Spoljna politika. Nastavnik na predmetu: Dr Radoslav Raspopović, naučni savjetnik u Istorijskom institutu Crne Gore e-mail: rader
[email protected] Vrijeme za konsultacije: srijeda od 12 do 14 časova u Istorijskom institutu CG, Bulevar revolucije 5, II sprat Saradnik na predmetu: predmetu: mr Ivan Vuković e-mail:
[email protected]
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • Odsutstvo definicija primarnog značenja pojma spoljne politike . • Objašnjenja: 1) u razlozima tautološke prirode, • 2) dugo vremena prisutan, nizak stepen razvijenosti nauke o međunarodnim odnosima • 3) praksa korišćenja termina spoljna politika u različitim značenjima, za označavanje sadržaja različite prirode. • Ilustracija zakašnjenja u definisanju ovog pojma je podatak da, Međunarodna enciklopedija društavenih nauka ( 1968), ne sadrži definiciju pojma spoljne politike
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • Drugi primjer je da u brojnim radovima o spoljnoj politici - nepostojanje definicije samog pojma tj. niti se spoljne politike odrđuje kao posebna naučne discipline ( Džozef Frankel, Lojd Jensen, Džordž Merik...). • Sintagmom spoljna politika označava ju su najčešće odnosi između država, pri čemu se one pojavljuju kao subjekti spoljnopolitičkog djelovanja, ali i odnosi nedržavnih struktura raznih društava i udruženja. • Nekada se taj termin korist za označavanje svega što se na spoljnopolitičkom planu dešavalo
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • Spoljna politika predstavlja jedan od segmenata politike kao takve, pa se u određenju osnovnih elemenata njene suštine polazilo od toga „da je poznato“ šta se pod spoljnom politikom podrazumijeva . • Osvrt na dosadašnji način definisanja govori o posmatranju spoljne politik kao produžetka unutrašnje . Ovaj teorijski koncept polazio je od činjenice da društveno-ekonomski sistem determiniše spoljnopolitičke ciljeve. • Politička enciklopedija određuje spoljnu politiku kao „delovanje države na međunarodnom polju, u njenim odnosima sa drugim državama, tj. međunarodnim organizacijama“.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • Profesor V. Gavranov i M. Stojković definišu spoljnu politiku kao „sveukupnu delatnost države na međunarodnom planu“, a predmet njenog proučavanja vezuju za aktivnost pojedinih država, njihovo delovanje u odnosima sa drugim državama. • Pri tom predmet proučavanja spoljne politike određuju kao: „aktivnost pojedinih država i njihovo djelovanje u odnosu sa drugim državama u okvirima opšteg stanja u međunarodnoj zajednici i međunarodnim odnosima, ali motivisano njihovim vlastitim interesima” odnosno faktoraoma unutrašnjeg razvoja.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • Profesor Dimitrijević, spoljnu politiku posmatra „kao političke odnose u koje jedan subjekt međunarodnih odnosa stupa s drugim takvim subjektima“. • Po profesoru Vukadinoviću „vanjska politika je organizovana aktivnost države kojom ona nastoji maksimizirati svoje vrednosti i interese u odnosu spram drugih država i ostalih subjekata”. • Među navedenim sličnosti imaju definicije profesora Stojković i Vukadinović koji određuju državu kao izvorište spoljne politike, Profesor Dimitrijević smatra da spoljnu politiku mogu da vode i drugi subjekti međunarodnih odnosa.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI Stav koji zastupa dr Smilja Avramov, prema kojoj: „Korijeni spoljne politike leže u unutrašnjoj sferi.“, a spoljna politika: „... predstavlja samo jednu dimenziju sveukupne politike država.“, u kojoj se: „... nacionalne inicijative susreću na međunarodnom planu sa istim ili suprotnim inicijativama drugih država, sa multilateralnim inicijativama i akcijama pokrenutim od strane unuverzalnih ili regionalnih međunarodnih organizacija“. • I u ovoj definiciji prisutni je gledište da je država osnovni faktor nastanka i ostvarivanja spolne politike u praksi,ali da odgovarajuću ulogu mogu imati i drugi subjekti međunarodnih odnosa
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI
I prof Visković zastupa stav da i drugi subjekti mogu da budu akteri spoljne politike, posebno imajući u vidu savremene tokove u međunarodnoj zajednici, u kojoj spoljnu politiku vode i entiteti koji nemaju karakter države već su ili na nivou političkih pokreta ili pripadaju međunarodnim organizacijama, To se posebno odnosi na regionalne međunarodne organizacije kroz koje se ostvaruje visok stepen političke interakcije država članica (kao na primjer između država članica Evropske unije). • U kategoriju takvih subjekata svrstava i vojne saveze, pa čak i vjerske institucije .
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • S obzirom na to da se spoljna politika prevashodno sastoji od kreiranja i realizacije,određenje njenog pojma, moglo bi da glasi da je to : „skup (pravno-politički obavezujućih) stavova utvrđenih na najvišem nivou nekog subjekta međunarodnih odnosa (najčešće države), kojima su određeni ciljevi koje taj subjekt želi postići u cjelini međunarodnih odnosa, ili prema pojedinim njihovim subjektima , kao i sredsva i aktivnosti koje subjekt preduzima da bi ciljeve u praksi ostvario“. • Većina autora u svojim radovima prihvata činjenicu da je pojam spoljne politike treba biti vezan za odnose između država
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI
• Stavovi o odnosu međunarodne li s p o l j n e p o l i ti k e . • Međunarodna politika kao nauka po svom predmetu istraživanja je uža od nauke o međunarodnim odnosima i spoljne politike kao posebne naučne discipline . • Međunarodna politika je usredsređena na proučavanje međunarodnih političkih odnosa i političkih karakteristika međunarodne zajednice i sistema odnosa koji se u njoj odvijaju. • Spoljna politika se, odnosi na na cjelinu međunarodnog života a ne samo na proučavanje međunarodnih političkih karakteristika međunarodne zajednicei sistema odnosa koji se odvijaju u njoj.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI
• Jedna grupa autora smatraja da sve aktivnosti jednog subjekta međunarodnih odnosa prema drugom, kada se primjenjuju u praksi, dobijaju politički karakter i imaju za cilj ostvarivanje političkih ciljeva, bez obzira na to da li su u osnovi ekonomski, kulturni ili sportski. I kao takve oni ih posmatraju kao istrumentalizovane vidove spoljne politike. • Druga grupa teoretičara međunarodnih odnosa, smatra da samo oni odnosi koji imaju politički karakter mogu nositi predznak vezanosti za spoljnu politiku
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • U vezi sa navedena dva stava, mogli bi reći da sve ono što ima političku pozadinu, usmjerenu ka jasnom političkom cilju konkretnog državnog subjekta, bez obzira na to da li po svom karakteru eksplicitno pripada političkoj ili nepolitičkoj djelatnosti, svakako se u širem smislu može uvrstiti u sferu spoljne plitike. • U sadašnjem trenutku ni jedna značajnija odluka iz oblasti spoljne politike ne može biti donijeta, a da se pri tome ne uzmu u obzir pravni, institucionalni i politički okvir djelatnosti bilo univerzalnih bilo regionalnih organizacija.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI •
Druga posebnost savremenog društveno-istorijskog konteksta, odnosno, međunarodnog ambijenta u odnosu na raniji, je egzistiranju više vrsta međunarodnih subjekata, i da se države u klasičnom smislu ne javljaju kao osnovni akteri na međunarodnoj političkoj sceni.
• Savremeno proučavanje istorije spoljne politike država mora počivati: na činjenici da se radilo o njihovim biletaralnim ili multilateralnim odnosima, kao subjekta, kao i da je pozicija malih zemalja ograničena spoljnopolitičkim konceptom velikih sila i zavisi od volje velikih sila u pogledu rezultata političkih projekcija. .
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAIKE O SPOLNOJ POLITICI • Razlika imđu međunarodne i spoljne poitike pravi se i na osnovu prirode odnosno vrste subjekata koji u nima učestviju. Međunarodna politika je politika se vodi na međunarodnom planu od relevantnih političkih subjekata, u međunarodnom poretku ili sistemu u kome djeluju politički relevantni faktori. • Sem toga Međunarđunarodnu politiku moguće je vidjeti i kao rezultat složenog skupa spoljnih politika određene manje ili veće grupe zemalja ili čak cjelokupne zajednice( npr. i UN-a).Time se pravi razlika između pojedinih politika ili skupa politika pojedinih država od složene rezultante koju predstavlja spoljna politika.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI •
Spoljna politika je povezana sa unutrašnji faktorima s društvenim, političkim, ekonomskim elementima i procesima unutar države, a sa druge vezana je sa poretkom ili režimom međunarodne zajednice , koji povratno djeluje na ovu politiku.
• Zbog navedene isprepletanosti osnovnih kognitivnih vrijednosti nepostoji ni saglasnost koje subjekte sve trebe uvrstiti u subjekte spoljne politike. • Sve ono što ima političku pozadinu, usmjerenu ka jasnom političkom cilju konkretnog državnog subjekta, bez obzira na eksplicitno političku ili nepolitičku djelatnosti, može se uvrstiti u spoljnu plitike.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAUKE O SPOLNOJ POLITICI • Određenja pojma spoljne politike kao posebne naučne discipline . • Spoljna politika bila je predmet pažnje brojnih naučnih radova teorijskog karaktera koji pripadaju različitim naučnim oblastima. • Ona predstavlja posebnu naučna oblast u okviru nauke o međunarodnim odnosima. • Nauka o međunarodnim odnosima je opšta društvena nauka koja proučava zakonitosti razvitka međunarodne zajednice kao oblika društvene organizacije i međunarodnih odnosa kao procesa u razvitku međunarodne zajednice.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAIKE O SPOLNOJ POLITICI •
S p o l j n a p o l i t i k a izučava pitanja iz oblasti
međunarodnih odnosa država u prošlosti, kao i savremenih pojava te vrste, koristeći multidisciplinarnost pristupa, kao polazišnog momenta. • P o s eb n i f o r m al n u m et o d i spoljne politike koji se koriste u okviru nauke o međunarodnim odnosima i nauke o spoljnoj politici su: teorija sistema, teorija strateških i nestrateških igara, teorija vjerovatnoće, teorija cost benefita, teorija katastrofe, teorija grfofa, teorija optimizacije saveza i koalicija, optimizacija pregovaranja, modeliranje neprijateljstava u manjoj mjeri informatička i kibernetička teorija, a u posljednje vrijeme torija haosa i fraktala.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAIKE O SPOLNOJ POLITICI • Značaj konstitutivnih elemenata spoljne politike. • kao konstitutivni činioci nekad navode: „akteri (ili subjekti), ciljevi, sredstva, determinante te kreiranje i realizacija spoljne politike“. To znači da se u nekim slučajevima konstitutivnim elementima spoljne politike smatraju „instrumenti“ kojima se ona ostvaruje ili npr. „kreiranje“, iako po mnogim autorima ono nema konstitutivni karakter, u pravom smislu te riječi. • Značaj elementa konstitutivnog karaktera ne mogu izgubiti ni unutrašnji činioci, koji zavisno od manifestacija društvenih tokova unutar određene državne zajednice, zahtijevaju i određeni spoljnopolitički okvir
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAIKE O SPOLNOJ POLITICI • Države i drugi entiteti koji posjeduju karakter subjekta međunarodnih odnosa su osnovni konstitutivni subjekti spoljne politike. Da bi se ona formulisala mora da postoje određeni i n s t r u m e n t i . Oni su, s jedne strane, u domenu osnovnih načela međunarodnog prava koja, određuju granice u okviru kojih se mogu definisati ciljevi spoljne politike država. • S druge strane navedeni subjekti, osim normativnog okvira, moraju posjedovati i odgovarajuće instrumente: jedne koji se tiču kreiranja spoljne politike koji u osnovi definišu način ostvarivanja, formulisane spoljne politike u praksi.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAIKE O SPOLNOJ POLITICI • Bilo da je u pitanju konkretna država, ili, pak, i drugi subjekti, koji nemaju državotvorni karakter, većina teoretičara međunarodnih odnosa smatra da oni predstavljaju aktere spoljne politike. • Prilikom određivanja konstitutivnih elemenata spoljne politike takođe je prisutna dilema da li ona obuhvata samo aktivnosti, odnosno, konkretne djelatnosti pojedinih subjekata međunarodnih odnosa ili, pak, i spoljnopolitičke programe na osnovu kojih se one preduzimaju. Kao i u prethodnom slučaju mišljenja su različita. • Dok jedni spoljnu politiku vide kao skup aktivnosti prevashodno država usmjerenih prema drugim subjektima međunarodnih odnosa, zanemarujući pritom njene programske ciljeve i namjeravane rezultate, uočljiv je i drugi pristup.
POJAM I PREDMET SPOLJNE POLITIKE I NAIKE O SPOLNOJ POLITICI • Drugi pristup se vezuje za pojavu bihejviorističkog pravca u izučavanju spoljne politike, koji nadilazi konkretne aktivnosti, odnosno, spoljnu politiku posmatra kroz programska određenja kojima su formulisani njeni zadaci od strane ovlašćenih državnih organa i postupci da bi spoljnopolitički ciljevi bili ostvareni. • Ovakav pristup je utemeljen ba bihejviorističkoj teoriji nastaloj sredinom prošlog vijeka.Neni zastupnici poseban značaj pridaju ulozi ličnosti, odnosno ličnim svojstvima pojedinaca kao faktoru uticaja na drštvene procese.