С обзиром на то да Практикум садржи примере конкретних задатака у вези са индивидуалном контролом млечности, оценом репродуктивне ефикасности, обележавањем, вођењем матичних књига у говедарству и...
Full description
Full description
Full description
vez
za srednje skole
Full description
LTE Tehnologija
Tehnologije montaze
Full description
Full description
Recenzenti: 171.01. dr. L l % c \ ~Jnrebica ~d prof. dl-. Iiamiz H a n d i i t
dipl. ing. Nediad Saki6
Izdavat: I'r~vlcdna/Gospodarska komora Federacije Bosnc i I-Iercego\~~ne Kompjuterska obrada: I'redmg PuhariC Dnrio jcraj Lektor: prot'. Aida Krbo Korektor: Miroslav Bagara
Tehnologija proizvodnje piva Urednik:
Ing. Ncd2ail Snkii Za Stampariju: Semir I'rguda Tirai: 1000 koln
NRRODNR KNJIfNICR HNf M O S T R R
0 663
Tehnologija
COBISS
0
PREDGOVOR
U n e d o s t a t k ~.?t,impanih ~ materijal,~n'i o\rO1llc.podruFju
LI posljednjili nekoliko godina, poku6ao sam da o\,im udibenikoln p r u l i l n ?to savrenieniji pregled dostig12~16a,te koliko-toliko omogucim p1-iliv 11o\~ihinformacija.
I'retenzija udibenika nijc hila da bucle s \ ~ e o b u h \ ~ a t a jcr n , m u je obim ograniren, zato nije bilo mogutnosti dci 5.' s1.i aspekli o\>c prohlematike p o t p ~ r n o~-~is\.ijc~llc. Knjiga je rezultat potrebe d a se svim zainleresovanil11a, posebno s t u d c ~ n t i m aiz predmcta pivarst\;a, sla\li na raspolaganje odgcnrarajuti ud%bcnik. CI
Nad
SLI
mi na bilo l
I l \ ~ a l .,; ~ \ s i ~ i i prijaic~ljim,,i kolegam,~koji Icnjiga uglc'da s\.jetlo d , iL,.
SLI
mcb podriali
11
LI
objavlji\~anjuoire
mojim ncislojcinjimacla o\:~i
HISTORIJA PIVA / o pivu kroz
l:gipici~iii Sumcrani SLI psijc 3000.god. p. n . e. pozn,i\!,ili psa\rljc.njc pi\,i. U ~ g i p ~ i t . s k i ~liramo\rima ii otkl-i\reno jc sliko\.ito pismo (liijcroglifi) kojc priknzujc. pra\~ljenjcpi\,a za kuine potrebe. NauFnici su dctaljno opisivali nadcnc liijcl-oglile i crtc%c,, koji su prcdsta\~ljaliprostorije gcljc sc proinlodio slad, kuhalo pi1.0, \roclilo \.rc'njc, p~11iilopi\.o LI male ~ O S L I C Interesantno ~ ~ . je d'i SLI starosjcdioci pili p1\'0 kroz slamku, kojn je imnln tunkciju filtera. Iznicdu Tigrisa i Eufrata ii\,jcli SLI Sumcrani, koji su prm~ilipi\ro od %itnog sjemena pc1c1 ~ic?zi\~onl sjknl.17, ali sc zadriao i pn'obitni nazi\r , , s j ~ i ~ ; j l11i1j~ili7li". ~ l ~ ~ i Za4titnik pivn jc bio bog Dionis. Pi\.o se LI Egiptu pra\rilo na \,isokim tcmperaturama, koje SLI uticale n n raz\~oj m1ijc.i-no kisrlih bakterija, koje su iza;.i\:aIe neprijatan misis i kiselkast okus. Tloda\.,injcm limc~lja11 1X. \;ijcku LI Eng1csl;oj i >;\I. \.ijcku LI Njemai-koj, pi\.o jc stabilnijc, okus i~jcdnai-enijii po\re?ana tmjnost pjcnc. P~.oi~\,ocinja pi\.a LI sLriro \,l-ijeme bil'i jc c~rnpirij~k~i, ;to ~ n ' i i ic l ~nisu pozna\sali ocj\,ijanje hiohc.mijskili psoccsn koji sc poj~\'ljuiuLI toku pra\,ljcnj,i pi\'n, pa pruiia tomc n i s ~ lmogli obc.zbijediti oclgo\.,ll.njuCeuslo\.e z,i psc~i;.\~odnjuk\.alitcxtnog pi\7.1. 'Tck LI dl-ugoj polo\.ilii XIX. \rijeka otkri~rcnisu ~ l ~ r o \.~-cnja ci i izd\zojc.nd jc i-c.lij,i iistc k~ilt~il-c k\,c?sc,~. I'oci pojmom ,(pi\.o,) ~7oii1-a~u1iiijc\.do sc, ,,s17ccijcilni nnpit,ik'' pra\,ljc,n oci jci-mc,nog slL~cl~i. \.c)clc i Iimcljsc s,izlikujc ocl prn\.ljcnj;l pi1.a 11 51'31-0 \,l-ijclmc. S obzil-om n3kili clostignuta, blngo\.~-cmenulic~nijsl;o-mikrol~i~I~>Kk~~ kontl-olu ~ i l . o \ ~ i ~ pol~-pl-oiz\'oda i~i, i goto\.ili proi/\lc~cla,posti7cl sc, p~.oiz\,oclnja~~jc~clndi-cnog l \ \ ~ c i lInog i i ~ pi\,a. Koliko jc pi\ro krot \.ijc,l\o\zc bilo hit n o k,io p~-~~lil-,inihoni proiz\wd i im,~lo
I. SIROVINE
Za proiz\~odnj~r pi\,a upolrrblja\.aju sc siro\~ine:jei-ail?, limelj, voda i kl~asac. i yozncivcinjc niilio\~ih fizii-ko-liemijskili osobinn i uticaja na tc'linolo4kc~pl.occsr, pl-cdslavlja osno\,u za njilio\.u prel-adu i y r o i z \ ~ c > d nk\rnliletnili j~~ pi\,a J G a m (d\,oredni) jc. osno\lna siro\rina 7a pr-c>iz\lodnju slada. Zhog \sc.likog sadriaja skrobn i plje\licc~,koja jc neophodna LI procesu bistrenja kominc>,o b e ~ b j ~ d u j e prirodni filtrncioni sloj. I-Iinelj daje pivu gorok i aroiiiati?an oku5 i bitno ulii-e no kvalilet i stabilizacij~l piva. Voda jc iiaj\~i?c,zastupljena LI pivu, zato k a i e m o d a je ,,kostur"pi\~a.T'ored toga .?to voda utiCc na bioliemijske proccse LI proiz\rodnii pii7a, ona je neophodna i u tc~linoloSkompostupku proiz\rodnje slacla. I<\.ascic scJ doclaje u liladnu Iimcljnu slado\riii~~ I-aiii pre\rodenja iernirntabilnili i ~ i e ! -11 ~ alkohol i i ugljeiidioksid, poii uticajem enziiiia. l < \ ~ c ~ l i l c ~sil.ovina t
Sun~erani probaju pivo
Zakox~ii pronalasci koji su uticali na industrijsku proizvodnju piva
@
H A ~ I I U R A B ~ ] EZAKONTK \' 1726.-168(,. godinc prije Iio\.e ere Z:\KON (1) ~ I S T ~l'l\l/\ C I (I?c~inlicits~cL3t,t) 15 16. godinc
@ I , ( l U I S I'ASI'EUR
jcl 1876. godinc~ is])iti\'no fci.mcnincij~~djclo\zanja ( i ~ i i l < i . o c ~ ~ - ~ akao ~ i i zi uticaj ~ ~ r ~ ipoj~dinili ~~) \'rsta glji~ic'lncl \.rc~njc
gIji\;ic,i
O s n o \ . n ; ~sil.o\.ina z'i proi/.\~ociiiju slCiclcijcs pi\~nl-skid\lorediii jc:Eam I;oji sex uzgajn LI brdsko-plniiiiiskii~ip~.ecIjcliina.Prinos p i \ - ~ ~ . s k jclmn og nn jcdCili' ~ ~ , k t iznosi ar nil 30 d o 44 /mc. I('i-cimjc' iiajsl,irija ?itancn I5000 godinLiprijc iiaic~crc. l'od ~~ljecnj(,m s\j(,llosli, tcml3cl-,1(111-c, \.lci2iiosli i di\.ljili I,\p,ix,~i.,i n ~ zrno i jc.?mcl, 1101c.10 j(> s l x ~ i t ~ l n~ilholiolno o \rc'njc, sn t7juiolii, a liLlpilrll\jcl L3i0 1.1o~l1io7i\.o11i 1 ~ 1 / ~ ~ 1 0 , I ,
"
,:i;c~''.
I < c i ~ l i ~ O \ . I ~ I ' . ~ I I ) O ; ; S J C ~ I . ; ~ ~ ~51,1~(1l>~i ;I (OLI 0;) (10 70 i \ ~ l i ~ i ~ l i ~ \ ~, b~~ il ~t .~> ;, iyj ~ ~ ~ ~ c ~ l : i ~ ( iI ) (( \ ~ I(( ]~, ' + \ ~clo! ~! iI ~' 1 i ' ' , , ) , 7'1 p r ~ > i / \ - o ~ i ~- l i, i~c I!, i~ L , c > ~ I \ . ~ I I - L . L ~ ~ I I -~ I \ : ~ ~ I . < I L I C I ' I ~ ,-. , \ I , , I I . O I ~ ) 11,:~ i i ~ i lI \i I . ~ ' : L , I I , lI b~ j ~ ' ! , ~ ~ ~ ? tl,tijr b l \ i ~ >; ~> C!I < , : , C O ! ~ , ~ I I > ,..;:,i1:,,3j!i I ! o ~L ! ~ { ~ ?> I: ! L ~ I I - I \ ~ I
I )
:,Ic!
IS\\
,>I:;<,:
;~
l . , l ~ l l ] ~> I !\ , ~& tI .
Kolii-ina \!lase LI jci-mu je od 14 d o 16 'X), ista je bitiia radi k\,alitetnog uskladiStenja i orl\:ijaiija bioliemijskili rcakcija LI jetmu prije njego\le upotrebc za proiz\fc)dnju slnda. U s\.ijetu SLI poznale ljetnc (jare) i zimske (ozime) fosme jei-ilia. Kod jarili sorti, period oil sjetvc d o ict\:e je 100 dann. Jarc sorte SLI bogate s a Skrobom Sto daje \re& iskosiStenje slada LI kuliaoni, a siromagne SLI bjelantc\rinam;1 koje LI po\.eianom sadl.?,ij~lIoJc. utii-u na organolcptii-ke osobine pi\ra. l'oL~.eLmc~jc' k o n t r o l i ~ ~ i tod\~ijanjc. i ~c.linoloJkezrelosti jci-ma radi optim,ilnog s,id~.i,ij,ic~nzimaLI toku slaclo\-anja jeima.
Heinijski sastav j e k a
Vlaga jei-ma u prusjeku iznosi o d 14 d o 15 ' X I . Vlaga muLe 17ari1-ati izmedu 12 'X, vrlo s u h e iet\le, pa d o preko 20 'K, kod veoma vlaine. A k o je vlaga jeCmn po\letann, o n se n e ~ n o i euspjeSlio i-uvati i klija~rostmu o p d a , pa s e mora suiiti. Da bi se m o g a o Eu\.ati, j c h m mora dn inia \.lajill ispod 15 7 ) .1'1-costala mnsa zl-112 se nazi1.a s u h a s ~ ~ p f i a ~U i c prosjek.~~, ~i. sasta\. sulic supstance jc slijedci-i: LI
HMELJ (hril~~rrllis lrrpitl~ts)
EImelj je d v o d o m a \:i?egodi?nja biljka penjarica, l ~ j , jedna biljka ima mu.?kc l~ra8nii.kec\,jeto\,e, a dsug,i im'i 7.c.nske c\.jel(nrc>.Injci pnlkc> 800 kg. %,a t7soiz\lodiij~ipi\'a Iristc~ s e neoplodcni c\.jcto\,i l;mc?lja obog'ii.eni gorkim i arom,ilskim matel-ijama, koje utii-u na miris i o k u s piIra, i malerijama kojc obezbjeduju tsajnost piva. MuJki limclj s a d r i i o.?tri i i e ~ ~ g o d ngnrki i olsl'ijuma. K\.alitc,t Iimc~lj,iocjcnjujcx se pscma sCidriaju ~ l i ; li bet'i limcljnili kiselina (mckc s~iiol~). - CJ. (alfcl)/ < i . i c ~ / ; l i c ~-- 111ilii1110ii - (3 (bctn) ki,scdirrc~ - /iil~r~/o~i I ' o ~ n ~ i tSLI c posed c i s ~ ~ g i\l ri ~ - slimclja, l~ goskc' i ci~-oniatskc, \.rslc> limelja, kojc, ~ L I l<,i~.,iktc~sistii-nc po sacll-Zaju a l { ~i L x f t r ~kisc~lin~l, kojcl nisu toplji\gc u \,ocli. Znto s e d c ~ d a j ~ l u top1~1slado\.inu, 1.ai1i pl-c~\~odcnja Lr izo-(oplji\~c~ oblillinio da p~.oiz\~c!dcmopivo sa naglaJcmom g o r h n o m ili a r o m o m po\7ec'a\.omo cloziranje jiorkos o ~ l ~ ~ c;ii.o~n'itskc~g ~s~io lin~c~lja prilil,oni kuhanj,i LI sl,~cio\,ini. l ' r i s ~ ~ s ti\~~ool i ~ r m u l o nLIa ~ I \ . I spsijc~i,i\.;i I pc>ja\.~id l ~ l j i l ik\zcisacn l'!.c,r;idc\jinc ocl limc~lj,iS L I ~ ~ c l ( , lti/^ ( , -1.; i l i i ~!lo), Iin~c~ljiii c~Ii~tl.;il\I i Iimc~ljii~ p!.,ili. I 13!.oi/\o~i1iiil > i \ . , i , I I ; ? , I ~ I \ ~ Iqc> I O ~l\oris11 J~ l ~ , ~ . ~ ! ~ i L 7 i ! 1 ~ i c - i \j c 1~ ~ ~ l !z!< \ n t c ~ ~i m - i o] ~g i r ~ ~ i o <~t li u i c y~ ~ ~ k l , i d i i t i ' l Iinic~ljci. ij,r . . I j , i i i , i ~h i b I \ O ! . I Y ~ I " i , ! , : ; , i \ / , i , j i ~ i i ! , ~ ,' ; 1. ;1 1 ~ i e ~ 1111.. l j ~ ! , i ii..,!~), i ~~ > ~ ~ i ~ ! ! \i l !i111c,!1 \i ii!!~,i.i ... .:.,!rl~.iI i ! ! ! , I \ I L d l j i > * t b ;!:-ell,,,\c i t i c . I! 51tl~\.~~l>lll. I
I
'
&:
Savinski golding Aromatihi hmelj
Aurora Naglagen sadriaj gorkih Sastav smola Plemenita goreina Gorke materije 7,2 - 12,6 '10 a kiseline
p kiseline P
Kohurnulon Kolupulon
I
--
3-
Aromatske materije
Eteritno u]e SM M~rcen a hurnulen B kar~ofilen Farnesen
--
2,8 - 6 , l ' l o 1,s - 4 , l ' l o 27 - 33 ' l o 45 - 53 ' l o
0,3 - 1,7 ' l o 25 - 38 ' l o 29 - 38 '10 9 - 12 ' l o 6 - 8 'lo
--
A
Ncopliodno jc im'iti u \?du s'iznanje cia u limclju ne smijc biti \.i5c od 0,05 mg/l mctilen lilorida koji smanjujc i minimnlnu tr'ijnost pi\l,i. U pivarania sc, mo%c kol-istiti hmelj u prirodnom obliku (u listu), pelclc, ckstsaktu i praliu .St0 zavisi od ugradenc t~linieko-tehno1c)Skeoprcme u kuliaoni. Kod skladi9tenja hmelja \raino jc da ternpcratura sl;ladi,?ta nijc \1iLLod 0 'IC, da je prostor suli, prozrai-an i bez s\~jellosli. Sastav limelja direkhio utii-e na k\;alitet piIra. To jc naroi-ito 17a2no z a piva plzenskog tipa, kod kojeg limeljna aroma bitno ulii-e na ukupni kar'ikler pi\ia. Prema I
[- --
Sastav suhe materije
-
1
- - --
Izraieno u Ole
Gorke rnaterije Hrneljna ulja Taninske rnateriie
-1
3,s
--
Tabela I. Vrste i hemijski sastav hmelja Tabela 2. Hemijski sasta v hrneba
Formula z'i izrai-~rna\.anjcgori-ine limelja po 12fc1llnro~rr:
U s\rijctu su pol.cd drugill \.rsta porn'itc Irrste "?'c~/lr~rigo."-NjcmaFk'i i "1irc~;i~c~r.~golifU- Engleska I
goi-Cina hmelja = c-x kiselinc i-
Tip
"iOcr
l'ellcte 90 Pclletc 15 l'cllelc 90 I'~11\.er90
3,s
kiselina
,D li-akcija 9
(;raniFne \rrijcdnosti gorkili matrl-ija u 1imc.lju su od 14,Od o 18,s '+
c'~olcln'i .:' limclja izra%a\.'] sc. u BU jcdinica~li~i
Ako 'iclimo dn n'] b,izi 13U jcdinica odrcdimo gorFinu pi\,<]mo2c'nio primijcniti iormulu poi~iocul \ o j ~ic'li~opribliino odrecliti do;.irc]1-ijc> l i n ~ c ~n'll j b'7z1 ~ ~ ;~ll'~-l\isclin'~ /,I jcdan l i ~ l i t ~ l i t ' it71-oclajnc)g ~pi1.a u z pi.clIiodno sa~n'liijeo proccntu iskori?tcnja limeljn koji Pc.liliic> ulmlsijcbiti.
Sadriaj ~naterijau 11melju
I . Podjeln matcrija
Meke smole A kiseline (humulon) p kiseline (lupulon)
LI
limclju:
Tvrde smole (nepoieljne) y tvrdola (alfa kiseli produkti oksidacije) r l tvrdola (beta kiselo oksidacioni produkt)
I-lcmijske annlizc hmelja m o p s c urnditi ponioi-LIurcdaja: HPI,C, fotomctrima i kollduktornc~trijsk~i~ii metodom sa olo\mim acelatom.
Jediiijcnjn lcoja s a d r i e LI schi kisconik slobcidnc masne 1,isc~linc~ i (3slcl.i.
SII
linalol, nlia-tcrpincc)l, alkolioli,
VODA
Za 1.7roiz\rodnju pi\la koriste se pitke \lodr.. Pi\rarska \loda je jcdan od ~ i s l o \ , azn t3roiz\,odnju k\.nlitclncig pi\:.T\.rdoi-,\ \,ode. zn pi\,o ima odlu?ujuCi ulicaj, s obzirolii na to d n s a d r i i kalcijum i i i i n g n e z i j ~ ~ mkoji u prckomjcrnim kcilitinamn (poscbno magnczij) lo?c, L I ~ ~ ~ - nn L I olius pi1.n. %at(; jc. \,rlo \.n?no rc.g~rlis~iti o d n o s knlcijumn i i i i a g n c ~ z i j ~ ~( Im\.odi. a U proiz\fodnji pi1.a se upotrchlja\raju \.[,like kolitine \rode.. Vodn se n e 11-o,qi snmo te1in~)loSkiza proiz\lodnju piva, pranje tchnii-ko-telinoloSke oprcmc, odrin\lanjo tistoCe LI pogonimn i za liladcnje kondc.nzatorn. Z a p r o i z \ l o d n j ~1~I l l piva potrebno jc 5-8I l l \lode. Optinialna t\lrdoi-a \rode za PI-oiz\lodnju standardno ujednac'enog k~lalitelnogpi\.a je od 4 d o h njeniai-kill st?pcni. Sastav \lode inin direktan uticaj na kvalitet zakomlja\:anja, cijedcnja koniine, iilt.l.nciju pivn i kod ispil-anja \lodo\rn poslijc kori.?tenja ~ r e d s t a \ . za ~ i pl-anje telinii-ko-leIinolci.?l
\,re~ija.
U I kg piIra ima 880-960grama vode. U \rodi za pruiz\zodnju piva ne smije biti slobodnog lilora, jer u vodi koja se koristi za zakomlja\lanje slada, reaguje sa taninskim matcrij,ima koje stvaraju hlorfenolc, materije koje pi\:u daju neprijatan okus. Za 1.7roizvodnju s\lijctlog piva koristi se voda sa sadriajem karbonatnc i nekarbonatne t\.rdotc 1: 2,s. - -- --
I
-- -- -.-
--
--
-
-
Isparn~ostatak Kalc~jum(kao CaO)
I
.--
--
7
SADRZAJ mg. / I
SASTAV
-
Maqneziium (kao MgO) Sulfati (kao SO3) Hloridi fkao CII Nitrati (kao H N 0 3 ) Gvoide. Aluminiium Nitriti, Fosfati Organske supstance
..
200-500 30-160
I
-. - --
.,
J
Sherna 1. Uredaji za prlprernu vode za proizvodnju piva (dvije linije sa rnjenjafirna iona koje rade naizrnjenic'no) 1 - rnjenjac'kationa; 2 - rnjenjac' aniona; 3 - otplinjivac'sa orojavanjern za izdvajanje C02; 4 tank za podejavanje karbonatne tvrdote; 5 - sud za HCI za regeneraciju kationske srnole; 6 sud za NaOH za regeneraciju anionske srnole;
. ..
~
~
1 . .-..s+:x
1
20-40
do 10 Traqovi Tragovi i l i nigta --.Tragovi
..
--
-. ...
J
Tabela 3.Hernijski sastav vode za pivo
Rest alkalitet LI \ ~ o d ibitno ~1tii.ena od\rijanje bioliemijskili procesa u toku zakomlja\.anja slada i oh-ade limcljne slado\~ine.
R1=K l l -
C7lll1+ 0 , j x !21,ll 2:
-
.
--- --- -.
Suni ostatak
PaDpl;;
4,f i ~ ~ / l : ~gss/ t
PIVSKI KVASAC
os\,je2eiija kvasca. I'otrebno je oci svakog soja k\~ascnnajmanje dva ~lzorkai - ~ ~ \ ~cia a t is e ne hi e \ r c n t ~ ~ a l nneki o uzorak LI loku ohrade ilificirao. Ezom se na slerilan nai-in prenese Cista kultura k\~acsaLI epru\~etusa steriliiom slado\~i~iom Radi . s i g ~ ~ r n o s~.azmnoia\;aiija ti k\rasca, isto\~remenose racli sa 4 cpru\.ete. Poslije inkilbacije od 48 sati ria 25 "C, kvasac sc. poci steriliiiiii ~ i s l o \ ~ i m a t~reL2acujcLI Erlcnma\~cro\.cbocc od 0,5 litara LI kojima s t nalazi 250 in1 stcrilne slci~lo\.int.'I'oko~ii pono\,ne inkubdcije pod istim ~ ~ s l o \ f i m suspeiizija a, k\.asca sc I-71.eL2cic~~jc~ LI boce mciiiciiike od 5 litarci p ~ ~ t h o c l nnapunjene o sterilnom .;lado\,inom. N;tkon p o ~ i ~ ) \i~~ ~i ki ~c ~ b a cna i j c25 "C LI toku 45 s'lti dohic'c>mo s~lspenziiuCistc k ~ ~ l t . ~ r c I;\rcc~sca.Prebaci\.anjc k\rasca iz jedne posucic LI clrugu \~rGise LI fazi \iisoke pjene. S ~ ~ s p e n z ik\,asca ja sc mora s\,akili 5-12 sati protresali. U toku PI-ipremelimeljnc stc~iliie slado\~iiicza dohi\~anje i-iste kulture k\rasca, jai-ina ckstrakta u osiio\~noj slado\.ini ne bi Irebalo da bude \ieC;~ocl 10 do 12 '!;,, I-aiii ciobivanja do\wljnt. kolirinc biomasc i povetanog prinosa kvasca. j potrcbno je 0,15 - 0,18 mg/l cinka ( Z n ) koji Za optimalno r a z m n o i a \ ~ a nk\fasca utii-e i nn razgradnju diacetyla u ~ n l a d o modnosnu , odleianoni yivu.
r'ivski k\lasac jccinokelijski i i \ z i rnikroc~rga~liznm, koji razlnie fermentahilne iz slada u alkoliol (etilni alkohol) i ugljendioksid. OD s\.ih i i \ . i l i jtl
setere
n~ikl-oorganizamajeclino k\.'isac ima sposobnost prelaza iz i'lzc clisanja (nerobno) 11 f a z ~ l\.renja poci anacrobnim uslo\~ima.Ovaj prelazak iz jcdnc faze LI druge nazi\.'i sc Pil.it~'l.ili1c:fi'lii7/ po nauCiiiku 1.11j1i P ~ ~ . < ~kuji L ~ I je . I I ~ l o k r i z ~~lticaj ~ o ~ i l i k r o o r ~ a ~ i i ~ iia arii~i ocl\.ija~ije1.1-cnja. NjcmtlCki bolanic'al. T.I-!. S e ~ l ~ i ~jr,t l ~1s;;. i i ~ godinc pr\-i dcio ilnc. pi\fskom k\',1.;c~1 ".~ll7~iorllll ~~l;;~~l7"-'~sl1e~~-ll~~~olll~/c~i~.<". K\.asac koji sc, koristi za proiz\~udnj~r pi\;a n r treb'l pl.oiz\.oditi mnogo ~ l l ; r ~ l i n l ~ ~ ali pi\.u mord lat ti pl.ijal
kaboratorijsko dobivanje tiste kulture kvasca
cista kultura kvasca Ra7mno?avan]e clsle kulluir kvasca u pogonu
I'ropagacija kvasca STANICA KVASCA S PUI'OM
I . PUP 2. ZRNCE POLIMETAFOSFATA
3. ZRNCE MASTI 4. JELGRICA
5. RLAMEhrl' 6. MITOHONI~RIJ 7. SI'ANIC'N,~STIJENKA 8. c r o P m z L i x r s K ~ OPNA i
9. J EZGIL.4 10 ENDOPIAZMATSKI RETIKULUM I I VAKUOLA 12 GOLGIJEV APARAI
Dijagran-l: Propagacija kvasca, ekstrakta i pH vrijednosti u mil. Lelija u jednom rnililitru
~ ~ t i c kisconika aj n ~ imctabolimm k\.aSi-e\,ili Celija, a olkrio ga jc. 1.01ii.~
U p i - i s ~ s l \kisennika, .~~ k ~ ~ a s asi~nilirn ac .?pi-ere I3c: kis<,onika,k\fasac fc.rmcnti~-a4cCc1.e.
Odredivanje broja ielija kvasca u 1ml suspenzjje kvasca
Saccharomyces Carlsbergnsis
I\OIIIOI.C
131-01 clclij~k\.asca LI I ml rnoicmo o~il-c.
. 1 5 0400 ~ B s ( j kc1 i,ialmm' = 160 Broj &lija/mm'
=
3750
Uzc.ti uzol-ah i-istc, kultu1.c k\.nscii iz propagato~.amora sc. p~.eglc~lali 11 roku od 30 r n i n ~ ~ t ' i . Kozl I,ltisii-iiog pci.st~pl<~i o~i\.ijanjagla\.nob; \ . r c i i j ~cIoda\:alo sc. 15 d o 18 milioiia f ~ ' l i j ~](\.iisc;l i na 1 ml slado\.ine, a d a n a s s e Jodajc 10 do 12 niiliona Celija kvasca na l m l slaclo\.inc. Ukupmi bl-oj i-clija kvasc,i [I 1 i i i l treba d a b u d e od 60 d o PO miliona LI Iazi
13j~~lnni-c\.ina - Lgljciiili Iiidrata - k;;Iasl-i - ' ~ i i i i I); H I 13:)I' - p1.1 r i j c d ~ ~ o s t -
'
Sh/l=:
NESLADOVANE SIROVINE Za proiz\,odnju hmelj~ic slado\~inc,kno zarnjena zn slad niogu s c koristiti neslaclo\~aiieZtarice: l(>mljcna I-iin, kukul-uznn Icrupica, pgenica, jerani i siro\rinc kojc u scbi sadr?c c k ~ ~ r a k t i v nmate~.ijc. c. Razlozi upotrcbc nc~slado\~anili %Ilai.icn SLI:ni2a cijenn ko-qtanja, s\rjctlija boja ~ i 1 . nI c 1 ~ 1 L trnjiiost i pi\r,i. l'ripr(>ri~a(>\.ill i i l ' i ~ . i c . ~ iIc'lo i njilio\.o kori.?tcnjc, zahtijc~\~nju s p c ~ i i ~ i l ntcli1iolo5kc~ c tx)sti~pkci ofir<~~iii-c>nc koliiinc, z,iiiijc~nc~ zn s l a ~ l . !\kc) koristimo nc~slaclo\-,lnc~ iitaricc, d c ~30 ",, nijc po!i.c.bno 1,oristiti c ~ n ~ i i i i a t s l ~ c ~1'~'pilr.7!~'. Mcdutiln. alto ko~.istinloncslatio\.:lnc Zi~al.iccI-aznih \.t.sta i preko 30 ('" IIIOI-nmo tiozi~.aticnzimntsl.re pseparatc sndi brieg r a ~ l a g a ~ ~ I?jelnni.c\~inn j?la i fli~oba.
2. PROIZVODNJA SLADA
TehnoloSlti postupak proizvodnje slada O < n o \ ~ i i asiro\.inLiLCI proi/\;ocinju sl,lda jc, d\,ol-edni pi\yarski jei-am. D a n a s je LI s \ r i j c t ~ ~poznalo 60 r,i;.lii-itili sol-ti jei-ma (/11,1~1117, KOI.LJII~~, Al~.~i.s,i\ll7r.iirn i tii..) zn t ~ l - o i z \ r o d n slada. j~~ Od 100 k g jei-ma, mo2enio proiz\lesli 75-78 kg slnda, ?to 7,a\lisi od tizii-kolicii?ijskili osobiiia jei-ma i kori4lenja lipa sa\lremenc. ~elinii-ko-tclinolc>5keopreme ~ ~ g r a d e LI n esladari. Za p r o i z \ , o d n j ~1~Ill (12 '%,piva) ~ih.o.Sis e 37 k g slada. S obzirom nn \.rstu slci~lai lip piva k ~ j i i c l i m u proizvesti, p l - i i i i j e n j ~ ~sje~ ~razlii-iti telinolo4ki postupci za p x ) i z \ ~ o d i i slada. j~~ I I \ ~ o r c d n ijei-am s e oEisli, sorlira, IJaga, skladiSli i l r a n s p o r l ~ ~ jLIc s l a d a r ~ ~ .
lei-am s e prepurnpa
LI
oEiStene moi-ionike n a p ~ ~ n j c ~\,odom. nc? [eCam koji je imao
I5 ",, \.laze, poslije I S s'lli namakaiija 11a tcrnpc,1-~t11ri od I0 d o 20 ':C pc)\fei.a\,,i \ ~ l a i n o s l d o 45 "<,. Zrna jc?mn koja k\zalilc,tom n e odso\,al-aju za p i - o i ~ \ * o d n js~l l~ c i kol-isle ~, sc za s l o l n u i s l ~ l - ~ l iOsnn\,n,i i~~. ulogn moFciija jci-iiic~jc d.1 sc3 obczhijccli do\.oljna kolii-ilia VOCIC 7il klijanjc', ~ l k l o n 5letnc. i glji\rice sn pol-rSint. ri.nn i cia jri-am ii,llieili~.i410 po\.ei-a1.a cbim zrn'i. l'oslijc. z , l \ ~ S c n efaze iiioi-cnj'i nn\.l,iit~nijei-am sc PI-ebnci n,l klij,~li,?l~~. ' I c ~ i i i l ~ c ~ - klijaiija ; ~ l u ~ - ~icl~12-18 "C', a dl17.ina k l i j ~ n j aj c x id o 7 dL1ll,l.
Foto 3. Zeleni slad Telinolo$ki postupak p r o i n ~ o d n j eslada zavisi od tipa i vrste piva. U toku klijnlija namotcnog j e h a ~-azvijnjuse korjcnfii-i na \rrIiu zrna. Glavni tehnolo9ki proces koji s e oil\'ija LI t o k ~klijanja je dobi\innje amilolitifkili i proteolitkili enzima iz alc.uronsko2 dijcla zrna jcfma. Orno\-nn I'tlnkcijn o\rih enzimn je iin LI t o k ~obraclc ~ koniinc razgradc $Isl,icia sa pokl.ctnilii g ~ m i l n n i a LI Si~ic~tiii~o;~iiii ~lr.iiicli.iiiiii, zakomljn\.a~ijasiro\.ina. Slad sc poslijc s~15c.nj~1 polira, oristi od slndnih klica, uskladi5ti nnjno\.ijc konc-cpc'ije su proiz\~odnjnsl;tda u t~~r.ciiljskiili .i/i~tiiir~c~iri~i. i n < ~ k o21 n dcin iranspol-tuje se u p i \ r n r ~ ~ . '~l'clinoloikipostupak ~roiz\.odn.jc~ slada sc oiivijn po iaznmLi:nio?cnjc, l.rlijanjc, i Slnd sc rnoic~prc~iz\zoditioci ozinlili i jarili iimni jc'ma kojc sc niogil LI toku su5cwjc iiiogu se smjcstiti \rertikalno u jedan to]-anj. Na taj na?in sc, o r n o g ~ ~ t u j c ~ zakomlja\.ai~j'im i j c a t i u odnosu 50:50. transport za nnmotc~nijci-am i zcleni slnd gr;i\.itacijorn 1;roz glcitl.Njilio\.,~koncc~l>c~ijii jc u tome tl;i jc, nil \ . r h ~iilinilrii.n~i ~ post~d,i/ a mo?c~nj(,,Ij. ( I I I i i i i c l ~ j i sv i n~ilLi/.i jccln'i ~ ~ l j o i i ! pos~lcl~l ~ ~ l ~ i ~iioFilo,/ < I ~ { I - L I ~ L I ~iio<-c~~il~i, t j . I,? l : ~ - ~ : l l < l i i : ~ ~ i j c ' , /.,;kill1 sc9, I I I - C \ I I . ~ , ~\ : O ~ I X ~ I J ~ s , , ~ . k ' ~ ~ i c ' ~,7 , ; l . , l i i c ~ i ~ j t , , II:.,:><' ~~,!:~.~icliti (10 <(>stl ~ l i j ~ i l i I,I-II;;IO:; kip,i ~-
(.>:/li!
t\
1 ),!lit' ,
,
;
l!il>Ocj ~ ~ \ i j , l ~ i
\l
l.,l\it5
,I,
IL.,;L> < ~ ' , ' ~ l t ' ~ < l , ' l ! t, ' . L I ~ ~ l l ~ \ ' .
.
j.,,,~~!ii, \; i ! , ~ l ~ ~ , ':(\ " < . i . , , $ ~ ! , , , , , l j ~ l , > , ~ l ~ ~ ~ !-::I~ ! \ , 1 1 , . , , t i ~ ! i i i i ~ . 5 ~ , i ! ~ ~ I - L ~ s < > I I < ~ I ~ ~ Tsc, I \ , I - < ; p ~ - \ ,I ~ , I / , iI s t : < ~ , ~ ~O :cll~~i . ~ i ~ i 40 r j , ~\ . ' I~, i j ,~ .~~ ( ~ , . 1l 1i / ~ ~ l c ~ 1 1 0 1 1\ 1l C ~ t l ~ i
j~l>,:,-,
"::
; ~ k , i ~ , , : l \<;(,
1
%
j
)
pribli21io sc, 12 'k) \rla2~iosiidohije nakon o\.e fcizc~.7'om podjelom 50:50 smanji sc. sloj zelenog slada, a time bitno i utrc)Sak elektriFiir energije. Druga faza sii.;enja, tj. dosi14i\~anjaocl 12 '1;) iia 4 % saclriaja \?]age od\iija se u tretoj donjoj su.?ari. Slad se pl-ebncujc sa gornjc i sl-ednje su?are 4to znati cla imamo 100 ' X ) ilsipak LI suGenju. Na taj natin sa t-ri silkare i filnkcijom d \ ~ o e t a i n esuSare postiLe sc \:elika ~ ~ S t e dkako a 11 elekt-I-ic'nojenergiji, tako i LI toplot-noj. Kod toplotnc cnergije postiiemo u4tedu ako je ugraden izmjcnji\~ai-toplote za rckuperaciju toplotlie enel-gije iz od\rodnog \~azduliaiz gornjili su.?asa c'ak do 45 '+/:I. Visil~a torl~jc\la iznosi oko 300 mctara. Konstl-ilkcija tornjmsa razlii-itih I<~ipacitc~tci n1o2e biti sagradena na raznc nai-inc, tj. da jc na \~rliuocljcljenja motcnje kojr s'idl-ii j'clnii c i l i ~ ~ d r i t lposildi~ li~ i jcdni~pljasnatu posudu - moi-ilo. Ispotl a\,ili posu~la, prema potl-ebama, nalazc se dva do Cetiri klijali.?ta. Na donjoj eta% LI prizemljic nalazi se su.?asa koja pl-ema potrehi mo%ebiti pored tornja. Kocl daljne izgradnje, tj. po\/ei-al~jakapaciteta od 5 C d o 100 'XI dogl-adujc sc neposrcdno LIZ prvi toranj, jo4 jedan dodatl~itorallj. I'ri tome suSare doleze jedna d o drilge i one SLI ~pojeiic\~azdu411o-telinitkii termo-tehnic'ki. Na taj nai-in, d\loctainom su.?nrom postiiclno visoke ilStede toplot~ieencrgije.
S obzil.orn na sadrinj \,lagc., tc3~iit~c~rati~rc sil.?rnja. \.l-cmcn'i su5crnj'i i hojc slaiin moicmo proiz\:esti rai..nc3\.rste slncla: 1 . Svijetli slad sa 4-5 ';:, \llage
80-85('C'
- t~11ifii>rnt11r(1 s115i,11,j17
slnrfn ic, old 2 , s tlo 1,2 ERC - jc~tlirricil - T I I . ~ ~ C , I ~/1.fljr111/(1 I~> s1/5~>11jfl 4-55111; - 1)r)jrl
3.
Slad za boje~ijepiva - fiSi!t;.~t~r(!t[i~.(z ~143i~11j(i 200 - / J O ~ ( T.
jrl 01f 7.300 t
''C
f 2500 ~
F13C .-
ji~liii~ii-r~
4-5snti
- 7lrij~~111i~ friljt711j(7.51i,31911jfl
1 Bola sladov~ne,EBC /
R~stvo~Ij~vost azota O/O Sy O/O SM I Razl~kaekstrakta - -Kolbacliov broj O/O