proizvodnje i prometa. 3rikupljanje novčanih sredstava je bankarski posao. @o banke čine% putem otvaranja računa svojih klijenata putem obavljanja finansijskih poslova u ime svojih klijenata putem štednje uz odgovarajuću kamatu.
=
&.#.&.&. 2unkcija likvidnosti i stabilnosti u proizvodnji Kredit ima veoma značajno mesto u procesu reprodukcije jer se pomoću njega održava stalna likvidnost medju privrednim subjektima. @o omogućava omogućava kontinuitet proizvodnje zatim ubrzava razvoj procesa reprodukcije i uskladjuje tržišne odnose ponude i potražnje. H;načaj H ;načaj kredita je utoliko veći što se zna da se proces proizvodnje ne može osloniti samo na sopstvene izvore sredstava za finansiranje već se permanentno moraju pomagati i spoljnim izvorima sredstava a to su u prvom redu kreditiH. &.#.&.7. 2unkcija razvoja medjunarodnih ekonomskih odnosa U ovom slučaju predstavlja bankarsku podršku izvoznicima za obrtna sredstva kako bi premostili vremenski razmak razmak od ulaganja ulaganja do naplate prilivom iz inostranstva. &.#.&.9. 2unkcija razvoja nedovoljno razvijenih područja Kod ove funkcije kredit dopunjava nedostatak akumulacije i tako utiče na ubrzani privredni razvoj s ciljem uspostavljanja ravnomernosti ravnomernosti u privrednom razvoju regiona jedne j edne zemlje. @ime se amortizuju problemi vezani za zaostajanje u razvoju zaposlenosti standardu i sl. &.#.&.?. 2unkcija kontrole tokova u privredi 3omoću kredita se dopunjavaju privredni tokovi novom količinom novca i u tome kredit ima i ma kontrolnu funkciju u okviru emisione politike centralne banke. 2unkcija kontrole se ostvaruje preko poslovnih banaka tako što se vrši stalna kontrola poslovanja preduzeća koja se kreditiraju u pogledu namenskog korišćenja korišćenja kredita i u pogledu otplate kredita u ugovorenim rokovima.
&.#.7. 3onuda štednih depozita :epozitne financijske institucije ( prikupljaju sredstva primanjem transakcijskih depozita na računima plaćanja štednih uloga po vi*enju ili ročne štednje namjenskih i nenamjenskih depozita i plasiraju ih najviše u obliku kredita. :akle depoziti osiguravaju većinu za kredite banke stoga predstavljaju osnovni izvor profita i rasta banke. @ako*er @ako*er depoziti stvaraju zakonske rezerve. -roj i spektar depozitnih usluga koje nude banke zaista je impresivan a glavna podjela je ne transakcijski !kekući" depoziti od čega su poznati beskamatni i kamatonoosni depoziti po vi*enju i netransakcijiski !štedni" depoziti.
/
&.#.9. Iuvanje dragocjenosti 3oznato je da su banke uslugu čuvanja zlata i drugih dragocijenosti nudile još u srednjem vijeku te su za uzvrat vlasnicima izdavale priznanice. -udući da su priznanice bili pokrivene zlatom i drugim dragocijnostima iste su brzo postale sredstvo plačanja. :anas banke nude uslugu čuvanja dragocijenosti u trezorskim prostorijama uz zagarantovanu sigurnost diskreciju i pouzdanost.
&.#.?. 3odrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja )posobnost banaka u mobiliziranju velike količine sredstava i odobravanju kredita kroz istoriju je privukla plažnju mnogim vladama. Iesto su banke banke bile stavljene pod pod nadzor tako što su morale kupovati državne obveznice s dijelom svakog primljenog depozita.# @ako @ako primjerice za vrijeme gra*anskog rata u )1:,u Kongres je stvorio potpuno novi federalni bankovni sistem izdajući dozvole dozvole za rad nacionalnim nacionalnim bankama u svakoj državi unije uz uvjet kupnje državnih obveznica namjenjene za podršku finansiranja rata.
&.#. &.#.=. =. 3onu 3onuda da dep depoz ozita ita po vi*en vi*enju ju :epoziti po vi*enju su novčana sredstva kod banaka i drugih depozitinih ustanova koja mogu bez ograničenja biti povučena u gotovini ili biti prenjeta na neki drugi račun bez predhodne obavijesti banci.& -udući da znatno poboljšava učinkovitost platnog prometa ponuda depozita po vi*enju se pokazala kao jedna od od najvažnijih usluga u bankarstvu. U moderno moderno doba kada je vrijeme ključni faktor za uspjeh depoziti po vi*enju koji čine poslovne transakcije lakšim bržim i sigurnijim su postali neizostavan dio poslovanja poslovanja svake poslovne poslovne organizacije organizacije kao i života svakog svakog pojedinca. -anke su koncep korištenja tekućeg računa svojim korisnicima učinile još lakšim i praktičnijim uvo*enjem internet bankarstva i Jsmart< kartica. Enternet bankarstvo predstavlja uslugu koja omogućava obavljanje finansijskih transakcija kao i pregleda stanja i prometa po računima i karticama sa bilo kojeg mjesta gdje postoji pristup Enternetu. Pa&etna karti'a je plastična kartica koja u sebi ima ugra*en čip integrisanog koda a korisnik može da ih koristi kao kreditnu karticu debitnu ili pripejd karticu.7 3ametne kartice su naišle na visoku upotrebu kroz elektronsko plaćanje roba i usluga.
#
3. ). 'ose 4enadžment komercijalnih banaka 4ate d.o.o. &00?
&
Vilim Vilim 5orenc Gakša -arbić 'iječnik tregovačkog tre govačkog prava 4asmedia #DD/
7
'. KellA KellA 'ainer 'ainer Gr. Gr. Bfraim Bfraim @urba @urban n Uvod u informacio informacione ne sisteme sisteme :ata status status &00D
&.#./. 3onuda povjereničkih !trust" usluga 3ovjerilačka !trust" usluga banke se ogleda u upravljanju finansijskim tokovima imovinom pojedinaca i firmi u zamjenu za naknadu koja se se obično temelji na vrijednosti vrijednosti imovine ili iznosom sredstava kojima se upravlja. 3a tako na primjer pojedinac može povjeriti odre*ena sredstva za obrazovanje svoje djece banci a banka će ista stredstva investirati i upravljati njime sve dok ga ne zatreba.
&.&. Usluge koje su banke razvile u novije doba
&.&.#. $dobravanje potrošačkih kredita U razdoblju nakon :rugog svjetskog rata banke su postale dominantni zajmodavci na području potrošačkog potrošačkog posu*ivanja. posu*ivanja. 4noga istraaivanja istraaivanja sugerišu da su su potrošački krediti najprofitabilniji krediti koje banka može odobriti stoga su banke glavni izvori kredita milijunima kućanstava i pojedinaca. 3otrošački kredit !engl. consumer credit njem. Verbraucherskredit" erbraucherskredit" je konzumni kredit pojam koji obuhva raznovrsno i rašireno potrošačko kreditiranje gra*ana ili domaćinstava.9 +arodna izreka ga spominje spominje kao sirotinjsku majku majku budući da omogućava omogućava potrošnju iznad iznad trenutačno raspoloživih sredstava gra*ana. 3redmet potrošačkog kreditiranja su tzv. t zv. tajna potrošna dobra veće vrijednosti% namještaj automobil automobil bijela tehnika i sl. ( u pravilu roba za čiju je kupovinu potrebno štedjeti duže vrijeme.
-anke potrošački krediti odobravaju u novcu s tim ti m da se mogu koristiti za kupovinu tačno odre*ene robe ( namjenski kredit. ;a promociju namjenskih kredita banke sklapaju ugovore sa trgovačkim kućama i proizvo*ačima po osnovu kojeg kupcima omogućavaju uslugu brze i jednostavne kupovine kupovine proizvoda i usluga na rate bez bez odlaska u banku. banku. U svakom slučaju potrošači su glavni izvor sredstava banke i jedan od najvažnijih izvora prihoda za banku. banku.
9
Vilim 5orenc Gakša -arbić 'iječnik tregovačkog prava 4asmedia #DD/
D
&.&.&. 2inansijsko savjetovanje :ok prolazimo kroz različite životne i poslovne cikluse financijske potrebe i ciljevi pojedinaca i firmi se mijenjaju. Upravo tu glavnu ulogu čine bankari koji kroz finansijsko savjetovanje posvećuju klijentu individualnu pažnju. U tu svrhu banke su razvile uslugu Jličnog< bankara koji analizira financijsku situaciju svakog klijenta uzimajući u obzir lične i poslovne okolnosti kao i planove za budućnost. Lični bankar edukuje klijente i nudi savjete posebno kada je riječ o upotrebi kredita i štednji ili investiciji sredstava.
&.&.7. Upravljanje gotovinom -anke su slijedeći brokerske kuće započele sa pružanja usluga kratkoročnog investiranja viškova sredstava kojim raspolažu fizička lica i privreda. Gedan su od najistaknutijih primjera usluge upravljanja gotovinom u kojima banke pristaju na obavljanje naplate gotovine i investiranje bilo kakvih trenutnih viškova gotovine u kratkoročne kamatonosne vrijednosne papire i kredite sve dok gotov novac nije potreban. :ok se banke nastoje specijalizirati uglavnom za usluge upravljanja gotovinom za poslovni sektor danas je rastuBi trend prema pruaanju sličnih usluga malim potroMaBima. @aj se trend poveBavao uglavnom zbog rastuBe konkurencije brokerskih kompanija i ostalih financijskih konglomerata koji nude potršačima posebne račune za upravljanje novcem s velikom količinom raznih povezanih financijskih usluga. -anke su slijedeći brokerske kuće započele sa pružanja usluga kratkoročnog investiranja viškova sredstava kojim raspolažu fizička lica i privreda.
&.&.9. 3onuda opreme na lizing Leasing je pravni posao u kojem banka kao davalac leasinga kupuje opremu i iznajmljuje primaocu leasinga !komitentu" uz prenos prava korištenja na ore*eni rok a za uzvrat se komitent obavezuje banci plaćati odre*enu naknadu. Leasing je se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego kupiti. 'azlikuju se dva osnovna tipa leasinga , financijski i operativni. 'azlikuju su po stjecanju vlasništva nad predmetom leasinga uslovima odobravanja i načinu obračuna troškova najma te poreznom tretmanu. Kod operativnog leasinga predmet leasinga ostaje u vlasništvu banke za cijelo vrijeme njegovog trajanja ali se po njegovu isteku može prodati trećim osobama. @roškovi operativnog leasinga kod komitenta priznaju se kao troškovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza na dobit čime leasing čini atraktivnijim proizvodom u odnosu na kredit. 4e*utim ovakav aranžman pogoduje i banci budući da banka kao pravi vlasnik unajmljene opreme istu amortizuje te tako stiče dodatne porezne olakšice. 3o isteku leasing ugovora oprema može se zamijeniti drugom , novom i modernijom. #0
Kod financijskog leasinga predmet leasinga prelazi u potpuno vlasništvo komitenta sa zadnjom otplaćenom ratom leasinga. ;a cijelo vrijeme leasing vodi se u poslovnim knjigama komitenta kao investicija i iskazuje se u poslovnim knjigama kao obveza. 3ravna regulativa u -osni i Nercegovini ne dozvoljava bankama da nude uslugu leasinga. Leasing proizvode isključivo nude leasing kuće koje su u vlasništvu banaka.
&.&.?. Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika ;a razliku ideje prvobitnih banaka koje su davale kratkoročne kredite uz visike kamatne stope današnje banke učestvuju u troškovima osnivanja firmi. 2inansiranjem osnivačkog kapitala banka se izlaže većem riziku te taj rizik dijeli na ostale investitiore a za uzvrat očekuje visoke profite.
&.&.=. 3rodaja usluga osiguranja i mirovinskog osiguranja Već mnogo godina na zapadu banke uz klasične bankarske proizvode nude i uslugu osiguranja. 3rije svega se to odnosi na životno osiguranje komitenata koji primaju kredite koristeći police osiguranja kao sredstvo obezbje*enja ukoliko komitent umre ili postane onemogućen vraćati kredit. U tu svrhu banke su sa osiguravajućim kućama razvile niz proizvoda specijaliziranih potrebama banke. @akvi proizvodi osim što pokrivaju rizik smrti klijenta mogu pokriti i rizike nevraćanja kredita zbog gubitka posla dužeg bolovanja invalidnosti i sl. +ovim izmjenama ;akona o bankama iz &0#7. god. bankama u -iN je dozvoljeno obavljati poslove osiguranja u ulozi agenta. 4e*utim u praksi još uvijek naše banke nemaju razvijene odjele bankoosiguranja zbog nejasne procedure regulacije istih od strane 1gencije za nadzor osiguranja. )tim u vezi banke nude police osiguranja preko ureda osiguravajućih kuća u sklopu banke ili preko posrednika osiguranja koji su u vlasništvu same banke. @ako*er banke su vrlo aktivne i u upravljanju mirovinskog osiguranja koje firme daju svojim uposlenicima na način da investiraju sredstva od dohodka i dijeleći isplate uposlenicima koji su došli do imovine ili su postali invalidi. U -osni i Nercegovini banke još uvijek ne nude ovaj vid usluge.
&.&./. Usluge investiranja u vrijednosne papire @ežeći da klijentima omogući zadovoljenje svih njegovih finansijskih potreba na jednom mjestu moderne banke nude uslugu investiranja u vrijednosne papire. @akovom uslugom klijenti mogu kupiti dionice obveznice i ostale vrijednosne papire bez potrebe odlaska nekom brokeru za vrijednosne papire. 3oznati su slučajevi da su banke u tu svrhu kupovale već postojeće brokerske kuće ili su pak stvorile zajednička ulaganja s nekom postojećom brokerskom kućom.
##
&.&.. Usluge investicijskih fondova i anuiteta ;a klijente koji nisu zadovoljni malom kamatnom stopom koje nude banke na tradicionalne depozite banke su se pobrinule da istim klijentima omoguće i opciju ulaganja u investicijske fondove i anuitete koji uz veći rizik nose i veći prihod. Investicioni fondovi su profesionalno vo*eni programi koji obuhvataju dionice obveznice i ostale vrijednosne papire koji obećavaju maksimizaciju prihoda ili ostvarenje dugoročnog rasta kapitala. Anuiteti se sastoje od dugoročnih štednih planova koji obećavaju velike prihode vlasniku a koji će početi dolaziti odre*enog datuma u budućnosti !npr. u mirovini".
&.&.D. 3onuda investicijskih i komercijalnih bankovnih usluga -anke nudeći investicijske i komercijalne usluge identificiraju moguće ciljeve za fuzioniranjeakvizicije poslovanje s vrijednosnim papirima osiguravanje strateških marketinških savjeta te ponuda zaštite od rizika promjene vrijednosti stranih valuta i kamatnih stopa. +udeći firmama usluge poslovanja s vrijednosnim papirima banke su omogućile komitentima još jednu povoljnu alternativu pribavljanja gotovine. ;bog porasta interesovanja komitenata za ovaj vid usluga u D0. godinama prošlog stoljeća desio se strenda kupovine firmi za trgovinu vrijednosnim papirima od strane banaka. @ime su banke obezbjedile svojim komitentima potpunu uslugu finansijskog i menadžerskog savjetovanja.
+, +$VE -1+K1')KE 3'$E;V$:E E K$+6B3@E 1nalizirajući trendove razvoja bankarstva odnosno aktivnosti banaka na svjetskom nivou mogu se izdvojiti odre*eni trendovi bankarstva% . @rend Jkreiranja novih bankarskih proizvoda< D. @rend Jdiferenciranje od tradicionalnog bankarstva< #0. @rend Jgubitka jasnih granica izme*u bankarstva i drugih finansijskih institucija< ##. @rend Jmega medjunarodne banke< 3otrošač kao klijent koji koristi bankarske usluge iz dana u dan povećava svoj zahtjeve i proširuje paletu želja u smislu da su banke prinu*ene kreirati nove proizvode. )a druge strane jaka konkurencija tako*er tjera banke na inoviranje uvo*enje novih proizvoda i novih koncepta poslovanja. :rugo dostignuća savremene informacione tehnologije i njihova praktična poslovna primjena znatno su promenili svijet bankarstva koji ni izdaleka ne liči na tradicionalno bankarstvo od prije samo dvadesetak godina. )adašnje bankarstvo možemo slobodno nazovati Jmodernim bankarstvom< koje za razliku od tradicionalnog ima poslovnu filozofiju više usmjerenu ka orjentaciji prema klijentu. )a sigurnošću mozemo tvrditi da banke sve više u fokusu svog poslovanju i djelovanja na tržištu imaju klijenta. )vaki javni nastup je potkrijepljen izjavama Jza naše klijente< Jjednostavniji i lakši pristup našim klijentima< i slične izjave sto jasno daje na znanje da je klijent glavna orjentacija. ;atim sve više se briše jasna granica me*u bankarstvom i svim drugim finansijskim institucijama odnosno osiguravajućim kućama leasing kućama brokerskim kompanijama. 3omenute finansijske institucije posljedično zbog razvoja finansijskog tržišta počinju da se bave finansijskim posredovanjem te svim drugim aktivnostima koj su dotad bile rezervisane za banke. U prilog širenja palete proizvoda i usluga finansijskim institucijama ide deregulacija i liberalizacija finansijskog poslovanja. )ve promjene u finansijskom okruženju stimulišu finansijske institucije da tragaju za profitabilnim inovacijama odnosno proizvodima i uslugama koje će zadovoljiti potrebe klijenta te se taj čitav proces naziva finansijski inženjering. +asuprot njega imamo i bankarski inženjering kao odgovor na finansijski inženjering. 3roces konkurencije i koncentracije u bankarstvu je sve izraženiji naročito kroz proces merdžera i akvizicija tako da se izdvaja jedan broj mega banaka me*unarodne poslovne
,9,
orijentacije koje praktično dominiraju tržištem. Kao što nam je poznato mer*eri jesu spajanje dvije ili više kompanija !banaka" različite veličine i ekonomske snage pri čemu novonastala kompanija zadržava entitet veće kompanije. # 1kvizicija je preuzimanje jedne kompanije !banke" od strane veće gdje preuzeta kompanija !banka" postaje Jdruštvo kćeri svog kupca< uz zadržavanje pravne samostalnosti. & +ovi bankarski poslovi i proizvodi i dalje nastaju u svetu i predstavljaju neprestane odgovore banaka na promene u okruženju i jedinu alternativu za očuvanje njihove konkurentske pozicije na tržištu finansijskih usluga. +avedeni trendovi nisu konačan spisak trendova bankarstva koji su se iskristalisali već su samo jedan segment liste koja će se očigledno produljivati jer su banke u stalnoj trci za profitom prinu*ene da ulaze u nove oblasti i poslove a sve kako bi se održale na tržištu te bile konkurentnije. -ankarski proizvod je sa gledišta cilja kategorija bankarskog marketinga a sa gledišta njegovog ostvarivanja predstavlja izuzetno složenu operativnu i organizacionu skupina mera postupaka radnji i odlučivanja koja podrazumeva me*usektorsku saradnju u samim bankama i odre*ene oblike me*ubankarske saradnje. @o je izraz nove poslovne filozofije u bankama. ;a uspješnu realizaciju odnosno uspješan plasman novih bankarskih proizvoda je neophodno7% #. Visokokvalitetno efikasno kreativno inovativno i motivisano osoblje #D. )avremena tehnička opremljenost !hardOer softOer i telekomunikacija" &0. $ptimalna organizacija &#. 1dekvatan menadžment )ve nabrojano je neophodno kumulativno ispunjavati kako bi banke mogle ponuditi svoje proizvode i usluge na nacionalnim ali i me*unarodnim tržištima. 3rednost velikih i posebno multinacionalnih banaka koje poseduju globalne mreže filijale i afilijacije su očigledne ali vrijeme malih banaka nikako nije prošlo pošto male banke mogu razvijati posebne ekspertize i iznalaziti svoju Jnišu< na tržištu gde mogu izuzetno uspješno poslovati. +aravno nameće se pitanje organizacione strukture banke koja će se primjenjivati u cilju &.#./.
)imbolički merdžeri se mogu predstaviti kao PQRSP
&.#..
)imbolički akvizicija se može predstaviti kao PQRSPQR
&.#.D.
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?.
# ?,
ispunjavanja svih navedenih preduslova za uspješan plasman novih proizvoda na tržištu. Kako bi odgovorile na izazove globalnih trendova banke stvaraju nove organizacione strukture s ciljem da jasno podijeljene poslovne cjeline budu pod strateškim usmjeravanjem top menadžmenta. )ve ide u cilju postizanja većeg nivoa profitabilnosti i boljeg zadovoljenja potreba komitenata svih kategorija. +a koji način će neka banka organizovati svoju organizacionu shemu zavisi od mnogih faktora od kojih se izdvajaju dvije skupine% ,
Vanjski faktori !tehnološki društveni privredni i politički faktori"
,
Unutarnji faktori !promjenjive potrebe stanovništva inovacije i tehnološki razvoj konkurencija i deregulacija finansijskog sektora"
+eosporno je da je na primjer najveće tehnološko dostignuće kao primjer promjene vanjskog faktora u razvoju cjelokupnog bankarstva pojava Enterneta samim time elektronskog bankarstva. @o se s pravom može nazvati novim bankarskim proizvodom čije su prednosti masovan i jeftin proizvod. 3ojam elektronski novac je novi banakarski proizvod koji nudi mogućnost obavljanja finansijskih transakcija samo razmjenom informacija naravno elektronskim putem. E upravo iz svih navedenih razloga često je prisutno grupisanje poslovanja banke u tri cjeline9% #. 3oslovi sa gra*anima i poslovno bankarstvo &. Upravljanje imovinom 7. 3rivredno i investiciono bankarstvo Poslovi sa građanima i poslovno bankarstvo •
Lične finansijske usluge
•
Kreditne kartice
•
$siguranje
•
3oslovno bankarstvo
9
se grupišu u sljedeće cjeline%
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?.
,=,
Upravljanje imovinom grupiše% •
Emovinsko starateljstvo
•
Uzajamni fondovi
•
Envesticione dilerske usluge
•
-rokerske usluge
Privredno i investiciono bankarstvo grupiše% •
4ultinacionalno bankarstvo
•
2inansijske institucije
•
@rgovina hartijama od vrijednosti
;a svaki od ovih segmenata formira se operativni komitet u kome su zastupljene djelatnosti u okviru segmenta čiji je zadatak da sagledava ukupno tržište komitenata i da razvija integrisane strategije prema komitentima marketing prodaju i poslove. +a samom vrhu menadžmenta formira se odbor grupacije kome predsedava glavni izvršni direktor a članovi su potpredsednici čija je odgovornost opšte strateško usmeravanje grupacije konkurentna pozicija uspešnost na tržištu planiranje kadrova eksterni odnosi i profilisanje rizika. 3ri tome svaka linija ostaje odgovorna za konkuretno poslovanje i operativni rezultat na tržištima koje opslužuju. @ako u skorije vrijeme se javljaju dvije vrste komiteta%
Ko&itet *a strate-ke investi'ije koji procjenjuje mogućnosti za razvoj u novim poslovnim oblastima kroz poslovne saveze zajedničke psolovne poduhvat i akvizije. Ko&itet *a .oslovne $sl$%e upravlja kanalima distribucije tehnološkim sistemima i drugim operativnim pomoćnim djelatnostima bankarske grupacije. @ako*er je bitno naglasiti da se mnogi bankarski proizvodi koji su nekoliko godinaprisutni na tržištima razvijenih zemalja kod uvo*enja na tržište zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji preko supsidijara stranih banka osnovanih u pomenutim zemljama proglašavaju tzv Jnovim bankarskim proizvodima<. 4e*utim činjenica je da ti proizvodi nisu do tada bili prisutni na tržištima zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji ili su bili prisutni ali u nekom jednostavnijem obliku.
&. ELEKTRN!K )ANKAR!T" )ami začeci elektronskog bankarstva sežu do šesdesetih godina proslog stoljeća sa prvom pojavom u )1:,u i Velikoj -ritaniji. -anke već godinama pružaju elektronske usluge na daljinu komitentima i privredi. se može odrediti i kao pružanje proizvoda za gra*ane i proizvoda malih vrednosti i usluga kroz elektronske kanale kao i elektronskih plaćanja velike vrijednosti i drugih bankarskih usluga privredi koje se pruža elektronski. ;nači radi se o pružanju bankarskih usluga i proizvoda uz korišćenje elektronske komunikacije. Elektronsko bankarstvo
+abrojimo općeniti pregled karakteristika korištenja elektronskog bankarstva% •
3revazilaženje sistem plaćanja zasnovan na čekovnom ili žiro platnom prometu !zamjenjuje gotovinu i čekove"
•
:ostupnost &9 sata dnevno 7=? dana u godini
•
4obilnost
•
3rihvatljiv nivo bezbjednosti
•
-olji kvalitet transakcija i podataka
•
Unos i kontrola podataka platnih naloga je odgovornost na klijentu
•
+iži troškovi poslovanja ,cijena pojedinačne transakcije je #0 do #? puta niža od cijene obrade transakcije na klasičan način,putem šaltera
•
-rže širenje komitenata na širem gografskom području
•
3ovećanje konkurentnosti povećanje broja klijenata
•
Veoma lako preuzimanje velikog broja komitenata u veoma kratkom vremenu jer broj bankarskih službenika nije ograničavajući faktor
•
Visok stepen zaštite pristupa podacima i na starni klijenta i na strani banke
•
E mnogo drugih prednosti
)vakako je veoma teško nabrajati sve moguće prednosti koje pruža elektronsko bankarstvo prednosti koje ima sam klijent i banka koja nudi ovu vrstu usluge. :ominantan oblik elektronskog novca je elektronski transfer sredstava na tački prodaje !B2@T3$) , ponit,of sale" pomoću instaliranih terminala u trgovačkoj i uslužnoj mreži. Bvo uzmimo za primjer jednu vrstu proizvoda nastalu na elektronskom načinu kreiranja, 1@4 odnosno bankomati. @o je elektronski transfer sredstava uključujući mala plaćanja i sisteme upravljanja novcem za privredu javno pristupačni bankomati !automated teller machine , 1@4" za podizanje gotovine i upravljanje računima gra*ana. 3ojava elektronskog novca nametnula je novu filozofiju u bankarstvu koja se zasniva na elektronskoj razmeni podataka i sredstava !B2@ ( Blectronic 2unds @ransfer" koja je pojmovno odre*ena kao elektronsko bankarstvo. :akle elektronsko bankarstvo je kanal isporuke za bankarske proizvode i usluge koji pruža nove poslovne mogućnosti za bankare i uslužne pogodnosti za njihove klijente. -ankomati !1@4" već više od dvadeset godina standardno omogućavaju podizanje gotovine polaganje depozita prenos sredstava sa računa na račun uvid u stanje na računu pružanje raznih servisnih informacija i u tom pogledu uspešno zamenjuju šalterske službenike u bankama i smanjuju operativne troškove uključujući i one povezane sa otvaranjem novih filijala ali i zahtevaju povećana ulaganja u ove i druge tehnološke inovacije. -ankomati se postavljaju na frekventnim mestima kao što su ulazi i šalter sale banaka i pošta na ulazima u javne ustanove ili u tržnim centrima. 3rema instaliranim funkcijama bankomati !1@4" se dijele na% •
keš bankomate !služe kao ure*aji za isplatu gotovine"
•
info bankomate !služe za pružanje informacija i izdavanje bankarskih naloga"
•
bankomate za menjačke poslove !služe za konverziju valuta"
•
bankomate za plaćanje računa
•
bankomate za deponovanje dnevnog pazara
•
bankomate za prodaju vrednosti !polisa osiguranjai sl."
•
i multifunkcionalne bankomate !obavljaju više funkcija istovremeno".
4ada se keš bankomati najviše koriste pogrešno bi bilo bankomate identifikovati samo sa isplatom gotovine već bi ih trebalo gledati kao multifunkcionalne ure*aje za samouslužno pružanje raznovrsnih bankarskih usluga u kom pravcu će se !širenjem spektra usluga" oni
izvesno i dalje razvijati. ;a ovo Jsamouslužno< bankarstvo se često kaže i da predstavlja novu poslovnu filozofiju u bankama. +a bankomatima !1@4" kao i 3$) terminalima se koriste kartice za elektronski transfer sredstava !electronic fund transfer cards , B@2 cards" pre svega debitne kartice !debit card" ili čekovne karte !check card" koje omogućavaju njihovim vlasnicima da povlače sredstva direktnim zaduživanjem svog računa !obično čekovnog računa" do visine sredstava na računu. :akle obavljanje kompletnog bankarskog poslovanje se obavlja iz kuce odnosno ureda bez fizičkog prisutsva u banci. -rojne nazive banke koriste za obavljanje bankarskih aktivnosti putem elektronskog bankarstva% •
home banking
•
direct banking
•
on line banking
•
internet banking
•
cAber banking
•
mobile banking
•
)4) banking
•
i mnogi drugi nazivi zavisno od specifičnosti aktivnosti koja se želi obaviti.
Gednostavno putem internet bankarstva pravna i fizicka lica mogu obaviti% pregled i obavljanje finansijskih transakcija na savremen i jednostavan način
• •
raspoloživost i poslovanje &9 sata dnevno / dana u sedmici bez obzira na radno vrijeme -anke
•
jednostavnost pristupa i korištenja uz maksimalnu sigurnost podataka
•
brzo obavljanje platnog prometa uz povoljnije naknade
•
uštedu novca i vremena. Enternet uveliko unapre*uje sposobnost banaka da distribuira proizvode i usluge širom virtuelno neograničenog geografskog područja uključujući prelazak nacionalnih granica @akodjer mnoge banke koje obavljaju svoje poslovne aktivnosti na podrucju -iN su u paletu svojih usluga uvele internet bankarstvo. U nastavku print screen home page pojedinih Oeb
stranica banaka koje obavljaju svoje poslovanje na području -EN. 3rimjeticete da je na svakoj početnoj Oeb stranici ubilježen !u većini velikim slovima ili uz pomoć banera" naslov JE+@B'+B@ -1+K1')@V$<. Gednostavno je nezamislivo poslovanje banke bilo koje veličine banke manje ili veće snage i konkurentnosti banke bez tog novog proizvoda banke.
, ## ,
, #& ,
/, -1+K1')K$ $)E5U'1+GB Visok stepen deregulacije i liberalizacije tržišta finansijskih usluga u svijetu te pojava gigantskih finansijskih kompanija sposobnih da pruže širok spektar različitih finansijskih usluga značajno je doveo do toga da tradicionalne barijere izme*u bankarstva i osiguranja sve više danas gube na značaju. JKonkurencija i globalizacija ali i tehnološke inovacije i sve veća sofisticiranost kupaca značajno su potpomogle ovaj trend.J ? :inamičan razvoj tržišta životnih osiguranja uslovio je razvoj koncepta bankoosiguranja , model poslovnog povezivanja bankarskog i osiguravajućeg sektora koji u zapadnoeuropskim zemljama ima dugu tradiciju. +udeći najširi izbor financijskih usluga na jednom mjestu i bankari i osiguravatelji vjeruju da kroz tu spregu mogu efikasnije iskorištavati potencijal klijenata i postići značajno veći profit. :efinicija za bankarsko osiguranje ima jako mnogo. +avest ćemo neke od njih%
?
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?. str.7#
, #7 ,
•
J-ankarsko osiguranje podrazumijeva zapravo ponudu paketa finanskijskih usluga koje obuhvataju bankarske usluge i usluge osiguranja u isto vrijeme i na istom mjestu.<
•
J-ankarsko osiguranje predstavlja strategiju prema kojoj banke i osiguravači sara*uju na manje ili više integrisan način u nastupu na finansijskim tržištima i ovo uključuje u svojoj suštini distribuciju proizvoda osiguranja od strane banaka.<
•
J-ankarsko osiguranje je termin koji opisuje merdžere akvizicije joint venture ili tržišne alijanse izme*u banaka i osiguravajućih kompanija.<
•
J-ankarsko osiguranje je korak u formiranju finansijskih supermarketa, gdje jedna institucija servisira sve finansijske potrebe svoji klijenata.< =
Ra*lo*i .ostojanja (ankarsko% osi%$ranja Kao osnovni razlozi ekspanzije bankarskog osiguranja navode se profit i konkurencija. Gaka konkurencija na bankarskom tržištu dovodi do smanjenja marži kamatnih stopa što dalje izazva porast marketinških i administrativnih troškova te smanjenja profitnih marži za tradicionalne bankarske proizvode. )ve navedeno znatno uslovljava potrebu za iznalaženjem novih bankarskih proizvoda u cilju povećanja produktivnosti i profitabilnosti. )a druge strane noviji trendovi u bankarstvu stvaraju značajne promjene klijentovih preferencija u smislu smanjenja učešća klasične štednje i depozita kao tradicionalnih izvora potencijala i profitabilnosti banaka. $sim toga većina današnjih klijenata ima otvorene račune u više banaka čime se smanjuje lojalnost i vezivanje klijenta za samo jednu banku. U tom kontekstu banke vide šansu u kreiranju i plasiranju novih finansijskih proizvoda i usluga kao što je bankarsko osiguranje. Koristi bankarskog osiguranja za banke su% #.
povećanje prihoda u formi provizija iTili profita iz poslovanja
&.
smanjenje visokih operativnih fiksnih troškova mreže filijala
7.
povećanje produktivnosti zaposlenih
9.
stvaranje dodatnog i stabilnog izvor prihoda
?.
diverzifikacija rizika !u kontekstu da se banke više ne moraju oslanjati na razlike izme*u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa kao glavnog izvora prihoda"
=.
povećanje stepena lojalnosti kupaca. =
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?. str.7#D
, #9 ,
Koristi bankarskog osiguranja za osiguravajuće kompanije su% #.
povećanje broja aktivnih klijenata !kroz obuhvat klijenata banke"
&.
proširenje palate proizvoda osigurnja koje nude 7. veze sa bankom omogućavaju osiguravajućim kompanijama da do*u do dodatnog kapitala pod relativno povoljnijim uslovima 9. razvoj novih finansijskih proizvoda za osiguravajuće kompanije je mnogo efikasnije ako to radi sa bankom partnerom. Koristi za klijente banke i osiguravajućih kompanija ogledaju se u ponudi usluga tipa Jsve u jednom< uz uštedu vremena niže provizije i premije te mogućnost dobivanja kompleksnih i opširnih informacija na jednom mjestu.
#odeli reali*a'ije (ankarsko% osi%$ranja 3ostoji više načina realizacije bankarskog osiguranja ali u praksi su zastupljena četiri osnovna modela. 3rema prvom modelu koji se naziva distribucioni aranžman distribucioni kanal jednog partnera dobija pristup bazi podataka drugog partnera. $vo je najjednostavnija forma bankarskog osiguranja nije potrebna dublja saradnja niti veća investiranja. U ovom modelu banka snabdijeva osiguravajuću kompaniju s kojom ima prijateljske TpartnerskeT veze tzv. Jvrućim tragovima< iz njene baze klijenata te se na taj način generira vrlo atraktivan profitabilan prihoh za oba partnera. $va forma aranžmana često može ostati neiskorištena ako partneri ne sara*uju dovoljno u razmjeni podataka. 3ostoji i distribucioni aranžman po kome banka postaje ovlašteni zastupnik osiguravajuće kompanije za plasman njenih proizvoda osiguranja. @i proizvodi osiguranja moraju imati status Jmarke< i to su obično standardizirani proizvodi. $vaj vid aranžmana može biti vrlo profitabilan jer zahtjeva vrlo male investicije. :rugi model bankarskog osiguranja je strateška alijansa i predstavlja viši nivo poslovne integracije uz koordinaciju upravljanja zajednički razvoj proizvoda i moguće dijeljenje baze podataka. $vaj model zahtjeva male investicije u informacione tehnologije i prodajno osoblje. @reći model bankarskog osiguranja je joint venture !ajedni"ko ulaganje#$ $vaj model podrazumijeva zajedničko vlasništvo nad proizvodima i klijentima !bazama podataka" i zahtjeva dugoročnu blisku saradnju i značajna investiciona ulaganja. 4ože se postići , #? ,
korporativnim stvaranjem nove osiguravajuće kompanije !od strane već postojeće banke ili osiguravajuće kompanije". $vaj model se može prikazati i kroz zajedničko učešće u akcijskom kapitalu i upravljanju banke i osiguravajuće kompanije ( tzv. cross shareholdings$ +a ovaj način se povezuju poslovne aktivnosti i usluge banaka i osiguravajućih kompanija uz očuvanje znatnog stepena njihove samostalnosti. Ietvrti model je stvaranje grupe kompanija za pružanje finansijskih usluga ( tzv. financial kupovinom postojeće banke ! u većinskom dijelu ili u cjelini" od strane osiguravajuće kompanije ili osnivanjem nove banke od strane osiguravajuće komapnije. $vaj
services group
model podrazumijeva i obrnutu mogućnost kupovine iTili osnivanja. $perativni sistemi ovakvih grupa su u cijelosti integrisani pružajući cjelovitu finansijsku uslugu. 3ored gore navedenih osnovnih modela za realizaciju bankarskog osiguranja postoje još neki prisutni u praksi. Gedan od njih je model na bazi holding kompanije ( finansijska institucija organizovana kao holding kompanija ima u vlasništvu nekoliko kompanija !osiguravajuća kompanija finansijska kompanija banka brokerska kuća" koje predstavljaju *avisna
.red$*e0a1 ali su autonomna u opsluživanju svojih !tradicionalnih" tržišnih segmenata. $vaj model karakteriše mali stepen integracije i mogućnost disperzije rizika. Ezbor odgovarajućeg modela banakrskog osiguranja u velikoj mjeri zavisi od regulatornog i kulturološkog okruženja zemlje domaćina. @ako npr. model distributivnog aranžmana je pogodniji za jednostavne tradicionalne prozivode osiguranja. 4ješoviti bankarsko, osiguravajući proizvodi se uglavnom servisiraju putem modela većeg stepena integracije. 3rimjer% -ankoosiguranje , partnerstva ,
1llianz , ;agrebačka banka
,
Unia , 'aiffeisen banka
,
5enerali , 3-; Estarska kreditna 4e*imurska i 3odravska banka
,
K)$ , $@3 banka i Brste banka
,
4erkur , nema
,
1gram !Buroherc Gadransko )unce i 1gram life" , nema
,
6roatia osiguranje , nema
,
Brste )parkassen , Brste banka
,
5raOe , NApo 5roup
,
$siguranje ;agreb , nema/
!ttp66DDD.poslovni.!r6##7.aspE / http--.poslovni.hr-3#3+.asp/
, #= ,
Pro*ivodi koji se .lasiraj$ .$te& (ankarsko% osi%$ranja 3roizvodi koji se mogu plasirati putem bankarskog osiguranja su% #. svi proizvodi životnog osiguranja &. osiguranje kredita u slučaju smrti zajmoprimca !osiguranika" 7. jednostavni standardizovani proizvodi osiguranja autoodgovornosti osiguranje domaćinstava
(
osiguranje
od
9. osiguranja povezana sa ulaganjima u investicione fondove ?. osiguranje od nesretnog slučaja ili bolesti =. osiguranje prihoda /. osiguranje troškova liječenja . dobrovoljno penziono osiguranje D. osiguranje kreditnih kartica.
Pro(le&i koji se javljaj$ kod (ankarsko% osi%$ranja 3roblemi kod bankarskog osiguranja se mogu da se javiti iz više razloga. -anke su uglavnom tradicionalno usmjerene organizacije koje pokreće tražnja ( demend driven organi!ation sa reaktivnom prodajnom filozofijom. ) druge strane osiguravajuće kompanije su organizacije sa agresivnom prodajnom filozofijom i to su tzv. nedded driven organi!ation tj. pokreću se prema potrebama klijenata. Konkretni problemi se mogu javiti pri lošem upravljanju ljudskim resursima što se ogleda kroz nedostatak osjećaja prodaje proizvoda osiguranja od strane bankarskog službenika nedovoljna integrisanost marketinških planova slaba povezanost prodajnih kanala interesni sukobi bankarskih službenika i prodavaca osiguranja i sl.
, #/ ,
2, KNKURENCIJA I KNCENTRACIJA U )ANKAR!T"U Konk$ren'ija ;a svaku tržišnu privredu konkurencija nesumnjivo ima pozitivne efekte. @a efikasnost se prije svega ogleda u eliminisanju neefikasnih ili manje efikasnih banaka sa tržišta. Konkurencija čini bankarsko tržište efikasnijim. +ajčešći oblik konkurencije u bankarstvu je cjenovna konkurencija. 6jenovna konkurencija podrazumijeva tržišno formiranje aktivnih i pasivnih kamatnih stopa provizija i kvaliteta usluga općenito. $vaj vid konkurencije u bankarstvu može ugroziti efikasnost i profitabilnost poslovanja banaka iz razloga što banke u stalnoj konkurencijskoj borbi prekomjerno podižu pasivne kamatne stope na depozite svojih komitenata što na drugoj strani može izazvati i rast aktivnih kamatnih stopa koje u krajnjoj instanci dovode do pada profitabilnosti likvidnosti i smanjuju kreditnu sposobnost u bankarskom sistemu. Ez tog razloga često 6entralne banke moraju intervenisati u smislu postavljanja gornje aktivne i pasivne kamatne stope kako bi se spriječile monopolske pozicije banaka. Estovremeno jačajući finansijsku moć privrede i stanovništva ograničava se cjenovna konkurencija banaka. Konkurencija u bankama se nastoji izraziti i kroz poboljšanje bankarskih usluga općenito bolje odnose sa komitentima bolji menadžment kvalitetnije plasmane te efikasnije upravljanje sredstvima banke. Konkurencija u bankarstvu često je nelojalna. +elojalnost se ogleda kroz različite kamatne politike banaka uslove deponovanja sredstava kod banaka te rokove i uslove kreditiranja svojih komitenata. U praksi se često susrećemo sa konkurencijom izme*u bankarskog sektora i nebankarskih institucija. $vaj vid konkurencije se očituje kroz sve češći trend da nebankarske institucije sve više obavljaju klasične bankarske poslove. Konkurencija u bankarstvu direktno utječe i na proces koncentracije u smislu da veće efikasnije banke preuzimaju manje i stvaraju širu ponudu svojih finansijskih usluga.
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?. str.7&7
, # ,
Kon'entra'ija 3ojam koncentracije jedan je od osnovnih elemenata pri analizi konkurentnosti efikasnost i stabilnost cjelokupnoga finansijskog sistema. U teoriji postoje dva oprečna pristupa kad je riječ o povezanosti koncentracije poslovnih banaka i razvijenosti finansijskog sistema. 3rema jednom pristupu veća koncentracija povećava tržišnu moć u odre*ivanju cijena što omogućava rast ekstra profita banaka. 3rema drugom pristupu odre*eni stepen monopolske moći u bankarstvu prirodan je i koristan. Viša razina koncentracije podrazumijeva da su na tržištu prisutne veće banke koje primjenjujući ekonomiju obima te služeći se djelotvornijom organizacijom i menadžmentom nude širi spektar proizvoda i usluga. D
Iesto važan aspekt proučavanja koncentracije banaka svakako je i njezin utjecaj na stabilnost bankarskog sistema odnosno mogućnost pojavljivanja bankarskih kriza. +eka istraživanja govore da povećana koncentracija u bankarskoj industriji smanjuje nestabilnost odnosno veća koncentracija u bankarskoj industriji povezana je sa manjom vjerojatnoćom da će izbiti bankarske krize.
D
0"or jubaj, 0ndeksi koncentracije bankarsko" sektora u rvatskoj, rvatska arodna 4anka, 2''#, str. 2
, #D ,
Koncentracija u bankarstvu se odvija kroz proces preuzimanja spajanja i pripajanja banaka u cilju stvaranja velikih finansijsko,uslužnih institucija koje će nastojati djelovati globalno. Koncentracija doprinosi stvaranju boljih finansijskih inovacija bržem razvoju tehnološke infrastrukture te realizaciji većih finansijskih projekata.
Ti.ovi (ankarski3 kon'entra'ija %u!ije
!merdžeri ili pripajanje" predstavljaju vlasničku integraciju dvije ili više bankarskih
institucija približno jednake veličine. :rugim riječima radi se o spajanju dvije ili više banaka u novi privredni subjekt koji započinje samostalno poslovanje. 3roces fuzija zasnovan je na dobrovoljnoj osnovi a osnovni cilj je poboljšanje performansi poslovanja u smislu većeg obima poslovanja proširenja pristupa na druga tržišta te proširenja asortimana finansijskih usluga. )a aspekta finansiranja postoje dva tipa merdžera% #.
4B':WB' KU3$VE+B ( javlja se kada jedna kompanija kupi drugu !1Q-S1" &. K$+)$LE:16E$+E 4B':WB' ( formira se nova kompanija od postojećih koja funkcioniše kao samostalni subjekt !1Q-S6" )a aspekta poslovne strukture razlikujemo%
#.
Norizontalni merdžer
&.
Vertikalni merdžer
7.
Konglomeratski merdžer. Akvi!icije predstavljaju kupovinu vlasništva !dionica" u drugoj kompaniji i
stjecanje manje ili veće kontrole nad njom. :rugim riječima a kvi!icije ac&uisitions# su poslovne transakcije kada jača kompanija vlasnički preuzima !kupuje" slabiju kompaniju čime slabija kompanija prestaje da postoji kao pravni subjekt. 1kcionari te kompanije su isplaćeni od strane akcionara kompanije koja vrši preuzimanje.#0 1kvizicije mogu biti prijateljske !poslovni proces kada su dvije kompanije saglasne da se integracija izvrši" i neprijateljske !slučaj kada se odbor direktora ili jedna skupina dioničara ne slažu da njihova kompanija bude meta većoj kompaniji". 3reuzimanje odnosno akvizicija se može realizovati i kroz proces dokapitalizacije a krajnji cilj može biti nastavak poslovne aktivnosti subjekta koji je preuzet ili njegova prodaja.
#0
5ilutin 6irovi7, 8&uzija i akvizicija9, ovi :ad, 2'', str. 1$
, &0 ,
'ankarske grupe
nastaju kao rezultat spajanja i pripajanja banaka i imaju koncept univerzalne
banke sa razvijenom mrežom filijala korporativnim banakrstvom investicionim bankarstvom trezor te kompanija za osiguranje. -ankarske grupe često predstavljaju finansijske supermarkete
u kojima klijenti mogu dobiti širok spektar različitih usluga od otvaranja
transakcijskih računa čuvanja depozita korištenja usluga kreditiranja investicionih usluga usluga osiguranja pa sve do dobivanja kvalitetnih i korisnih savjeta. %inansijski konglomerat je
bilo koja grupa pod zajedničkom kontrolom čija se isključiva ili predominantna aktivnost sastoji u pružanju značajnog obima usluga u najmanje dva finansijska sektora !bankarstvo osiguranje trgovina hartijama od vrijednosti".## 'ankarski kon!orcijum je
specifičan oblik bankarskog povezivanja koji može biti osnovan trajno ili prema dužini trajanja konkretnog posla. 4ogu biti organizovani kao konzorcijumi banaka iste zemlje ili različitih zemalja.
Indeksi kon'entra'ije (ankarsko% sektora $snovu teorijskog objašnjenja indeksa koncentracije u bankarskom sektoru čini pregled nekoliko najznačajnijih pokazatelja !indeksa". +avest ćemo neke od njih. predstavlja pokazatelj udjela Jk< najvećih banaka u ukupnoj bankarskoj industriji. $vaj indeks je najjednostavniji i najčešće korišten u praksi. Ezražava se općom formulom% (oncentracijski omjer
k( broj banaka čiji udio se izračunava od ukupnog broja banaka s ( udio i,te banke )erfindahl*)irschmanov indeks je
najpoznatiji indeks bankarske koncentracije i često služi kao polazište u definisanju drugih indeksa koncentracije. 3rimjena ovog indeksa u praksi je vrlo česta a isti predstavlja sumu kvadrata udjela banaka na tržištu%
##
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?. str.770
, &# ,
n ( ukupan broj banaka NNE pruža bolju informaciju nego koncentracijski omjer budući da u izračun uključuje sve banke. su vrlo slični po svojoj formi i pri izračunavanju koncentracije naglašavaju važnost apsolutnog broja banka. $vi indeksi pretpostavljaju da je ulazak na tržište lagan ako na njemu posluje velik broj banaka dok je relativno teže ući na
)all*+idemanov i osenbluthov indeksi
tržište koje pokriva nekolicina najjačih . #&
Ezvor% Egor Ljubaj Endeksi koncentracije bankarskog sektora u Nrvatskoj N+- &00?
#&
0"or jubaj, 0ndeksi koncentracije bankarsko" sektora u rvatskoj, rvatska arodna 4anka, 2''#, str. *
, && ,
?. )ANKAR!KE KRIZE1 !ANACIJA )ANAKA I ZA4TITA
KLIJENATA :anašnji ekonomski odnosi u bilo kojem dijelu svijeta su nezamislivi bez komercijalnih banaka. 'azvoj savremenog bankarstva je doveo do situacije da skoro nema privrednog subjekta ili pojedinca koji danas nema kontakt sa bankom. Uloga kredita u bankarskim transakcijama je izuzetno važna jer oni čine da se proces reporodukcije odvija neometano te je danas skoro nezamislivo poslovanje subjekata bez korištenja kredita. 1ko bi banke prestale sa pozajmljivanjem sredstava i prihvaćanjem pratećeg rizika ostatak ekonomije do kraja troši svoje rezerve cijene nekretnina i vrijednosica padaju redovi nezaposlenih se produljuju a intenzitet i vrijednost poslovnih aktivnosti se smanjuje. X Jednostavno se nameće zaključak da zdrave banke i zdrava ekonomija idu zajedno.˝ )a sadašnjeg aspekta možemo konstatirati da je bankarstvo djelatnost u promjenama$ Umjesto da bude nešto odre*eno ova dinamična djelatnost se kontinuirano mijenja , nudeći nove usluge prihvaćajući nove tehnologije koje se mijenjaju brže nego što većina nas može razumijeti. -anke se suočavaju s novom količinom pravila jer država sve više sura*uje u reguliranju i superviziji banaka. +a snagu stupa i jedan novi val ( val konsolidacije - ulazak gigantskih banaka kroz megapripajanja. 3ored slučajeva da Xveliki kupuju maleX danas smo suočeni i sa činjenicom da Xveliki kupuju velikeX !npr. italijanske grupacije kupuju velike njemačke grupacije što je do prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo". +a osnovu iznesene konstatacije sa sigurnošću možemo utvrditi da je jedan od glavnih trendova kako u razvijenim tako i u tržištima u nastajanju proces reformi u banakarskom sektoru. U osamdesetim i devedesetim godinama broj bankarskih kriza drastično se povećao u odnosi na prethodni period a ovo povećanje nesolventnosti banaka je direktno povezano sa procesom deregulacije i globalizacije finansijskog sektora. ) tim u vezi dominantna savremena teorija koja objašnjava bankarske krize je teorija koja ukazuje da u kontekstu povećanja tržišne neizvesnosti i nestabilnosti dolazi do pogrešne selekcije kreditnih zahtjeva odnosno pogrešne selekcija rizika i do povećanja moralnog hazarda. Dakle1 &oralni 3a*ard
je o.0enito situacija u kojoj se osigurani pojedinci nedovoljno čuvaju rizika kao što bi to morali kada ne bi bili osigurani. U ovom slucaju su banke te koje pribjegavaju moralnom hazardu jer ne procjenjuju rizike u omjeru u kojem trebaju.
, &7 ,
) druge strane kapital ima strateški značaj za razvoj i funkcionisanje banaka i predstavlja jedan od osnovnih kriterijuma za rangiranje i procjenu kvaliteta bilansa. U razvijenim zemljama kapital ima dvije osnovne funkcije% da banci obezbijedi stabilnost u poslovanju i da vlasniku donese prihod kroz isplatu dividendi ili kroz aprecijaciju dionica na sekundarnom tržištu. Kriza pojedinih banaka kao i kada je slučaj sa kompanijama je nešto što se ne može izbjeći niti spriječiti u tržišnoj privredi. 4e*utim ako kriza pogodi veliku domaću banku veliki su izgledi da će u krizu biti uvučene i druge banke koje su inače solventne što uglavnom nije slučaj kada se javlja kriza u maloj banci. 'azlog za to je što su finansijske institucije po prirodi svog poslovanja mnogo više izložene krizi poverenja. $vo može da eskalira u sistemsku bankarsku krizu tj. krizu povjerenja u cjelokupan bankarski sistem što potencijalno može da rezultira Jjurišom na banke< gde deponenti nastoje da što pre povuku svoje depozite a banke ne mogu da odgovore na njihove zahteve zato što im je dobar deo sredstava blokiran u plasmanima !kreditima" koji se ne mogu odmah naplatiti što sve na kraju dovodi do bankrotstva banke. $vaj Jjuriš< ne mora biti poput stampeda već može biti Jtihi juriš< u vidu stalnog i postepenog povlačenja sredstava deponenata ali i odsustva novih depozita zato što klijenti sumnjaju u kredibilitet banke gde je krajnji efekat po banku isti. )jetimo se samo perioda oktobar &00. godine do marta &00D. godine godine na području -osne E Nercegovine kada je doslovno nastala panika me*u deponentima. 3ovjerenje u bankarski sektor je bilo ozbiljno uzdrmano te se logićno desilo veliko povlačenje depozita koje su neke banke itekako osjetile i bile svjesne rizika te mogućeg kranjeg ishoda panike. -anke i druge relevantne institucije su se medijski oglašavale da nema potreba za panikom njihovih cijenjenih klijenata da su njihovi depoziti sigurni. 1gencija za osiguranje depozita je povećala osiguranu sumu depozita a sve u cilju smanjenja panike u konačnici vraćanja izgubljenog povjerenja u bankarski sektor na čijem kamenu temeljcu posluje svaka banka. )vaka misija banke zasigurno ima involvirano Josigurati povjerenje u banku..< Jizgraditi odnos povjerenja...< jer postulat uspješnog poslovanja jeste povjerenje u banku. @radicionalno u trenutku izbijanja krize u bankarskom sektoru najveća opasnost prijeti od brze eskalacije nelikvidnosti i nesolventnosti koja dovodi do raspada sistema platnog prometa i onemogućavanja funkcionisanja cijele privrede. -ez sumnje da propast jedne banke navodi ulagače da još jednom procjene ekonomsku snagu i pouzdanost u banke u koje su uložili svoja sredstva. Ukoliko nemaju puno poverenje u hitnu i efikasnu zaštitu depozita može ih zahvatiti panika koja se lako vidi kao juriš na druge banke koje u suštini nemaju probleme u , &9 ,
solventnosti. solventnos ti. Ukol Ukoliko iko izos izostane tane snaž snažna na podrš podrška ka likvi likvidnos dnosti ti bankaTbanke možda neće biti u stanju da blagovremeno oslobodi svoja plasirana sredstva da bi ih iskoristili za zaštitu od nadolazećeg sloma. ;bog potencijalnih razmjera bankarske krize na cijeli finansijski sistem zemlje generalno je usvojeno mada nepisano pravilo da velike banke ne mogu biti likvidirane !to ! to big to fail" f ail" već ili sanirane ili vlasnički i poslovno prestrukturirane što potencijalno ima negativni efekat jer može da pojača moralni hazard tih banaka koje se oslanaju na to da će u svakom slučaju dobiti finansijsku pomoć i opstati. )jetimo se velikog američkog ponosa investicijske banke JLehman -rothers< koja je nakon niza kriza sanacije od strane 2B:,a doživjela krah u oktobru &00.godine. @ek @ek kada je odlučeno da joj se ovaj put neće Jpritrčati u pomoć< velika investicijska banka koja je poslovala širom svijeta sa preko &0.000 uposlenika je propala. 4ože se postaviti pitanje moralnog hazarda te odnosa banke JLehman brothers< prema riziku te načinu poslovanja. 3ostoje stavovi da banke koje kombinuju komercijalno sa investicionim bankarstvom su generalno manje osjetljivije na bankarske krize naspram banaka koje su ograničile svoj poslovanje na komercijalno bankarstvo. )ve ovo može biti tema za raspravu sa argumentima za i protiv postavljene teze. )matra se da je zadatak , preventivna kontrola svega navedenog na centralnoj banci kao krovnoj instituciji te agenciji za osiguranje od depozita preko agencije za bankarstvo. :akle sve one institucije koje mogu biti relevantne u sprječavanju eventualno sanaciji nekih uzroka koji mogu izazvati krizu. :ržav :ržavna na interv intervenc encija ija je krajnj krajnjii instrum instrument ent u sluča slučaju ju dub duboki okihh finans finansijs ijskih kih potešk poteškoća oća u bankarskom sektoru. sektoru. Kao način prevazilaženja bankarskih kriza u razvijenim zemljama uglavnom se afirmisao pristup u okviru koga velike i finansijski jake banke vlasnički preuzimaju banke koje su zapale u probleme s obzirom na to da imaju finansijske mogućnosti da apsorbuju Jloše zajmove< banaka koje su zapale u krizu. Ukoliko su ovi Jloši zajmovi< suviše veliki cijeli ili dio tereta obično preuzima na sebe država preko svoje specijalizovane finansijske institucije !agencije" za sanaciju banaka. $vo uključuje i dokapitalizaciju banaka putem državnog kapi ka pita tala la po pošt štoo po post stoj ojeć ećii ka kapi pita tall ba bana naka ka ni nije je do dovo volj ljan an da po pokr krije ije gu gubi bitk tkee ba bank nke e il ilii odobravanje nekog vida sanacionog kredita pod povoljnim uslovima. )ve ovo ne isključuje likvidaciju banke ukoliko se oceni da se ona ne može sanirati bez velikih ulaganja koja prevazilaze očekivane očekivane koristi od Jozdravljenja< Jozdravljenja< banke banke ili ukoliko se oceni oceni da su mali izgledi izgledi , &? ,
da banka može čak i uz ova dodatna ulaganja da uspešno samostalno posluje. )vaki program sanacije revitalizacije i restrukturiranja banaka po pravilu treba da po*e od identifikovanja finansijskog stanja u poslovnom bankarstvu od utvr*ivanja gubitaka dubioza i fiktive u bilansima i od poželjnog ili potrebnog ili mogućeg pokrivanja ili otpisivanja dubioza i gubitaka. U sanacionom procesu najprije treba pristupiti poboljšanju kapitalne snage banke a potom i politici promjene komitentske strukture i restrukturiranja plasmana. Eza toga dolazi ofanzivna strategija jačanja depozitnog potencijala razvoj novih poslova !bankarskih proizvoda i usluga" usluga" i racionalno usmeravanje usmeravanje prihoda i rezervi rezervi banke. U toku rasta depozita na novim osnovama treba prestati sa kreditiranjem loših dužnika i otvoriti ubrzani proces naplate potraživanja. )ve dok se ne osigura jaka i zdrava kamatonosna aktiva dovoljno velika za pokriće potencijalnih gubitaka banku treba tretirati da je u procesu sanacije. +akon toga banka treba da pre*e na novu fazu profitabilnog usmeravanja plasmana i novi princip upravljanja troškovima u potpuno novoj strategiji rasta i razvoja banke. 3roces sanacije treba okončati rigoroznim čišćenjem aktive i pasive od sumnjivih i spornih potraživanja loših i nekvalitetnih plasmana i uopšte kontaminirane aktive uz izmenu strukture sredstava u pasivi banke. Enače sanacija bankarskog sistema može biti #7% , linearna ,
pojedinačna
,
kombin kom binaci acija ja lin linear earne ne i poj pojed edina inačne čne san sanaci acije. je.
Linearna sanacija ima sistemski karakter i odnosi se na sve banke koje se uklapaju u pojedine mere koje se u datim uslovima sprovode. 3roces pojedinačne sanacije banke traje &,7 godine u stabilnim uslovima privre*ivanja i obično uključuje nova ulaganja u fondove banke otpis u celosti celos ti ili delim delimično ično potra potraživa živanja nja prem premaa banc bancii preu preuziman zimanje je !ili kupo kupovina vina"" pote potencija ncijalnih lnih gubitaka zajedno sa odgovarajućim delom obaveza od strane državne agencije za sanaciju kao i odobravanje kredita banci za revitalizaciju poslovanja. Uzmimo za primjer načina sanacije bankarskog sektora zemalja u tranziciji.
#7
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?.
, &= ,
Bfikasnost izvršenih reformi u bankarskom sektoru privreda u tranziciji mjeri se time da li su inherentne slabosti koje proizvode visok procenat nenaplativih zajmova otklonjene. Ukoliko se neposrednom kontrolom ustanovi da se kod tehnički nesolventnih banaka koje su već bile jedanput sanirane !najčešće kroz snažnu finansijsku infuziju iz budžeta" visok udio nenaplativih zajmova ponovo kumulirao to predstavlja jasan znak da neke od ključnih slabosti u bankarskom sektoru nisu otklonjene. @o @o mogu biti% nedostatak profitno orijentisanih vlasnika nezdrava struktura aktive i pasive pretjerano oslanjanje velikih banaka na centralnu banku kao izvor trajne likvidnosne podrške nedostatak odgovornosti menadžmenta banaka odstustvo interne kontrole. )lijedi uporedna analiza dva moguća pristupa restruktuiranju bankarskog sektora u zemljama u tranziciji , centralizovanog i decentralizovanog. decentralizovanog.
A5 Centrali*ovani .rist$. restr$kt$iranja i sana'ije (ankarsko% sektora $vaj pristup implicira da državni entitet u cjelini ili najvećim dijelom preuzima nenaplative zajmove iz bilansa banaka. @e zajmove supstituiše aktivom koja donosi kamatu najčešće dugoro dug oročni čnim m držav državnim nim obv obvezn eznica icama. ma. $va tehnik tehnikaa čišćen čišćenja ja bilans bilansaa se najče najčešć šćee naziva naziva i YYrješenja količineYY !stock solutions". :ruga dva YYrješenja količineYY su% dokapitalizacija od strane privatnog i javnog sektora i likvidacija. Iišćenjem bilansa država postaje njihov najveći akcionar. 6ilj države nije sticanje akcija na permanentnoj osnovi već njihova prodaja na tržištu kapitala. Eskustva zemalja u tranziciji koje su u prošlosti primjenjivale centralizovani pristup u rješavanju problema nenaplativih zajmova ukazuju da ustanovljeni entiteti od strane države !agencija" teško mogu biti supstitut za komercijalne banke.
)5 De'entrali*ovani .rist$. restr$kt$iranja i sana'ije (ankarsko% sektora :ecent :ecentral ralizo izovan vanii pristu pristupp restru restruktu ktuira iranja nja i sanaci sanacije je ban bankar karsko skogg sekto sektora ra implic implicira ira da se nenaplativi zajmovi zadržavaju u bilansima banaka koje su u režimu sanacije i da je njihova naplata obaveza tih banaka. #9 3rimjennjivanje ovoga pristupa u praksi omogučava uzimanje u razmatranje posebnih karakteristika koje su evidentirane na relaciji banka ( kompanija dužnik što olakšava restruktuiranje preduzeća dužnika.
#9
Zor*e Zukić .entralna banka i finansijski sistem !drugo izmjenjeno i prošireno izdanje" Litopapir Iačak &00=. str. 779
$snovne implikacije primjene decentraliziranog pristupa su #?% #. uspješno rekonstruiranje i konsolidacija banaka podrazumjeva primjenu kombinacije modela reforme bankarskog sektora &. decentralizirani pristup locira odgovornost za tretman nenaplativih zajmova na same banke kod kojih su nastali 7.
uključivanje implicitno paralelno odvijanje procesa restruktuiranja banaka i kompanija 9. omogućava da se uspiješno okonča proces sanacije i konsolidacije banaka bez oslanjanja na resurse iz budžeta iTili veliku podršku od strane centralne banke posredstvom kredita za likvidnost ?. nema smetnji da se unutar banaka izoluju slučajevi velikih javnih ili državnih kompanija dužnika čije restruktuiranje je veoma složeno u kontekstu zaposlenih veoma delikatno sa društvene i političke tačke gledišta. =. da bi se izvršila uspješna rekonstrukcija i konsolidacija banaka nije moguće svoje djelovanje bazirati na samo jednom metodu !centraliziranom ili decentraliziranom" već praksa zahtijeva kombinaciju ova dva metoda. 4e*utim blaga prednost u tom zajedničkom djelovanju treba ustupiti decentraliziranom pristupu koji odgovornost za tretman ne naplativih zajmova locira isključivo na same banke. @o u pravilu znači da banke kao najvažnije finansijske institucije trebaju da uspostave jasne standarde politike mehanizme i alate za donošenje kreditnih odluka..
4e*utim da bi osigurali realizaciju svih pogodnosti neophodno je da postoji potpuni poticaj i visoka motiviranost zaposlenika odjeljenja za upravljanje lošim kreditima da postignu što je moguće veći procenat naplate problematičnih kredita. U slučaju da se ne obezbijedi odgovarajući stimulansi za adekvatno upravljanje kreditnim rizikom postoji opasnost da decentralizovani pristup restruktuiranju i sanaciji banaka postane skuplji za porezne obveznike uslijed rastućeg prisustva mita izme*u zaposlenika u odjeljenju i menadžera u kompanijama dužnicima koje nudeći proviziju zaposlenicima koji su odgovorni za sprovo*enje restruktuiranja datog zajma žele da postignu otpis duga #00C. )labost ovoga pristupa može da postane još istaknutija ako postoji visoka stopa tolerancije za lošu naplatu problematičnih kredita od strane odjeljenja za upravljanje lošim kreditima #?
Zor*e Zukić .entralna banka i finansijski sistem !drugo izmjenjeno i prošireno izdanje" Litopapir Iačak &00=. str. 779,79&
, & ,
banaka kroz neizvršavanje kaznenih mjera prema bankama i njihovom menadžmentu ako nisu ispunili specificirani kriterijum izvršenja ( propisani nivo koeficijenta adekvatnosti kapitala !61'". $vo podstiče moralni hazard na kreditnom tržištu usljed vjerovanja banaka da će nenaplativi zajmovi u krajnjoj istanci biti prenijeti na državnu instituciju. 3renos nenaplativih kredita iz bilansa banaka u bilans državnog entiteta onogućava odre*enim lobističkim grupama da lakše vrše pritisak da se izvrši generalni otpis dugova kompanija iz odre*enih sektora. U pogledu reakcija me*unarodnih finansijskih institucija karakteristično je da 442 !4e*unarodni monetarni fond" eksplicitno istakao sljedeće kriterijume kod izbora instrumenata u implementaciji programa restruktuiranja banaka% efikasnost u pogledu troškova8
• •
jedinstvenost u primjeni8
•
jednaka distribucija gubitaka u bankama sa minimiziranjem tereta javnog sektora8 •
promovisanje dobrog upravljanja !podsticaj za kreiranje odgovornih vlasnika i zdravog menadžmenta" koje po sebi treba da otkloni moralni hazard8 konzistentnost sa neinflatornom makroekonomskom politikom. #=
•
@ermin reforma označava bilo koji vid promjene preobražaja ili izmjene u bankarskom sektoru. )ve te promjene mogu da imaju kako niz prednosti tako i niz nedostataka%
+,
Problem moralnog hazarda% 3rimjena decentralizovanog pristupa zahtijeva postojanje
specijaliziranog odjeljenja za upravljanje nenaplativin zajmovima. ;aposlenici u ovom odjeljenju ne mogu biti službenici koji su odobravali kredite koji su nenaplativi a njihova primanja mogu biti uvečana za pripadajuće bonuse u formi unaprijed datog procenta od naplaćenih dugova. +a taj način se izbjegavaju raznovrsne malverzacije na relaciji direktor kompanije dužnika i zaposlenih u tom odjeljenju u pogledu otpisa duga uz primanje dogovorene naknade u kešu koja je predmet podjele izme*u učesnika transakcije.
6,
:omaće se banke ne mogu uvijek nositi sa stranom konkurenijom pa su prisiljene napustiti tržište bilo pripajanjem nekoj banci bilo propadanjem banke. Eako to s ekonomskog stajališta može značiti zamjenu manje djelotvornih s više djelotvornim bankama što može uzrokovati i neke poremećaje !npr. nezaposlenost u odre*enim podrušjima" i probleme političke prirode !povečana strana kontrola". #=
Ezvor% I/% Annual eport #DD/
, &D ,
!.
Goš je jedna opasnost od ulaska stranih banaka% mogućnost da "romjene gos"odarskih uvjeta u matičnoj dr#avi strane banke djeluju negativno na bankovnu aktivnost na lokalnom tr#i$tu.
)trane se banke mogu odlučiti za povećanje kreditne aktivnosti usprkos
recesiji lokalnog gospodarstva i obratno. $pćenito gledajući proizvedeni učinak trebao bi izgladiti oscilacije u kreditiranju posebice ako skupina stranih banaka u odre*enoj državi dolazi iz me*usobno vrlo različitih zemalja. +o ako je većina stranih banaka iz jedne države ili skupine država koje imaju sinkronizirani poslovni ciklus tada država primatelj inozemnih izravnih ulaganja može uveliko osjetiti utjecaj recesije iz države ili država iz kojih potječe dotično inozemno izravno ulaganje. %.
)trane banke mogu utjecati i na smanjeno kreditiranje malih "oduzeća. $pćenito se vjeruje da veće banke smatraju unosnijim koncentrirati se na velike klijente i na klijente sa standardiziranim potrebama. ) obzirom da su strane banke obično velike i obično im nedostaju bliske veze s klijentima one nisu u najpovoljnijem položćaju što se tiče kreditiranja malih poduzeća. 4e*utim čak iako strane banke zanemaruju mala poduzeća !što nije sigurno daje tako" moguće je da se manje domaće banke koncentriraju na taj tržišni segment jer je to područje u kojem ostvaruju komparativne prednosti. +adalje ulaskom djelotvornih stranih banaka može doći do smanjenja tržišnih kamatnih stopa i zbog povećane efikasnosti i zbog pojačane konkurencije. +iže kamatne stope naravno povečavaju potražnju za kreditima što može neutralizirati smanjenu dostupnost kredita malim po duzećima. :rugim riječima na teoretskoj razini nije jasno da li se ulaskom stranih banaka zaista smanjuje cjelokupna dostupnost kredita malim poduzećima.
Uzevši sve navedne implikacije u pogledu sanacije bankarske krize možemo izvesti zaključak da postoje odre*eni modeli za saniranje postojećeg stanja ali sam uspjeh zavisi od mnoštva faktora. 6ilj svake sanacije jeste oporavak same banke koja je dospjela u nezavidan položaj nelikvidnosti i nesolventnosti a sa druge strane zaštita klijenata koji su ukazali povjerenje banci. 3roces sanacije treba okončati rigoroznim čišćenjem aktive i pasive od sumnjivih i spornih potraživanja loših i nekvalitetnih plasmana i uopšte kontaminirane aktive uz izmenu strukture sredstava u pasivi banke. $ba cilja sanacija banke i zaštita klijenata se moraju kumulativno ispuniti da bi proces sanacije bio uspješan.
, 70 ,
7, 3'B:U;B@+EIK$ -1+K1')@V$ 3reduzetničko bankarstvo predstavlja oblik angažovanja komercijalnih banaka kroz ulaganje u rizični kapital ( venture banking ili oblik učešća u vlasničkom kapitalu ( euitA participation.#/ Učešće može biti direktno i putem pružanja finansijske podrške kompaniji tzv. direct venture banking ili može biti indirektno kada banka investira sredstva u finansijskog posrednika koji onda učestvuje u vlasničkom kapitalu tzv. indirect venture banking. $vaj vid bankarske usluge počeo se razvijati sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka i ona uključuje čitav spektar investicijskih transakcija poput obezbje*enja početnog kapitala kapital za razvoj kapital usmjeren u investicije u inostranstvo itd. 3reduzetničko bankarstvo je u poslijednje vrijeme postalo adekvatna dopuna klasičnim bankarskim uslugama.
/. 5lobalizacija u bankarstvu U posljednjih tri desetljeća je evidentan snažan rast me*unarodnih finansijskih tokova. @o je bilo prvenstveno izazvano liberalizacijom i privatizacijom finansijskih tržišta.# 5lobalizacijom i razvojem tehnologije jednostavno su sve više nestajale nacionalne granice. +ajvažniji trendovi koji se mogu prepoznati su disintermedijacija razvoj sekjuritizacije finansijske inovacije i internacionalizacija. :akle postojao je trend da se pojavljivalo sve više internacionalnih banaka. +aravno osnovni motiv je bio sve veći prihod. 3rve velike me*unarodne banke se pojavljuju #D/0tih godina. @o su bile uglavnom banke iz )1:,a koje su bile prisutne na tržištima Bvrope Gužne 1merike i Gužne 1frike. @ako se broj banaka iz )1: koje su imale podružnice u raznim državama od #D/0. do #D0. godine povećao sa /D na #?D. #D nakon ove snažne ekspanzije prisutnost U) banaka na me*unardnom tržištu naglo slabi. 5lavni razlog toga je dužnička kriza tokom #D0tih godina. @okom #DD0tih godina sve više raste značaj Bvropskih banaka naroćito u )1:. @ako 0C ukupne aktive nerezidenata u )1: je u vlasništvu evropskih banaka. ;a razliku od toga japanske banke sve više gube na znaćaju u )1: E pogotovo u Bvropi. 4e*utim japanske banke su se
#/
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?. str.790 # :amir -ićanič i :anijel :elač 4e*unarodni finansijski menadžment #D
Noupt G.V. Enternational activities of U) banks and in U) banking markets
7#
više fokusirale na tržišta Kine i 'usije. Enaće se smatra da će ova tržišta u bliskoj budućnosti postati najzanimljivija. +ajčešći oblik izlaska banaka na me*unarodno tržište je spajanje ili preuzimanje. Ezuzetno je rijedak slučaj da banke iznova kreiraju svoje sopstvene mreže. 3otoji i značajna razlika izlaska banaka na razvijena tržišta i na tržišta zemalja u tranziciji. U razvijenim zemljama to je više prisutno kod investicionog bankarstva dok je u tranzicijskim zemljama suprotan slućaj. 5lavni razlog tome jeste što su tržišta u tim zemljama jako razvijena u komercijalnom bankarstvu i ono se smatra više XlokalnimX dok kod investicionog bankarstva banke dolaze zbog Xvelikih igračaX. $pćenito je najveći rast globalizacije u bankarstvu posljednjih godina prisutan u regiji centralne i istočne Bvrope. @ako recimo Unicredit banka kupovinom NV-,a postaje najveća bankarska grupacija u Bvropi !ne po aktivi ili kapitalu nego po mreži filijala". Upravo prisutnost na spomenutim tržištima je najviše pridonijela tome. $sim Unicredit banke na ovim prostorima posluju 'aiffeisen banka E+5 K-6 Brste bank Entesa itd. 3ogrešna je i percepcija da je veliki udio stranih banaka karakteristika samo nerazvijenih i zemalja u tranziciji. @ako recimo u Luksemburgu D9C je stranih banaka u Velikoj -ritaniji i Erskoj ?0C. @o su uglavnom banke iz )1:. Učešće banaka u stranom vlasništvu u bilansnoj sumi možemo vidjeti na sljedećoj slici.
, 7& ,
3risustvo stranih banaka na tržištu naravno ima svoje prednosti i nedostatke. 5lavne prednosti su% bolja upravljačka struktura i upravljanje rizicima knoO,hoO bolja kvalitetnija i jeftinija ponuda proizvoda razvoj bankarstva općenito itd. 5lavni nedostatak prisutnosti stranih banak jeste povečana me*uzavisnost privreda pojedinih zemalja što povečava značajno rizik. Enternacionalizacija omogućava finansijskom sektoru veća zaduženja na svjetskom tržištu. U vremenima krize to može predstavljati veliki problem pogotovo za nerazvijena tržišta. 3oseljedica toga može biti brže širenje šokova kroz finansijske sisteme što se odražava na cijene dionica i drugih oblika imovine. @ako vidimo danas da je tokom ove X)ubprime krizeX došlo do brzog širenja krize i općenito globalne panike. +a sljedećoj slici možemo da vidimo rang banaka prisutnih u -iN i Nrvatskoj u svjetskom poretku. 4ožemo primjetiti da su banke koje su kod nas prisutne sa izuzetkom Unicredit banke relativno mali igrači u svjetskom poretku.
, 77 ,
)ljedeća slika nam daje prikaz najvećih svjetskih banaka po kapitalu%
. $padanje tradicionalnog bankarstva U posljednje vrijeme sve je više prisutan trend opadanja tradicionalnog bankarstva. 3orastom efikasnosti finansijskih tržišta ali i razvojem tehnologije i sposobnosti klijenata da pronalaze druge naćine da dobijaju sredstva a ne samo putem kredita u bankama !npr. 3rodajom N$V" izgleda da tradicionalne banke sve manje postaju znaćajne kada je u pitanju efikasno funkcionisanje finansijskog sistema. &0 Bksperti smatraju da je osnovni razlog tog trenda u prevelikoj državnoj regulative bankarskog sektora. @e regulative konkurenti banaka do sada još nemaju bar ne u toj mjeri. 3ostoje znaćajne posljedice opadanja važnosti tradicionalnog bankrastva% slabljenje sposobnost 6entralne banke da vrši kontrolu novca u opticaju što utiće i na privredu općenito nanošenje štete malim klijentima !malim firmama i fizičkim licima" smanjenje mogućnosti pristupa bankarskim uslugama. -anke se protiv toga bore na razne načine ali prije svega nudeći nove usluge naplačivanjem večih provizija sklapanje poslova zajedničkog ulaganja sa nezavisnim kompanijama !uglavnom osiguravajućim društvima" itd. &0
Kapor 3redrag -ankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i me*unarodnim bankarstvom 4egatrend univerzitet prijenjenih nauka -eograd &00?.
, 79 ,
@ako se sve više razvija trend takozvanog univerzalnog bankarstva. 3rednosti univerzalnog bankarstva% #"
Bkonomija obima koja smanjuje troškove &" )posobnost da se zadže i privuku klijenti na bazi nu*enja širokog spektra finansijskih usluga
7"
Veća finansijska stabilnost 3rednosti specijalizovanog bankarstva%
#"
Veće iskustvo i prestižna reputacija
&"
Veća inovativnost u specijalizovanim bankarskim uslugama 7" )manjnje troškova pružanja pojedinih bankarskih usluga i efikasnost na bazi specijalizacije -ankarska specijalizacija izgleda da unapre*uje najveću moguću efikasnost u pružanju finansijskih usluga istovremeno ograničavajući finansijske rizike. )a drugre strane univerzalne banke mogu biti manje efikasne od onih specijalizovanih za pružanje odre*enih finansijskih usluga i stoga imaju viši nivo rizika. 1li ovaj argument se može preokrenuti protiv specijalizovanih banaka zato što one imaju veći rizik jer im prihodi nisu diversifikovani. )toga se ne može tvrditi da su univerzalne banke superiornije specijalizovanih banaka i obrnuto. )ve to zavisi od zaposlenih u banci umjeća sredstava kvaliteta menadžmenta itd. &# Konkurencije bankama uglavnom predstavljaju osiguravajuća društva i penzioni fondovi kao i investicioni fondovi kao i u manjoj mjeri lizing kuće i faktoring društva. Epak se pokazalo da su prognoze o slabljenju uticaja i snage banaka u korist drugih finansijskih institucija preuranjene. -anke se uspješno redefinirale i prilagodile novim uslovima poslovanja na me*unardnim tržištima.
&#
Gordi 6analis Universal -anking
, 7? ,
Kratki osvrt na Leasin% $ )iH Kao što se vidi na grafu sve veći Xdio kolačaX na tržištu otpada na lizing kuće. Lizing u -iN je u kontinuiranom rastu od dolaska prvih lizing kuća &009. godine. New Business Leasing kuća u BiH
€ o i M
#'''' '''''
3$+1'# 3#1*#'
3#'''' 3''''' 2#'''' 2'''''
23$%+# 1$#'2#
1#'''' 1'''''
#'''' ' 2''#
2''*
2''+
2''$
8, Privati*a'ija (anaka i kreditni ($& $ *e&lja&a $ tradi'iji U zemljama u tranziciju su gotovo sve banke privatizovane. :ominaciju na ovim tržištima imaju strane banke. 5lavni razlog buma je makroekonoske prirode. Kako vidimo na grafu ispod na primjeru -iN zemlje u tranziciji bilježe nadprosječan rast 5:3,a !stopa rasta u zemljama BU &,7C". @o privlaći strane banke jer postoji veliki prostor za dalji razvoj i samim time i veći prihod.
% n i
*.3';
+.'';
*.2';
*.'';
#.#';
#.$';
.3'; #.'';
3.#';
.''; 3.'';
3.'';
2.'';
2''3
2''
2''#
2''*
2''+
2''$
2''% )
Epak tu postoje i odre*ene opasnosti za zemlje u tranziciji. 4ožda je i najbola ilustracija tih opasnosti -iN. Karakteristike kreditnog buma% brža ekspanzija kredita stanovništva povečanje kreditiranja u stranim valutama dominacija preduzeća iz oblasti usluga povečano kreditiranje na srednji i dugi rok jako visoke kamate itd. Kako vidimo sve je upravo karakteristićno za tržište u -iN. -rzi rast kredita stanovništvu može da dovede do nekoliko makroekonomskih rizika ( inflacija skok cijena nekretnina viši uvoz i tako deficit tekućeg platnog bilansa ranjivost finansijskog sistema na iznenadne prestanke dotoka kapitala.
1','
$,%
$,'
*,12
*,' ,'
+,
3,$
2,' ','
2 ',* 2''3
',
2''
2''#
2''*
2''+
0n)lation =ate in ;
2''$
2''% )
+,+, !UPER"IZIJA 9 PJA#1 CILJE"I I PRINCIPI +,+,+, !$.ervi*ija 9 .oja& i 'iljevi )upervizija predstavlja nadzor nad poslovanjem finansijskog sistema !banaka 4K$ lizing društava" odnosno podrazumjeva monitoring kontrolu i poduzimanje odre*enih mjera u cilju prevencije i otklanjanja utvr*enih nepravilnosti. 6iljevi supervizije su%
sigurnost bankarskog sistema !propadanje jedne ili više banaka može negativno uticati na odliv depozita nepredvidivi domino,efekat lančano prenošenje signala nelikvidnosti i dr."8
uskla*enost poslovanja banke sa važećim propisima !ovo je jedan od bitnih preduslova za uspostavljanje zdravog bankarskog sistema i predstavlja jednu vrstu preventive da ne bi došlo do negativnih efekata"8 sprečavanje negativnih eksternalija u bankarskoj industriji !supervizija je upravo usmjerena na sprečavanju i ublažavanju ekonomskih i finansijskih šokova i minimiziranju svih prisutnih bankarskih rizika".
+aprijed navedeni ciljevi mogu se ostvariti putem pravovremene i učinkovite supervizije odnosno ranog otkrivanja problema u banci. 'azlozi provo*enja supervizije su%
sticanje povjerenja u banke8
obezbje*enje stabilnosti bankarskog sektora i zaštita deponenata i kreditora.
+,+,6, )a*elski ko&itet i )a*elski .rin'i.i e:ikasne s$.ervi*ije (anaka 5lobalizacijom i integracijom bankarstva i finansijskih tržišta razvijenih zemalja nastala je potreba za suradnjom i koordinacijom supervizorskih autoriteta raznih zemalja. U cilju uskla*ivanja i izgradnje jedinstvenih standarda supervizije #D/?. godine osnovan je )upervizorski komitet u -azelu tzv. -azelski komitet za bankarsku superviziju , -asel 6ommittee on -anking )upervision !u daljem tekstu% -azelski komitet". -azelski komitet je osnovan kao odbor tijela nadležnih za superviziju banaka od strane guvernera centralnih banaka 5rupe deset zemalja !5#0". :anas se sastoji od visokih predstavnika bankarskih nadzornih organa i centralnih banaka iz -elgije Kanade 2rancuske +jemačke Etalije Gapana Luksemburga Nolandije Fvedske Fvicarske Velike -ritanije U)1 a od &00#. godine i Fpanije. Esti se sastaje u -anci za me*unarodna poravnanja u -azelu ( -E) !-ank of Enternational )ettlements" gdje je njegov stalni )ekretarijat. -E) je banka u vlasništvu centralnih banaka i -azelski komitet koristi njene prostorije za me*unarodne sastanke finansijskih zvaničnika. -E) ne učestvuje u procesu utvr*ivanja politike -azelskog komiteta. 'azni materijali i studije izvodljivosti -azelskog komiteta daju smjernice za politiku koju regulatorne institucije u svakoj zemlji mogu da koriste. 4aterijali kao što su )porazum o kapitalu !-azel # i &" i $snovni principi za efikasnu superviziju banaka sačinjeni su od strane -azelskog komiteta s clijem da ga dosljedno primjenjuju supervizorske vlasti širom svijeta. Bfikasan sistem supervizije je onaj koji otkriva i identifikuje probleme prije nego što oni postanu opasnost za sigurnost i stabilnost banke i uzrok širenju panike u bankarskom sektoru. ;bog toga je ?
potrebno uvažavati $snovne principe za efikasnu superviziju banaka koje je #DD/. godine izdao -azelski komitet odnosno revidirani okvir iz oktobra &00=. godine. -azelski komitet je propisao &? principa koji su s obzirom na područja koja obuhvataju sumirani u slijedeće cjeline%
.iljevi, neovisnost, ovlasti, transparentnost i saradnja * princip 0 !supervizorsko tijelo mora
imati jasno odre*ene dužnosti i ciljeve treba da bude neovisno transparentno neophodna je pravna zaštita supervizora i dr."8
I!davanje odobrenja !a rad i struktura * principi od 1 do 2 !uspostavljanje kriterija za izdavanje
odobrenja za rad banaka davanja saglasnosti za značajno učešće ili kontrolni udio u banci razne akvizicije , spajanje pripajanje prekogranično poslovanje"8
!zahtjevi za minimum adekvatnosti kapitala kreditni rizik problematična aktiva rezervacije i rezerve ograničenja velikih izloženosti izloženost prema povezanim licima rizik države i rizik transfera tržišni rizik rizik likvidnosti operativni rizik kamatni rizik u bankarskoj knjizi unutrašnja kontrola i revizija zloupotreba finansijskih usluga"8
egulativa i !ahtjevi po pitanju ra!nih bankarskih ri!ika * principi od 3 do 04
/etode stalne supervi!ije banaka * principi od 05 do 10
direktni i indirektni nadzor izvještavanje supervizora"8
a"unovodstvo i objavljivanje * princip 11
računovodstvenim standardima"8
!supervizorski pristup i supervizorske tehnike (
!dokumentovanje bankarskih aktivnosti u skladu sa me*unarodnim
(orektivne mjere supervi!ora * princip 16 ovlasti supervizora da naloži korektivne mjere za poboljšanje stanja
u banci"8
(onsolidirana i prekograni"na supervi!ija banaka * principi 17 i 12 !supervizori treba da
sprovode nadzor grupe banaka na konsolodiranoj osnovi saradnja i razmjena informacija izme*u supervizora matične države i drugih zainteresovanih supervizora".
+,6,
A;ENCIJA 5 !NI"ANJE1 DJELATN!T I R;ANIZACIJA
+,6,+, !$.ervi*ija (anaka $ )iH )upervizija banaka u -iN je u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo%
1gencije za bankarstvo 2-iN i 1gencije za bankarstvo ').
Ilanstvo u BU podrazumjeva uspostavljanje jedinstvenog bankarskog tržišta koje vodi jedinstvenoj superviziji na državnom nivou što je elaborirano i u dokumentu Komisije Vijeća ministara Bvropske unije JEzvještaj o napretku -osne i Nercegovine u &00/. godini<. Uspostavljanje nadzora banaka na državnom nivou je jedan od kratkoročnih prioriteta koji su sadržani u dokumentu Komisije Vijeća ministara Bvrope i koji je prezentiran u -riselu 0=.##.&00/. godine. :okument se zove J3rijedlog $dluke Vijeća o principima prioritetima i uslovima sadržanim u Bvropskom partnerstvu sa -osnom i Nercegovinom i opoziv $dluke &00=T??TB;<. Esti sadrži oko #// prioriteta !ključnih kratkoročnih i srednjoročnih" sa različitim rokovima realizacije. 4e*utim ne postoji politički koncenzus oko rješavanja pitanja prenosa supervizije na državnom nivou. 3arlament 2-iN je #7.0/.&00=. godine donio J$dluku o davanju saglasnosti na )porazum izme*u 2ederacije -iN i 'epublike )rpske o prenosu nadležnosti na institucije -osne i Nercegovine iz oblasti bankarskog nadzora< !J)lužbene novine 2-EN< broj =&T0=". +aprijed navedeno nije =
učinjeno od strane +arodne )kupštine 'epublike )rpske. @ek kada se riješi ovo političko pitanje i uključe u ovaj proces sve nadležne entitetske institucije moguće je pristupiti donošenju ;akona o bankama na državnom nivou formiranju regulatorne institucije za nadzor na državnom nivou i dr. 3odzakonski akti entitetskih agencija za bankarstvo su gotovo identični tako da nema smetnji da se postepeno u prelaznom periodu izvrši uskla*ivanje istih sa ključnim -azelskim principima. 1gencija pruža snažnu podršku za objedinjavanje supervizije banaka na državnom nivou jer je to jedini ispravan put za snažniji i efikasniji nadzor finansijskog sektora zemlje.
+,6,6, A%en'ija *a (ankarstvo F)iH 9 osnivanje 1gencija je osnovana krajem #DD=. godine kao regulatorna samostalna i neprofitna institucija koja obavlja superviziju i nadzor banaka i 4K$ !u narednom periodu nadzor će biti proširen i na lizing društva". 1gencija je neprofitna institucija koja se finansira od raznih vrsta naknada od banaka i 4K$ !naknada za izdavanje dozvola za rad za obrade raznih zahtjeva i izdatih saglasnosti mjesečnih naknada koje izdvajaju banke za nadzor svog poslovanja". 'eforma bankarskog sistema u 2-iN kao najuspješnija rezultirala je jednim stabilnim i sigurnim bankarskim sistemom. 3rema ocjeni me*unarodnih stručnjaka od svih zemalja u tranziciji -iN danas ima jedan od najzdravijih bankarskih sistema. 3oslovanje 1gencije zasnovano je na me*unarodnim standardima i načelima !$snovnim principima za efikasnu superviziju banaka od strane -azelskog komiteta i Bvropskih direktiva". 442 i )vjetska banka su posvetili posebnu pažnju bankarstvu i superviziji banaka u 2-iN. 1gencija je pod stalnim monitoringom 442,a i )vjetske banke a sve u cilju daljeg razvoja i nadogradnje supervizije u -iN. U julu &00/. godine 442 je u svom dokumentu J+acionalni izvještaj< za -iN objavio svoje ocjene i dao preporuke koje su bitne za bankarsku superviziju !podjeljenost supervizije na dvije entitetske agencije i preporuka da se objedine na državnom nivou dat je prijedlog da se pooštri klasifikacija kredita čija otplata kasni više od 70 dana kao i prijedlog povećanja novčanih kazni za prekršaje te da se ublaže zahtjevi za uskla*ivanje dospjeća izme*u aktive i obaveza banke kako bi se smanjila potreba za zaduživanjem kod banaka Jroditelja<".
+,6,/, !aradnja A%en'ije sa do&a0i& i &e<$narodni& instit$'ija&a 4emorandumi o razumjevanju su jako bitni i predstavljaju jedan vid suradnje razmjene informacija i iskustva izme*u supervizorskih autoriteta raznih zemalja. 1gencija ima već potpisane pojedinačne memorandume o razumjevanju sa supervizorskim autoritetima% -ankom )lovenije Nrvatskom narodnom bankom +arodnom bankom )rbije +arodnom bankom '. 4akedonije i 6entralnom bankom 6rne 5ore a u fazi pregovora je sa supervizorskom institucijom Etalije !-anka Etalije" i u samoj završnoj fazi sa 1gencijom za regulativu i superviziju banaka @urske. U cilju daljeg unapre*enja me*unarodne suradnje u oblasti bankarske supervizije u 5rčkoj je početkom &00. godine potpisan J4emorandum o razumijevanju< izme*u predstavnika -osne i Nercegovine !6entralne banke -iN 1gencije i 1gencije za bankarstvo 'epublike )rpske" i centralnih banaka zemalja Gugoistočne Bvrope !1lbanije 5rčke '. 4akedonije 'umunije -ugarske )rbije 6rne 5ore i Kipra". 1gencija je članica 5rupe bankarskih supervizora 6entralne i Estočne Bvrope !-)6BB , -anking )upervisors 6entral and Bastern Burope" koju čine supervizorske institucije &# zemlje i ima direktnu podršku -azelskog komiteta. $vo članstvo podrazumjeva suradnju putem razmjene /
iskustava članica kroz zajedničku edukaciju kadrova koju izvode stručnjaci -azelskog komiteta odnosno njegovog Enstituta za finansijsku stabilnost !2)E". 1gencija ima uspostavljenu saradnju sa 6entralnom bankom -iN 1gencijom za osiguranje depozita -iN 1gencijom za nadzor osiguravajućih društava $bavještajno,sigurnosnom agencijom -iN Udruženjem banaka -iN kao i sa drugim institucijama u zemlji. 3očetkom juna tekuće godine potpisan je novi prošireni J4emorandum o principima koordinacije bankarske supervizije i saradnji i razmjeni podataka i informacija< izme*u 6entralne banke -iN 1gencije i 1gencije za bankarstvo 'epublike )rpske kao realizacija preporuka 61':) programa !prijedloga mjera za koordinaciju bankarske supervizije" sačinjenog od strane eksperata Bvropskih centralnih banaka. 6ilj ovog novog 4emoranduma je znatno jačanje koordinacije bankarske supervizije od strane 6entralne banke -iN i predstavlja prelaznu fazu čiji krajnji cilj treba da bude institucionalna uspostava jedinstvene bankarske supervizije na državnom nivou.
+,6,2, A%en'ija *a (ankarstvo F)iH 9 djelatnost $snovni zadaci 1gencije !propisani ;akonom o 1genciji za bankarstvo 2-iN" su%
izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i 4K$ promjene organizacijskog ustroja banaka i 4K$ obavljanje unutrašnjeg platnog prometa8 ukidanje dozvola za rad bankama i 4K$ u skladu sa zakonskim propisima8
izdavanje saglasnosti za imenovanje rukovodećeg osoblja banaka !Uprava i +adzorni odbor"8
donošenje podzakonskih akata8
nadziranje poslovanja banaka i 4K$ u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima8
ocjena ispunjavanja uslova i davanje odobrenja bankama za izdavanje dionica narednih emisija8 pokretanje upravljanje i nadzor postupaka privremene uprave likvidacije i stečaja odnosno saniranja banaka8
vršenje radnji u pomoganju antiterorističkih mjera koje se odnose na banke na zahtjev ovlaštenog organa na osnovu zakona ili u skladu sa specijalnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija8
preduzimanje potrebnih radnji u cilju sprečavanja finansiranja aktivnosti kojim se opstruira ili prijeti da opstruira proces provedbe mira u skladu sa $pštim okvirnim sporazumom za mir u -iN i niz pratećih aktivnosti u vezi s tim što uključuje tijesnu saradnju sa 6entralnom bankom -iN. 1gencija u vršenju svojih zadataka sara*uje sa 6--iN u pogledu izvještavanja o svojoj djelatnosti kao i u pogledu ostvarenja me*unarodnih kontakata. U obavljanju zadataka iz svog djelokruga 1gencija je potpuno samostalna i neovisna.
+,6,=, A%en'ija 9 $.ravljanje i r$kovo
:irektor predstavlja i rukovodi 1gencijom. :irektora i zamjenika 1gencije imenuje 3arlament 2-iN na prijedlog Vlade 2-iN na period od pet godina. ;a svoj rad odgovorni su Upravnom odboru 1gencije i 3arlamentu 2-iN. )tatut 1gencije donosi Upravni odbor uz saglasnost 3arlamenta 2-iN. )tatutom 1gencije su naročito ure*ena% organizacija i način poslovanja 1gencije8 način rada iste8 ovlaštenja za zastupanje i potpisivanje8 prava obaveze i odgovornosti lica koja obavljanju poslove i radne zadatke sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima i dr. organizaciona pitanja u vezi sa poslovanjem 1gencije. 2unkcionalne organizacijske jedinice 1gencije i sadržaj rada istih utvr*ene su 3ravilnikom o unutrašnjoj organizaciji 1gencije. 4akroorganizacijska struktura 1gencije saglasno 3ravilniku je slijedeća%
:irekcija 1gencije !Ured direktora Ured za razvoj Ured savjetnika direktora i Ured za informisanje"8
)ektor za nadzor poslovanja banaka !$djel za kontrolu u bankama , on,site $djel za kontrolu izvještaja banaka , off,site i $djel za kontrolu sprečavanja pranja novca i finansiranje terorizma"8 )ektor za nadzor poslovanja 4K$8
)ektor za pravnu podršku i licenciranje !$djel za propise $djel za zastupanje i $djel za licenciranje"8 )ektor za rad sa bankam pod upravom 1gencije i
)ektor zajedničkih funkcija !$djel za B$3 $djel za računovodstveno ( finansijske poslove i $djel za opšte i kadrovske poslove".
6, ZAKN!KI K"IR ZA P!L"ANJE )ANAKA I #K U F)iH 'egulatorni okvir o kojem će biti riječi u nastavku odnosi se na%
-anke , sa 70.0D.&00. godine &# banka u 2-iN ima bankarsku dozvolu a privremenu upravu su imale & banke !Una banka dd -ihać i Nercegovačka banka dd 4ostar"8 4ikrokreditne organizacije , &0 mikrokreditnih organizacija !u daljem tekstu% 4K$" ima dozvolu 1gencije za rad od čega je samo jedno mikrokreditno društvo !1dria mikro doo
4ostar" dok su ostalo mikrokreditne fondacije8
Lizing društva pri čemu je nadzor nad istim u ingerencijama 1gencije ali kako ;akon o lizingu još nije donesene isti nije efektivan.
Kada je riječ o bankarskom sektoru na koga se odnosi regulativa obra*ena u nastavku treba reći da je ukupna bilansna suma banaka u 2-iN sa 70.0=.&00. godine iznosila #9D milijardi K4 sa evidentnom dominacijom pet najvećih banaka u sistemu koje oko 0C tržišta kredita i depozita. )a navedenim referentnim datumom sedam banaka iz 2-iN je imalo ?9 organizaciona dijela u drugom entitetu a jedanaest banaka je imalo #= organizacionih dijelova u -rčko :istriktu dok je šest banaka iz drugog entiteta imalo && organizaciona dijela u 2-iN. :ozvolu za obavljanje me*ubankarskih transkacija u unutrašnjem platnom prometu imale su sve banke u 2-iN a osigurane depozite imalo je #9 banaka. +a osnovu raspoloživih informacija sa pomenutim referentnim datumom =C banaka ima privatno i pretežno privatno vlasništvo a #9C je u državnom ili pretežno državnom vlasništvu. U većinskom stranom vlasništvu je ## banaka sa najvećim učešćem bankarskih grupa i banaka iz 1ustrije , ?7C te italijanskih banaka sa učešćem od #C.
D
6,+, Zakoni na dr>avno& i entitetsko& nivo$ 'egulatorni okvir se sastoji od%
7. A.
zakona na državnom i entitetskom nivou kojima se regulišu različite oblasti poslovanja banaka a najvažniji je ;akon o bankama 2ederacije -osne i Nercegovine kao [le\ specialis] i podzakonskih akata !odluke uputstva kriteriji i sl.".
Ilanom =D. stav 7. ;akona o bankama utvr*eno je da se propisi koje donosi 1gencija kao i aktivnosti 1gencije u primjeni svojih zakonom propisanih ovlaštenja zasnivaju na osnovnim principima za efikasnu superviziju banaka koje objavljuje -azelski komitet za superviziju banaka. $ statusu uskla*enosti 1gencije sa pomenutim principima biće riječi u poglavlju 9. Usaglašavanje regulative sa me*unarodnim bankarskim standardima. ;akoni -EN koji su relevatni za poslovanje banaka i 4K$ su%
. /. 7. A. ". 10. 11. 12. 1#. 1. 1. 1/. 17. 1A. 1". 20. 21.
22.
;akon o 6entralnoj banci -iN ;akon o sprečavanju pranja novca ;akon o osiguranju depozita u -iN ;akon o računovodstvu i reviziji -osne i Nercegovine ;akon o reviziji $kvirni zakon o zalozima ;akon o izmirenju obaveza po računima stare devizne štednje ;akon o konkurenciji ;akon o upravnom postupku ;akon o sudu -osne i Nercegovine ;akon o sukobu interesa u institucijama vlasti -osne i Nercegovine ;akon o prekršajima -osne i Nercegovine ;akon o parničnom postupku ;akon o kaznenom postupku -osne i Nercegovine ;akon o tužiteljstvu -osne i Nercegovine ;akon o postupku meditacije ;aključak o autentičnom tumačenju zakona drugih propisa i opštih akata
;akon o privremenom odga*anju od izvršenja potraživanja po osnovi izvršenih odluka na teret budžeta institucija -osne i Nercegovine i me*unarodnih obaveza -osne i Nercegovine 2#. ;akon o trezoru institucija -iN 2. 2.
;akon o javnim nabavkama -iN ;akon o zaštiti potrošača u -iN i dr.
'elevatni zakoni 2-EN su%
= = = = = = =
;akon o 1genciji za bankarstvo 2ederacije -iN ;akon o bankama ;akon o mikrokreditnim organizacijama ;akon o razvojnoj banci 2-iN ;akon o finansijskom poslovanju ;akon o deviznom poslovanju ;akon o vrijednosnim papirima
1 2 # / 7 A " 10 11 12 1# 1 1 1/ 17 1A 1" 20
;akon o 'egistru vrijednosnih papira ;akon o Komisiji za vrijednosne papire ;akon o čeku ;akon o mjenici ;akon o platnim transakcijama ;akon o privrednim društvima ;akon o obligacionim odnosima ;akon o preuzimanju dioničkih društava ;akon o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka ;akon o računovodstvu i reviziji u 2-iN ;akon o postupku upisa pravnih lica u sudski registar ;akon o upravnom postupku ;akon o prekršajima ;akon o stečajnom postupku ;akon o likvidacijskom postupku ;akon o izvršnom postupku ;akon o parničnom postupku ;akon o trezoru u 2-iN ;akon o konkurenciji ;akon o radu i dr.
+?, Zakon o A%en'iji *a (ankarstvo Federa'ije )osne i Her'e%ovine $vaj ;akon inicijalno je objavljen #DD=. godine a posljednja izmjena je bila &00. godine. +a osnovu istog osnovana je 1gencija kao samostalna neprofitna institucija 2-iN radi unapre*enja sigurnosti kvaliteta i zakonskog poslovanja tržišno orjentisanog stabilnog bankarskog i mikrokreditnog sistema u 2-iN. $ samom načinu organizovanja upravljanju i rukovo*enja 1gencijom već je bilo riječi u uvodnom dijelu rada a ova pitanja su regulisana )tatutom 1gencije i 3ravilnikom o unutrašnjoj organizaciji 1gencije. Ilanom 9. ;akona utvr*eni su osnovni zadaci 1gencije o čemu je bilo riječi u uvodnom dijelu rada. -itna odrednica u vršenju zadataka je da je 1gencija potpuno samostalna i nezavisna. 1ko banka ili mikrokreditna organizacija propusti platiti propisanu naknadu 1gencija će istoj oduzeti dozvolu za rad. -anke su dužne dostavljati 1genciji i 6entralnoj banci -iN izvještaje i druge podatke u obliku i rokovima koji su propisani predati revidirane godišnje finansijske izvještaje. @ako*e mikrokreditne organizacije su dužne dostavljati 1genciji godišnji finansijski izvještaj zajedno sa revizorskim izvještajem. 3ri tome je 1gencija propisala i minimum obima oblik i sadržaj programa ekonomsko ( finansijske revizije za banke i mikrokreditne organizacije a što je detaljno regulisano posebnom $dlukom 1gencije o minimumu obima oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko,finansijskoj reviziji banaka. 3ored toga banke i 4K$ dužne su omogućiti 1genciji pristup cjelokupnoj dokumentaciji radi obavljanja poslova iz nadležnosti 1gencije. Ezvještaj o poslovanju 1gencije odobren od strane Upravnog odbora 1gencije dostavlja se 3arlamentu preko Vlade 2-iN u roku od 7 mjeseca po završetku izvještajne godine. Ezvještaj obuhvata naročito analizu stanja bankarskog i mikrokreditnog sektora u 2-iN djelatnosti 1gencije tokom izvještajne godine kao i završni račun za izvještajnu godinu. ##
6,/, Zakon o (anka&a ;akon o bankama !u daljem tekstu% ;akon" inicijalno je objavljen u <)lužbenim novinama 2-iN> broj 7DTD od #?.#0.#DD. godine a posljednje izmjene i dopune su objavljene u <)l. novinama 2-iN> broj &T07 od &=.0=.&007. godine.# 3ripremljene su izmjene i dopune ;akona koje zbog spore procedure nisu razmatrane i već sada su u nekim segmentima prevazi*ene. $dnosile su se prvenstveno na uskla*ivanje sa ;akonom o privrednim društvima ;akonom o notarima i člana 9/. ( zabrana transfera novca povezanih sa krivičnim djelima pranjem novca finansiranje terorizma ili oprstrukcijom mirovnog procesa. U proceduri je i novi ;akon o vrijednosnim papirima što tako*e zahtijeva intervencije na ;akonu. 'ok je bio juni &00. godine ali nije ispoštovan a postavilo se i pitanje da li zbog obima potrebnih intervencija na ;akonu ići na izmjene i dopune ili potpuno novi tekst ;akona. ;a samu primjenu ;akona o bankama u značajnoj mjeri pozitivno je uticalo regulisanje tržišta kapitala i uspostavljanje institucija u čijoj je nadležnosti provo*enje regulative u tom segmentu te su u tom smislu odredbe ;akona o vrijednosnim papirima ;akona o 'egistru vrijednosnih papira i ;akona o Komisiji za vrijednosne papire olakšale vršenje nadzora 1gencije u segmentu kontrole nivoa i adekvatnosti kapitala banaka. Estovremeno praksa je nametnula potrebu usaglašavanja ovih zakonskih propisa i intenzivnu saradnju izme*u naležnih institucija. ;akonom se ure*uje osnivanje poslovanje upravljanje supervizija i prestanak pravnih lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita kao i drugih poslova odnosno banaka u 2-iN. -anka se osniva i posluje kao dioničko društvo niko ne može u svoje ime i za svoj račun primati ili omogućiti primanje depozita u novcu niti davati kredite na području 2-iN ako nema dozvolu 1gencije u skladu sa ovim ;akonom. 3ri tome se pod kreditima ne smatraju mikrokrediti koje odobravaju mikrokreditne nedepozitne i neprofitne organizacije. ;akon se sastoji od osam poglavlja% E , $pšte odredbe EE , Ezdavanje bankarske dozvole i ovlaštenja EEE , Kapital i vlasništvo banke EEE a , Upravljanje bankom EV, Uslovi za funkcionisanje banke V , Knjigovodstvo revizija i kontrola VE , 3ostupak stečaja i likvidacije banaka VE a , $baveze i odgovorne strane VEE , Kaznene odredbe VEEE , 3rijelazne i završne odredbe.
I 5 .-te odred(e )adrže definicije pojmova koji se koriste u ;akonu o bankama kao što su% kategorije kapitala !kapital banke osnovni dopunski neto kapital i uplaćeni dionički kapital prioritetne dionice"8 vlasnički udio i značajan vlasnički interes8 povezane banke povezano lice i supsidijarno lice i dr.
0
U međuvremenu vršene i!mjene i dopune 8akona o bankama, koje su objavljene u 9:lužbenim novinama %ederacije 'i);, broj 61<== od 6=$=4$1===$ godine> broj 70<=1 od 16$=4$1==1$ godine> broj 24<=1 od 05$00$1==1$ godine ?)#> broj 06<=6 od =1$=7$1==6$ godine ?)# i broj 05<=6 od 06$=2$1==6$ godine
#&
Ilanom 9. ;akona predvi*ena je mogućnost otvaranja predstavništva u 2-iN za banke čije je sjedište izvan 2-iN. 3ri tome je propisana osnovna procedura postupaka izdavanja bankarske dozvole od strane 1gencije dok se Uputstvom za licenciranje i druge saglasnosti 1gencije iz decembra &00/. godine bliže definiše licenciranje i osnove za izdavanje drugih saglasnosti za obavljanje bankarskih aktivnosti osnove za odbijanje zahtjeva za izdavanje licenciTsaglasnosti te ukidanje istih. U smislu ;akona predstavništvo je organizacioni dio banke u kome se ne obavljaju bankarske aktivnosti nego se vrši prezentiranje prikupljanje i davanje podataka. U skladu sa članom ?. ;akona banka sa sjedištem izvan 2-iN može u svoje ime i za svoj račun primati novčane depozite i davati kredite na području 2-iN putem filijale koja se može osnovati samo uz pismeno odobrenje 1gencije !član 7=. ;akona". 'adi obezbje*ivanja podataka u poslovanju na području 2-iN banaka sa sjedištem izvan 2-iN kao i podataka o poslovanju izvan 2-iN sa sjedištem u 2-iN 1gencija sara*uje sa 6entralnom bankom -iN i institucijama nadležnim za izdavanje dozvola i superviziju banaka sa sjedištem izvan 2-iN. $ navedenom je više rečeno u uvodnom dijelu !#.&.7. ( )aradnja 1gencije sa domaćim i me*unarodnim institucijama". -ankarska dozvola 1gencije je uslov za upis u sudski registar čime banka stiče svojstvo pravnog lica izdaje se na neodre*eno vrijeme i nije prenosiva. -anke su dužne ispuniti uslove članstva za osiguranje depozita kako bi zadržale svoju dozvolu a u slučaju neispunjenja tih uslova 1gencija može ukinuti bankarstvu dozvolu ili ovlaštenja. Ilanom #/. ;akona definisani su i drugi slučajevi u kojim 1gencija može rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu ili ovlaštenje% po zahtjevu banke preporuci privremenog upravnika ukoliko je bankarska dozvola ili ovlaštenje izdata na osnovu nezakonito izdatih ili lažnih isprava ukoliko je iznos kapitala i rezervi banke manji od minimalnog iznosa utvr*enog zakonom i propisima 1gencije odlukom vlasnika banke da likvidiraju banku spajanja pripajanja ili podjele banke prestanka postojanja banke kao pravnog lica i drugo u skladu sa ovim ;akonom. 'ješenjem o ukidanju bankarske dozvole ili ovlaštenja 1gencija utvr*uje dan na koji se ukida bankarska dozvola ili ovlaštenje i isto objavljuje u )lužbenim novinama 2ederacije -iN jednom domaćem dnevnom listu koji se izdaje na teritoriji 2-iN i jednom dnevnom listu koji je dostupan u drugom entitetu i :istriktu -rčko. $d dana ukidanja bankarske dozvole ili ovlaštenja banci je zabranjeno da se bavi bankarskim djelatnostima i dužna je da okonča postojeće ugovore o depozitu isplati svoje obaveze i likvidira svoju aktivu.
III 5 Ka.ital i vlasni-tvo (anke 4inimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati ne može biti manji od #?.000.000 K4. -anka ne može smanjiti kapital niti pogoršati njegovu strukturu otkupom vlastitih dionica bez prethodnog pismenog odobrenja 1gencije. 3od uplaćenim dioničkim kapitalom ne može se smatrati onaj koji potiče iz sredstava koje je odobrila banka u čiji kapital se vrši uplata kredita koji je druga banka odobrila za drugu namjenu ili čiji je povrat garantovala banka u čiji se kapital vrši uplata. U ovim slučajevima uplaćeni dionički kapital nema pravno djelovanje. 1gencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke korisnika kredita i njegovog povezanog lica. @ako*e 1gencija ima diskreciono pravo da odluči da li je uplaćeni dionički kapital izvršen u skladu sa ;akonom i da u slučaju povrede ;akona odbije priznati i iz uplaćenog dioničkog kapitala isključi uplate izvršene na takav način.
#7
;načajan vlasnički interes prema ovom ;akonu ima bilo koje pravno ili fizičko lice koje posjeduje najmanje #0C ukupnih glasačkih prava drugog pravnog lica ili banke. 1gencija izdaje odobrenje fizičkim i pravnim licima za sticanje ili povećanje značajnog glasačko prava u banci preko #0C 77C ?0C i ==/C učešća u kapitalu banke ili u ukupnom broju dionica banke s pravom glasa. -ez ovog odobrenja 1gencije sticanje ili povećanje značajnog glasačkog prava nema pravno dejstvo. -anka ne može direktno ili indirektno bez prethodnog pisanog odobrenja 1gencije imati% #. značajan vlasnički interes u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od ?C osnovnog kapitala banke ili &. ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih udjela banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad &0C osnovnog kapitala banke. @ako*e -anka ne može direktno ili indirektno imati vlasnički udio% #. &. 7.
u jednom pravnom licu koji prelazi #?C njenog osnovnog kapitala u nefinansijskom licu preko #0C njenog osnovnog kapitala ne može preći 9DC vlasništva nefinansijskog pravnog lica. Ukupan iznos svih vlasničkih udjela banke u drugom pravnom licu ne može preći ?0C njenog osnovnog kapitala a ukupan iznos vlasničkih udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne može preći &?C osnovnog kapitala banke. -anka može vršiti statusne promjene spajanja pripajanja ili podjele samo uz prethodno odobrenje 1gencije. -anka je dužna podnijeti zahtjev 1genciji za odobrenjem statusne promjene sa elaboratom o ekonomskoj opravdanosti i planom poslovanja ishodne banke ili banaka u skladu sa propisima 1gencije. )tatutom banke obavezno se utvr*uje% sjedište djelatnost nadležnosti način rada organa banke iznos dioničkog i druge vrste kapitala vrste broj i nominalna vrijednost dionica prava glasa vezana za dionice način donošenja opštih akata i druga pitanja značajna za rad banaka. )aglasnost na )tatut banke daje 1gencija.
IIIa5 U.ravljanje (anko& $rgani banke su% )kupština +adzorni odbor i Uprava. -anka mora formirati i $dbor za reviziju kojeg imenuje +adzorni odbor banke. )kupštinu banke čine dioničari banke i u pravilu se održava u mjestu sjedišta banke najmanje jednom godišnje. )aziva je +adzorni odbor banke a pravo glasanja na )kupštini ima dioničar koji se na listi dioničara kod 'egistra vrijednosnih papira 2-iN nalazio 9? dana prije datuma održavanja )kupštine. )kupština može odlučivati ukoliko su zastupljeni lično ili putem punomoćnika dioničari sa više od ?0C dionica s pravom glasa. :ate punomoći za zastupanje na )kupštini moraju biti ovjerene kod nadležnog organa. +adležnosti )kupštine utvr*ene su članom &D.h. ;akona a odnose se na donošenje odluka o% povećanju dioničkog kapitala8 povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala8 usvajanju godišnjeg finansijskog izvještaja sa izvještajem eksternog revizora +adzornog odbora i $dbora za reviziju8 raspodjeli dobiti i isplati dividende8 načinu pokrića gubitka8 statusnim promjenama banke podjeli i prestanku banke8 transakcijama sa imovinom direktno ili putem supsidijarnih lica u toku poslovne #9
godine u iznosu koji prelazi #T7 knjigovodstvene vrijednosti imovine banke8 kupovini i prodaji imovine čija je vrijednost izme*u #?C i 77C knjigovodstvene vrijednosti imovine banke ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasno od +adzornog odbora8 izboru i razriješenju članova +adzornog odbora pojedinačno8 naknadama članovima +adzornog odbora i $dbora za reviziju8 izmjenama i dopunama )tatuta i dr. bitnim pitanjima za poslovanje banke u skladu sa ;akonom i )tatutom banke. ;bog važnosti odluka koje donosi odnosno nadležnosti )kupštine banke ;akonom je precizno utvr*en rad iste !način sazivanja )kupštine odlučivanja i glasanja na )kupštini obavezno vo*enje i elementi zapisnika njihovo trajno čuvanje zaštita manjine u odlučivanju postupak pobijanja odluka )kupštine i dr.". +adzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje četiri člana a najviše šest članova s tim da ukupan broj članova mora biti neparan uključujući i predsjednika. 3redsjednika i članove +adzornog odbora imenuje i razriješava )kupština na period od četiri godine pri čemu isto lice može biti imenovano više puta bez ograničenja. ;akon je precizno utvrdio način predlaganja i biranja predsjednika i članova +adzornog odbora !)kupština banke proglašava predsjednika i članove sa kojim se zaključuju ugovori o angažmanu". )jednice +adzornog odbora održavaju se po potrebi a najmanje jednom tromjesečno a saziva ih predsjednik +adzornog odbora. ;a održavanje sjednice +adzornog odbora potrebna je većina ukupnog broja članova a odluke se donose većinom glasova ukupnog broja članova. +adležnosti +adzornog odbora utvr*ene članom 7#.j. ;akona su% nadziranje poslovanja banke i rada Uprave banke8 usvajanje izvještaja Uprave po polugodišnjem i godišnjem obračunu sa bilansima stanja i uspjeha te izvještajem interne i eksterne revizije8 podnošenje )kupštini godišnjeg izvještaja o poslovanju banke koji uključuje izvještaje internog i eksternog revizora izvještaj o radu +adzornog odbora i $dbora za reviziju i plana poslovanja za narednu poslovnu godinu8 imenovanje Uprave i eksternog revizora8 utvr*ivanje prijedloga raspodjele dobiti i načinu pokrića gubitka8 odobrava transakcije sa imovinom u toku poslovne godine u obimu od #?C do 77C knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke8 osiguravanje provo*enja odgovarajuće interne kontrole interne i eksterne revizije8 formira rezerve za kreditne gubitke na teret troškova8 saziva )kupštinu i dr. Uprava banke organizuje rad i rukovodi poslovanjem a čine je direktor i izvršni direktori dok zamjenika direktora može imenovati +adzorni odbor na osnovu diskrecionog prava. :irektor banke predsjedava Upravom rukovodi poslovanjem zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. +e može se imenovati bez prethodnog odobrenja 1gencije. 4andat direktora je 9 godine i nema ograničenja u pogledu broja mandata. Ezvršni direktori organizuju rad zastupaju banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvr*enim pisanim aktom direktora. Ezvršne direktore imenuje i razriješava +adzorni odbor na prijedlog direktora na period za koji je imenovan direktor. )ekretara banke imenuje +adzorni odbor na prijedlog direktora za isti period na koji je imenovan direktor. $dgovoran je za vo*enje knjige dioničara registra zapisnika )kupštine i +adzornog odbora i čuvanje dokumenata utvr*enih ;akonom i )tatutom banke osim finansijskih izvještaja kao i za pripremu sjednica i vo*enje zapisnika )kupštine i +adzornog odbora. U skladu sa članom 7&.f. ;akona sekretar je ovlašten za provo*enje odluka )kupštine +adzornog odbora i direktora. $dbor za reviziju ima pet članova koje imenuje +adzorni odbor na period od 9 godine uz mogućnost ponovnog izbora. $dgovoran je za nadzor provo*enja i angažiranje vanjske revizorske #?
firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja nadgledanje poslova interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna. $dbor za reviziju direktno je odgovoran +adzornom odboru a može zahtijevati zasjedanje sjednice +adzornog odbora i )kupštine banke ukoliko smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu +adzornog odbora direktora i izvršnih direktora. Enternog revizora imenuje +adzorni odbor banke a linija izvještavanja internog revizora je prema $dboru za reviziju !u slučajevima značajnijih neslaganja obavještava +adzorni odbor". Enterni revizor odgovoran je za identifikaciju praćenje i ocjenu rizika u poslovanju banke i provjeru da li je u banci uspostavljen sistem interne kontrole koji osigurava da se rizicima upravlja na način kojim se rizici umanjuju na prihvatljivu mjeru. U provo*enju svojih nadležnosti interni revizor mora imati ovlaštenja za neograničen i neometan rad i dužan je da sara*uje sa $dborom za reviziju banke. 'ad organa banke bliže se ure*uje poslovnicima o radu istih čija se usaglašenost sa odredbama ;akona i primjenjivost istih cijeni tokom obimne kontrole poslovanja !komponenta kvaliteta upravljanja i rukovo*enja bankom" ili segmentarno u ciljanim kontrolama. @reba napomenuti da su +adzorni odbor Uprava svi uposlenici kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu dužni čuvati poslovnu tajnu vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u toku i nakon obavljanja poslova za banku odnosno obavljanja funkcije u -anci. ;akonom je utvr*ena i obaveza +adzornog odbora Uprave i članova njihove uže porodice koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ili imaju zajednička ulaganja da prilože potpisanu izjavu o svom imovinskom stanju u roku od 70 dana od dana preuzimanja dužnosti. Kriteriji način i rokovi podnošenja izjava i lica koja su obavezna propisani su $dlukom o izjavi o imovinskom stanju. Ilanom 7=. ;akona utvr*eno je da se dijelovi -anke mogu se osnovati samo uz pismeno odobrenje 1gencije te slučajevi kada 1gencija može odbiti zahtjev banke sa osnivanje filijale ili predstavništva.
I" 5Uslovi *a :$nk'ionisanje (anke -anka je dužna da%
svoje poslovanje obavlja u skladu sa zakonom propisima 1gencije uslovima i ograničenjima utvr*enim bankarskom dozvolom te odgovarajućim poslovnim i računovodstvenim principima i standardima.
kontinuirano održava adekvatan kapital odnosno solventnost potreban obim likvidnih sredstava odnosno imati sposobnost plaćanja i kreditnu sposobnost te osiguravati diverzifikaciju svoje aktive !proširenje aktive investiranjem i plasiranjem sredstava u više različitih pravnih osoba". se pridržava stopa ograničenja i rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke aktivu i ponderisanu aktivu kapital i njegovu strukturu utvr*enih propisima 1gencije.
održava dionički kapital i neto kapital u skladu sa odredbama ovog ;akona i istovremeno najmanje u iznosu od #&C ukupne rizikom ponderisane aktive pri čemu najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se sastoji od osnovnog kapitala.
Ilanom 7D. ;akona utvr*eno je da banka može obavljati samo slijedeće djelatnosti%
primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava8
davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing8 davanje svih oblika novčanog jemstva8 učešće kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tu*i račun8
#=
usluge platnog prometa i prenosa novca8
kupovina i prodaja strane valute8
izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja !uključujući kreditne kartice putne i bankarske čekove"8
pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim vrijednostima8
usluge finansijskog menadžmenta8 kupovina i prodaja vrijednosnih papira i dr. poslove koji proizilaze iz prethodnih tačaka.
Ilanom 9&. ;akona utvr*ena su ograničenja za izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u odnosu na osnovni kapital pri čemu je najveća dopuštena izloženost 90C osnovnog kapitala banke sa utvr*enom strukturom i dodatnim ograničenjima iz člana . $dluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika. -anka ne smije u svoja stalna sredstva investirati više od ?0C iznosa njenog osnovnog kapitala bez posebne dozvole 1gencije. 3rekoračenje ovog ograničenja bilo je prisutno u bivšim državnim bankama kao naslije*eno opterećenje visokim učešćem fiksne aktive te su u tom smislu bile obavezne sačiniti i realizovati adekvatan operativni program uskla*ivanja sa konkretnim aktivnostima rokovima i nosiocima aktivnosti čijom bi se provedbom postigla uskla*enost sa zakonskim ograničenjem. @ako*e banka ne smije deponirati sredstva davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od iznosa &?C niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 90C njenog osnovnog kapitala. U skladu sa definicijom iz ;akona povezane banke su jedna ili više banaka koje dijele dva ili više istih članova +adzornog odbora ili je zajedničko vlasništvo istog pravnog ili fizičkog lica najmanje #0C od njihovih običnih dionica u vlasništvu dioničara. Ilanom D. stav &. ;akona utvr*eno je koje se banke smatraju povezanim tj. pojašnjena je definicija iz ;akona. -anka je dužna kontinuirano i adekvatno pratiti uskla*enost sa postavljenim ograničenjem odnosno upravljati koncentracijama kreditnog rizika. -anka ne može ponuditi licima povezanim sa bankom povoljnije uvjete poslovanja od onih koje ponudi drugim licima koja nisu povezana sa bankom. 4inimum standarda za poslovanje banaka sa licima povezanim sa bankom propisan je $dlukom o minimalnim stadardima za poslovanje banaka sa licima povezanim sa bankom. U skladu sa članom 9=. stav &. povezanim licima sa bankom se izme*u ostalih smatraju%
predsjednik i članovi +adzornog odbora članovi Uprave i $dbora za reviziju te članovi njihovih užih porodica !do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju me*usobno povezane ili zajedničke investicije" lica sa značajnim vlasničkim interesom u banci odnosno članovi njihovih užih porodica !u smislu prethodno navedenog" pravna lica sa običnim dionicama prioritetnim dionicama i glasačkim pravima u banci
pravna lica u kojima značajan vlasnički interes imaju ista ona pravna ili fizička lica koja imaju značajan vlasnički interes u banci i dr.
-anka ne smije sticati vršiti konverzije ili transfere novca ili dr. imovine niti posredovati u tome ukoliko zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela odnosno ne smije se upustiti u transakciju za koju zna ili može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca odnosno da bi se mogle koristiti za terorističke aktivnosti ili za pomaganje lica koja su uključena u terorističke aktivnosti ili bi ih mogli koristiti pojedinci ili pravna lica ili organi koji opstruiraju ili prijete opstrukcijom ili predstavljaju značajan rizik od aktivne opstrukcije mirovnog procesa ili koji materijalno pomažu sponzoriraju ili pružaju podršku takvom opstrukcionizmu.
#/
"5 Knji%ovodstvo1 revi*ija i kontrola -anka i njena supsidijarna lica dužni su uredno ažurno i kontinuirano voditi knjigovodstvene evidencije poslovanja i pripremati godišnje finansijske izvještaje koji na adekvatan način prikazuju njihove aktivnosti i finansijsko stanje u obliku i sa sadržajem utvr*enim zakonom me*unarodnim računovodstvenim standardima i propisima 1gencije. -anka je dužna da%
dostavi 1genciji godišnji finansijski izvještaj u roku od /? dana a izvještaj vanjskog revizora u roku od ? mjeseci od isteka poslovne godine na koju se izvještaj odnosi izvještaj nazavisnog eksternog revizora u skraćenom obliku u roku #? dana po njegovom prijemu objavi u jednim ili više od dnevnih novina na teritoriji -iN.
na kraju svakog prvog polugodišta objavi i nerevidirani polugodišnji izvještaj u roku od 70 dana nakon isteka prvog polugodišta u jednim ili više od dnevnih novina dostupnih na teritoriji -iN.
"I5Post$.ak ste@aja i likvida'ije (anaka 3ostupak stečaja i likvidacije banaka provodi se u skladu sa ;akonom o stečaju i likvidaciji & ukoliko ;akonom nije drukčije odre*eno. 1gencija može imenovati privremenog upravnika banke kada ocijeni da je% prekršen zakon propis ili odluka 1gencije čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata8 kapital banke manji od ?0C visine zakonom propisanog iznosa dioničkog kapitala iznosa neto kapitala koji banka mora održavati najmanje u iznosu od #&C ukupne rizikom ponderisane aktive i dr. 3rivremeni upravnik je ovlašten i odgovoran za zaštitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i donošenje odluke o nastavku poslovanja banke. U toku mandata privremenog upravnika banke sva ovlaštenja +adzornog odbora $dbora za reviziju Uprave i dioničara banke za donošenje odluka ili poduzimanje aktivnosti prestaju a ista Jprelaze< na privremenog upravnika. 3rivremeni upravnik može odre*ena ovlaštenja prenijeti na druga lica.
Kada ukine bankarsku dozvolu banke pod privremenom upravom i donese odluku o likvidaciji banke 1gencija može imenovati likvidacionog upravnika u skladu sa ovim zakona ili odmah podnjeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje postupka stečaja i imenovanje stečajnog upravnika banke. Ilanom =7. ;akona utvr*en je redoslijed prioriteta isplate obaveza u procesu likvidacije ili stečaja.
"II5 Ka*nene odred(e 3redvi*aju novčane kazne u visini od # do #0 hiljada K4 u slučaju prekršaja banke odnosno pravnog lica u srazmjeri sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze. ;a prekršaje se kažnjava i odgovorno lice i lice koja je učinilo prekršaj u banci ili dr. pravnom licu novčanom kaznom od &00 do #0.000 K4. +akon stupanja na snagu ;akona o prekršajnom postupku !decembar &00=. godine" utvr*ena je nadležnost suda na čijem području je počinjen prekršaj za vo*enje prekršajnog postupka a sve novčane kazne se uplaćuju u budžet 2ederacije. &
)lužbene novine 2ederacije -iN broj &7TD #
"III5Prela*ne i *avr-ne odred(e, Ilanom =. ;akona utvr*ena je obaveza uskla*ivanja banaka koje imaju bankarsku dozvolu sa članom &0. !minimalni iznos dioničkog i neto kapitala koji banka mora održavati" najkasnije do 7#.#&.&00&. godine uz izuzeće Envesticijske banke 2-iN !poseban propis" i -or banke )arajevo !poseban rok".
/, PDZAKN!KI AKTI 9 DLUKE A;ENCIJE U nastavku se obra*uju podzakonski akti kojima je regulisan rad banaka.
/,+, dl$ka o s$.ervi*iji (anaka i .ost$.'i&a A%en'ije *a (ankarstvo F )iH $vom $dlukom se propisuju osnovne nadležnosti 1gencije. 1gencija posebno nadzire%
osnivanje i poslovanje banke8
kapital , snagu i adekvatnost kapitala8
upravljanje nadzor i rukovo*enje način kvalitet adekvatnost upravljanja nadzora i rukovo*enja bankom profitabilnost , stabilnost poslovanja i mogućnost ostvarivanja dobiti banke8 likvidnost , način obezbje*enja i stepen održavanja likvidnosti u poslovanju8
aktivu , nivo rizičnosti i stepen naplativosti aktive i odre*enih vanbilansnih stavki koncentracije rizika prekoračenja zakonskih ograničenja poslovanje sa povezanim licima i dr.8 adekvatnost zaštite od kamatnih deviznih vanbilansnih i drugih rizika banke8
adekvatnost interne metodologije praćenja kontrole i ocjene kvalitete i sigurnosti poslovanja banke8 adekvatnost primjene metodologije praćenja i kontrole platnog prometa8 adekvatnost procedura i internih kontrola u cilju otkrivanja i sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam.
1gencija vrši superviziju putem monitoringa i kontrole finansijskog stanja banaka na osnovu propisanih izvještaja koje banke dostavljaju 1genciji !tzv. off,site kontrole" te neposrednim pregledom poslovnih knjiga knjigovodstvene i druge dokumentacije u banci !tzv. on,site kontrola kontrole na licu mjesta" kao i rangiranjem pokazatelja poslovanja banaka komparacijom sa minimalnim prosječnim i poznatim standardima. )upervizija se obavlja po CA#EL sistemu a način rangiranja banaka je regulisan Kriterijima za interno rangiranje banaka od strane 1gencije. +akon obavljene kontrole na licu mjesta supervizori sačinjavaju ;apisnik o izvršenoj kontroli koji sadrži ocjenu činjeničnog stanja banke sa odre*enim preporukama i eventualnim neusaglašenostima. Ukoliko se utvrde odre*ene nepravilnosti prema banci i odgovornim licima primjenjuju se korektivne mjere !formalne i neformalne" u vidu odre*enih ograničenja i putem pisanog akta !'ješenja o izdavanju naloga" banci se nalažu odgovarajuće korektivne aktivnosti u cilju sprečavanja daljeg pogoršanja stanja u banci. 3ri tome se trebaju imati u vidu olakšavajuće i otežavajuće okolnosti stepen kooperativnosti odgovornih lica u banci i dr.
#D
/,6, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje ka.italo& (anaka $dluka propisuje minimalne standarde kapitala način izračuna adekvatnosti kapitala dužnosti +adzornog odbora i Uprave banke po pitanju održavanja adekvatnog kapitala banke !kreiranje i provo*enje programa za upravljanje kapitalom" stavke kapitala kao i obavezu banke da izvještava 1genciju o stanju i strukturi svog kapitala. 4inimalni iznos dioničkog kapitala u novcu iznos i stopa neto kapitala od ukupne rizikom ponderisane aktive u skladu sa odredbama ;akona o bankama predstavljaju minimalne standarde kapitala. +adzorni odbor banke dužan je da donese odnosno usvoji 3rogram za upravljanje kapitalom osigura uskla*enost politika banke vezano za pitanja kapitala sa ovom $dlukom razmatra najmanje dva puta godišnje plan kapitala banke. Uprava banke je dužna da provodi program politike i procedure vezano za upravljanje kapitalom banke izvještava +adzorni odbor o adekvatnosti kapitala. 3rogram za upravljanje kapitalom treba da sadrži procedure za stalno praćenje stanja i potreba banke za kapitalom za naredni period najmanje na nivou minimalnih standarda iz ove $dluke. 3otreba za dodatnim kapitalom u banci nastaje uslijed rasta aktive i pasive banke ako postoje posebni zahtjevi 1gencije ako je stopa adekvatnosti i neto,kapitala ispod propisanog minimuma ako je došlo do pada odre*enih performansi u poslovanju banke i sl. $va $dluka propisuje i stavke kapitala a najnovije izmjene odnose se na uvo*enje tržišnog i operativnog rizika u obračun adekvatnosti kapitala. 1dekvatnost kapitala je odnos neto kapitala i zbira rizikom ponderisane aktive ponderisanog operativnog rizika i ponderisanog tržišnog rizika. 3ored @ier # !osnovnog kapitala" i @ier & !dopunskog kapitala" banke su obavezne da imaju i @ier 7 !dodatni kapital" koji služi za pokriće tržišnih rizika. -anke su u obavezi da obezbjede za dodatni kapital višak osnovnog i dopunskog kapitala iznad potreba za pokriće kreditnog rizika. U ovu svrhu korištenje dopunskog kapitala ne smije da bude veće od &?0C korištenog osnovnog kapitala. +ajmanje &?C tržišnih rizika mora biti pokriveno osnovnim kapitalom koji se ne koristi za pokrivanje drugih rizika.
/,/, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje kreditni& ri*iko& i klasi:ika'ij$ aktive (anaka $va $dluka definiše%
@
kriterije za procjenu izloženosti banaka kreditnom riziku8
@ načine ocjene kvaliteta aktive8 /@ načine utvr*ivanja adekvatnosti rezervi za kreditne gubitke8
7@
obavezu banke da donese program politike i uspostavi procedure za praćenje kontrolu i upravljanje kreditnim rizikom8 A@ obavezu banke za uspostavu vlastitog sistema za klasifikaciju aktive.
:užnost -anke je da najmanje kalendarski kvartalno klasifikuje stavke aktive u slijedeće kategorije i da formira rezerve za kreditne gubitke% @ @ /@ &0
Jdobra aktiva< sa klasifikacijom od &C rezervi za kreditne gubitke !'K5" koje čine opšte rezerve za kreditne gubitke !$'K5"8
(ategorija A *
Jaktiva sa posebnom napomenom< !kašnjenje do D0 dana" sa klasifikacijom od ?,#?C 'K5 koje čine posebne rezerve za kreditne gubitke !3'K5"8
(ategorija ' *
Jpodstandardna aktiva< !kašnjenje od D# do #0 dana" sa klasifikacijom od #=,90C 'K5 koje čine 3'K58
(ategorija . *
(ategorija @ * Jsumnjiva aktiva< !kašnjenje od ## do &/0 dana"
sa klasifikacijom od 9#,
=0C 'K5 koje čine 3'K58 (ategorija E , Jgubitak< !kašnjenje preko &/0 dana" sa klasifikacijom #00C 'K5
3'K5.
koje čine
U skladu sa ocjenom primjene -azelskih osnovnih principa za efikasnu superviziju banaka u -iN izvršenom od strane 442,a u saradnji sa )vjetskom bankom odnosno konkretno uskla*ivanja sa 3rincipom i zahtjeva da se pooštri i izvrši korekcija klasifikacije plasmana banaka u okviru kategorije J-< vrše se aktivnosti oko izmjene navedene $dluke. U svom Ezvještaju od &.0=.&00/. godine 442 ističe% J ^ nadzorne agencije dva entiteta treba da učvrste klasifikaciju zajmova tako što će zajmove čije otplate kasne više od 70 dana postepeno prebaciti u kategoriju J6< u narednih #&,# mjeseci...>.
/,2, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje kon'entra'ijo& ri*ika (anaka -anka treba da ima i adekvatno primjenjuje program politike i procedure za identifikaciju praćenje kontrolu i adekvatno upravljanje koncentracijama rizika u cilju minimiziranja istih u svom poslovanju odnosno riziku od mogućih gubitaka po datim kreditima plasmanima izvršenim ulaganjima i dr. $dluka definiše slijedeće pojmove%
UEK' !ukupno izlaganje kreditnom riziku"8
VEK' !veliko izlaganje kreditnom riziku koje predstavlja svako UEK' preko #?C osnovnog kapitala"8 +EK' !najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku koje je svako UEK' koje ne smije da pre*e iznos od 90C osnovnog kapitala" i ;VEK' !zbir svih velikih izlaganja kreditnom riziku koji uključujući i sve +EK',ove ne smije da pre*e 700C osnovnog kapitala banke" kao i pojam grupe povezanih lica.
:va ili više korisnika čine grupu povezanih lica kada zbog njihovih me*usobnih odnosa izloženost banke prema njima predstavlja jedinstvenu izloženost kreditnom riziku odnosno kada jedan od njih ili me*usobno imaju direktnu ili indirektnu mogućnost kontrole odnosno uticaja nad drugim koja je u slučaju finansijskih teškoća kod jednog od njih ili više njih izazvala ili može da izazove finansijske probleme i kod ostalih. $dluka utvr*uje i standarde koncentracija odnosno da%
izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje nije pokriveno kolateralom ne smije da pre*e ?C osnovnog kapitala8
izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje prelazi ?C do &?C iznosa osnovnog kapitala mora biti pokriveno kolateralom !kvalitetnim kolateralom"8 izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje prelazi &?C osnovnog kapitala do iznosa +EK' mora biti pokriveno prvoklasnim kolateralom8 izlaganje banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica osim garancija za dobro izvršenje posla ne smije da pre*e iznos od
&0C osnovnog kapitala8
&#
zbir svih izlaganja banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija osim garancija za dobro izvršenje posla ne smije da pre*e iznos od #00C osnovnog kapitala.
/,=, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a .oslovanje (anaka s li'i&a .ove*ani& sa (anko& Lica povezana sa bankom definisana su članom 9=. stav &. ;akona o bankama. -anka je dužna voditi evidenciju lica povezanih sa bankom. -anka je dužna da zbir izlaganja kreditnom riziku prema svim licima povezanim sa bankom tretira kao najveće dozvoljeno ukupno izlaganje kreditnom riziku prema jednom dužniku. -anka fizičkom licu koje je povezano sa bankom može odobriti transakcije na način da fizičkom licu odobri najviše #C iznosa osnovnog kapitala a svim fizičkim licima povezanim sa bankom najviše do #0C osnovnog kapitala banke.
/,7, dl$ka o i*vje-tavanj$ o nesolidni& ko&itenti&a koji se s&atraj$ s.e'ijalni& kreditni& ri*iko& )tavke bilansa i vanbilansa koje se smatraju specijalnim kreditnim rizikom su%
aktiva klasifikovana u B kategoriju izdate garancije i druga jemstva po kojima je banka izvršila plaćanje i po kom osnovu dužnici nisu izvršili svoju obavezu prema banci najkasnije #? dana od dana kad je banka izvršila plaćanje potraživanja kolateral ili druga poslovna operacija kod kojih je banci prezentovana ili dostavljena bilo kakva nekorektna ili lažna dokumentacija ili informacija.
+adzorni odbor banke je dužan da donese program za upravljanje specijalnim kreditnim rizikom koji uključuje politike i procedure za identifikaciju odnosno upravljanje specijalnim kreditnim rizikom načine eliminisanja problematičnih stavki kao i sistem izvještavanja o istom.
/,, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a dok$&entovanje kreditni3 aktivnosti (anaka -anka može dati kredit izvršiti drugi plasman ili ulaganje i preuzeti potencijalnu obavezu samo na osnovu odgovarajućeg ugovora u pisanoj firmi. -anka je dužna da za svaki takav posao otvori kreditni dosije koji prema ovoj $dluci mora da sadrži minimum propisane dokumentacije !zahtjev za kredit osnvački dokument ako je pravno lice originalni primjerak ugovora o kreditu najnovije finansijske izvještaje potvrda o zaposlenju plaći namjena kredita kolateral utrošak sredstava po namjenski odobrenim kreditima dokumentacija oko otplate kredita mjere koje je banka poduzela prema neurednom dužniku i dr.".
/,B, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje devi*ni& ri*iko& (anaka :evizni rizik predstavlje izloženost banke mogućem uticaju promjene deviznih kurseva i opasnost da nepovoljne promjene rezultiraju gubicima banke u K4 pri čemu nivo 2P rizika predstavlja funkciju visine i dužine trajanja izloženosti banke mogućim promjenama deviznih kurseva i zavisi od visine zaduženja banke u inostranstvu i stepena uskla*enosti njenih valutnih novčanih tokova. &&
$graničenja 2P aktivnosti u odnosu na osnovni kapital banke su%
/,8,
za invidualnu deviznu poziciju preko noći banke osim u eurima najviše do &0C za invidualnu deviznu poziciju preko noći banke u eurima najviše do 70C za deviznu poziciju banke najviše do iznosa 70C.
dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje tr>i-ni& ri*i'i&a $ (anka&a
$dluka propisuje minimalne standarde za upravljanje tržišnim rizicima. -anka je dužna da identifikuje mjeri prati i obezbje*uje kapital za pokriće tržišnih rizika. $dlukom je regulisan standardizirani metod kod izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik. @ržišni rizik je vjerovatnoća nastanka gubitaka iz poslovanja sa finansijskim instrumentima koji su evidentirani u bilansu i vanbilansu banke uzrokovana% promjenama kamatnih stopa deviznih kurseva i cijena8 rizicima povezanim sa prometom,trgovinom finansijskih instrumenata na tržištu kao što su rizik druge ugovorne strane rizik emitenta i rizik plasmana i promjenama drugih tržišnih faktora koji utiču na vrijednost finansijskih instrumenata. @ržišni rizici obuhvataju%
rizik kamatne stope koji predstavlja vjerovatnoću nastanka gubitaka zbog promjene kamatnih stopa koji može biti8
a" [opći kamatni rizik] !rizik ponovnog utvr*ivanja cijena" , izloženost riziku zbog promjene cijena dužničkih instrumenata zbog promjene visine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu nevezanih za bilo koje specifične karakteristike dotičnog instrumenta b" [specifični kamatni rizik] , izloženost riziku promjene cijena dužničkih instrumenata zbog razloga vezanih za njegovog emitenta !ili u slučaju derivata izdavaoca tog instrumenta"8
devizni rizik koji predstavlja vjerovatnoća nastanka gubitaka zbog promjena u valutnim odnosima iTili neuskla*enosti nivoa aktive obaveza i vanbilansnih stavki u istoj valuti i
cjenovni rizik koji predstavlja vjerovatnoća nastanka gubitaka zbog promjene cijena finansijskih instrumenata i roba !rizik ulaganja u vrijednosne papire robni rizik rizik isporuke rizik druge ugovorne strane i rizik pozicije u opcijama" ,
Uskla*ivanje banaka sa propisanom $dlukom prolongirano je do 7#.#&.&00D. godine.
&7
/,+?, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje o.erativni& ri*iko& $ (anka&a $perativni rizik u smislu ove odluke predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za banku i negativnih efekata na kapital banke zbog neadekvatnih internih sistema procedura i kontrola slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti nezakonitih radnji i vanjskih doga*aja koji banku mogu izložiti gubitku. Upravljanje operativnim rizikom obuhvata njegovu identifikaciju mjerenje kontrolu praćenje i formiranje adekvatnog kapitala za ovu vrstu rizika. -anka je dužna da sačini plan za vanredne situacije u pisanoj formi sa ciljem obezbje*enja kontinuiranog rada banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole banke. $dlukom je propisan način izračuna kapitalnih zahtjeva za operativne rizike i to pristup osnovnog pokazatelja na način da se prosječni iznos bruto dobiti ostvarene u posljednje tri poslovne godine pomnoži sa fiksnim koeficijentom od #?C.
/,++, dl$ka o &ini&alni& standardi&a *a $.ravljanje ri*iko& likvidnosti (anaka U procesu upravljanja likvidnošću akcenat je na provo*enju harmoniziranih aktivnosti koje obezbije*uju uskla*enost strukture aktive i pasive banke njenih novčanih tokova i kontinuiranom planiranju budućih likvidnosnih potreba. +adzorni odbor banke odgovoran je za donošenje i provo*enje adekvatnog programa za upravljanje rizikom likvidnosti te periodično a najmanje jedanput polugodišnje analiziranje i prilago*avanje istog. Uprava banke dužna je pripremati prijedloge programa i adekvatno provoditi program najmanje kvartalno izvještavati +adzorni odbor o stanju i perspektivama likvidnosti pratiti ekonomske i dr. uslove u okruženju za planiranje likvidonosnih potreba i dr. 3rogram za upravljanje rizikom likvidnosti kao minimum sadrži%
strategiju likvidnosti banke8
racionalne i oprezne politike banke za realizaciju strategije likvidnosti8 procedure i tehnike za ocjenu praćenje kontrolu i projekcije likvidnosti8 odredbe o mjerenju pozicija likvidnosti8
interne limiteTograničenja i mjere opreza za potencijalni sukob interesa u smislu podjele nespojivih poslova.
U vo*enju politike likvidnosti osnovnu brigu banke treba da čini striktno provo*enje principa racionalne diverzifikacije porijekla i ročne strukture izvora njenih sredstava sa jedne i plasmanaTulaganja sa druge strane. ;ahtjevi sa ročnim uskla*ivanjem preostalih rokova dospijeća finansijske aktive i finansijskih obaveza su ublaženi nakon preporuka 442, a !+acionalnog izvještaj iz jula &00/. godine" a sa ciljem da se smanji potreba za stranim zaduživanjem banaka za finansiranje kreditnih aktivnosti. @ako je sada propisani zahtjev da najmanje ?C izvora sredstava sa rokom dospijeća do 70 dana angažuje u instrumente aktive sa rokom dospijeća do 70 dana najmanje 0C izvora sa rokom dospijeća do D0 dana angažuje u instrumente aktive sa rokom dospijeća do D0 dana i /?C izvora sa rokom dospijeća do #0 dana angažuje u instrumente aktive sa rokom dospijeća do #0 dana.
&9
-anka je u procesu upravljanja likvidnošću dužna%
$državati prosječni desetodnevniTdekadni minimum likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje &0C iznosa kratkoročnih izvora prema knjigovodstvenom stanju na zadnji dan prethodnog kalendarskog mjeseca s tim da ni na jedan dan visina novčanih sredstava ne može biti manja od #0C. Emenovati izvršnog službenika odgovornog za likvidnost čija bi se odgovornost uslovno mogla svesti na predlaganje donošenje i provo*enje operativnih svakodnevnih odluka o poziciji likvidnosti praćenju razvoja u oblasti likvidnosti i kontrolu upravljanja likvidnošću sa posebnom pažnjom na rezervama i visokolikvidnoj aktivi te o tome izvjestiti 1genciju. 3oslovne transkacije knjigovodstveno evidentirati istog dana kada su obavljene i kreirati adekvatne informacije za provo*enje politika likvidnosti.
Kontinuirano pripremati projekcije budućih novčanih tokova. Uspostaviti i kontinuirano razvijati detaljne i efikasne procedure za upravljanje likvidnošću u skladu sa usvojenim politikama i njima pripadajući informacioni sistem. $sigurati da proces upravljanja likvidnošću bude podvgnut kontinuiranim i povremenim kontrolama !adekvatan sistem internih kontrola efikasna interna i eksterna revizija". 3oduzimati propisani minimum zaštitnih mjera kako bi osigurala stabilnost u održavanju likvidnosti. Este su detaljno utvr*ene članom D. stav #. $dluke.
-anka je dužna održavati i propisani nivo obavezne rezerve kod 6--iN. U uslovima globalne finansijske krize 6--iN je u oktobru tekuće godine smanjila stopu obavezne rezerve sa # na #9C te isključila sve nove kreditne linije iz inostranstva iz osnovice za obračun obavezne rezerve kako bi se stimulirao priliv kapitala u domaći bankarski sektor !novembar &00. godine". 3ropisan je i sadržaj planova banke za vanredneTkrizne situacije% specifikacija finansijskih izvora koji mogu i koji će biti dostupni u hitnim slučajevima sa odre*ivanjem stepena pouzdanosti8 mogući scenariji kriznih situacija sa konkretnim odgovorima na pitanje <šta ako>8 način i vrste komunikacije sa vlasnicima banke najvažnijim povjeriocima klijentima javnošću i dr. -anka je dužna redovno a najmanje jedanput godišnje analiziti svoje planove i po potrebi ih ažurirati zavisno od promjenjivosti uslova poslovanja u okruženju ili samoj banci. )ve ovo je dobilo na važnosti u situaciji suočavanja banaka sa aktuelnom globalnom finansijskom krizom. -anka je dužna osigurati izvještavanje o likvidnosti 1gencije na propisanim izvještajnim obrascima i u rokovima utvr*enih $dlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju 1genciji !dekadni kvartalni i godišnji". U uslovima nastale finansijske krize 1gencija je uspostavila obavezu izvještavanja banaka na dnevnoj odnosno sedmičnoj osnovi na za te potrebe kreiranim obrascima i u skladu sa analizom dostavljenih podataka poduzimanje adekvatnih mjera i aktivnosti.
/,+6, dl$ka o &ini&alni& standardi&a siste&a interne kontrole $ (anka&a 3ropisuje minimalne standarde sistema interne kontrole koje je banka dužna obezbijediti kontinuirano provoditi održavati i razvijati. Ključna riječ je sistem tj. uspostavljanje kontrola kroz cijelu organizacionu strukturu banke. $dgovornost +adzornog odbora je da na prijedlog Uprave banke donese odluku o uspostavi održavanju i unapre*enju efikasnog sistema interne kontrole u banci te da obezbijedi uslove za njegovo provo*enje. Uprava banke je dužna provoditi detaljne procedure i postupke sveobuhvatnog &?
praćenja i provjere izvršavanja poslovnih operacija na svim poslovnim nivoima i područjima poslovanja. 4inimum zahtjeva koje treba da osigura sistem internih kontrola su%
uspostava efikasne organizacione strukture banke
donošenje poslovnih planova sa utvr*enim prihvatljivim i neprihvatljivim rizicima i odgovornostima Uprave za identifikovanje mjerenje praćenje i kontrolu tih rizika
adekvatni realni i kontinuirano praćeni strateški i operativni planovi jasno utvr*ene linije nadležnosti i odgovornosti te linije izvještavanja
stalno praćenje i kontrola izvršavanja funkcija nižih rukovodnih od strane viših rukovodnih nivoa
uspostava adekvatnih računovodstvenih procedura i procedura za zaštitu aktive stalni nadzor sistema internih kontrola od strane interne revizije i povremeni nadzor od strane eksterne revizije donošenje plana za stalni nadzor i periodočnu kontrolu funkcionisanja sistema internih kontrola od strane $dbora za reviziju kao i programa za njegov razvoj i unapre*enje.
)istem interne kontrole obavezno sadrži administrativnu i računovodstvenu kontrolu pri čemu administrativna kontrola predstavlja polaznu tačku u uspostavljanju računovodstvene kontrole. -anka je dužna sačiniti plan za zaštitu fizičke aktive koji uključuje% kontrolu gotovog novca sistem dvostruke kontrole zajedničke zaštite planova za vanredne situacije čuvanje ključnih evidencija sistem izvještavanja o nedostacima procedure za zapošljavanje osoblja a posebno za specifična radna mjesta i procedure za fizičko i elektronsko osiguranje.
/,+/, dl$ka o &ini&alni& standardi&a interne i eksterne revi*ije $ (anka&a $snovni cilj interne i eksterne revizije je sprečavanje nastajanja gubitaka banke osiguravanje višeg nivoa objektivnosti i tačnosti finansijskih izvještaja otkrivanje uslova unutar banke koji mogu negativno uticati na njeno poslovanje i samoodrživost te ocjena uspostavljenog sistema internih kontrola i informisanje o istoj +adzornog odbora i $dbora za reviziju sa prijedlozima za unapre*enje. ;bog značaja interne revizije ;akonom o bankama su utvr*ene odgovornosti i ovlaštenja internog revizora. +adzorni odbor dužan je donijeti adekvatan program interne i eksterne revizije banke osigurati uslove za njegovo provo*enje i uspostaviti funkciju nezavisne interne revizije u banci. Enterni revizor informiše $dbor za reviziju o provo*enju sistema internih kontrola i daje prijedloge za unapre*enje. :a bi se postigli ciljevi interne revizije njene aktivnosti moraju biti dovoljno obuhvatne detaljne i učestale. +eophodno je osigurati veću učestalost aktivnosti za područja banke sa višim stepenom rizika !lista prioriteta matrica rizika".
&=
U provo*enju procedura interne revizije operativni radni programi služe kao uputstvo za rad osoblju interne revizije !pojedinačne procedure po predmetima revizije tj. kontrolisanim područjima". Ezvještaji interne revizije moraju biti pravovremeni jasni sažeti i obavezno treba da sadrže i prijedloge neophodnih korektivnih aktivnosti a provo*enje tih aktivnosti je odgovornost Uprave banke. Ezvještaji interne revizije dostavljaju se $dboru za reviziju koji najmanje kvartalno informiše +adzorni odbor o nalazima interne revizije. U slučaju neslaganja sa $dborom za reviziju i ukoliko je predmet revizije rad Uprave banke interni revizor izvještava i +adzorni odbor. Konačna mjera uspješnosti interne revizije je brzina i efikasnost provo*enja predloženih korektivnih mjera od strane Uprave banke. $soblje interne revizije potpuno je nezavisno od Uprave banke i direktno odgovorno $dboru za reviziju a +adzorni odbor i Uprava banke dužni su osigurati punu podršku funkciji interne revizije i internom revizoru. $soblju interne revizije mora biti osiguran slobodan i potpun pristup poslovnim knjigama informacijama podacima i dokumentaciji neophodnoj za obavljanje revizije. :užnosti internog revizora moraju biti jasno utvr*ene u aktu o organizaciji i sistematizaciji poslova banke. 3redvi*eni uslovi za osoblje interne revizije% V)) u pravilu ekonomskog smjera iskustvo od najmanje 7 godine na najsloženijim bankarskim i poslovima kontrole supervizije ili revizije banaka i dr. finansijskih institucija visoka sklonost nastavku obrazovanja i profesionalnog razvoja organizacijske i tehničke sposobnosti i razvijene sposobnosti za komunikaciju. +adzorni odbor banke uz prethodno pribavljeno odobrenje 1gencije imenuje nezavisnog eksternog revizora koji banci daje savjete o primjeni računovodstvenih standarda vrši reviziju godišnjih finansijskih izvještaja informiše $dbor za reviziju o nezakonitim poslovima nepravilnostima i nedostacima u upravljanju i poslovanju banke koji im mogu uzrokovati gubitke i daje komentare +adzornom odboru $dboru za reviziju Upravi banke i 1genciji o efikasnosti internog revizora i sistema internih kontrola. 1gencija donosi rješenje za izdavanje odobrenja za izbor nezavisnog vanjskog revizora u skladu sa odredbama $dluke o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama te ostalim potrebnim uslovima u skladu sa odredbama ;akona o reviziji. 3rimarna odgovornost Uprave banke je priprema finansijskih izvještaja a nezavisnog eksternog revizora izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima. 4išljenje može biti samo% pozitivnoTneuslovljeno uslovljeno negativno i suzdržano. +ezavisnost eksternog revizora podrazumjeva da je savjestan i objektivan i da u toku angažmana od strane banke ne može imati bilo kakav direktni ili indirektni finansijski interes u banci ili bilo kojem povezanom licu sa bankom ili bilo kakav drugi odnos koji može kompromitirati njegovu nezavisnu ocjenu.
/,+2, dl$ka o &ini&alni& standardi&a aktivnosti (anaka na s.re@avanj$ .ranja nov'a i :inansiranja terori*&a -anke su dužne imati u pisanom obliku 3rogram za provo*enje aktivnosti za upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma te adekvatno provoditi isti zajedno sa politikama i procedurama u praksi. $bavezni dio 3rograma su politike o% prihvatljivosti klijenta identifikaciji klijenta stalnom monitoringu računa i transakcija i upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma. $dlukom su propisani opšti zahtjevi za identifikaciju klijenta i posebna identifikaciona pitanja kao što su% starateljski i zastupnički računi posrednici sa specijalnom svrhom specijalizovane firme za &/
kontrolu i ocjenu klijenata računi klijenata otvoreni od strane profesionalnih posrednika privatno bankarstvo i javno i politički izloženi klijenti klijenti koji ne otvaraju račune ličnim dolaskom u banku korespomdentno bankarstvo kurirske iTili sl. transkacije neaktivni računi i ostave ( čuvanje u sefovima. -anke su dužne da%
formiraju i profil svojih klijenata na osnovu propisanih elemenata koji će se koristiti kao generalni dopunski indikator u monitoringu poslovanja sa klijentima. zahtijevaju od klijenata objašnjenje za svaku uočenu značajnu promjenu ponašanja pri čemu su utvr*eni pokazatelji sumnjivih transakcija. osiguraju stalnu obuku svih uposlenih koji su obuhvaćeni programom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma pri čemu je propisan sadržaj obuke.
izrade sveobuhvatan priručnik kojim će biti obuhvaćeni zakonski i dr. propisi kojim je regulisano sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bančini interni akti kojim je regulisana ova oblast pravila za ponašanje osoblja metodi otkrivanja nezakonitih i sumnjivih aktivnosti odgovornosti i ovlaštenja KU3E@,a opisi nekih upečatljivih primjera zloupotreba prevod publikacije -azelskog komiteta i prevod preporuka za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma izdatih od me*unarodne institucije 21@2 i program za obuku osoblja. provode stalni monitoring računa i transakcija kao osnovni aspekt efikasnih procedura upoznavanja svog klijenta sa nezavisnim vanjskim revizorom ugovore i obavljanje revizije i ocjene uskla*enosti poslovanja banke sa zahtjevima za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
)aglasno $dluci +adzorni odbor banke odgovoran je za% donošenje i provo*enje efikasnog programa politika i procedura8 imenovanje lica na rukovodnom nivou koji ima odgovornost za koordiniranje svih aktivnosti banaka u praćenju uskla*enosti banke sa propisanim zahtjevima za aktivnosti protiv pranja novca i finansiranje terorizma !KU3E@"8 stručnu i tehničku osposobljenost interne revizije za nezavisnu procjenu uskla*enosti banke sa zahtjevima zakonskih i dr. propisa iz ove oblasti.
/,+=, dl$ka o jedinstveno& na@in$ o(ra@$na i iska*ivanja e:ektivne ka&atne sto.e na kredite i de.o*ite $vom $dlukom propisuje se jedinstveni način obračuna i iskazivanja aktivne efektivne kamatne stope na date kredite banaka i 4K$ odnosno pasivne efektivne kamatne stope na položene depozite kod banaka. $dluka se primjenjuje od 0#. 0/. &00/. godine Bfektivnom kamatnom stopom smatra se dekurzivna kamatna stopa koja se obračunava na godišnjem nivou i to primjenom složenog kamatnog računa na način da se diskontovana novčana primanja izjednačavaju sa diskontovanim novčanim izdacima odobrenih kredita odnosno primljenih depozita. Bfektivna kamatna stopa iskazuje se u procentima s dvije decimale uz zaokruženje druge decimale i važi od dana izračuna.
&
/,+7, stale odl$ke A%en'ije $stale odluke 1gencije koje nisu prethodno obra*ene su%
$dluka o uslovima kada se banka smatra nesolventnom kojom se propisuju uslovi kada se banka smatra nesolventnom odnosno kada je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti aktive banke8 $dluka o postupku za utvr*ivanje potraživanja i raspodjele aktive kojom se propisuje postupak za utvr*ivanje potraživanja i raspodjele aktive i pasive odnosno prioriteta prilikom raspodjele aktive i pasive u postupku likvidacije banaka8
$dluka o obračunu kamata i naknada na neaktivne račune kojom se propisuje obračun kamata i naknada za tzv. neaktvnim računima. +eaktivnim računom smatra se račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa uključujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana posljednje aktivnosti vlasnika računa a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća.8 $dluka o visini i uslovima dodjele kredita zaposlenicima banke kojom se propisuje minimum standarda za dodjelu kredita zaposlenicima banke. Visina odobrenog kredita po jednom zaposleniku banke ne može preći iznos od #?0.000 K48
/,+, Kriteriji *a interno ran%iranje (anaka od strane A%en'ije *a (ankarstvo F)iH $vim aktom se utvr*uju kriteriji 1gencije za jedinstveni interni sistem za procjenu banaka zasnovan na opšteprihvaćenim me*unarodnim principima za superviziju banaka ;akonu o bankama i propisima 1gencije. 6ilj 1gencije je da osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan način te da svoje kontrolne aktivnosti jače fokusira na banke koje su opterećene finansijskim upravljačkim i operativnim slabostima odnosno čije poslovanje poprima negativne trendove. 3ostupak rangiranja slijedi nakon obavljene obimne kontrole poslovanja banke i rezultira utvr*enim i dodijeljenim jedinstvenimTkompozitnim rangom. Utvr*eni rang banke predstavlja poslovnu tajnu 1gencije i banke na koju se odnosi i služi isključivo za njihove interne potrebe. Kompozitni rang zasnovan je na pojedinačnim rangovima šest osnovnih komponenata finansijskog i operativnog stanja banke !elementi 614BL),a" a to su% 6 , adekvatnost kapitala banke 1 , kvalitet aktive banke 4 , kvalitet organa upravljanja i rukovo*enja bankom B , kvalitet i nivo profitabilnosti banke L , adekvatnost likvidnosti banke ) , osjetljivost banke na tržišne rizike. Kompozitni rang je u uskoj korelaciji sa utvr*enim rangovima pojedinačnih komponenti ali nije prosta aritmetička sredina istih. $cjena komponente kvaliteta organa upravljanja i rukovo*enja bankom od posebnog je značaja u procjeni profila ukupnog rizika banke i predmet je ozbiljne supervizorske pažnje. :a bi se maksimalno eliminisale potencijalne slabosti kvalitativnih elemenata rangiranja u postupku &D
utvr*ivanja ranga za kvalitet upravljanja i rukovo*enja bankom uzimaju se i kvantitativni elementi kao što su% prosječna aritmetička sredina utvr*enih ostalih pojedinačnih rangova korekcija za primjenjive koeficijente !npr.Q0# osiguranje adekvatnih zamjena za najvažnije rukovodne pozicije Q07 kada formirane rezerve za kreditne gubitke nisu na propisanom nivou Q0& kada je neto dobit niža od prosjeka svih banaka i dr.". )vaki pojedinačni rang zasnovan je na kvalitativnim i kvantitativnim analizama faktora vezanih za odnosnu komponentu i njene me*uodnose sa ostalim komponentama. +ekim komponentama zavisno od konkretnog profila rizika i stanja u banci može biti dat veći ili manji značaj. Kompozitni rang i rangovi pojedinačnih komponenti utvr*uju se numerički u rasponu od # do ? pri čemu rang # predstavlja najviši nivo najkvalitetnije i veoma uspješno poslovanje i upravljanje rizikom i istovremeno najniži stepen supervizorske zabrinutosti a rang ? najniži nivo odnosno kritično loše i neuspješno poslovanje i upravljanje rizikom koje zahtjeva ekstremnu supervizorsku brigu i ekstremna rješenja. -anka kod koje je utvr*en kompozitni rang # je u svakom pogledu zdrava i veoma solidna i većina njenih pojedinačnih komponenti je ocijenjena sa # a nijedna nije rangirana lošije od & !izuzetak može biti nivo i kvalitet profotabilnosti koji može biti ocijenjen sa 7". @akva banka pokazuje izuzetno visok stepen solidnosti poslovnih politika i upravljanja rizicima. 4ogu biti utvr*ene slabosti koje su minornog karaktera i ne predstavljaju razlog supervizorske zabrinutosti pa odnos 1gencije spram takve banke može biti neformalan !preporuke". -anka ocijenjena sa & je u osnovi zdrava i solidna !nijedna komponenta ne smije biti ocijenjena lošije od ranga 7". Ema neznatne slabosti koje organi banke mogu u kratkom roku eliminisati te stoga ne postoje ozbiljni razlozi za supervizorsku zabrinutost a odnos 1gencije prema banci je kombinacija neformalnog ili ograničeno formalnog !uglavnom preporuke i djelimično nalozi". Kod banke ocijenjene sa kompozitnim rangom 7 otkrivene su umjerene slabosti kvalitet upravljanja rizicima je na granici zadovoljavajućeg nivoa i pokazuje razloge za supervizorsku zabrinutost. +ijedna pojedinačna komponenta ne smije biti rangirana sa 9. $rgani banke nisu dovoljno sposobni da eliminišu slabosti u primjerenom vremen. roku ali se ne očekuje ulazak u nesolidno finans. stanje. 3ostoji potreba za mjerama u formalnom obliku !nalozi sa primjerenim rokovima za postupanje". -anka čiji je kompozitni rang 9 nalazi se u zoni nesigurnog i nesolidnog poslovanja konstatovani su ozbiljni finansijski i upravljačko ( rukovodni nedostaci. Upravljanje rizicima je neprihvatljivo a organi banke ne prepoznaju i ne rješavaju probleme i slabosti. @akva banka se nalazi na posebnoj listi za kontinuirani pojačani nadzor !$dbor za superviziju i korektivne mjere donosi posebnu strategiju za takve banke i mjere pojačanog postkontrolnog postupka". $dnos 1gencije isključivo strogo formalan i kontinuiran. $vakva banka predstavlja veliku opasnost za 1genciju za osiguranje depozita. Ukoliko organi banke urgentno i uspješno ne poduzmu korektivne mjere propast banke je neizbježna. -anka sa kompozitnim rangom ? je u lošem finansijskom stanju odnosno kritično loše posluje i predstavlja najviši stepen supervizijske zabrinutosti i definitivnu opasnost za 1genciju za osiguranje depozita. :a bi se izbjegla propast banke neophodna je hitna i snažna finansijska pomoć i sveobuhvatni i kontinuirani nadzor.
70
2, U!A;LA4A"ANJE RE;ULATI"E !A #EUNARDNI# )ANKAR!KI# !TANDARDI#A 2,+, !tat$s $skla
3rincip # J;akonska zaštita supervizorskih institucija i supervizora< koji je bio značajno neuskla*en a donošenjem amandmana na ;akon o 1genciji za bankarstvo 2-iN krajem &00=. godine je potpuno uskla*en !pravna zaštita supervizora"8 Uskla*ivanje 3rincipa vezano za korekciju klasifikacije plasmana banaka je u završnoj faziu pripremi je izmjena postojeće regulative !$dluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka"8 Uskla*ivanje sa 3rincipom ## koji se odnosi na uvo*enje upravljanja rizikom zemlje i transfera planira se za narednu godinu8 3rincip #& J@ržišni rizik< koji je imao status značajno neuskla*en u &00/. godini je uskla*en !donešena je regulativa i vrše se pripreme za implementaciju"8
3rincip #7 J$stali rizici< koji je tako*e bio značajno neuskla*en u &00/. godini je uskla*en. Ezvršena je izmjena regulative vezano likvidnost sačinjena je regulativa vezano za operativni rizik i vrše se pripreme za implementaciju8
3rincip &0 JKonsolidirana supervizija< je bio i još uvijek ima status značajno neuskla*en8 Vezano za princip &? koji je bio ocjenjen kao značajno neuskla*en po pitanju potpisivanja memoraduma o saradnji sa supervizorima stranih banaka Jmajki< je uglavnom uskla*en8
3rincipi &7 i &9 vezano za globalnu konsolidovanu superviziju i superviziju zemlje domaćina kod nas su za sada ocjenjeni kao neprimjenjivi jer još uvijek ne postoje me*unarodno aktivne banke.
7#
2,6, )a*el 6 i .ri.re&e A%en'ije *a i&.le&enta'ij$ )a*ela 6 -azel # !koji je bio usvojen #D. godine i bio primjenjivan u bankarskim sistemima više od #00 zemalja svijeta" je u proteklim godinama kao opšteprihvaćeni J4e*unarodni okvir kapitala< imao pozitivan učinak na visinu kapitala banaka u svijetu kao i u našoj zemlji. -azel # je u svijetu zaustavio trendove opadanja kapitala banaka a njegova primjena u 2-iN je tako*e osigurala pozitivne trendove. 4e*utim protokom vremena ovaj okvir kapitala nije uspio da u potpunosti adekvatno odgovori na sva bitna pitanja bankarskog opreza i upravljanja kapitalom. 'egulatorima je bila potrebna preciznija fleksibilnija i objektivnija metodologija mjerenja rizika. Ez tog razloga -azelski komitet je nakon dugogodišnjih istraživanja analiza prijedloga konsultativnih dokumenata u &009. godi odnosno konačno u &00=. godini objavio +ovi sporazum o kapitalu , -azel & koji predstavlja novi koncept u izračunavanju adekvatnosti kapitala odnosno novi sveobuhvatni pristup upravljanja rizicima i nadzoru banaka. -azel & je zakonski obavezujući od januara &00/. g. u BU dok je primjena u )1: počela u julu &00/. godine. Ključna novina -azela & u odnosu na -azel # je da regulator daje slobodu banci da aktivno učestvuje u odre*ivanju načina izračuna rezervi. -azel & se temelji na tri stupa%
minimalni kapitalni zahtjevi !3ilar E"8
nadzor nad adekvatnošću kapitala !3ilar EE" i tržišna disciplina !3ilar EEE".
U odnosu na -azel # +ovi sporazum o kapitalu , -azel & nudi korjenitu promjenu kvatifikacije kreditnog rizika i uvodi kategoriju operativnog rizika njegovog mjerenja i uključivanja !pored kreditnog i tržišnog" u izračun adekvatnosti kapitala. 4etode mjerenja kreditnog rizika prema -azelu & su%
standardizirani pristup !)1"8
pristup zasnovan na internom rangiranju osnovni pristup !2E'-" i pristup zasnovan na internom rangiranju napredni pristup !1E'-".
)tandardizirani pristup je namjenjen bankama koje žele jednostavan sistem adekvatnosti kapitala. ;asniva se na osnovu fiksnih pondera rizika koji se odre*uju prema vrsti potraživanja. 3ondere odre*uju i propisuju supervizori a poslovne banke su ih dužne usvojiti i primjenjivati pri izračunu adekvatnosti kapitala. $vaj pristup ne zahtjeva interni rejting od strane banke već od strane eksterne institucije za procjenu kreditnog rizika ili ako nema rejtinga onda se dodjeljuje ponder rizika #?0C. Bksternu instituciju izabiru nacionalni supervizori. ;a razliku od standardiziranog pristupa gdje sve parametre rizičnosti za utvr*ivanje minimalnih kapitalnih zahtjeva propisuje regulator po E'- pristupu banke same mjere ključne karakteristike dužnikove kreditne sposobnosti. E'- pristup preciznije odražava rizični profil pojedine banke i nivo kapitala. -azel & predvi*a tri osnovne metode izračuna kapitalnih zahtjeva za operativni rizik%
pristup osnovnog pokazatelja !-E1"8
standardizirani pristup !)1"8 pristup naprednog mjerenja !141".
7&
-E1 je najjednostavnija metoda izračunavanja kapitalnih zahtjeva. @rogodišnji prosjek bruto dobiti !dobiti prije oporezivanja" množi se sa fiksnim alfa procentom od #?C. $vaj metod daje samo općenitu procjenu izloženosti operativnom riziku. )1 je naprednija metoda u izračunu kapitalnih zahtjeva i polazi od toga da se ukupne aktivnosti banke odnosno bruto prihod dijeli !mapira" na osam poslovnih područja zatim se neto operativni prihod množi sa beta faktorom propisanim za svaku poslovnu liniju !finansiranje privrede,#C trgovanje i prodaja,#C retail bankarstvo,#&C komercijalno bankarstvo,#?C platni promet,#C agentske usluge,#?C upravljanje aktivom,#&C i brokerski poslovi u retail,u,#&C". Ukupan kapitalni zahtjev je zbir pojedinačnih kapitalnih zahtjeva za osam poslovnih linija. 141 dozvoljava da banka izračunava kapitalni zahtjev za operativni rizik prema internoj metodologiji. 3ristup se bazira na internim podacima banaka o gubicima uzrokovanim operativnim rizikom. -azel & predvi*a dva osnovna metoda utvr*ivanja kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik i to%
standardizirani pristup i pristup zasnovan na internim modelima.
)uština 3ilara EE je osigurati optimalnu visinu kapitala u skladu sa rizičnim profilom svake pojedinačne banke. $vim pristupom pokušavaju se pokriti područja rizika koja nisu bila dovoljno obuhvaćena prilikom izračuna minimalnih kapitalnih zahtjeva kao npr. kamatni rizik u bankarskoj knjizi rizik likvidnosti rizik koncentracije rizik druge ugovorne strane i drugi rizici koji nisu lako mjerljivi te je potrebno razviti tehnike za upravljanje svim rizicima npr. rizik reputacije strateški rizik zakonski rizik i dr. 3ilar EEE zahtjeva objavljivanje seta informacija o poslovanju banaka i to% informacije o obuhvatu primjene -azela & visini i strukturi kapitala izloženosti riziku procesu procjene rizika i adekvatnosti kapitala institucije. )et dokumenata koje je potrebno prezentirati pokriva četiri glavna rizika i to% kapital !struktura kapitala adekvatnost kapitala" izloženost rizicima i procjena rizika !opšti kvalitativni zahtjevi za prezentiranjem kreditni rizik tržišni rizik operativni rizik izloženost riziku promjene kamatnih stopa u bankarskoj knjizi". Ezvještava se samo o materijalno značajnim stavkama. Enformacije se objavljuju polugodišnje godišnje ili tromjesečno !podaci koji su podložni brzim promjenama npr. struktura i adekvatnost kapitala". $bzirom da naša zemlja želi da postane članica BU obavezna je da izvrši pripreme za potpuno usvajanje -azela & kroz formu posebne direktive BU. )amim tim stvorena je i obaveza 1gencije kao regulatora i supervizora banaka u 2-iN da započne sa pripremama po tom pitanju. 2ormirana je radna grupa koja će učestvovati u implementaciji -azela & kao i sačinjavanju dokumenta J)trategija za implementaciju +ovog okvira kapitala banaka ili -azel &<. 'adna grupa sastoji se od stručnjaka iz 6--iN 1gencije i 1gencije za bankarstvo '),a.
Poja& s$.ervi*ije
-ankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede. -anke se bave prikupljanjem novčanih sredstava podržavaju platni sistem i najveći su izvor novčanih sredstava na tržištu. )tabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno važno za razvoj sigurne i stabilne privrede. ;bog toga je supervizija banaka toliko važna i prihvaćena. Fta podrazumjeva supervizija banaka_ )upervizija banaka predstavlja provjeru boniteta i zakonitosti poslovanja banaka. $na uspostavlja održavanje zdravog bankarskog sistema. $sim toga supervizija je dužna i da provodi mjere za ozdravljenje banke to jeste da otvara i sprovodi stečajni postupak i likvidaciju. -ankarska supervizija ne obuhvaća samo provjeru da li je poslovanje banaka u skladu sa zakonima i propisima već procjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicima kojima je izložena u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogućnosti propasti banke. 6iljevi takvog pristupa su zaštita štediša i deponenata te briga za stabilnost i sigurnost cjelokupnog bankarskog sistema. :rugim rječima supervizija ne vodi poslove umjesto uprava banaka niti provjerava svaku njihovu pojedinačnu transakciju već procjenjuje kako banka prepoznaje mjeri i upravlja rizicima. @akvi ciljevi ne mogu se postići samo klasičnim formalno,pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora već je nužno razvijanje me*usobnih odnosa kroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema i okolnosti. +aime nemoguće je poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi se smanjili rizici niti je svaki rizik kršenje zakona i propisa. )toga je potrebno djelovati i davanjem preporuka savjeta i upozorenja. :a bi se postigli ti ciljevi mora biti zadovoljeno nekoliko uvjeta. 3rvi je postojanje odgovarajuće i mo*usobno konzistentne regulative drugi je djelotvoran i kvalitetan nadzor dok je treći ne manje važan zdrava privreda i političko okruženje. $pćenito superviziju vrše bankarski supervizori i vanjski revizori. +apominjemo da su u -iN to samo bankaraski revizori jer vanjski revizori u svom obimu poslovanja nemaju superviziju banaka. -ankarski supervizori primarno brinu o održavanju stabilnosti bankarskog sistema i unapre*enju sigurnosti i zdravlja pojedinačnih banaka kako bi zaštitili interese deponenata. )toga supervizori prate sadašnje i buduće izglede za dobro poslovanje banaka i koriste njihove finansijske izvještaje za unapre*enje njihovog stanja i uspješnosti poslovanja. Vanjski revizor s druge strane primarno brine o redovitom izvještavanju dioničara ili nadzornog odbora banke o financijskim izvještajima banke. 'evizor tako*er ispituje upravu da bi od nje dobio odgovor na pitanje ima li ona spoznaju o doga*ajima koji su se zbili ili o uvjetima koji su postojali u vremenu nakon razdoblja za koje je uprava napravila procjenu a koji mogu biti izvorom značajne sumnje u sposobnost banke da nastavi poslovati. -ankarski supervizori brinu o održavanju zdravog sistema unutarnje kontrole koji je osnova sigurnoga i razboritog upravljanja poslovima banke. Vanjski se revizor u 7
većini situacija zanima za procjenu unutrašnje kontrole kako bi utvrdio u kojem se stupnju može osloniti na sistem prilikom planiranja i obavljanja revizije. -ankovni se supervizori moraju uvjeriti da svaka banka vodi adekvatne isprave pripremljene u skladu s dosljednom računovodstvenom politikom i praksom koje omogućavaju supervizoru da procijeni finansijsko stanje banke i profitabilnost njezina poslovanja kao i da procijeni objavljuje li banka redovito ili čini li dostupnim finansijske izvještaje koji objektivno prikazuju njezino stanje. Vanjskom je revizoru važno da li banka vodi adekvatne i odgovarajuće pouzdane poslovne knjige !s pratećom dokumentacijom" koje joj omogućavaju pripremu finansijskih izvještaja koja ne sadrže netačne prikaze koji bi bili važni i time omogućavaju vanjskom revizoru da da mišljenje o tim izvještajima.
Ra*lo*i .rovo
12.
povjerenje u banke
1#. stabilnost bankarskog sektora 1. domino efekat.
-anka počiva na povjerenju izme*u nje i klijenta. 3ovjerenje se samo jednom gubi i klijent se sigurno više neće vratiti u banku sa kojom nije bio zadovoljen. ;bog toga je neizmjerno važno da se povjerenje izme*u klijenta i banke gradi kontinuirano i da se tome poklanja posebna pažnja u banci. )tabilnost bankarskog sektora je opći interes društva. 3ošto je finansijski sektor u -iN nerazvijen neophodno je osigurati visoki kvalitet supervizije nad bankama jer je to važan faktor za stabilizaciju i opći interes društva. Kada govorimo o dominu efektu možemo reći da sve promjene koje se dešavaju u jednoj banci utiču na drugu banku. 3ropadanje jedne banke povlači za sobom mnogo drugih efekata koji nisu u vezi samo sa tom bankom nego se odražavaju i na sve ostale. 3ored navedenih postoje i joše neki razlozi postojanaja supervizjije kao što su% 22. 2#.
zaštita deponenata i kreditora smanjenje sistemskog rizika
:anas postoje mnogi novi koncepti zaštite deponenata i kreditora koji ranije nisu bili u upotrebi a ovdje možemo spomenuti deregulaciju sekjuritizaciju i internacionalizaciju. Kako smo već ranije naveli jedan od osnovnih razloga postojanja supervizije je i zaštita od rizika. ;bog toga supervizija stalno ocjenjuje i projenjuje kako banke 9
upravljaju rizicima kojima su izložene u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogućnosti njihove propasti. )upervizija bankarskih organizacija je jedan od osnovnih preduslova za%
2.1.10. 2.1.11. 2.1.12.
uspostavljanje zdravog bankarskog sistema mininiziranje bankarskih rizika i očuvanje solventnosti banaka.
'azvijanje finansijskog sektora kako smo već ranije pomenuli neophodno je za uspostavljanje zdravog bankarskog sistema jer je on jedan od preduslova za dalji razvoj finansijskog sektora kod nas. $sim toga supervizijom se minimiziraju bankarski rizici. +aime kroz analizu kreditnih tržišnih i rizika deviznog kursa daju se smjernice kako da se oni minimiziraju. )upervizija treba da prinudi banke na bolje upravljanje kreditnim rizicima ograničenje posu*ivanja i limite u koncentraciji kredita jer su neke od banaka isuviše orijentisane na svoje dioničare i zadovoljavanje njihovih potreba. :omaći supervizori se nisu ovim bavili u proteklom periodu ali će to biti sve značajniji problem u njihovim budućim aktivnostima. E na kraju kada govorimo o očuvanju solventnosti banaka pod kojom podrazumijevamo da je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive u banci možemo zaključiti da bez uspješne supervizije banaka princip solventnosti ne bio u potpunosti ispoštovan.
4ta se kontroli-e s$.ervi*ijo& +akon što smo objasnili šta je supervizija i koji su razlozi njenog sprovo*enja reći ćemo nešto i o tome šta se supervizijom kontroliše. U osnovi supervizijom se kontroliše slijedeće%
/ 7 A "
Visina osnivačkog kapitala 3rofesionalni i etički kvaliteti 3rogram aktivnosti 2er konkurentski odnosi i aktivnosti Kriminogene aktivnosti 3oštivanje zakonskih i podzakonskih propisa
3rilikom izdavanja dozvole !licence" od strane 1gencije za bankarstvo 2ederacije -iN potrebno je izme*u ostalog ustanoviti i finansijsko stanje banke uključujući i osnivački kapital. )upervizijom se sagledavaju i kontrolišu i profesionalni i etički kvaliteti pa se npr. analizira koliko su kadrovi u banci edukovani. )upervizori banaka moraju biti uvjereni da su banke uspostavile i da slijede adekvatne politike prakse i procedure u poslovanju. $sim toga supervizori banaka moraju odrediti da banke imaju adekvatne politike prakse i procedure uključujući i striktna pravila Jpoznavanja komitenata< koji treba da promovišu visoke profesionalne i etičke standarde u finansijskom sektoru i da spriječe namjerno ili nenamjerno iskorištavanje banke od strane ?
kriminalnih faktora. +aravno supervizijom se kontroliše i poštivanje zakonskih i podzakonskih akata odnosno supervizijom se provjerava da li je banka poslovala po zakonskim i podzakonskim aktima.
snova *a vr-enje s$.ervi*ije $dluka o superviziji banaka +a žalost svima nam je poznato da kod nas još uvijek ne postoji zakon o superviziji na nivou 2ederacije -iN a da ne govorimo o zakonu na nivou cijele države. @ako*er i samu superviziju izvršavaju dvije agencije 1genija za bankarstvo 2-iN !u daljem tekstu 2-1" i 1gencija za bankarstvo '),e. $ radu agencija će biti govora u slijedećem poglavlju a mi ćemo se ovdje zadržati na $dluci o supervizji banaka na osnovu koje se vrši supervizja kod nas. $vom odlukom se bliže propisuju osnovne nadležnosti 1gencije za bankarstvo odgovornost u postupku kontrole usmjeravanja i unapre*enja rada banaka. $snovni cilj ove odluke je uspostavljanje opštih kriterija za sprovo*enje zakonskih nadležnosti i odgovornosti 2-1 u donošenju odluka i rješenja izdavanju naloga i izricanju mjera zavisno od vrste prekršaja opšte ocjene kvaliteta poslovanja odnosno finansijskog stanja banke. 3redmet i sadžaj supervizije koju provodi 2-1 obuhvata kontrolu zakonitosti rada primjenu polisa i održavanje propisanih standarda. 3rimjena načela zakonitosti i odžavanje propisanih standarda su primarna odgovornost organa upravljanja nadzora i rukovo*enja u bankama i predstavljaju minimalan uslov za uspješno i stabilno funkcionisanje banaka. 3ropisi na osnovu kojih radi 2-1 zasnivaju se na osnovnim principima !načelima" -azelskog komiteta. ;bog toga čemo u nastavku pojasniti šta u osnovi predstavlja -azelski komitet. -azelski komitet -ezelski komitet za nadzor banaka ! 'asle .ommittee on 'anking :upervision# je organizacija koja utvr*uje osnovne me*unarodne standarde u području bankarskog poslovanja i bankarske supervizije. $snovan je #D/?. godine od strane guvernera centralnih banaka visokorazvijenih zemalja. )astavljen je od guvernera centralnih banaka #& zemalja !)1: +jemačka Gapan Velika -ritanija -elgija Kanada 2rancuska Etalija Luksemburg Nolandija Fpanija Fvedska Fvicarska". -azelski komitet tretira pitanja% 7./. 4e*unarodne saradnje u superviziji 7.. Unapre*enja supervizorskog razumijevanja i kvalitetu supervizije širom svijeta 7.D. 'azmjene informacija na osnovu nacionalnih sporazuma o superviziji
=
9. Unapre*enja efektivnosti tehnika za superviziju me*unarodnog bankarskog poslovanja ?. Uspostavljanja minimalnih standarda supervizije. !u obliku principa" koje za poslovanje i nadzor banaka !superviziju" donosi -azelski komitet nisu automatski pravno obavezujući za bankarske institucije već tek kada ih u vidu zakona usvoje parlamenti zemalja. ) ciljem da promoviše i obezbijedi cjelokupnu makroekonomsku i financijsku stabilnost -azelski komitet za superviziju je #DD/. godine usvojio dvadeset pet osnovnih principa koji se moraju poštivati da bi supervizorski sustav bio efikasan. 3rincipi su minimalni zahtjevi koje treba ispuniti i u mnogim slučajevima neophodno ih je dopuniti drugim mjerama kako bi se zadovoljili specifični uvjeti ili regulirali rizici u finansijskim sistemima pojedinih zemalja. 3rincipi se odnose na preduvjete za efikasnu superviziju banaka !princip br. #" izdavanje dozvola i vlasničkih struktura !princip br. & do ?" opreznosne propise i zahtjeve !princip br. = do #?" metode za stalnu superviziju banaka !princip br. #= do&0" neophodne informacije !princip br.&#" ovlaštenja supervizora !princip br. &&" i prekogranično bankarstvo !princip br. &7 do &?". ;akonski i podzakonski okvir za poslovanje banaka u 2ederaciji -iN su konzistentni me*unarodnim standardima. ;akonom o izmjenama i dopunama ;akona o bankama iz augusta &00&. godine je normirano !član =D." da <3ropisi koje donosi 1gencija^ zasnivaju se na osnovnim principima za superviziju banaka koje objavljuje -azelski komitet za superviziju banaka>. 2-1 se u cjelini pridržavala ove norme pri pripremi i usvajanju podzakonske regulative koja se primjenjuje od početka &007. godine a u regulativu su ugra*ene i neke od normi Bvropskih bankarskih direktiva. Prudenijalni ili o"reznosni "ro"isi
-azel EE @renutno najveći broj zemalja je usmjeren prema proučavanju i usvajanju principa -azela EE koji predstavlja novi okvir za mjerenje rizika. Edejna koncepcija -azela EE je poveati osjetljivost na ri!ike kod finansijskih institucija. $snovni ciljevi -azela EE su%
unapre*enje sigurnosti i stabilnosti finansijskog sistema šira disperzija rizika !kreditni operativni tržišni" stvaranje uslova za konkurentsku jednakost banaka i stvaranje prikladnih pristupa odre*ivanju adekvatnosti kapitala.
Gedan od osnovnih stubova -azela EE je i supervizijski nadzor nad bankama koji definiše pravila čija primjena će biti predmet supervizije od strane lokalnog supervizora. )upervizijski proces karakteriše nekoliko osnovnih osobina. $snovni cilj ovog procesa je osigurati adekvatnost kapitala banke. 3ored toga potrebno je uspostaviti adekvatnost metoda za mjerenje rizika i korektivne mjere !npr. unapre*enje metoda ili zahtijev za dodatnim kapitalom".
/
@endencija naše zemlje je da usaglasi principe rukovo*enja sa -azelom E dok se -azel EE i efekti njegovog prihvatanja tek teoretski razmatraju. 3ostoje pojedinačni napori nekih najjačih banaka sa ovog prostora da izvrše pripreme za prihvatanje i ovih principa. $snovni problem je u tome što taj proces zahtijeva mnogo finansijskih sredstava kao i ulaganja u ljudske resurse i tehnologiju.
!$.ervi*ija (anaka $ )iH )upervizija bankarskog sistema u -iN povjerena je enititetskim agencijama za bankarstvo !1gencija za bankarstvo 2-iN i 1gencija za bankarstvo ')". ;načajno je istaći da su ove dvije agencije gotovo potpuno usaglašene u pogledu supervizije te se njihov rad zasniva na usaglašenim aktima. 1gencija za bankarstvo 2-iN kao neovisna samostalna i neprofitna institucija za nadzor i licenciranje banaka osnovana je u drugoj polovini #DD=. godine. +jen rad od početka je usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema tržišno orijentisanog i oslonjenog na me*unarodne standarde poslovanja i supervizije banaka. ;akonom o 1genciji utvr*eni su njeni osnovni zadaci koji se svode na izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka donošenje podzakonskih akata nadziranje rada banaka i poduzimanje mjera u skladu sa zakonom što uključuje i uvo*enje postupaka privremene uprave i likvidacije banaka odnosno iniciranje postupka stečaja. 3ropisi koje donosi 1gencija zasnivaju se na osnovnim principima koje objavljuje -azelski komitet za superviziju banaka. 1gencijom upravlja Upravni odbor 1gencije koji se sastoji od pet članova koje imenuje 3arlament na prijedlog Vlade 2-iN. Upravni odbor nadzire poslovanje 1gencije i preduzima mjere za djelotvorno i racionalno obavljanje predvi*enih poslova. :irektor 1gencije predstavlja 1genciju rukovodi njenim radom i odgovoran je za njega. :irektor zajedno sa zamjenikom direktora 1gencije učestvuje u radu Upravnog odbora ali nema pravo glasa. ;a svoj rad odgovorni su Upravnom odboru i Vladi 2-iN te 3arlamentu koji ih imenuje na prijedlog Vlade. Ilan Upravnog odbora ne može biti radnik 1gencije ili komercijalne banke. 1gencija ima svoj statut kojim se naročito ure*uju% ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣
$rganizacija i način poslovanja 1gencije +ačin rada Upravnog odbora $vlaštenje za zastupanje 1gencije i potpisivanje dokumentacije 3rava obaveze i odgovornosti osoba koje obavljaju poslove i zadatke sa posebnim ovlaštenjem i odgovornostima :ruga organizacijska pitanja u vezi sa poslovanjem 1gencije. )redstva za rad 1gencije osiguravaju se iz% +aknade za izdavanje dozvola za rad banaka 4jesečne naknade koju banka izdvaja za nadzor svog poslovanja +aknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga 1gencije.
1gencija za bankastvo 'epublike )rpske je osnovana #DD. 5odine kao pravni sljedbenik +arodne banke '). )tatus nadležnost organizacija finansiranje E rad 1gencije ure*eni su ;akonom o 1genciji za bankastvo 'epublike )rpske. 1gencija za bankarstvo ') je samostalno i nezavisno pravno lice osnovano radi ure*enja E kontrole bankarskog sistema. +adzor nad radom agencije vrši +arodna skupština 'epublike )rpske kojoj je odgovorna za svoj rad. $snovni cilj 1gencije jeste očuvanje E jačanje stabilnosti bankarskog sistema ') te unaprešenja njegovog sigurnog kvalitetnog E zakonitog poslovanja. $rganizaciona šema agencije za bankarstvo ')
Logo 1-')%
Logo 2-1%
+a osnovu godišnjeg priliva sredstava višak prihoda u odnosu na troškove prenosi se u narednu godinu. Ukoliko banka propusti da plati 1genciji propisanu naknadu 1gencija će oduzeti banci dozvolu za rad. 3ropise o visini naknade i drugih prihoda donosi Upravni odbor 1gencije uz saglasnost Vlade. $vim propisima moguće je predvidjeti veće naknade za rad u bankama koje pored preduzimanja uobičajenih aktivnosti zahtijevaju i preduzimanje dodatnih aktivnosti. D
-anke su dužne dostavljati 1genciji izvještaje i druge podatke po vrsti obimu i rokovima u skladu sa zahtjevima 1gencije. -anke su tako*e dužne predati 1genciji revidirane bilanse i druge finansijske izvještaje do 7#.07. tekuće godine za prethodnu godinu. 1gencija propisuje minimum obima oblik i sadržaj programa ekonomsko , finansijske revizije planirane za banke. 1gencija ima pravo da odbije navedeni izvještaj i zahtijeva novi izvještaj koji će izraditi ovlašteni revizor kojeg imenuje 1gencija na teret banke. 1gencija je dužna dostaviti Vladi izvještaj o poslovanju koji sadrži analizu stanja bankarskog sektora i opis aktivnosti 1gencije tokom izvještajne godine. Upravni odbor mora odobriti izvještaj prije podnošenja. 1gencija je dužna dostaviti Vladi polugodišnje izvještaje o svojim aktivnostima te o stanju i razvoju finansijskih institucija pod njenom jurisdikcijom. )vake godine federalna organizacija nadležna za reviziju vrši pregled računa i knjiga 1gencije na osnovu čega izdaje izvještaj o reviziji Vladi 2-iN i 1genciji. U proteklim godinama 1gencija za bankarstvo 2-iN je prema ocjenama domaćih i stranih eksperata dostigla visok nivo profesionalnosti. $na upošljava stručnjake koji imaju najbolje ekspertize iz oblasti supervizije stečene kroz mnogobrojne edukacije u zemlji i inostranstvu. ) ciljem da zaštiti novac i interese deponenata 1gencija je u periodu od svog osnivanja do kraja &00?. godine uvela mjere !privremene uprave likvidacije ili stečaja" u &? banaka. 3rivremena uprava je uvedena u &7 banke bez postupka privremene uprave u jednoj banci je pokrenut stečajni postupak te u jednoj likvidacioni postupak. $d &? banaka u kojima su poduzete mjere postupak je okončan u #0 banaka.
Ti.ovi kontrole i &etodolo%ija ran%iranja 1gencija je ovlaštena da vrši kontrolu banaka da pregleda i pribavlja kopije poslovnih knjiga dokumenata i računa. @ako*e je ovlaštena da izdaje naloge da bi osigurala poslovanje banaka u skladu sa zakonom. 3ostoje dva osnovna tipa kontrole banaka a to su% $ff,site kontrola% zasniva se na praćenju izvještaja informacija i podataka koji se dostavljaju od strane banaka 1.4. $n,site kontrola% zasniva se na neposrednom pregledu poslovnih knjiga knjigovodstvene i druge dokumentacije u bankama. 1.3.
#0
U obavljanju kontrole supervizor na bazi svog metodološkog pristupa vrši permanentno rangiranje banaka. 'angiranje će omogućiti blagovremenu identifikaciju potencijalnih problema u odre*enoj banci ili cjelokupnom bankarskom sektoru. CA&E'( predstavlja me*unarodno
prihvaćenu metodologiju na bazi koje se vrši permanentno rangiranje banaka. $vim sistemom rangiranja za svaku banku se utvr*uje zbirni !kompozitni" rejting baziran na procjeni glavnih komponenti finansijskog stanja i poslovanja banaka. Upravni odbor 1gencije za bankarstvo 2-iN donio je #D.#&.&00&. godine akt Kriterija za interno rangiranje banaka od strane 1gencije. $vim aktom utvr*eni su kriteriji za jedinstveni interni sistem za rangiranje banaka !GE)'-" od strane 1gencije zasnovan na me*unarodnim principima za superviziju banaka ;akonu o bankama i propisima 1gencije 2-iN. 3utem posebnih GE)'- tehnika i procjena 1gencija utvr*uje ocjenu solidnosti bankarskih organizacija na jedinstven odnosno jednoobrazan način. $pći predmet razmatranja pri rangiranju banaka u okviru GE)'- su finansijski upravljački i rukovodni faktori banaka kao i faktori ispunjenja svih propisanih zahtjeva. 6ilj 1gencije jeste da osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan način kao i da svoje kontrolne aktivnosti jače fokusira na banke koje su opterećene finansijskim i operativnim slabostima !odnosno na banke čije poslovanje poprima nepovoljne trendove". 3ored navedenog GE)'- služi 1genciji i kao instrument za praćenje općih trendova solidnosti i sigurnosti ukupnog bankarskog sistema čime joj pruža mogućnost za efikasnije provo*enje njene osnovne misije u gradnji održavanju i zaštiti stabilnosti i javnog povjerenja u bankarski sistem. 3ostupkom rangiranja svakoj bankarskoj instituciji se utvr*uje i dodjeljuje jedinstveni !kompozitni" rang koji je zasnovan na pojedinačnim rangovima šest osnovnih komponenti finansijskog i operativnog stanja banke !dakle riječ je o me*unarodnom metodu .A/EB: ". $snovne komponente finansijskog i operativnog stanja za koje se utvr*uju pojedinačni rangovi iz kojih se izvodi kompozitni rang su% • • • • • •
Capital , adekvatnost kapitala banke Assets , kvalitet aktive banke #anagement , kvalitet organa upravljanja i rukovo*enja bankom EuitA , kvalitet i nivo profitabilnosti banke LiuiditA , adekvatnost likvidnosti banke !ensitivitA , osjetljivost na tržišni rizik
Kompozitni rang i rangovi pojedinačnih komponenti se utvr*uju numerički u rasponu od # do ?. 'ang # predstavlja najviši nivo odnosno najkvalitetnije i veoma uspješno poslovanje i upravljanje rizikom te najniži nivo supervizorske zabrinutosti. 'ang ? predstavlja najniži nivo odnosno kritično loše i neuspješno poslovanje i upravljanje rizikom koje zahtijeva ekstremnu supervizorsku brigu i ekstremna rješenja.
##
3rilikom utvr*ivanja kompozitnog ranga nekim pojedinačnim komponentama može da se da veći značaj nego ostalim a zavisno od konkretnog profila i konkretne situacije u konkretnoj banci. :akle na kompozitni rang može znatnije od drugih ili odlučujuće da utiče bilo koji od pojedinačnih faktora koji ima poseban uticaj na ukupno stanje i nivo solidnosti banke. Kompozitni rang ne može i ne smije predstavljati samo prostu aritmetičku sredinu svih rangova pojedinačnih komponenti. )posobnost organa banke da uspješno odgovore na promjene koje se javljaju i da se pripreme za efikasno upravljanje rizicima koji mogu da iskrsnu zbog promijenjenih uslova poslovanja ili za pokretanje novih aktivnosti banke i uvo*enje novih bankarskih proizvoda predstavlja jedan od posebno značajnih faktora u procjeni profila ukupnog rizika odre*ene banke i predmet ozbiljne supervizorske pažnje. Upravo zbog toga komponenti kvaliteta organa upravljanja i rukovo*enja pridaje se poseban značaj. 'ang banke utvr*en u skladu sa ovim kriterijima predstavlja poslovnu tajnu 1gencije i banke na koju se odnosi a služi isključivo za njihove interne potrebe. 1gencija može tražiti od banaka da prema ovim kriterijima i same utvrde svoj rang i da je o tome izvijeste na odgovarajućem obrascu koji će biti priložen uz zahtjev 1gencije. U slučaju novoosnovane banke u kojoj se nisu stekli uslovi za primjenu svih kriterija za rangiranje ocjenom se obuhvataju samo primjenjivi kriteriji sa posebnom napomenom da se radi o novoosnovanoj banci. ;a uspješno obavljanje bankarske aktivnosti koja će obezbijediti stabilan i efikasan bankarski sistem odlučujuća je uloga organa upravljanja nadzora i rukovo*enja u bankama. 'ezlutat obavljene kontrole jeste izvještaj u kome se konstatuje stanje banke uočeni prekršaji nepravilnosti i slabosti a koji se dostavlja banci. -anka ima pravo prigovora na ispostavljeni izvještaj. +akon isteka roka za prigovor ili nakon razmatranja prigovora banke predlažu se odgovarajuće mjere o korektivnim aktivnostima banke u cilju otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti u poslovanju.
!$.ervi*ija (anaka $ *e&lja&a EU i *e&lja&a na-e% okr$>enja 3roblematika supervizije bankarskog sistema ali i cjelokupnog finansijskog sistema zasigurno je jedno od najaktuelnijih pitanja ekonomije svake zemlje. :ok se neke zamlje okreću ka modelu supervizije cjelokupnog finansijskog sistema dakle tržišta vrijednosnih papira društava za osiguranje i bankarskog sistema od strane jednog tijela druge zemlje poput npr. 2rancuske imaju relativno veliki broj tijela za superviziju cjelokupnog finansijskog sistema. )a ciljem da se posmatrana problematika što više približi došli smo do sljedećih podataka o broju institucija i nadležnostima istih u nekim od zemalja članica BU.
#&
)abela *. Pristu" su"erviziji +inansijskog sektora u zemljama E, -roj
institucija
nadležnih za
:ržava
superviziju 1ustrija # # -elgija :anska # Erska
# #
+jemačka
# Fvedska # Velika -ritanija
& 2inska 7 )lovenija
+adležnost 241,cjelokupna finansijska supervizija 6-21, cjelokupna finansijska supervizija :2)1, cjelokupna finansijska supervizija 6entralna banka i uprava za finansijske usluge !6-2)1E" -a2in,cjelokupna finansijska supervizija )2)1, cjelokupna finansijska supervizija
2)1,cjelokupna finansijska supervizija 22)1,supervizija banaka E)1, supervizija osiguranja -anka )lovenije,supervizija banaka )41, tržište vrijednosnih papira E)1,društva za osiguranje
7
3oljska
7
5rčka
7
Etalija
K+4,supervizija banaka !u okviru 6entralne banke" K3i5,tržište vrijednosnih papira K+Ui2B,supervizija osiguravajućih društava i mirovinskih fondova 6entralna banka Komisija za tržište kapitala :irekcija za društva za osiguranje i aktuare 6entralna banka,supervizija banaka 6$+)$-, supervizija tržišta kapitala E)V13,supervizija društava za osiguranje
+izozemska
6entralna banka,bonitetni nadzor finansijskog sistema 3VK, nadzor mirovinskih fondova i osiguranja 124,nadzor zaštite zakonitosti poslovanja
7
=
2rancuska
Ezvor% ecb.europa.eu
#7
6-,nadležna za banke i investicijske tvrtke !zasebna institucija veoma povezana sa centralnom bankom" 6B6BE,izdavanje odobrenja za rad banaka 6'-2, donošenje regulative za superviziju banaka 6$- i 642, sektor vrijednosnih papira 661,tržište vrijednosnih papira
Kada je riječ o ostalim zemljama našeg okruženja možemo reći da je za superviziju banaka zadužena centralna banka svake pojedine zemlje. @ako je u 'epublici Nrvatskoj za superviziju bankarskog sektora nadležna Nrvatska +arodna -anka. 4e*utim pored Nrvatske +arodne -anke postoje još 9 institucije nadležne za superviziju finansijskih institucija i tržišta i to% Komisija za vrijednosne papire :irekcija za nadzor društava za osiguranje 1gencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja i 4inistarstvo financija, Uprava za financijski sustav. Kada je riječ o 'epublici 4akedoniji supervizija bankarskog sektora je u nadležnosti +arodne -anke 'epublike 4akedonije odnosno :irekcije za superviziju i :irekcije za bankarsku regulativu. +arodna -anka )rbije kao i 6entralna -anka 6rne 5ore nadležne su za superviziju bankarskog sektora unutar svojih teritorija. @endencija svake od navedenih banaka jeste unapre*enje postojećeg modela supervizije te njegovo maksimalno usaglašavanje sa postavkama -azelskog komiteta.
Akt$elna .ro(le&atika s$.ervi*ije (anaka $ )iH Već ranije smo naglasili da je supervizija bankarskog sektora u -iN podijeljena izme*u entiteta. $bje entitetske agencije za bankarstvo su uložile značajne napore da se tehnički i kadrovski ojačaju. +aime kvalitet supervizije nad bankama je važan faktor za stabilizaciju sektora. 3ostoji potreba za unapre*enjem supervizije banaka kako bi se omogućio pravovremen i kvalitetan nadzor i osigurali jednaki uslovi za poslovanje banaka u cijeloj zemlji. U posljednjih sedam godina sve je veća poslovna saradnja izme*u banaka u -iN. 3ojedine banke otvaraju svoje filijale u oba entiteta. -anke iz 2-iN imaju poslovne jedinice u '),u i -rčko distriktu i obratno. +eophodno je jačati koordinaciju rada izme*u entitetskih agencija za bankarstvo. +aročito je važno nastaviti uskla*ivanje bankarske regulative sa -azelskim principima i smjernicama BU. 3ostoje mišljenja da bi trebalo razmotriti mogućnost uspostavljanja jedinstvene 1gencije za superviziju banaka na nivou -iN. +aime smatra se da bi takav potez smanjio troškove supervizije banaka omogućio bolju iskorištenost kapaciteta te ojačao jedinstvenost ekonomskog prostora u -iN. ) druge strane predstavnici $N',a naglašavaju potrebu da se centralizuje nadzor nad bankama u -iN koja bi bila u nadležnosti 6entralne banke kako bi se ojačao bankarski sistem u našoj zemlji. )matra se da bi takav potez doprinio većem povjerenju u bankarski sistem privlačenju stranih investitora smanjenju kamatnih stopa te povećanju neophodnih kredita koji bi bili dostupni malim i srednjim preduzećima. E guverner 6entralne banke Kemal Kozarić insistirao je na prelasku supervizije u 6entralnu banku jer smatra da će se na taj način bolje zaštititi interesi gra*ana i deponenata. 3rema procjenama 6entralne banke formiranje jedinstvene agencije za nadzor finansijskog sistema ne bi bio lak korak. $ni smatraju da bi integracija najlakše prošla kroz 6entralnu banku jer ona nudi decentralizovani model. +aime i dalje bi ostale agencije za bankarstvo na terenu u -anjoj Luci i )arajevu kao filijale 6--iN s tim što
#9
bi formirali odbor za superviziju pri 6--iN. $n bi donosio ključne odluke o izdavanju i oduzimanju licenci donošenju propisa te bi formirao mješovite kontrole za superviziju komercijalnih banaka na cijelom prostoru -iN. 3ostavlja se pitanje koliko bi ovakava zamisao 6--iN doprinijela smanjenju troškova kao i mogućnosti da se uspješno definiše uloga i odgovornost odbora i filijala predloženog modela. +asuprot navedenom mišljenju 6--iN ključni ljudi ') naglašavaju da su uslovi za bankarsko poslovanje u entitetima potpuno isti te da banke rade po zakonima i propisima koji se pripremaju u dogovoru sa 6--iN. $ni su protiv ukidanja 1gencije ') i njenog pripajanja 6--iN jer bi se takvo rješenje protivilo Ustavu prema kojem je bankarski sektor u nadležnosti entiteta. Vlada '),a se umjesto gašenja 1gencije ') zalaže za proširenje njene nadležnosti na kontrolu mikrokreditnih i štednokreditnih organizacija. $čigledno je da je problematika supervizije izuzetno složena i interesantna za mnoge nivoe upravljanja radi čega ćemo u nastavku rada pokušati sagledati moguće razloge za i protiv prenosa supervizije banaka pod okrilje 6entralne banke.
Instit$'ionalni okvir +e postoji jedinstven rješenje univerzalni model organizovanja supervizije. $snovni cilj razvoja supervizije je izgraditi efikasan institucionalni okvir nadzora koji će osigurati stabilnost finansijskog sistema. U tom pogledu me*unarodne institucije daju odre*ene smjernice za efikasnu superviziju% , jasan cilj supervizije ,
stručnost i profesionalnost
,
nezavisnost
,
kvalitetno finansiranje
,
me*usobna saradnja izme*u institucija.
$dluka o izboru institucionalnog okvira je izuzetno važna jer se izborom modela direktno utiče na nezavisnost način finansiranja modele saradnje izme*u institucija nadzora. $ptimalno rješenje supervizije bankarskog sektora se mora tražiti u sklopu supervizije i drugih sektora finansijskog sistema. @ako*e treba imati u vidu da proces institucionalnog ustroja nije ni brz i jednostavan "roes. ) obzirom na to preporuka je da se izmjene institucionalnog okvira vrše u periodu stabilnosti finansijskog sektora. U praksi se pokazalo da se u prvih pola godine do godinu dana kvalite t supervizije smanjuje zbog internog preustrojavanja ali i zbog vremena potrebnog za prihvaćanje jedinstvenog cilja supervizije. $dgovor na pitanje kako optimalno organizovati sistem supervizije finansijskog sektora zahtjeva analizu stanja trendova kao i analizu postojećih modela.
#?
#odeli s$.ervi*ije 2inansijski sistem svake zemlje ima odre*ene specifičnosti koje uslovljavaju izbor pojedinog modela. -ez obzira da li je supervizija organizovana samostalno ili pod okriljem centralne banke ona mora usko sura*ivati sa centralnom bankom. BU podržava aktivnu ulogu centralne banke u nadzoru finansijskog sistema a posebno bankarskog sektora. :anas u svijetu postoji tri osnovna modela su"ervizije% , model specijalizacije , dualni model , integracija 3rema modelu specijalizacije supervizija je organizovana na način da za svaki segment tržišta nadzire zasebna institucija. +adzor banaka u ovom modelu je organizovan samostalno iTili pod okriljem centralne banke. D$alni &odel i&a vi-e varijanti , zajednički nadzor banaka i berzi% samostalna agencija centralna banka ili čak vladin odjel a posebna agencija vrši nadzor osiguranja , zajednički nadzor banaka i osiguranja !jedino u 1ustraliji i Kanadi" posebna agencija vrši nadzor berzi , nadzor banaka odvojeno kao samostalna agencija ili pod centralnom bankom zajednički nadzor berzi i osiguranja. 4odel integracije% potpuna integracija nadzornih tijela u jednoj agenciji.
4odel integracije% potpuna integracija nadzornih tijela u jednoj agenciji. @ri navedena modela pobliže su prikazana sljedećom slikom% (lika *. &odeli su"ervizije-
-anke $siguranje +, #odel s.e'ijali*a'ije -erze 555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 6, D$alni &odel -anke i -erze $siguranje -anke i $siguranje -anke
-erze -erze i $siguranje
555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555 /, Inte%ra'ija -anke -erze i $siguranje
2. Pojam depozita i vrste depozita Depoziti >riječ depozit potiče od latinske reči 8depozitum9 što znači, 8nesto što je dato na čuvanje9? spadaju u osnovni bankarski posao, pasivne prirode i vode se u pasivi bilance banaka. Odnose se na novčane depozite i označavaju novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i dru"e depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite. ovčana sredstva mo"u biti oročena ili po vi@enju, a na koje vlasnik istih zara@uje iznos u vidu kamate de)inirane kamatnom stopom, koja se zove pasivna kamata. Depozite je mo"u7e podijeliti prema raznim kriterijima, a osnovna podjela prema vrsti je na transakcijske-teku7e depozite i netransakcijske depozite. Prema ročnosti, depoziti mo"u biti kratkoročni i du"oročni.
2.1. Transakcijski (tekući depoziti Transakcijski depoziti su jedan od najstarijih oblika depozitnih uslu"a banaka i predstavljaju instrument bezo"otovinsko" pla7anja. alaze se na transakcijskim ili teku7im računima i nazivaju se dnevnim novcem ili novem po opozivu. Direktno učestvuju u monetarnoj multiplikaciji jer se preko njih stvara novac i novi depoziti po vi@enju. Depoziti po vi@enju su jedan od je)tinih izvora sredstava, ali istovremeno i najnestabilniji jer se mo"u podi7i bez najave i bez o"raničenja. Abo" navedeno", oni su pod kontrolom monetarnih vlasti putem monetarnih alata koji uti7u na rast ili pad depozita po vi@enju stopa obvezne rezerve, stopa specijalnih rezervi, de)iniranje limita kratkoročnih kredita i de)iniranjje ročne trans)ormacije kratkoročnih izvora u du"oročne plasmane. Bako npr. rast primarno" novac >"otovina i obvezne rezerve?, uticat 7e na porast depozita po vi@enju. 8Bransakcijski depoziti uključuju re"ularne beskamatne depozite po vi@enju, koji ne nose eksplicitne kamatne naplate, ali koji klijentu pruCaju uslu"e pla7anja, čuvanja sredstava i pra7enje svih izvršenih transakcija pla7anja putem čekova, te kamatnonose7e depozite po vi@enju koji osi"uravaju sve prethodno navedene uslu"e i uz to nose kamate deponemtima.91
2.1.1. Beskamatni depozit po vi!enju 4eskamatni depoziti po vi@enju su vrsta depozita po vi@enju koji ne donose kamatu za vlasnike sredstava, odnosno prihod od kamate, ali pruCaju uslu"e pla7anja, čuvanja sredstava i vo@enja evidencije u po"ledu bilo kakvih transakcija izvršenih po osnovu čeka. 5o"u biti u obliku Ciro računa i teku7e" računa.
1
=ose, :. Peter ud"ins E. :Flvia, 4ankarski menadCment i )inansijske uslu"e, Data status, 4eo"rad, 2''#., str 3$$.
?
Žiro-račun predstavlja knji"ovodstveno potraCivanje novčanih sredstava njihovo" vlasnika >deponenta? u odnosu na banku koja je primila ta sredstva Gorisnik Ciro računa moCe da vrši pla7anje samo do iznosa sredstava na tom računu a jedno lice moCe da ima samo jedan račun. Tekući račun moCe imati du"ovni i potraCni saldo. =aspola"anje se moCe vršiti na osnovu raspoloCivih ν novčanih sredstava, ali i odobreno" kredita, do iznosa u"ovoreno" limita.
2.1.2. "amatonosni depoziti po vi!enju Gamatonosni depoziti po vi@enju obezbje@uju uslu"e kao i beskamatni, ali uz to donose i kamatu. ( :HDIu se tokom 1%+'Itih "odina pojavljuju hibridni čekovnoIštedni depoziti u )ormi čekova izdanih na teret štedno" >NOW računa?. 8OJ računi kamatonose7i štedni depoziti koji banci daju za pravo da zahtijeva prethodnu obavijest prije ne"o li komintent podi"ne sredstva. 4udu7i da se ovaj zahtjev o najavi rijetko sprovodio u djelo, OJ računi se mo"u koristiti baš kao i teku7i računi za pla7anje kupovina roba i uslu"a.9 2 OJ računi su odobreni u cijeloj :HD donošenjem Aakona o dere"ulaciji ν depozitnih institucija početkom 1%$1. "odine i mo"li su ih imati samo )izička lica i nepro)itne institucije. Gada su OJ računi odobreni za korištenje širom :HDIa, 8Gon"res je sankcionirao i uporabu automatskih trans)era >HB:?, koji omo"u7avaju komitentu da unaprijed opunomo7i banku za prebacivanje sredstva sa štedno" na teku7i račun kako bi pokrila prekora7enja. eto učinak bila je isplata kamata na transakcijski saldo jednaka kamatama zaračenim na štednim računima.9 3 Od 1%$2."odine u :HDIu su se pojavile nove dvije vrste kamatonosnih depozita po vi@enju depozitni računi trCišta novca >55DHs? i :uper OJ računi >:OJs? koji nude )leksibilne kamatne stope trCišta novca, a dostupni su samo preko čekova ili unaprijed opunomo7enih nalo"a za pla7anje roba i uslu"a. 8MMDA su depoziti kratko" dospije7a od samo nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, a banka moCe pla7ati bilo koju kamatnu stopu koja je dovoljno konkurentna da privuče i zadrCi depozite komitenata. Dozvoljeno je do šest unaprijed opunomo7enih nalo"a za pla7anje mjesečno, ali se sredstva, ako se koristi ček, mo"u podi7i samo tri puta. ema o"raničenja na osobna podizanja sredstava >iako banke zadrCavaju pravo odre@ivanja maksimalno" iznosa i )rekvencije podizanja?. Aa razliku od OJ računa, 55DH račune mo"u posjedovati poslovni subjekti kao i )izička lica.9 Aa razliku od 55DH, Super NOW račune mo"u koristiti samo pojedinci i nepro)itne institucije. Bako@er, ni broj čekova koje deponent moCe ispisati nije o"raničen zakonom. 5e@utim, banke daju manju dobit na :OJ ne"o na 55DH račune, iz razlo"a što komitenti mo"u češ7e podizati sredstva.
2
0bid., str. 3$$.
3
0bid., str. 3$%.
0bid., str. 3$%.
=
2.2. Netransakcijski (#tedni i oro$eni depoziti Netransakcijski depoziti kreirani su kako bi privukli sredstva od komitenata koji Cele odvojiti novac na stranu u očekivanju nekih budu7ih izdataka ili nenadanih )inancijskih do"a@aja. ose znatno više kamatne stope od transakcijskih depozita. 0ako su njihovi kamatni troškovi ve7i, netransakcijski depoziti op7enito su je)tiniji "lede poslovanja i upravljanja njima. etransakcijski depoziti mo"u biti štedni, oročeni i individualni penzioni računi.
2.2.1. %tedni depoziti Ktedni depoziti su depoziti koji donose kamatu a nemaju precizno naveden rok dospije7a. Bo su srednjoročni depoziti klijenata koji polaCu na odre@en vremenski rok. &ormiraju se u cilju pokri7a planiranih ili vanrednih rashoda klijenata. Aa banke štedni depoziti predstavljaju stabilan izvor sredstava koji se moCe koristiti za du"oročne plasmane. Postoje dva tipa štednih depozita ulo" na štednoj knjiCici i štedni račun. Bankovne knjižice štednih depoita su duCi period bile jedina vrsta štedno" depozita koje su nudile banke koje su se u malim denominacijama prodavale pojedincima, a privile"ije podizanja su neo"raničene. aime, iako bi po zakonu banka mo"la inzistirati na dobivanju prethodne najave o planiranom podizanju sredstava sa štednih knjiCica, samo nekoliko banaka inzistira na tome, s obzirom na to da ti depoziti nose niske kamatne stope i imaju tendenciju da budu stabilni, s malom osjetljivoš7u na promjene kamatnih stopa. Ktedni depoziti na štednoj knjiCici se realizuju na način da banke svojim komintentima daje knjiCicu koja pokazuje saldo na računu, zara@enu kamatu, depozite i isplate, kao i pravila koja se odnose kako na banku tako i na komintenta. Dakle, u štednoj knjiCici se unose sve uplate i podizanja novca. (pisi u knjiCicu potvr@eni pečatom banke i potpisom ovlaš7eno" lica dokaz su o uplatama odnosno podizanjima sredstava. Glijent treba predočiti knjiCicu sluCbeniku na šalteru kako bi poloCio ili podi"ao novac s računa. !tedni račun se otvara na osnovu u"ovora izme@u klijenta i banke o otvaranju štedno" računa. a štedni račun evidentiraju se sva potraCivanja i du"ovanja u vezi s depozitom za koje su se klijent i banka do"ovorili da se evidentiraju. 4anka klijenta obavještavaju o svakoj promjeni stanja na štednom računu, a krajem svake "odine >ili češ7e ako je tako u"ovoreno ili je uobičajeno za odre@eni oblik štednje? šalje se izveštaj o stanju na računu >saldo?.
/
2.2.2. &ro$eni depoziti Oročeni depoziti predstavljaju novčana sredstva na posebnim depozitnim računima banaka čije se upotrebe klijent odriče na do"ovoreno vrijeme. Ovu vrstu depozita karakteriše unaprijed de)iniran rok dospije7a, nemo"u7nost korištenja sredstava za svakodnevna pla7anja, prethodno utvr@eni datum povla7enja i ve7a kamatna stopa. (koliko klijent Celi da povu7e ove depozite, prije roka dospije7a biti 7e obračunata niCa kamata od u"ovorene, najčeš7e ona za štednju po vi@enju. Ova vrsta depozita ima poseban značaj kao izvor sredstava za plasmane banaka. Obzirom da imaju unaprijed de)iniran )iksan rok dospije7a, banke se osje7aju si"urnije i mo"u na duCi rok da usklade svoj kreditni potencijal sa plasiranjem sredstava. Oročeni depoziti imaju različite oblike, a jedan od obika je depozitni certi)ikat >EDs?. EDs predstavlja OL koju emituju komercijalne banke u cilju pove7anja )inansijsko" potencijala kao i promjena u prosječnoj ročnosti sredstava. EDs mo"u biti prenosivi >kupuju ih korporacije i bo"ati pojedinci? i neprenosivi >kupuju ih pojedinci i njima se moCe tr"ovati i prije njihovo" dospije7a?. Danas, banke nude i dru"e oblike oročenih depozita-vidova oročenja poput rentna štednja, premijska štednja, dječija štednja, stepenasta štednja i dr. "entna štednja je oročena štednja "dje se unaprijed izračuna cjelokupan iznos kamate i podijeli s brojem mjeseci na koji je oročen novac. Bako dobijena suma ispla7uje se deponentu svako" mjeseca, tromjesečno, polu"odišnje ili "odišnje dok još traje oročenje. Dakle, ovaj vid oročenja omo"u7ava da deponent raspolaCe kamatom koju banka ispla7uje u toku trajanja oročenja. #re$ij%ka štednja je vrsta oročenja kod koje" se vrši pola"anje depozita u obrocima. Bo je štednja u ratama s ciljem da se prikupe odre@ena sredstva potrebna za odre@ene svrhe u budu7nosti. Deponent je obavezan da ulaCe mjesečno odre@en iiznos toko do"ovoreno" roka sa bankom i u iznosu koji mu od"ovara. Po isteku u"ovoreno" roka oročenja na obračunatu kamatu dodatno se obračunava iznos premije. Stepena%ta &pro're%ivna( štednja je oblik oročene štednje kod koje" kamata raste što duCe deponent drCi novac na računu. Gamata se moCe uve7avati svako" meseca, tromjesečno itd. ( nekim bankama ova vrsta oročenja zahtijeva da se deponent obaveCe da 7e svako" mjeseca upla7ivati odre@eni iznos na račun, ali mo"u7e su i naknadne uplate. (koliko komitent podi"ne novac, kamata se vra7a na početak. Dječja štednja je namijenjena za maloljetnike za koje roditelji ili zakonski zatupnici otvaraju štedne račune uz duCe rokove oročenja >u nekim bankama i do punoljetstva djeteta? uz, naravno, više kamate.
2.2.'. ndividua)ni penzioni ra$uni (*+
o"raničene svote novca na individualni penzioni račun >0=H? koji nude banke i ostale )inansijske institucije koje imaju kvalitetne penzione planove i planove raspodjele dobiti.
2.'. "ratkoro$ni i dugoro$ni depoziti Gratkoročni depoziti se oročavaju na period do 12 mjeseci, dok du"oročni imaju rok oročenja preko 12 mjeseci. '. ,epozitni pos)ovi koje nude -anake u BiH
Obzirom na razne vrste depozita, različita je i ponuda banaka u &ederaciji 4osne i erce"ovine >u daljem tekstu&4i?, kako u dijelu depozita po vi@enju tako i u oročenim depozitima. Aa ovu vrstu istraCivanja posmatrana je ponuda sljede7ih banaka (niEredit 4ank d.d., =ai))aisen bank d.d., :berbank d.d., 0ntesa :anpaolo banka a prema dostupnim in)ormacijama na njihovim eb stranicama. Pre"led ponude depozitnih poslova za oročenje ovih banaka dat je u nastavku /rsta depozitnog pos)a &ro$enje
*entna #tednja
0niredit Bank d.d. ")asi$na #tednjaI =aspoloCiva sredstva mo"u se oročiti u Celjenom iznosu i roku. akon isteka oročenja uloCena sredstva se
vra7aju uve7ana za kamatu. *entna #tednja I oročeni štedni ulo" koji omo"u7ava redovito raspola"anje kamatom koju banka ispla7uje mjesečno, tromjesečno, polu"odišnje ili "odišnje na račun
*aieisen Bank
3-er-ank
ntesa 3anpao)o Banka
&ro$eni #tedni u)og
&ro$ena #tednja
&ro$ena #tednja
*entna #tednja
&ro$ena #tednja sa mjese$nom isp)atom kamate
4
po vi@enju.
&tvorena #tednja je vid oročene štednje koja daje mo"u7nost neo"raničeno" broja uplata i povremene isplate u toku oročenja
>jednom svaka tri mjeseca?.
3tepenasta #tednja
amijenjena je osobama koje s vremena na vrijeme imaju višak sredstava koja Cele uloCiti bez mijenjanja krajnje" roka dospije7a u"ovora. a svaku pojedinačnu uplatu u toeku oročenja obračunava se kamata po kamatnoj stopi ovisno
od iznosa uplate i preostalo" roka oročenja. Aa svaku isplatu obračunava se ne"ativna kamata po kamatnoj stopi koja ovisi od iznosa isplate i preostalo" roka oročenja.
Premijska #tednja
3)o-odna #tednja 4 dozvoljava isplata manje ili jedna ko 2' ; od ukupni h sredstava na računu u momentu podizanja, bez
zaračunavanja naknade te u neo"raničenom broju u tijeku oročenja, uz obračun naknade za podizanje "otovine od 1,'' ;, za isplate u iznosu ve7em od
2'; od ukupnih sredstava na računu u momentu podizanja,kao i za sve naredne isplate u toku kalendarsko" mjeseca, bez obzira na iznos
3)o-odna #tednja uz -onus premiju Iza redovne štedne ulo"e u Celjenim iznosima >"odišnje #'' G5 ili više? na"ra@uje sa bonusom od 1;
na redovnu kamatnu stopu i besplatnim u"ovaranjem uslu"e trajno" nalo"a za ovu
koja omo"u7ava da pored
vrstu štednje. 0splate je mo"u7e obavljati jednom mjesečno, do 2'; od ukupno" stanja na štednji. Dodatno,
iznosa od #'','' G5 odnosno 2#','' M(= vrše se višekratne uplate i
ukoliko se podiCe iznos viši od
na obračunatu kamatu dodatno se obračunava iznos premije.
u"ovoreno" minimalno"
isplate na-sa račun>a? slobodne štednje
2'; od stanja na računu, napla7uje se naknada od 1; za iznos koji se podiCe preko 2'; od stanja računa.
%tednja uz premiju 4 je vrsta obročne du"oročne štednje pri čemu se redovnim mjesečnim uplatama ostvaruje pravo na premiju koja se
avorit #tednja je štedni model s premijom na obračunatu kamatu. Po isteku u"ovoreno" roka oročenja
3)o-odna #tednja 4 vrsta oročene štednje
I
I
obračunava na kamatu po
depozitu 4anka pored redovne kamate obračunava i premiju.
Premija se obračunava istekom oročenja na iznos
ukupno obračunate kamate.
D *3P5 #tednja 4
depozit uz premiju 4 dječija štednja je vrsta obročne du"oročne
štediše P(: >Ktednja uz sloni7a? I Oblik štedno" ulo"a koji se oročava na ime maloljetne osobe do 1$
,je$ija #tednja
"odine Civota. ( tijeku oročenja dozvoljene su uplate, no nisu dozvoljene isplate, a na mjesečnoj razini je de)inirano o"raničenje u
štednje za maloljetne
%tednja za -udućnost
)izičke osobe mla@e od 1$ "odina pri čemu sa redovnim mjesečnim uplatama ostvaruje pravo na premiju koja se
uplatama u ukupnom iznosu od #.''' G5.
obračunava na kamatu po depozitu.
0zvor .unicreditbank.baN .sberbank.baN .rai))aisenbank.baN .intesasanpaolobanka.ba
Pre"led ponude depozitnih poslova vezanih za depozite po vi@enju ovih banaka dat je u nastavku /rsta depozitnog pos)a ,epozit po vi!enju
,je$ja a vista #tednja
0ni1redit -ank ,epoziti po vi!enju u doma7oj i stranoj valuti
namijenjeni )izičkim osobama rezidentima i nerezidentima
,je$ja a vista #tednja u doma7oj i stranoj valuti do 1$ "odine starosti.
*ai22eisen Bank
3-er-ank
ntesa 3anpao)o Banka
,epoziti po vi!enju
,epoziti po vi!enju
,epoziti po vi!enju
,je$ija #tednja
*3P5 dje$ja #tednja
,je$ija #tednja
>minimalni iznos na
štednom računu 1'G5-# M(=, namijenjena djeci do 1# "odine Civota?
>minimalni iznos na štednom računu 1'G5-#
M(=?
0zvor .unicreditbank.baN .sberbank.baN .rai))aisenbank.baN .intesasanpaolobanka.ba
6. "amatne stope na depozite
Gamatne stope na depozite se razlikuju po oblicima depozita. 8Op7enito, što je dospije7e depozita duCe, to je ve7a dobit koja se mora ponuditi deponentu zbo" vrijednosti novca tokom vremena i stalno" pozitivno" na"iba krivulje dobiti. 9 # Bako@er, na visinu kamatne stope utiču i ciljevi banke koja nudi depozite i njena strate"ija prema depozitima u odnosu na ponudu konkurencije. 4anke koje se Cele a"resivno natjecati za depozite u"lavnom 7e pla7ati ve7e kamatne stope na depozite,mkako bi ih pridobila umjesto konurencije. ( suprotnom, banka spušta ponudbenu kamatnu stopu u odnosu na konkurenciju. Ostali ključni )aktori koji utiču na visinu kamatne stope su veličina ponude i pretpostavljena izloCnost riziku banaka koje nude depozite.
6.1. "amatne stope na depozite koje nude -anke u BiH Gamatne stope na depozite su različita kada posmatramo i banke u &4i, kako u dijelu depozita po vi@enju tako i u oročenim depozitima. Aa ovu vrstu istraCivanja posmatrana je ponuda istih banaka kao u prethodnom dijelu ovo" rada (niEredit 4ank d.d., #
0bid., str.3%1.
#0
=ai))aisen bank d.d., :berbank d.d., 0ntesa :anpaolo banka a prema dostupnim in)ormacijama na njihovim eb stranicama. Pre"led kamatnih stopa na depozitne poslove za oročene depozite ovih banaka dat je u nastavku 0niredit Bank d.d.
*ai22eisen Bank
3-er-ank
ntesa 3anpao)o Banka
do 1'.'''
',+';
',1';
1,*#;
',#';
preko 1''''I 2#'''
',%';
',1';
1,*#;
',#';
preko 2#'''I#''''
1,1';
',1';
1,*#;
',+';
do 1'.'''
1,$';
',3';
3,'';
1,#';
preko 1''''I 2#'''
1,%';
',';
3,'';
1,#';
preko 2#'''I#''''
2,1';
',#';
3,'';
1,%';
*o$nost
12 5
2 5
znos u "7
0zvor .unicreditbank.baN .sberbank.baN .rai))aisenbank.baN .intesasanpaolobanka.ba
Pre"led kamatnih stopa na depozite po vi@enju Proizvod ,epozit po vi!enju ,je$ja a vista #tednja
0ni1redit Bank d.d.
*ai22eisen Bank
3-er-ank
ntesa 3anpao)o Banka
',1'
',''
',''
','#
1,''
','' 1,## ','# 0zvor .unicreditbank.baN .sberbank.baN .rai))aisenbank.baN .intesasanpaolobanka.ba
8. ,epozitni potencija) -anaka Depozitni potencijal predstavlja dio )inansijsko" potencijala koji je )ormiran iz tu@ih izvora. Pored depozitno" potencijala, u okviru )inansijsko" potencijala, banka na raspola"anju ima i vlastita sredstva >kapital i rezerve? te nedepozitne izvore sredstava. Depozitni potencijal predstavlja )inansijsku mo7 banke i najvaCniji je izvor sredstava banke. :ve banke prikupljaju sredstva i )ormiraju svoj )inancijski potencijal upravo putem depozita stanovništva i privrednih subjekata. Abo" to"a je i njihov osnovni cilj da osi"uraju trajan porast svojih depozitnih potencijala. Aa banku je veoma vaCno da je depozitni potencijal što ve7i jer se time osi"urava ve7a solventnost i likvidnost na duCi rok. I I I I I
a depozitni potencijal banaka utiču sljede7i makroekonomski )aktori * :topa "ospodarsko" rasta društva koja odre@uje stopu a"re"atne štednje :tanje bankarstva, odnosno stepen razvijenosti i inte"risanosti bankarstva 5onetarnoIkreditna politika :topa in)lacije 5e@unarodni )inansijski tokovi Stopa 'o%podar%ko' ra%ta društva koja odre)uje %topu a're'atne štednje ima odlučuju7u ulo"u u )ormiranju depozitno" potencijala banaka neke zemlje. ( situaciji
=
ovi7, :. 4ankarstvo, aučna knji"a, 4eo"rad, 1%%'., str.1*3
##
nepotpune zaposlenosti pove7anje potrošnje rezultirat 7e manjim pove7anjem dohotka, pa samim time i štednje i obrnuto. Stepen ravijeno%ti i inte'rirano%ti *anaka je vaCan )aktor depozitno" potencijala banaka jer upravo razvijenost i e)ikasnost bankarsko" sektora i port)elja proizvoda koje banke nude odre@uje koliki udio od ukupne a"re"atne štednje 7e biti plasiran u bankarski sektor. =azvjeniji bankarski sektor pridonosi privlačenju ve7e" broja depozita odnosno rastu depozitni potencijala. Monetarno-kreditna po+itika koju provode centralne banke utiče na depozitni potencijal banaka putem svojih intrumenata. aime, ovisno da li provodi ekspanzivnu ili restriktivnu monetarnu politiku, utiče na depozitni potencijal banaka. Stopa in,+acije je vaCan makroekonomski )aktor depozitno" potencijala banaka budu7i da jedan od osnovnih preduvjeta za stabilnost privrede i rasta zaposlenosti i razvoja je stabilnost cijena. :tabilnost cijena utiče na e)ikasno prikupljanje depozita i rast depozitno" potencijala. Me)unarodni ,inan%ij%ki tokovi utiču na depozitni potencija iz dva pravca. Prvi se odnosi na priliv i odliv depozita izme@u doma7ih i inozemnih banaka na osnovi neravnoteCe bilanse pla7anja. ( slučaju postojanja de)icita platne bilanse u nekoj zemlji, izvoz je manji od uvoza što kao posljedicu ima smanjenje deviznih rezervi prvenstveno izvozno" sektora. Bo u konačnici ne"ativno djeluje na sveukupni depozitni potencijal banaka. Dru"i pravac odnosi se na kretanje kamatnih stopa na )inansijskim i bankarskim trCištima. ( skladu s tim, atraktivnost kamatnih stopa na bankarskim i )inansijskim trCištima usmjeravat 7e viškove )inansijskih sredstava u one bankarske i )inansijske sustave koji u odre@enom trenutku ili periodu budu nosili najvišu stopu prinosa. Brans)er viškova )inancijskih sredstava u atraktivne bankarske sustave uzrokovat 7e znatno pove7anje depozita i u konačnici depozitno" potencijala to" bankarsko" sistema. a depozitni potencijal banaka utiču sljede7i mikroekonomski )aktori + I poslovna politika, sna"a i rejtin" banke I stepen ekonomske aktivnosti I vrste i širina bankarskih uslu"a I veličina i lokacija banke I pro)esionalne i personalne kvalitete kadrova #o%+ovna po+itika %na'a i rejtin' *anke je najznačajniji mikroekonomski )aktor )ormiranja depozitno" potencijala banaka. :vaka banka treba nastojati da bude poslovno stabilna i da kontinuirano razvija što se odraCava na sna"u i rejtin" banke i povjerenje u banku od strane okruCenja, klijenata i javnosti. :tabilnija banka sa ve7im rejtin"om i povjerenjem 7e imati rast depozita odnosno ve7i depoziti potencijala. Stepen ekono$%ke aktivno%ti odnosi se se na speci)ičnosti i stepen razvijenosti okruCenja u kojoj pojedina banka ili njena podruCnica posluje, a ponajviše na ekonomsku sna"u privrede. Bako, u slučaju silazne )aze ekonomske aktivnosti dolazi do pada investicija, što uzrokuje opadanje kreditiranja privrede i stanovništva, pad prihoda stanovništva i privrede, i pad depozita. /
0bid., str. 1**.
#&
.r%te i širina *ankar%kih u%+u'a ima tako@er vaCnu ulo"u u )ormiranju depozitno" potencijala banaka. aime, širina bankarskih uslu"a koje nudi banka i adekvatna interakcija )inansijskih i ne)inansijskih uslu"a, pozitivno djeluje i na rast depozitno" potencijala. .e+ičina i +okacija *anke utiče, tako@er, na )ormiranje depozitno" potencijala. avedeno podrazumijeva da je vrlo vaCno "dje se poslovnice banke nalaze, i da li se na tom području moCe očekivati zadovoljavaju7a razina depozita. #ro,e%iona+ni i kva+iteti kadrovi *anaka zasi"urno mo"u pridonijeti uanaprje@enju bankarsko" poslovanja što uključuje i pove7anje prikupljanja depozita i rast depozitno" potencijala.
9. 3tanje depozita -anaka u BiH Depoziti kod banaka &4i na 3'.'%.2'1. "odine biljeCe rast u odnosu na prethodni period i predstavljaju i dalje dominantan izvor )inansiranja banaka &4i sa +,$; učeš7a. a posmatrani period depoziti iznose 11,% milijardi G5 i ve7i su za 3; ili 3#1 milion G5 u odnosu na kraj 2'13. "odine. Pre"led kretanja depozita u posljednje tri "odine '1.12.2:12. 3tanje u :::
1'.%*1.''1 0zvor .)ba.baN
+3,1
'1.12.2:1'. 3tanje u :::
+,*
':.:;.2:16. 3tanje u :::
+,$
Pove7anje učeš7a depozita rezultat je njihovo" rasta u posmatranom periodu za pomenutih 3;. Breba napomenuti da su &4i doznačena sredstva po osnovu standIbF aranCmana sa 55& u ukupnom iznosu 21#,% miliona G5, što je imalo i najve7i uticaj na pove7anje depozita. Gada je u pitanju struktura depozita u posmatranim periodima, više od polovine ukupnih depozita čine depoziti stanovništva sa tendencijom rasta, zatim depoziti privatnih preduze7a, te vladine institucije i privatna preduze7a. :truktura depozita po sektorima 3ektor Lladine institucije avna preduze7a
Privarna preduze7a
4ankarske institucije ebankarske )in institucije
Ostalo (G(PO
'1.12.2:12. znos u ::: 0$e#će "7 *$2.313 *,2 1.'%'.$+' 1','
'1.12.2:1'. znos u 0$e#će ::: "7 #*#.#33 ,% 1.'+*.#2+ %,3
':.:;.2:16. znos u 0$e#će ::: "7 $3.' +,' %1.# +,%
1.#'1.232
13,+
1.**$.'3
1,#
1.+*'.1*%
1,$
%$1.#*2
%,'
1.'12.2+
$,$
+*$.*
*,#
%3.*
%$,#
#3#.%1#
,+
#33.1+%
,#
#.%33.'+1 2+$.2* 1'.%*1.''1
#,1 2,# 1'',''
*.3**.21$ 2%%.3$ 11.#23.$%
##,2 2,* 1'',''
*.*$2.*$ 3#.%$' 11.$+#.3'+
#*,3 3,' 1'',''
0zvor .)ba.ba
#7
aime, u posmatranom periodu 2'1. "odine došlo je do manjih promjena u sektorskoj strukturi depozita, koje su, s jedne strane, najve7im dijelom rezultat rasta depozita stanovništva, vladinih institucija i privatnih preduzeca, a s dru"e strane, smanjenja depozita bankarskih institucija i javnih preduze7a. Depoiti %tanovništa imaju kontinuirani rast u posljednjih nekoliko "odina. ( posmatranom periodu, u prva tri kvartala 2'1. "odine ostvaren je rast od #; ili 31* miliona G5. (češ7e depozita stanovništva u ukupnim depozitima pove7ano je sa ##,2; na #*,3;, tako da su depoziti ovo" sektora s iznosom od *,+ milijardi G5 i dalje najve7i izvor )inansiranja banaka. avedeno potvr@uje činjenica da je kod 1# od 1+ banaka koliko u7ešče depozita stanovništva najve7e, a kre7e se u rasponu od 3#; do $#;, odnosno u osam banaka je ve7e od #';. Dru"i po iznosu i učeš7u sektorski izvor su depoiti privatnih predueća. akon porasta u 2'13. "odini od 11; ili 1*+ miliona G5, u prva tri kvartala 2'1. "odine zabiljeCen je rast od *; ili %2 miliona G5, dok je u7ešce pove7ano na 1,$; i iznosili su 1,$ milijardi G5. Depoiti javnih predueća ostvarili su pad od 13; ili 13# miliona G5. :a 3'.'%.2'1. "odine iznosili su %1 milion G5, a u7ešče je smanjeno sa %,3; na +,%;. /Depoiti *ankar%kih in%titucija su od kraja 2''+. "odine pa sve do 000 kvartala 2'11. "odine bili po visini dru"i sektorski izvor u depozitnom potencijalu banaka. Brend rasta bio je prisutan do sredine 2''%. "odine, kada su dosti"li najve7i iznos od 2,3 milijarde G5 i učeš7e od 21,; u ukupnim depozitima. akon to"a, pod uticajem krize, smanjeno" obima kreditiranja i viška likvidnosti, dolazi do povla7enja depozitnih sredstava matičnih "rupacija, što rezultira i padom učeš7a. Depoziti ovo" sektora smanjeni su od kraja 2''%. "odine do 3'.'%.2'1. "odine za cca *'; ili 1, milijarde G5. e"ativna kretanja u nivou sredstava ovo" sektora u prethodnim "odinama najvecim dijelom su rezultat smanjenja zaduCenosti, odnosno povrata sredstava "rupacijama u cijem su vlasništvu banke u & 4i.9 $ ( posmatranom periodu, ova vrsta depozita je smanjena za 2; ili 2 miliona G5 i sa 3'.'%.2'1. "odine iznosili su +*$ miliona G5, što je uticalo na pad učeš7a u ukupnim depozitima sa $,$; na *,#;. Od ukupno" iznosa depozita bankarskih institucija, %3; ili +11 miliona G5 se odnosi na depozite banaka iz "rupacije >u"lavnom dioničara?. akon duCe" perioda pada, depoiti v+adinih in%titucija ostvarili su značajan rast od $; ili 2*% miliona G5, što je, kako je ve7 prethodno navedeno, najve7im dijelom rezultat povu7enih sredstava po osnovu stand bF aranCmana sa 55&Iom. a 3'.'%.2'1. "odine ovi depoziti su iznosili $3 miliona G5 i čine +; ukupnih depozita. Depoziti ostalih sektora su imali neznatne promjene u iznosu i učeš7u. Lalutna struktura depozita sa 3'.'%.2'1. "odine neznatno je promijenjena.
Fn'ormacija o bankarskom sistemu Cederacije 9osne i Berce%ovine #0.0".201., novembar 201., str 1 #9
Depoziti u stranoj valuti >sa dominatnim učeš7em M(=Ia? u iznosu od #,% milijardi G5 smanjili su u7eš7e sa #1,%; na %,*;. Depoziti u doma7oj valuti iznosili su *,' milijardi G5, što je učeš7e od #',;. :truktura depozita prema porijeklu deponenata na kraju posmatrano" perioda neznatno je promijenjena. :redstva rezidenata u iznosu od 1',$ milijardi G5 imala su učeš7e %1;, a depoziti nerezidenata iznosili su 1,1 milijardu G5, što je %; ukupnih depozita. Depoziti rezidenata pove7ani su za #,+; ili #$3 miliona G5, a depoziti nerezidenata smanjeni su za 1+,$; ili 232 miliona G5. Depoziti nerezidenata su u prethodne četiri "odine imali kontinuirani pad, što je rezultat povla7enja, odnosno povrata depozita 8majke9 ili članica "rupacije, na koje se najve7im dijelom i odnose sredstva nerezidenata. ajvece učeš7e od 22,1; i nominalni iznos od 2,31 milijardu G5 depoziti nerezidenata imali su na kraju 2''$. "odine. Ktedni depoziti, kao najznačajniji se"ment depozitno" i )inansijsko" potencijala banaka, u 2'1. "odini iznose *,# milijardi G5, i zabiljeCili su rast od #,'; ili 3'* miliona G5. ova štednja stanovništva po periodima 3tanje u ::: "7 DrCavne banke
Privatne banke (G(PO 0zvor .)ba.ba
'1.12.2:12. #$.'#' #.*%$.3'' #.+#*.3#'
'1.12.2:1'. *#.1+% *.13#.*%3 *.2''.$+2
':.:;.2:16. +'.23 *.3*.$'3 *.#'+.'*
( dvije najve7e banke nalazi se #+; štednje, dok devet banaka ima pojedinačno učeš7e manje od 2;, što iznosi 1',%; ukupne štednje. Od ukupno" iznosa štednje 3%; se odnosi na štedne depozite u doma7oj valuti, a *1; u stranoj. =očna struktura štednih depozitaa stanovništva po periodima 3tanje u ::: "7 Gratkoročni štedni depoziti Du"uročni štedni depoziti
(G(PO 0zvor .)ba.ba
'1.12.2:12. 2.*#*.%3 3.'%%.1* #.+#*.3#'
'1.12.2:1'. 3.%11.$2+ 3.2$%.'*3 *.2''.$+2
':.:;.2:16. 3.'12.## 3.%.#%1 *.#'+.'*
=očna struktura štednih depozita u odnosu na kraj 2'13. "odine neznatno je promijenjena rastom kratkoročnih depozita za 3; ili 1'1 milion G5 i du"oročnih za *; ili 2'* miliona G5. avedeno je rezultiralo neznatnim rastom učeš7a du"oročnih depozita sa #3,'; na #3,+;. 8Du"o"odišnji kontinuirani rast i pozitivni trendovi u se"mentu štednje u bankama u &4i, rezultat su, s jedne strane, jačanja si"urnosti i stabilnosti ukupno" bankarsko" sistema za što je od ključno" značaja postojanje )unkcionalne, e)ektivne i e)ikasne bankarske supervizije koju provodi &4H, a s dru"e strane, postojanje sistema osi"uranja depozita, čiji je osnovni cilj pove7anje stabilnosti bankarsko", odnosno )inansijsko" sektora i zaštita štediša.9% a očuvanje i jačanja povjerenja "ra@ana u si"urnost i stabilnost bankarsko" sistema u 4i, veliki značaj ima iznos osi"urano" depozita kod H"encije za osi"uranje depozita u 4i koji trenutno iznosi #'.''','' G5. a kraju posmatrano" perioda licencu H"encije za osi"uranje depozita u 4i imalo
je 1* banaka, jer jedna banka ne ispunjava propisane kriterije. 1. Pojam kredita Naziv kredit poti*e od latinske rije*i creditum, (to zna*i kredit ili zajam,odnosno od rije*i credo,credere,(to zna*i vjerovati. 4a svaki oblik kredita bitno je da se utvrdi da li je u&ivalac kredita od povjerenja. Kredit je du&ni*ko = povjerila*ki odnos u kome banka kao povjerilac stavlja na raspola%anje odre5enu koli*inu )nansijski! sredstava komitentu ; du&niku ; u 'ormi, koja pored ostalo%, uklju*uje de)nisanje kao najva&niji! uslova kamate, na*in otplate, vremena otplate, %arancija i sl. 9itna karakteristika kreditno% posla je povratnost, (to zna*i da postoji obaveza du&nika da plasirana sredstva vrati uvećana za u%ovorenu kamatu. Kredit se u%lavnom odobrava odjednom, u odre5enoj visini a vraća se tj. otplaćuje vi(estruko ili u anuitetima. -vdje je u tom smislu zna*ajan pojam amortizacije kredita. +mortizovati neki kredit zna*i postepeno %a otplatiti prema unaprijed utvr5enom planu amortizacije. ostoje dva na*ina otplaćivanja
koje mo%u biti jednake i promjenljve, dakle da rastu ili opadaju po aritmeti*koj ili %eometriskoj pro%resiji s tim (to se kamata plaća posebnoG 24. +nuitetima koje sadr&e i %lavnicu i kamatu. +nuitet kao i kamata mo&e biti stalan i mo&e se mijenjati po zakonu aritmeti*ke odnosno %eometriske pro%resije. 4a du&nika je povoljnija amortizacija kredita jednakim anuitetima po(to se cijeli teret amortizacije ravnomjerno dijeli na cijeli period otplate.
2.1.13. Značaj kredita ekonomiju u je!ini
za
privredne
aktivnosti
i
?ovoreći uop(teno, kredit je osnovni izvor )nansiranja poslovni! aktivnosti i pokretanja novi! projekata. Ne mo&e se zamisliti ekonomski rast, zapo(ljavanje i pobolj(anje ekonomije bez )nansijsko% sektora i 'unkcije kreditiranja. U kontekstu poslovanja sa )zi*kim licima, kredit predstavlja me!anizam zadovoljavanja li*ni! potreba i )nansiranja kupovine potro(a*ki! dobara. -sim kupovine potro(a*ki! dobara, kredit i%ra i va&nu ulo%u u obezbje5enju osnovni! &ivotni! potreba ; prije sve%a mjesta stanovanja
11 Obezbjeđenje kontinuiteta reprodukcije ; kreditiranje omo%ućava likvidnost i kontinuitet proizvodnje, kao i povećanje proizvodnje i re%ulisanje ponude i tra&nje na tr&i(tuG 1
Hukić H., 9jelica I., istićJ., 9ankarstvoL, konomski'akultet, 9eo%rad, 200#.
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
#.10. Obezbjeđuje likvidnost i stabilnost privređivanja – kredit omo%ućava prevazila&enje sezonsko% karaktera proizvodnje i raskoraka izme5u plasmana i naplateG #.11. Reguliše ponudu i tražnju na tržištu – kreditiranje klijenata koji trenutno ne raspola&u plate&no sposobnom tra&njom uti*e na stabilizovanje tr&i(ta i smanjivanje zali!a, kao i stabilizaciju cenaG #.12. Stimuliše međunarodnu ekonomsku razmjenu kredit je u stimulisanju izvoza zan*ajno sredstvo konkurentnosti nacionalne privredeG #.1#. Relativizuje postoje!e regionalne razlike razvijenosti ; kredit omo%ućava prevazila&enje raskoraka izme5u stepena razvijenost pojedini! podru*ija, odnosno zamaljaG Kontrolna funkcija ; kroz proces selekcije klijenata i zadovoljavanja uslova za #.1. odobrenje kredita, kao i permanentno praćenje tokom preioda otplate kredita omo%ućava kontrolu privredni! subjekataG
2. "rste kredita 9ankarske kredite mo&emo podijeliti prema razli*itim kriterijima /. prema roku otplate kratkoro*ni
7. rema kriterijumu ko je du&nik, odnosno korisnik kredita ravno lice, Cizi*ko lice A. prema namjeni proizvo5a*ki krediti
tuzemni krediti
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
-snovna podjela kredita svim 9ankama je prema kriteriju ro*nosti i po tome ko je du&nik. :alje će seminarski rad kratko pojasniti kredite pravni# i $zički# oso%a zasebno. U osnovi su dva kriterija kako komerija!na &anka se'mentira svoje kreditne proizvode
Prema namjeni Prema sredstvu o%ez%je(enja
Krediti pravnim oso%ama
Kada se radi o kreditima pravni! osoba mo&e se napraviti sljedeća osnovna podjela
Kratkoro*ni krediti za obrtna sredstva -
evolvin% krediti kao podvrsta kratkoro*ni! kredita
Fnvesticioni krediti
Krediti maloj privredi
Mombardni krediti
rekora*enje po transakcijskom ra*unu
2.1.1. Kratkoročni krediti za o%rtna sredstva
Kratkoro*ni krediti su sa rokom trajanja od 12 mjeseci. -snovna namjena ovakvi! kredita je za )nansiranjepovremeni# za!i#a i!i za pokri)e potra*ivanja od kupaa. Tako(e se koriste i kao krediti za obrtni kapital,izvoz i pripremu izvoza roba i uslu%a, U praksi se *esto koriste kreditne linije
2.1.2. Revo!vin' krediti
U svojoj osnovi revolvin% krediti su najče+)e kratkoročni krediti , ali mo%u biti i srednjoro*ni. Karakteristi*no za ove kredite je da korisnik kreditno% aran&mana pov!ači sredstva u sk!adu sa dinamikom svoji# potre%a i otpa)uje i# prema svojim mo'u)nostoma u okviru do'ovoreno' roka.
U%ovorom izme5u banke i kompanije se odre5uje maksimalni iznos zadu&enja
do koje% kompanija mo&e da ide. Tako5e se u%ovara vremenski limit do kada revolvin% kredit mo&e da bude kori(ten.
/
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
o pravilu revolvin% kredit se vr(i uz realno pokriće, a u svr!u pokrivanja ovo% kredita se naj*e(će koriste zali!e i potra&ivanja od kupaca. -vo je zapravo kredit za trajna obrtna sredstva, kojim se zamjenjuje vlasni*ki kapital ili investicioni zajam. otrebno je napomenuti da se samo revolvin% krediti, od navedeni!, mo%u javiti i prilkom kreditiranja )zi*ki! lica u nekom obliku, kao (to je overdra't po tekućim ra*unima. 2.1.3. Investiioni krediti ,term !oans-
Fnvesticioni krediti obu!vataju :u%oro*ne zajmove odnosno, ovi krediti se koriste za )nansiranje )ksni! aktiva i trajno% obrtno% kapitala. Cinansiranje
-snovni! sredstava kod iz%radnje poslovni! prostora, nabavke vozila, re)nansiranja ranije uzeti! kredita i zapo*eti! investicija. Cnansiranje sticanja dionica i vlasni*ki! udjela u dru%im poduzećima Cinansiranje potreba za trajnim obrtnim sredstvima
Kod ocjene kreditne sposobnosti du&nika za dobijanje investiciono% kredita u većoj mjeri se na%la(ava pro)tabilnost du&nika za razliku od kratkoro*ni! zajmova kod koji! se u prvi plan stavlja likvidnost preduzeća. 2.1.. Krediti ma!oj privredi
U svojoj osnovi se ne razlikuju od kratkoro*ni! ili du%oro*ni! kredita, ali se odnose prije sve%a za )nansiranja obrta i mali!6srednji! preduzeća. Kako se smatra da mala preduzeća imaju posebnu va&nost za ja*anje nacionalni! ekonomija i pokretanja privreda, u toku posljednje 2=# decenije postoji tendencija rasta kreditiranja mali! i srednji! preduzeća. ostoje posebni dr&avni pro%rami podr(ke malim i srednjim preduzećima koji se sprovode preko dr&avni! a%encija ; npr. u 9iB uz %aranciju %arantno% 'onda 9r*ko distrikt. Tako5e, inostrani kreditori i -r%anizacije imaju uspostavljene kreditne linije koje se realiziraju putem komercijalni! 9anka, %dje navedeni subjekti u odre5enom procentu %arantuju otplatu kredita. 4a takve kredite je bitno da nji!ovim kori(tenjem se stvara dodatna vrijednost
adi se o kreditu koji omo%ućava ulazak u ne%ativni saldo po transakcijskom ra*unu u svr!u odr&avanja likvidnosti i pokrivanja povremeni! potreba za dodatnim obrtnim sredstvima. Naj*e(ći kreditni rok je izme5u / i 12 mjeseci, sa mo%ućno(ću produ&enja. 9anke prave analizu i evaluaciju te se sa klijentom u%ovaraju eventualno produ&enje ili izmjenu uslova po kreditu.
7
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
Krediti $zički# !ia
-snovna podjela kada se %ovori o kreditiranju stanovni(tva je na
otro(ake kredite i Bipotekarne kredite
2.2.1. Potro+ački krediti
otro(a*ki kredit se naj*e(će de)ni(e kao kao kratkoroni ili dugoroni kredit koji se daje !zikim licima za svrhe kupovine dobara i usluga radi linih" porodinih tj# potreba domaćinstva#
-snovna podjela, koja opet ovisi najvi(e o namjeni i sredstvima obezbje5enja pojedini! kredita, je kako slijedi
Nenamjenski %otovinski
Namjenski krediti za kupovinu automobila ; sredstva se isplaćuju tr%ovcu6prodavcu automobila, a obavezna je kasko polica osi%uranja
Namjenski krediti za kupovinu kućni! potrep(tina ; sredstva se isplaćuju direktno tr%ovcu po predra*unu
Krediti po osnovu kreditni! kartica
-verdra't po tekućim ra*unima
Mombardni kredit ; kao obezbje5enje se javlja prvoklasni kolateral, u najvećem broju slu*ajeva 100> nov*ani depozit i sredstva se koriste nenamjenski.
$#%#&#&# Kreditne kartice Osnovna podjela kreditni" kartica je na#
". $ebitne kartice ; vezane uz osnovni tekući ra*unG plaćanje do limita po tekućem ra*unu 10. Kreditne kartice ; koje sadr&e odre5eni kreditni limit. 9anka koja je izdala kreditnu karticu obezbje5uje potro(a*u unaprijed odre5enu kreditnu liniju. 2/.$!ar%e kreditne kartice ; najzna*ajnija 'unkcionalnost je mo%ućnost kupovine na obro*nu otplatu 27.evolvin% kreditne kartice ; sa od%ovarajućim iznosom prekora*enja uz obavezu vraćanja odre5eno% dijela du%a na mjese*nom nivou
A
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
2.2.2. 0ipotekarni krediti
redstavljaju oblik du%oro*no% kredita koji se odobrava korisniku = du&niku na osnovu za!o'a nje'ove nepokretne imovine
red r edst stva va o% o%ez ez%je %je(e (enj nja a po kr kred editi itima ma
U ovinosti od vrste proizvoda, kreditne sposobnosti du&nika6sudu&nikai politike odobravanja kredita, 9anka mo&e za!tijevati neki od sljedeći! instrumenata obezbje5enja kredita 11. Novčani Novčani depozit depozit kao prvok!asni prvok!asni ko!atera! ko!atera! = Koristi se kao sredstvo obezbje5enja kod Momb Mombar ardn dno% o% kredi kredita. ta. U slu* slu*aj aju u da postoj postojii 100> 100> depo depozi zit, t, kred kreditn itna a sposobnost klijenta nije u 'okusu
1. Izjava su'!asnosti za zap!jenu dije!a p!ate = koristi se za sve vrste kredita )zi*kim licima 1. 0ipote 0ipoteka ka na nekret nekretnin ninu u = Bipotekarni krediti
;
-bav -bavezn ezno o
sred sredstv stvo o
obez obezbj bje5 e5en enja ja po
1". Neopoziva 'aranija i!i super'aranije koje izda domaća ili inozemna inozemna banka ; naj*e(će krediti pravnim osobama. 20. 6esije 6esije ; koriste se vi(e kod kredita pravni! osoba a predstavlja prenos
potra&ivanja sa jedno% na dru%o% vjerovnika. Ia&na Ia&na napomena u kontekstu sredstava obezbje5enja kredita je da je zakon o 4a(titi korisnika korisnika )nansijski! uslu%a iz 201. %odine ukinuo instituciju &iranta u C9iB, pa se 9anke vi(e oslanjaju na dru%e vidove osi%uranja
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
3. Kreditni proes u &ankama i sudionii isto' Sa povećanjem konkurencije i sve izazovniji! uslova na tr&i(tu, 9anke ula&u posebne napore u e)kasnost procesa kreditiranja komitenata. -sim (to krediti trebaju biti povoljni u kontekstu cijene tj kamatne stope, klijentima je va&na kate%orija i brzine dobijanja kredita odnosno kompleksnosti ovo% procesa. U nastaku će se rad osvrnuti na makro 'aze procesa kreditiranja pravni! i )zi*ki! lica.
3. Kreditni proes kod kreditiranja Pravni# !ia Sastoji se od sljedeći! makro procesni! 'aza . 4kviziija7savjetovanje k!ijenta 8 Ioditelj poslovno% odnosa do%ovara sastanak sa klijentom
/. 5%rada za#tjeva za p!asman 6.
-cjena rejtin%a klijenta = Nakon (to klijent dostavi I-=u tra&ene )nansijske podatke iste dalje analizira I- uz kori(tenje )nansijsko% alata
-
riprema preliminarne ponude = +ko je rezultat )nansijske analize pozitivan i ukazuje na %otovinski tok koji je dovoljan za otplatu tra&eno% plasmana.
7.
riprema interno% za!tjeva 6 aplikacije = I- daje opis klijentovo% poslovanja u skladu sa standardizovanim obrascem za!tjeva, koji sadr&i sljedeće %lavne elemente rokove i uslove transakcije, opis transakcije, opis klijenta i eventualne %rupe povezani! lica i nji!ovu ukupnu izlo&enost, vlasni*ku strukturu, opis tr&i(ta i tr&i(no% u*e(ća, proizvoda i konkurencije, detalje o industriji, opis izvora otplate i sl.
rocedura evaluacije za!tjeva ; na osnovu prikupljene dokumentacije i podataka vr(i se detaljna evaluacija kreditno% za!tjeva
3.
4aklju*ivanje kreditno%=%arantno% posla ; potpis u%ovora i dru%i! dokumenata i sistemsko knji&enje sredstava i kolaterala
o
10
3onitorin% i dru%e aktivnosti nakon prelaska kredita u otplatu
Kreditiranje u komercijalnom bankarstv u
Oematski se navedene makro 'aze m o%u prikazati kako slijedi Slika 1 rikaz kreditno% procesa za primanja, evaluacije i odobrenja kreditno% za!tjeva pravno% lica
/. Kreditni proes kod kreditiranja 9izički# !ia ?lavne 'aze kreditno% procesa su 2: Pre'ovaračka ;aza
=
Fn'ormativni prodajni raz%ovor s klijentom,
=
Fn'ormiranje klijenta u pre%ovara*koj 'azi = +ko je rezultat procjene preliminarne kreditne sposobnosti zadovoljavajući, bankar popunjava i uru*uje klijentu obrazac koji %a in'ormi(e o uslovima kredita
=
rikupljanje kreditne dokumentacija
=
rovjere kreditne sposobn osti klijenta = rilikom provjere kreditne sposo bnosti klijenta, potrebno je analizirati sljedeće podatke
doku
mentacije
;
prikuplja
se
de)nisana
-baveze klijenta u 9anci, odnosno, ukupni poslovni odnos klijenta s 9ankom, 9) Fzvod iz $entralno% re%istra kredita <$K@ kako bi se utvrdila ukupna kreditna zadu&enja klijenta u dru%im bankama, mikro= kreditnim or%anizac ijama, leasin% dru(tvima te obav eze po sudu&ni(tvima6jamstvima. Fspituje se da li t ra&itelj kredita ima dospjele obaveze prema 9anci po bilo kom osnovu
11
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
7@ Dono+enje
od!uke o odo%renju kredita i 'eneriranje dokumentaije< = uno(enje podataka u FT alat i dono(enje odluke o
:alje slijede aktivnosti unutar 9anke vezane za praćenje i eventualne aktivnosti koje se mo%u pojaviti u toku otplate kredita
%ra!enje& kontrola i monitoring kredita&
%rijevremena otplata kredita&
'atvaranje kredita& Reprogramiranje kredita(
1 udionii kreditno' proesa
e'ment pos!ovanja sa stanovni+tvom 7 pravnim !iima ; zadu&eni
za komunikaciju sa klijentom.
Podr+ka kreditnom i dokumentarnom pos!ovanju ; zadu&eni za
operativnu podr(ku i administriranje6knji&enje i dru%e operativne procese.
5do%ravanje kreditni# rizika ; zadu&eni za evaluaciju i odobravanje
kreditni! plasmana.
Pravni pos!ovi 7 nad!e*ni speija!ist za %ankarsko pravo = zadu&eni
za tuma*enje pravni! pitanja koji se mo%u pojaviti u procesu kreditiranja.
..osta!e or'anizaijske jedinie ; u koje spadaju Fn'ormatika, azvoj
proizvoda i dru%i odjeli koji indirektno podr&avaju proces kreditiranja.
12
Kreditiranje u komercijalnom bankarstvu
. truktura kredita u 9ederaiji &osne i 0ere'ovine rema podacima +%encije za 9ankarstvo C9iB, u 201. %odini je plasirano ukupno 7,7 milijardi K3 novi! kredita, (to je za 1,> ili "72 miliona K3 vi(e u odnosu na pret!odnu %odinu. -d ukupno plasirani! kredita na privredu se odnosi /">, a na stanovni(tvo 27>. o*na struktura novoodobreni! kredita du%oro*ni 7>, kratkoro*ni #> Slika 2 Sektorska struktura kredita u C9iB
)zvor& )nformacija o bankarskom sistemu *+i,& za -./0( godinu& 1gencija za +ankarstvo *ederacije +i,
rema stanju na #1. 12. 201. %odine, s aspekta strukture kredita stanovni(tvu po namjeni uče+)e kredita za $nansiranje potro+ni# do%ara iznosi >>?< uče+)e stam%eni# kredita iznosi 2:?< a sa preosta!i# 3? kreditirani su ma!i zanati< ma!i %iznis i po!joprivreda
Tri najveće banke u sistemu plasirale su stanovni(tvu /2,>, a privatnim preduzećima 7,> ukupni! kredita dati! ovim sektorima, (to je neznatno promijenjeno u odnosu na kraj 201#. %odine. Ialutna struktura kredita
@? i!i ><2 mi!ijarde K sa va!utnom k!auzu!om <U "7>, $BC 20
mil K3 ili #>, sve vezano za jednu banku@
3/? krediti u K
1? krediti u dru'im va!utama <"1> u U@
Bipoteka se mo&e 'ormirati za 16.
17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.
zemlji(te
25.
+utenti*na vlasni*ka prava iz javno% re%istra imovineG :okaz da imovina već nije pod !ipotekom
12 13 14 15 16
namjene i lokacije, tipa i starosti objekta kvaliteta kori(teni! %ra5evinski! materijala, upotrebljivosti i opremljenosti, raspolo&ivosti komunikalija
otro(a*ki i !ipotekarni krediti 2:1/ 9!eksi%i!nost u po'!edu ranije otp!ate
Treba provjeriti pravila o ranijoj otplati ili dodatnim otplatama. U slu*aju da je mo%uća, ranija otplata mo&e donijeti zna*ajnu u(tedu kamatni! tro(kova. 3no%i zajmoprimci pre'eriraju da skrate trajanje kreditakori(tenjem u(te5evine ili dodatni! pri!oda za ubrzanu otplatu. Neke banke postavljaju o%rani*enja koliko se mo&e ranije otplatiti, dok dru%e naplaćuju kazne. Ubrzana otplata u ranim %odinama je izrazito e'ektivan na*in za smanjivanje kamatni! tro(kova. Sli*no, banke *esto imaju kazne za punu otplatu kredita. azlo% za to je (to banke prilikom odobravanja kredita za dati period planiraju priliv sredstava na osnovu otplate tokom do%ovoreno% perioda. ani prekid kredita mo&e poremetiti planove banke, (to uzrokuje uvo5enje kazni.
Kreditni sporazum
?lavni dokument za stambeni kredit je kreditni sporazum. Kreditni sporazum je u%ovor izme5u klijenta
/
otro(a*ki i !ipotekarni krediti 2:1/ Zap!jena
+ko zajmoprimac zaka&e u po%ledu otplate, banka mo&e nadoknaditi preostali iznos kroz prodaju imovine pod !ipotekom. rovo5enje ove odredbe iz sporazuma o !ipoteci se mo&e provesti putem sudova
Ače+)e
rilikom )nansiranja kupovine nekretnine putem !ipoteke, zajmodavci *esto za!tijevaju u*e(će, a (to zna*i da zajmoprimac uplaćuje dio vrijednosti nekretnine. -vo u*e(će se obi*no iskazuje kao procenat vrijednosti imovine <>, 10> ili 20>@.
Trajanje kredita
Trajanje kredita mo&e biti i do 2 %odina ili dok zajmoprimac ne dosti%ne %odine za penzionisanje
Kreditna sposo%nost
Kreditna sposobnost je )nansijski kapacitet zajmoprimca da otplati i %lavnicu i kamatu kredita. 3jese*ne rate ne trebaju obi*no biti veće od polovine bruto pri!oda jedno% domaćinstva ili sabrani! plata. U(te5evina ili depoziti u bankama mo%u se koristiti da pomo%nu aplikaciju za kredit i mo%u se uzeti u obzir za procjenu po%odnosti klijenta. 9anke koriste razli*ite kriterije za ra*unanje kapaciteta
za otplatu, ali sve koriste centralni re%istar kredita za in'ormacije o tome kako je uredno klijent otplaćivao ranije kredite. 4a kredite s varijabilnom kamatnom stopom ili one u stranoj valuti, mjese*na otplata mo&e znatno varirati usljed promjene kamatne stope i devizno% kursa. Nekretnina i%ra va&nu ulo%u u osi%uravanju kredita, ali nije klju*na za odobravanje kredita. Pak i visoko vrijedna !ipoteka ne mo&e kompenzovati lo(u kreditnu sposobnost ili )nansijske probleme. -dobravanje kredita samo na osnovu vrijednosti !ipoteke mo&e izazvati sumnju da je banka prvenstveno zainteresovana da do5e u posjed imovine.
@
otro(a*ki i !ipotekarni krediti 2:1/ Kakvo osi'uranje za otp!atu kredita %anke za#tijevajuB
9anke obi*no tra&e sljedeće stavke
Prava i du*nosti
F zajmoprimac i banke imaju odre5ena prava i du&nosti tokom trajanja kredita. Prava zajmoprima su daC 12.
13.
14.
15.
dobije sve relevantne in'ormacije za odluku o zadu&ivanjuG ima pro'esionalan tretman bez predrasudaG bude konsultovan u vezi sa svim promjenama rokova i uslova kreditaG poduzme pravne akcije u slu*aju prekr(aja u%ovora. Prava %anke su daC
♣
ima sve podatke o kreditnom statusu
♣
♣ ♣
zajmoprimcaG ima ispravne i istinite in'ormacije o zajmoprimcuG primi pravovremene otplate kreditaG poduzme pravne aktivnosti u slu*aju bankrota ili prekr(aja u%ovora. Du*nosti zajmoprima su daC
♣ ♣
♣
pro*ita i s!vati rokove i usloveG po(tuje rokove i uslove kredita u svakom trenutkuG !itno uplati sve naknade, tro(kove, kamatu i rate kredita.
>
otro(a*ki i !ipotekarni krediti 2:1/ Du*nosti %anke su daC
osi%ura da zajmoprimac razumije sve obaveze iz kreditno% u%ovoraG 1.6. konsultuje zajmoprimca u vezi sa svim promjenama rokova i uslova, naplaćeni! naknada i dru%e relevantne in'ormacijeG 1.7. od%ovori na sve upite od strane zajmoprimca. 1.5.
omoć kreditno% slu&benika mo&e biti od velike vrijednosti za poja(njavanje pitanja koja zajmoprimcu nisu jasna. -p(irno diskutovanje o pitanjima klijenta s kreditnim slu&benikom mo&e biti veoma korisno u biranju od%ovarajuće% kreditno% proizvoda za zajmoprimca.
Kamatne stope
Kamatna stopa je cijenaQ koju banka naplaćuje za kredit. Kamata se naplaćuje kao procenat
imaju stopu koja varira zavisno od re'erentne kamatne stope tokom trajanja kredita. romjenljiva stopa zna*i da se kamatna stopa stalno mijenja. Usljed to%a je mno%o te&e predvidjeti i upravljati otplatom kredita. romjenljiva kamatna stopa se obi*no ra*una kao suma promjenljive re'erentne kamatne stope
snosi kamatni rizik, jer svaka promjena re'erentne kamate uti*e na kamatu kredita i mjese*nu ratu. 9anka prila%o5ava promjenljivu kamatu prema re'erentnoj kamatnoj stopi, a u skladu sa svojim poslovnim politikama. e'erentna kamatna stopa
=
otro(a*ki i !ipotekarni krediti 2:1/ 9anka mora pravovremeno in'ormisati klijenta o novim kamatnim stopama usljed promjene re'erentne kamatne stope i zajmoprimac treba primiti na znanje promjene. onude s niskom po*etnom kamatnom stopom se trebaju s pa&njom razmotriti, jer one va&e samo u kratkom periodu
kamatna stopa uspostavljena za cjelokupno trajanje !ipoteke, a (to je obi*no izme5u 1 i #0 %odina. Fzraz 2ksna zna*i da kamatna stopa ostaje ista kroz cijeli period otplate. 4ajmoprimac zna na po*etku koliki je ukupni iznos kamate koju treba platiti. ?lavna prednost !ipotekarni! kredita s )ksnom kamatnom stopom je da zajmoprimac mo&e ta*no predvidjeti iznos za otplatu. +ko je kamatna stopa niska, kredit s )ksnom kamatnom stopom je dobro rje(enje, jer će va( kredit biti )ksiran s niskom kamatnom stopom. o(to nema rizika od povećanja tro(kova pozajmljivanja, )ksne kamate su obi*no vi(e od oni! promjenljivi! stopa koje se nude u trenutku zaklju*ivanja u%ovora. Bipotekarni krediti s )ksnom kamatnom stopom su uobi*ajeno mno%o kraći od oni! s varijabilnom stopom. 'ektivna kamatna stopa ,EK- uklju*uje sve tro(kove kredita i tako omo%ućava lak(u usporedbu izme5u banaka. Sve banke su obavezne da istaknu e'ektivnu stopu uz nominalnu stopu. 'ektivna kamatna stopa uklju*uje nominalnu kamatnu stopu
otro(a*ki i !ipotekarni krediti 2:1/
Krediti u stranoj va!uti i indeksirani krediti
Krediti u stranoj valuti su krediti u%ovoreni u valuti koja se razlikuje od domaće valute. Fndeksirani krediti ili krediti s deviznom klauzulom su krediti kod koji! su ukupan du% i rate izra&eni u stranoj valuti
6, Re.ro%ra&iranje vs restr$kt$riranje Vrlo često se ne pravi razlika izme*u reprogramiranja i restrukturiranja. +avedeni termini se smatraju sinonimima. $bzirom da se ne radi o istim kategorijama u poslovnoj komunikaciji treba praviti razliku me*u njima. 'eprogramiranje obuhvata% Jprepakiranje kredita< u ročnom smislu što prije svega podrazumijeva produženje ili prolongiranje roka korištenja prilago*avanje otplatnog plana mogućnostima korisnika kredita repricing u smislu izmjene ili promjene cijene reobezbje*enje kredita ( prilago*avanje vrijednosti kolaterala discipliniranje korisnika kredita i slično. $dluke entitetskih agencija za bankarstvo o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica u bankama 7 te Uputstvo o izmijenjenom načinu formiranja evidentiranja i izvještajnog iskazivanja rezervi za kreditne gubitke iz januara &00#. godine kojeg je donijela 1gencija za bankarstvo 2-iN predstavljaju okvir za reprogramiranje. U navedenom kontekstu one mogu poslužiti i za restrukturiranje s tim što je taj proces znatno obimniji zahtjevniji i složeniji od reprogramiranja. 'estrukturiranje podrazumijeva procjenu perspektive dužnika te analizu izbor i ocjenu mogućih strategija. @o se ne može raditi bez sveobuhvatne i detaljne analize klijenta te njegovog aktivnog uključivanja u ovaj proces. Emplementacija odabrane strategije !reorganizacija reinženjering repozicioniranje" monitoring i analiza implementacije
7
1gencija za bankarstvo 2-iN $dluka o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica u bankama )lužbene novine 2-iN broj &T#0 !sa izmjenom od D.#&.&0#0. godine8 te 1gencija za bankarstvo ') $dluka o privremenim mjerama za reprogram^ )l. glasnik ') br. &T0D.
&
odabrane strategije izgradnja perspektive bankarskog portfolija predstavljaju elemente restrukturiranja. 3rema tome treba razlikovati reprogramiranje kredita od restrukturiranja poslovne pozicije klijenta. $vo posljednje uvijek ima širi kontekst i veći značaj za dužnika. -anka bi trebala biti zainteresovana da klijent u toku i nakon izmirenja obaveza prema njoj ojača svoju poslovnu poziciju i bude u mogućnosti otvoriti novo područje me*usobne saradnje. 3osmatranje klijenta samo u kontekstu dužnika od kojeg treba naplatiti svoja potraživanja predstavlja kratkoročni pristup i aspekt bankarskog poslovanja te ne može biti uspješan u dugom roku. 'estrukturiranje treba biti koncentrisano na uspostavljanje dugoročne finanijske stabilnosti poslovnog subjekta. 3redstavlja pristup koji će doprinijeti rastu njegove ukupne poslovne stabilnosti i uspješnosti te proces koji će stvoriti povoljne uslove ne samo za prevazilaženje postojećih problema u poslovanju već i stvaranju kvalitetnih predpostavki za buduće novo investiranje. U tom kontekstu banka bi od klijenata zahtjevala prezentaciju poslovnog plana kojim će dokazati tržišno,ekonomska opravdanost svog poslovanja uz izmjenjene uslove finansiranja.
/, Identi:ika'ija lo-i3 kredita U osnovi mogu se koristiti tri osnovna pristupa identifikaciji loših kredita. 3rvi bi predpostavljao eC*ante pristup na način što bi banka kreirala mehanizme za ranu identifikaciju praćenje kredita i sprečavanje nastanka default ,a. @o bi podrazumijevalo uvo*enje tzv. )istema ranog upozoravanja EarlD arning :Dstem#. ;a uspostavljanje efikasnog sistema ranog upozoravanja neophodno je izvršiti standardizaciju koja bi predpostavljala uvo*enje softFeare sistema za odre*ivanje statusa svakog klijenta na osnovu ranih upozoravajućih signala. Klijenti banke sa aspekta procjene rizičnog profila podijelili bi se u različite grupeTstatuse koji bi predpostavljali različit nivo postojeće iTili očekivane rizičnosti. 3ri selekcioniranju bi se kombinovali kvantitativni i kvalitativni elementi kojima bi se dodjeljivali različiti ponderi. 3ored toga izgradnjom baza podataka o kreditnom portfoliju banke vršile bi se projekcije očekivanih migracija klijenata !iz manje rizične kategorijeTgrupe u rizičniju" u zavisnosti od vrste klijenata !kompanije ili stanovništvo" grane djelatnosti geografskog područja veličine i starosti kompanije i sl. 7
$vaj pristup mogao bi se kombinovati sa različitim statističkim modelima koji nastoje prepoznati one rizike koji najvjerovatnije mogu nepovoljno uticati na rizični profil klijenta. 6ilj ovog pristupa bio bi sadržan u ranoj identifikaciji i sprečavanju kreditnog default ,a. ,a. $vo bi dalje predpostavljalo i uključivanje odgovornih u rješavanje problema. +akon potrebnih intervencija generirala bi se i baza podataka za praćenje donesenih odluka ali i rješenih slučajeva. @ako @ako bi se kreirao i proces učenja na studijama slučaja konkretnih predmeta koje su bankarski službenici rješavali. +a kraju navedeno bi poslužilo i za proces kreiranja odgovarajućeg pristupa pri izboru kvalitetne strategije upravljanja lošim zajmovima. -itno pitanje kod izgradnje sistema ranog upozoravanja jeste kako izvršiti pravi izbor varijabli na kojima se temelji predvi*anje te kako osigurati pouzdanost podataka koji se unose u sistem. :rugi pristup predstavlja tzv. eC*post pristup pristup odnosno djelovanje i reakciju banke nakon što se Jslučaj< već desio odnosno nakon što je klijent došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoj dug prema banci. Klijent se ozbiljnije identifikuje kao problematičan tek kada njegovo njegovo kašnjenje kašnjenje u otplati otplati duga prelazi prelazi D0 dana. :osije :osije odno odnosno sno kreditni kreditni fajl tog klijenta klijenta prenosi se u odjel ili službu za upravljanje lošim kreditima i biva tretiran od strane službenika banke zaduženog za Jispravljanje< loših kredita. Iesto se dešava da prenos neprihodujućih potraživanja !dokumentacija i odgovornost" od sektora plasmanaTkredita do službeTsektora za upravljanje lošim kreditima traje i do 70 dana te da isto vremena protekne dok problematično problematično potraživanje do*e Jna red< za obradu u službi za upravljanje lošim kreditima odnosno protekne dragocijeno vrijeme za koje se klijent možda i mogao Jspasiti<. Kašnjenje u ovom segmentu često je i osnovni razlog neuspjeha cjelokupnog procesa Jozdravljenja< klijenta. @ako*e nije bez značaja razmotriti pitanja organizacionog pozicioniranja službeTsektora za upravljanje lošim kreditima. :a li da to bude poseban organizacioni dio u banci ili da bude u okviru kreditnog odnosno sektora rizika. :alje izbor saradnika koji će raditi na ovim poslovima krucijalan je za uspjeh cijelog procesa. @reba napomenuti da se u ovom slučaju radi o najsloženijim poslovima u banci te da na njima trebaju biti angažovani saradnici koji imaju specifična znanja i iskustvo upravljanja kompanijama u krizi uz poznavanje ne samo pojedinih biznisa već i različitih strategija oporavka. @ako*e @ako*e pored stručnih kvalifikacija i sposobnosti treba se voditi računa i o tome da angažovani saradnici imaju i autoritet koja im može pomoći u pregovorima sa klijentima i njihovom pridobijanje za realizaciju odabranih strategija i politika restrukturiranja. 9
@reći pristup predstavlja kombinaciju dva prethodno navedena. $vo bi mogao biti i najviše korišten u praksi jer uvo*enje sistema ranog upozoravanja koji se organizaciono može pozicionirati u sektoru kredita iTili riska ne isključuje potreba organizacije odjelaTslužbe za upravljanje lošim kreditima.
2, #etodolo%ija $.ravljanja lo-i& lo-i& krediti&a.otra>ivanji&a krediti&a.otra>ivanji&a Kao predposta predpostavka vka kvalitetno kvalitetnogg procesa procesa upravljanja upravljanja lošim ili neprihodju neprihodjućim ćim plasmanima plasmanimaTT potraživanjima svakako je i definisanje politike monitoringa. $na ukazuje na način praćenja svih aktivnih kredita u kreditnom portfoliju. 4onitoring se realizuje kroz praćenje internih finansijskih i drugih pokazatelja klijenta te eksternih informacija koje su vezane za klijenta. 4ože biti obavljen kao off*site ili on*site. $n,site monitoring podrazumijeva fizičku posjetu lokaciji sastanak sa dužnikom neposredan pregled knjigovodstvene i druge dokumentacije. )ve navedeno rezultira popunjavanjem obrazca izvještaja o posjeti ali i unošenja u bazu podataka osnovnih informacija iz izvještaja ocjene klijenta nakon izvršene posjete te prijedlog mjera koje treba preduzeti u narednom periodu. 3isani izvještaj se odlaže u kreditni dosije. :užnici koji kasne sa otplatom kredita dolaze pod Jposebnu pažnju< kreditora. $ni se dodaju na tzv. atch*listu i prate svakodnevno. :užnici sa bilo kakvim kašnjenjem u plaćanju usljed vjerovatnih poslovnih problema ili sa prepoznatim upozoravajućim signalima koji mogu uključivati uključivati i loš kreditni kreditni rejting rejting obavezno obavezno se uključuju uključuju na atch*listu. 3ostupak njihovog redovnog praćenja i monitoringa treba biti znatno drugačiji od onih dužnika koji nisu dio atch liste liste
kako kako u smis smislu lu učes učesta talo lost stii kont kontak akat ata a tako tako i u smis smislu lu mogu moguće ćegg rano ranogg restrukturiranja plasmana. +avedeno se vrši dok se ne zaključi da se klijent vratio u fazu uredne otplate kredita ili se proglašava problematičnim i prenosi u odjelTslužbu za upravljanje lošim kreditima. U nastavku se prezentira moguća metodologija upravljanja lošim kreditima. $na se može sastojati od šest osnovnih koraka% &=. Edentifikacija neprihodujućih neprihodujućih potraživanja !loših kredita kredita ili zajmova". 3odrazumijeva 3odrazumijeva ranu identifikaciju najrizičnijih klijenata pri čemu sistem ranog upozoravanja može biti koristan i doprinijeti uspjehu uspjehu cjelokupnog cjelokupnog procesa. ?
&.#. &.#.#? #?.. 3ren 3renos os neprih neprihod oduj ujuć ućeg eg potra potraži živa vanj njaa iz kredi kreditn tnog og sekto sektora ra u od odje jell up upra ravl vlja janj njaa lošim kreditima. Kao što smo već ranije naglasili ovaj korak odlučujući je za uspjeh cjelokupnog procesa. @a aktivnost bi se odnosila na pravovremeni prenos kreditnih dosijea ali i odgovornosti iz kreditnog u odjelTslužbu upravljanja lošim kreditima &.#. &.#.#= #=.. Ezbo Ezborr stra strate tegi gije je opor oporav avka ka.. 6ilj 6ilj ovog ovog kora koraka ka jest jestee za svak svakog og poje pojedi dina načn čnog og klijenta identifikovati i odabrati jasnu strategiju. Ezme*u različitih opcija odabrati onu koja ima najviše izgleda za uspjeh ne samo sa aspekta banke već i sa aspekta klijenta. U ovoj fazi može se vršiti i njihova kombinacija. Vodeći računa o klijentu banka otvara perspektivu njegovog oporavka pomaže mu da prevazi*e probleme sa kojima se suočio nastavlja poslovni odnos sa klijentom stvarajući uslove za njegov oporavak i gradeći povjerenje za buduću saradnju. &.#. &.#.#/ #/.. @estir stiran anje je odab odabra rane ne stra strate tegi gije je opor oporav avka ka.. @o se može može izvr izvrši šiti ti na osno osnovu vu multipliciranja B-E@:1 ocjene izvodljivosti i neto sadašnje vrijednosti !+)V" svake od odabranih strategija ne zanemarujući pri tome interese klijenta. 3ri izboru najbolje strate strategij gijee opo oporav ravka ka može može se koristi koristiti ti i metod metod Jlogič Jlogičkog kog stabla stabla odluč odlučiva ivanja nja<< u kombinaciji sa matricom +3VTEzvodljivost o čemu će u nastavku biti više govora. &.#. &.#.# #.. 3rov 3rovo* o*en enje je od odab abra rane ne stra strate tegi gije je.. 3odr 3odraz azum umije ijeva va pred preduz uzim iman anje je op oper erat ativ ivni nihh mjera i aktivnosti neophodnih za realizaciju odabrane strategije kao i aktivnosti monito monitorin ringa ga usp uspješ ješnos nosti ti proce procesa sa opo oporav ravka. ka. U ovo ovojj fazi fazi a na osn osnovu ovu oda odabra branih nih finansijskih pokazatelja koji ukazuju na promjene finansijske pozicije klijenta može se vršiti i promjena ili adaptacija prethodno uspostavljene strategije. &.#. &.#.#D #D.. +adz +a dzor or nad ostva ostvare reni nim m efek efekti tima ma strat strateg egije ije uz cilj pobol poboljš jšan anja ja uspje uspješn šnos osti ti sadašnjih i budućih naplata. +avedeno tako*e podrazumijeva definisanje ključnih pokazatelja uspješnosti naplate izrada odgovarajućih izvještaja za upravu i nadzorni odbor te ocjenu rezultata uz postavljanje novih ciljeva.
=, I*(or strate%ije restr$kt$riranja restr$kt$riranja U funkciji izbora adekvatne strategije restrukturiranja neophodno je izvršiti ocjenu trenutne risk pozicije svakog klijenta. @o se može uraditi u okviru već navedenog sistema ranog upozor upo zorava avanja nja.. U ovo ovom m proce procesu su ne treba treba zabor zaboravi aviti ti ni evalv evalvac aciju iju materi materijal jalne ne vrijed vrijednos nosti ti kolaterala. ;a potrebe analize neophodno je imati na raspolaganju detaljne tačne i pouzdane informacije klijenta iz bilansnih pozicija kako bi se uradile procjene budućih novčanih tokova i potreba. U ovom smislu neophodno je imati i detaljne informacije o tržištu operativnom =
statusu kompanije i budućim operativnim i investicionim potrebama klijenta. Uz navedene podatke i dokumentaciju korisno je prikupiti i druge informacije koje mogu imati uticaj na izbor strategije !novinski članci čaršijske priče i slično". U nastavku ovog procesa može se izvršiti i preliminarna ocjena potencijala oporavka svakog pojedinog klijenta ali i neprihodujućeg portfolija banke u cjelini. ;a svakog klijenta koji je u odgovornosti odjela za restrukturiranje treba biti definisana i uspostavljena strategija u pisanom obliku. @ako*e za svakog klijenta nužno je uspostaviti najmanje jedan godišnji pregledTmonitoring u okviru kojeg će odabrana strategija biti potvr*ena ili redefinisana. Kratkoročni ciljevi moraju biti realni a time i ostvarivi u tačno zadatom vremenu. $ni ne bi trebali prelaziti datum sljedećeg monitoringa. )trategija mora biti dio svake pojedinačne aplikacije za monitoring. E na kraju ali ne manje važno jeste da strategija mora biti odobrena od kompetentnih nivoa odlučivanja. 1naliza strategija oporavka treba biti provedena po kriterijima prioriteta. +ajprije će biti ocijenjene one strategije koje imaju najveću potencijalnu vrijednost oporavka. $ne mogu biti rangirane prema potencijalu očekivane naplate !od najvišeg prema najnižem" vodeći računa i o poslovnoj poziciji i interesima klijenata. Utvr*ivanje prioriteta treba izvršiti prema sljedećim načelima% 17 1A 1" 20 21
restrukturiranje duga i firme prodaja duga prodaja kolaterala izvršni postupak nad kolateralom stečaj.
Kao korektivni mehanizam može poslužiti ocjena izvodljivosti svake od odabranih strategija. +a ovaj način u drugoj interaciji identifikovale bi se i rangirale samo strategije koje imaju prihvatljiv nivo izvodljivosti.
=,+, Poten'ijalne strate%ije restr$kt$riranja 3rilikom izbora i kasnije realizacije strategije restrukturiranja potrebno je prethodno provjeriti spremnost dužnika na saradnju sa bankom tokom procesa oporavka. $cijenila bi se kooperativnost i saradnja sa dužnikom u prošlosti njegova spremnost na nastavak saradnje sa bankom te osigurala kontrola donošenja i realizacije strateških odluka od strane banke u /
procesu realizacije odabrane strategije. 3rocijenila bi se sposobnost menadžmenta kompanije u pokretanju i realizaciji programa restrukturiranja. 1nalizirale bi se njihove sposobnosti upravljanja kompanijom u krizi odnosno vještine restrukturiranja kao i znanja i vještine u odnosnoj industriji.
3otencijalne strategije restrukturiranja mogle bi se podijeliti u tri grupe%
#.22. #.2#. #.2.
vansudske sudske kombinacija strategija.
Vansudske strategije restrukturiranja mogle bi obuhvatati%
1/.
ja"anje firme od strane vlasnika , predpostavlja povećanje kapitala od strane vlasnika uplatom svježeg kapitala do kojeg bi se moglo doći realizacijom skrivenih rezervi prodajom dijela imovine i sl.
17.
ja"anje firme od strane eksternih investitora , predpostavlja preuzimanje firme ili dijela firme od strane zainteresovanih eksternih investitora kroz različite oblike investiranja !svježeg kapitala opreme knoO,hoO i drugo"
1A.
ja"anje firme uplatom investitora u me!!anine kapital , predpostavlja investiranje kapitala ali bez preuzimanja vlasništva u kompaniji kao hibridna forma finansiranja u kombinaciji duga i kapitala !npr.subordinirane forme duga"
1".
venture kapital , predstavlja rizični poduzetnički kapital kao specijalnu formu participacije bez učešća investitora u operativnom upravljanje biznisom
20.
restrukturiranje firme , putem spajanja kompanija iz istih ili sličnih
industrijskih sektora sa ciljem ostvarenja sinergetskih efkata kroz npr. optimizaciju proizvodnje i prodaje efekata na cijene smanjenje konkurencije i sl. @o predpostavlja provo*enje aktivnosti koje će rezultirati boljim operativnim i finansijskim pokazateljima poslovanja dužnika kako bi bio u mogućnosti servisirati svoje obaveze. +e treba zaboraviti da restrukturiranje firme pored finansijskog može biti i proizvodno organizaciono tehničko,tehnološko tržišno i drugo.
21.
promjena menadžmenta , predpostavlja promjenu neefikasnog
menadžmenta angažovanjem eksternog uz organizaciono restrukturiranje. $vo je posebno karakteristično za zatvorene porodične firme čiji menadžment ne može adekvatno odgovoriti savremenim uslovima i zahtjevima poslovanja. U ovakvim slučajevima česti su i snažni otpori realizaciji ove strategije
22.
angažovanje konsultanata , kao podrške i unaprije*enja poslovnog procesa !kontinuirano praćenje ostvarenja projekcija poslovanja analiza tržišta i konkurencije podrška kompanije u dijelu promocije optimizacija troškova kontrola
i unaprije*enje procesa upravljanja novcem i finansijama poslovno planiranje različite analize monitoring i drugo"
reprogramiranje i restrukturiranje duga , predpostavlja zaključivanje aneksa
ugovora o kreditu odnosno izmjenu iznosa kredita roka i dinamike otplate kamatne stope kako bi klijent postao sposoban izmirivati svoje obaveze izbjegao nesolventnost i povećao sopstvenu motivaciju za oporavak
prodaja neprofitabilnog dijela firme , sa ciljem izbjegavanja nepotrebnih troškova i
ukupnog gubitka
prodaja firme u cjelosti , predpostavlja pronalaženje zainteresovanih klijenata za
kupovinu cjelokupne imovine dužnika. U ovom postupku potrebno je procijeniti pouzdanost novog kupca !u osnovi novog dužnika" odnosno vlasnika i menadžmenta uz osiguranje transparentnosti cijelog postupka.
transfer duga ,
u pojedinim slučajevima može se realizovati prenosom dijela ili ukupne izloženosti drugom kreditoru ili drugoj specijalizovanoj instituciji. @o je obično vezano za odre*ena odricanja i gubitak kroz diskont iznosa duga koji se transferiše
prodaja duga , predpostavlja pronalaženje zainteresovanih kupaca za kupovinu
duga firme uz sticanje zakonskog prava na kolateral kojim je obezbije*eno potraživanje banke. E u ovom slučaju nužno je izvršiti procjenu pouzdanosti novog dužnika njegove finansijske pozicije i sposobnosti da plati cijenu odnosno sposobnosti generiranja novčanih tokova za servisiranje preuzetog duga. Ezvršila bi se i procjena rizika vezana sa transakcijom odnosno analiziro bi se kolateral i garancije koje se nude kao osiguranje plaćanja od strane kupca
prodaja kolaterala , predpostavlja pronalaženje zainteresovanih investitora za
kupovinu kolaterala ali i analizu dokumentacije i prava banke na kolateral. Ezvršila bi se ponovna procjena vrijednosti kolaterala !lokacija i status kolaterala" kooperativnosti vlasnika u procesu procjene vrijednosti i postupku prodaje kolaterala te sagledali troškovi koji mogu nastati prodajom kolaterala
garancije od strane dužnika ,
predstavlja specijalni slučaj kada banka osloba*a dužnika tekuće obaveze na bazi pisanog obećanja datog od strane dužnika da će u slučaju poboljšanja svoje finansijske pozicije izmiriti obaveze u iznosu od kojeg ga je banka privremeno oslobodila. $vo je primjenljiva strategija u slučajevima osloba*anja od blokade računa klijenta uz omogućavanje klijentu da realizuje tekuće ili novougovorene poslove
kombinaciju navedenih strategija .
)udske strategije restrukturiranja mogle bi obuhvatati%
likvidiranje kolateralnog jemstva , odnosno izvršni postupak nad kolateralom primjenjivao bi se nad nekooperativnim dužnikom. 3odrazumijevao bi stupanje u posjed ili prodaju kolaterala !imovine dužnika" radi naplate duga. 3rije pokretanja
D
navedenog postupka ili realizacije navedene strategije bilo bi nužno provjeriti pravo banke na kolateral ponovno procijeniti vrijednost kolaterala i mogućnosti plasmana na tržištu te ocijeniti izglede pravnog postupka. -anka sagledava potrebe klijenta za privremenim kreditom u cilju pokrivanja troškova realizacije kolaterala i ubrzanja cjelokupnog procesa likvidiranja kolateralnog jemstva.
1.A.
ste"aj
, odnosno pokretanje stečajnog postupka pred nadležnim sudom predstavljao bi krajnju mjeru. U ovom slučaju banka bi trebala sagledati izglede stečajnog postupka procijeniti posljedice odnosa sa klijentom te posljedice po reputaciju banke. 3rilikom kreiranja ove strategije banka bi trebala razmotriti potrebe stačajnog dužnika za privremenim kreditom kako bi se stečajni postupak mogao uopće ili efikasnije realizovati. U kontekstu realizacije ove strategije banka bi mogla imati #" aktivnu ulogu na način što bi inicirala i vodila postupak stečaja uz pomoć stečajnog upravnika. @o bi se ogledalo u ubrzanju stečajnog postupka iTili povećanju vrijednosti imovine koja se prodaje kroz pronalaženje i animiranje potencijalnih kupaca stečajne mase i &" pasivnu ulogu kroz osiguranje i zaštitu prava banke tokom stečajnog postupka. $predjeljenje za jedan od navedena dva pristupa zavisiće i od učešća bančinih potraživanja u ukupnim obavezama dužnika u stečaju.
3ored navedenih može se koristiti i kombinacija dvaju ili više strategija restrukturiranja pod uslovom da banka procijeni da bi istovremeno pokretanje dvaju ili više strategija moglo doprinijeti iskorištavanju svih potencijalnih izvora naplate potraživanja. $vdje treba napomenuti da se pokretanjem stečaja niti jedna druga strategija osim prodaje kolaterala ne može paralelno provoditi.
7, Evalva'ija naj.ovoljnije strate%ije restr$kt$riranja U cilju evalvacije najpoljnije strategije restrukturiranja mogu se koristiti dvije osnovne metodologije%
9
!9\,/\". $vim vrijednost za vlasnika predstavlja normalizovanu B-E@:1 \ multiplikator !9,/" umanjeno za troškove kamatnih zaduženja. Vrijednost multiplikatora zavisi od veličine kompanije stabilnosti prihoda vlasništva nad proizvodima i servisu rastućim očekivanjima kapaciteta zaduženja zahtjeva za potrebnim kapitalom kupčevim sinergijskim očekivanjima uslovima transakcije i vrijednostima uporedivih transakcija. $va metoda se koristi kod procjene vrijednosti businessa sa aspekta generisanja održive profitabilnosti. Kreditorima kao i vlasnicima kompanija ovaj pokazatelj omogućava da procijene realnosti ulaska odre*enog investitora u otkup kompanije kao i vrijednost koja bi se takvom kupovinom mogla ostvariti u odre*enom vremenskom periodu. 3oseban značaj multipliciranja
E'I+@A
9
B-E@:1 ( Earnings 'efore Interest, +aCes, @epreciation and Amorti!ation S evenue*ECpenses eCcluding interest, taC, depreciation and amorti!ation#$
#0
metodologije multipliciranja B-E@:1 je sadržana u činjenici da kreditori mogu da procijene vrijedi li uopšte ulaziti u bilo koju vrstu restrukturiranja ukoliko ne postoji dostatna ili održiva vrijednsot kompanije koja u odre*enom scenariju može privući potencijalne investitore odnosno strateške partnere.
2
radi izračunavanja neto sadašnje vrijednosti , +3V ,a sa prosječnom diskontnom stopom koja se izračunava kao recipročna vrijednost prosječne tržišne kamatne stope. @ako izračunata vrijednost +3V,a stavlja se u kontekst !matricu" sa procjenom izvodljivosti strategije restrukturiranja i bira ona strateška opcija koja optimizira +3V uz prihvatljiv nivo izvodljivosti. Ukoliko postoji dvije ili više mogućih strategija bira se ona koja je atraktivnija odnosno ona koja je odre*ena presjekom procijenjene +3V i izvodljivosti. diskontovanja buduih nov"anih tokova ?
U nastavku kao ilustraciju dajemo primjer Jlogičkog stabla odlučivanja< i matrice +3VTizvodljivost. Uzmimo na primjer da je analiza pokazala da su najprihvatljivije strategije prodaje firme prodaje duga prodaje dijela firme i likvidacija kolateralnog jemstva. 4etodološki postupak bi bio usmjeren ka daljoj analizi izvodljivosti svake od navedenih strategija. Ukoliko analiza izvodljivosti analizirane strategije korištenjem logičkog stabla odlučivanja ukažu na njen nizak nivo ona se odbacije i ne treba vršiti proračun +3V. )trategije koje imaju visok ili srednji nivo izvodljivosti predmet su daljih analiza i za njih se izračunava +3V.
#&
