telekomunikacije sem

Seminarski rad – Osnovi ekonomike u telekomunikacijskom prometu

SADRŽAJ 1.

U vod

2

2.

Šta obuhvata podsistem telekomunikacijskog prometa?

3

3.

Podjela unutar podsistema telekomunikacijskog prometa

4

4. 4.1.

Obavljanje prometnih funkcija u telekomunikacijskom prometu Razvoj telekomunikacijskihusluga u Bosni i Hercegovini

5 8

5.

Tehničkotehnološke kerakteristike telekomunikacijskog prometa

9

6.

Priv rivatizaci acija, liliberal ralizacija i dereg regulaci acija u tele elekomunikac kacijsko skom pr prometu

11

7.

Formiranje cijena usluga u telekmunikacijskom prometu

16

8.

Vrste troškova u telekomunikacijskom prometu

19

9.

Mjesta i nositelji troškova unutar telekomunikacijskog sistema

20

10. 10.1 . 10.2 . 11.

Međunarodne udruge za telekomunikacijski promet Međunarodne udruge za telekomunikacije na svjetskom nivou

20 22

Međunarodne or organizacije za za te telekomunikacije na na re regionalnoj ra razini

23

Zaključak

24

12.

Literatura

25 25

13.

Prilog

26

1


1. Uvod Oduvijek su ljudi imali potrebu putovati, komunicirati jedni s drugima, upućivati i primati poruke, razmjenjivati pisma i dokumente, slati razne pošiljke i novac. Tokom Tokom historij historijee oblici oblici komunici komuniciranja ranja među ljudima ljudima i načini načini prenošenj prenošenjaa poruka poruka razvijali su se od najjednostavnijih i najprimitivnijih formi u najstarijim vremenima (dimni signali, usmene poruke, ...) do najsavremenijih metoda komuniciranja, početkom 3. milenija (Internet). Od glasnika koji su prenosili poruke s jednog mjesta na drugo, do savremenih načina prenošenja poruka, ljudski rod je koristio bezbroj metoda i tehnika komuniciranja među ljudima najbolji pokazatelj ciilizacijskog napretka jedne zajednice. Svaki prijenos, prijem ili odašiljanje znakova, zvukova, signala, slika, pismenoga teks teksta ta ili ili prio priopć pćen enja ja bilo bilo koje koje vrst vrstee pute putem m žičn žičnih ih,, svje svjetl tlos osni nih, h, radi radijs jski kihh ili ili drug drugih ih elektroma elektromagnet gnetskih skih sistema, sistema, jesu bitna bitna obilježj obilježjaa telekom telekomunik unikacij acijskog skog prometa. prometa. Temeljn Temeljnee osobine telekoinunikacijskog telekoinunikacijskog prometa su: brzina, stalnost (kontinuiranost), (kontinuiranost), redovitost, javnost (svima je ornogućeno korištenje), naplativnost i sigurnost (za provedbu usluga odgovoran je njihov izvršitelj, pružatelj, davatelj usluga, telekom). Sredstva za rad, odnosno telekomunikacijska infrastruktura i suprastruktura, kao elementi elementi proizvodn proizvodnje je telekom telekomunik unikacij acijskih skih usluga, usluga, visoko visoko su sofistic sofisticiran irani,i, a moraju moraju biti biti kompatibilne i komplementarne s infrastrukturama i suprastrukturama svih, ili bar većine, telekomunikacijskih sistema, kontinentalnih i svjetskog sistema. Samo visokoobrazovani, osposobijeni, iskusni, specijalizirani i motivirani telekomunikacijski stručnjaci, te kreativni i operativni menageri mogu efikasno i efektivno proizvoditi raznovrsne telekomunikacijske usluge.

2


2. Šta obuhvata podsistem telekomunikacijskog prometa? Podsist Podsistem em telekom telekomnik nikaci acijsk jskog og prometa prometa kao dio jednog jednog složeno složenogg dinami dinamičko čkogg sist sistem ema, a, čija čija je funk funkci cija ja prenoš prenošen enje je vije vijest sti, i, info inform rmac acij ijaa i podat podatak akaa (tel (telef efons onske, ke, telegrafske i data usluge, te različite usluge prijenosa slika, npr. telefax, videotekst i druge), može se razmatrati sa više stajališta. Tako se u razmatranju razmatranju podsistema telekomunikacij telekomunikacijskog skog prometa prometa uočava njegova povezanost sa okruženjem. Ona se očituje kao tehnička, tehnološka, organizacijska i ekonomsk ekonomska. a. Ta poveza povezanost nost mora mora biti biti sinhron sinhronizi izirana rana u područj područjuu djelov djelovanj anja, a, a njen njen osnovni osnovni cilj cilj je zadovol zadovoljav javanje anje različi različiti tihh kriter kriterija ija.. Osim Osim toga, toga, postoji postoji podjel podjelaa prema prema vrstama vrstama usluga, usluga, područj područjima ima na kojima kojima se teleko telekomuni munikaci kacijsk jskii promet promet odvija, odvija, prema prema korisnicima prometnih usluga i sredstvima kojima se prenose. Telekomunikacijski promet može se podijeliti na: telefoniju, • telegrafiju (teleks), • • prijenos podataka, telefaks, • elektroničku poštu, • pokretnu telefoniju (mobitel i GSM) te niz manjih oblika telekomunikacija 1. • • •

Podsistem telekomunikacijskog prometa se dijeli na dva područja djelovanja: pružanje telekomunikacijskih usluga finansiranje, izgradnja i održavanje telekomunikacijske infrastrukture.

Intenzivni Intenzivni tazvoj telekomunik telekomunikacijsko acijskogg prometa prometa postavlja postavlja pred telekomuni telekomunikacijsk kacijskee organi organiza zaci cije je sve slože složeni nije je zaht zahtje jeve, ve, koji koji se ogle ogleda daju ju u digi digita tali lizac zacij ijii i inte integra graci ciji ji telekom telekomunik unikaci acijsk jskee tehnik tehnikee (komuta (komutacij cija, a, transm transmisi isija, ja, termin terminali ali)) uz primje primjenu nu PCM tehnologije. Na taj način će se realizirati integralna digitalna mreža-IDN (Integrated Digital Digital Network) Network) i ISDN-digital ISDN-digitalna na mreža sa integrisanim integrisanim službama (Integrated Services of Digital Network).

1

Perić-Radačić-Šimulčik: Perić-Radačić-Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, Zagreb 2000., str.276. 3


3. Podjela unutar podsistema telekomunikacijskog prometa Podsist Podsistem em telekom telekomuni unikaci kacijsko jskogg prometa prometa kao kao dio složeno složenogg prometn prometnog og i privrednog sistema, mora sinhrono djelovati u svom okruženju. Ta se pretpostavka mora teme temelj ljit itii na jedi jedinst nstve veno nom m prom promet etno nom m sist sistem emuu i na jedi jedinst nstven venom om djel djelova ovanj njuu svih svih međusobnih podsistema telekomunikacijskog prometa. Klasifikacija mora održavati stvaran proecs homogenizacije odnosno djelovanja funkc funkcij ijaa prij prijen enosa osa info inform rmac acij ijaa te izgra izgradn dnje je i održa održava vanj njaa prome prometn tnee infr infras astr trukt ukture ure telekom telekomunik unikaci acijsk jskog og promet prometa. a. Njihovo Njihovo djelov djelovanje anje zavisi zavisi od brojnih brojnih faktor faktora. a. To su tehnički, tehnološki i organizacijski nivo, a pogotovo ekonomski koji se temelji na stjecanju neophodnih novčanih sredstava. Tehn Tehnič ičko ko djel djelov ovan anje je om omog oguć ućuj ujee odvi odvija janj njee tehn tehnol ološ oško kogg proc proces esaa unut unutar ar tele telekom komuni unika kaci cijs jskog kog prom promet eta. a. Taj Taj proce process je om omogu oguće ćenn step stepeno enom m izgra izgrađe đenos nosti ti telekom telekomunik unikaci acijsk jskee mreže, mreže, koja, koja, kao kvalit kvalitetn etnaa transpo transportn rtnaa osnovic osnovica, a, omo omoguć gućuje uje intenzi intenzivan van razvoj razvoj kom komuni unikaci kacija ja i razmje razmjenu nu inform informaci acija. ja. Prema Prema tom funkci funkciona onalno lnom m djelovanju, sredstva telekomunikacijskog prometa mogu se razmatrati kao: 1. sredstva telekomunikacijskog prometa svih vrsta i nivoa uslužnosti kojima se zadovol voljavaj avajuu potrebe kori orisni snika prometnog nog proce ocesa za uslu slugama telekomunikacijskog prometa; 2. proces održavanja tehničkih sredstava u funkciji razmjene informacija; infrastrukt rukturni urni objekt objektii telekom telekomuni unikaci kacijsko jskogg prometa prometa koji koji se mog moguu podije podijelit litii u 3. infrast dvije podskupine: a) one koji omogućuju početno-završne radnje telekomunikacijskom prometu b) one koji omogućuju radnje u telekomunikacijskom prometu (telefonija, teleks, MHS (Message Handling System), videoteks, mobilna radiotelefonija, govorni automati i dr. U telekomunikacijskom prometu objekti infrastrukture su: terminali, priključni vodovi vodovi,, komu komuta taci cije je,, prij prijen enosn osnii sist sistem emii i dr. dr. Oni om omog oguću ućuju ju prije prijenos nos poruk porukaa u telekomunikacijskom prometu (telefonija, radiotelefonija, radiopoziv, telegrafija, teleks, telefaks, prijenos podataka, videoteks, videotelefonija i videokonferencija).

4


4. Obavljanje prometnih funkcija komunikacijskog prometa

•

•

Telekomunikacijski saobraćaj funkcionira kroz tri oblika: 1. Telekomunikacijski sistem za unutarnji saobraćaj; 2. Telekomunikacijski sistem za međunarodni saobraćaj; 3. Telekomunikacijski sistem za interkontinentalni saobraćaj. Osnovna funkcija telekomunikacijskog saobraćaja se sastoji u obavljanju: djelat djelatnost nostii unutarnj unutarnjeg eg telekom telekomunik unikaci acijsk jskog og saobraća saobraćaja ja u fiksnoj fiksnoj i mob mobiln ilnoj oj telekomunikacijskoj mreži; djelat djelatnost nost javnog javnog međuna međunarodn rodnog og telekom telekomuni unikaci kacijsk jskog og saobraća saobraćaja ja i pružanj pružanjee telekomunikacijskih usluga u fiksnoj i mobilnoj telekomunikacijskoj mreži.

Osnovne stavke koje utjeću na dalji razvoj fiksne mreže u Bosni i Hercegovini su: trenutni stupanj razvijenosti; • uvjeti iz licence diktirani od strane RAK; • • razvoj novih servisa; konkurentnost; • konvergencija i integracija usluga iz razlièitih tehnologija; • marketing. • Svakoj od prethodno navedenih stavki neophodno je dati poseban značaj, te provesti odgovarajuću analizu kako bi se mogao odrediti odgovarajući smjer koji bi bio putokaz u daljem razvoju mobilne mreže. Na području JP BH Telecoma instalirani su i pušteni u rad optički pravci prema svim tranzitnim tranzitnim centrima. centrima. Instaliran je i 2,5 Gbps optički optički prsten Sarajevo-Zenica-Tu Sarajevo-Zenica-TuzlazlaSarajevo, 2,5 Gbps Sarajevo-Mostar i 2,5 Gbps Sarajevo-Brka. Ovi sistemi imaju zaštitu na 155 Mbit/s radio-relejnim sistemima prijenosa. Što se tiče međuoperatorskih veza, u rad su pušteni sistemi prijenosa po optičkom kablu i to: Sarajevo-Banjaluka — 622 Mbps i Sarajevo-HPT Mostar —155 Mbps. Osnovne stavke koje će utjecati na dalji razvoj GSM mreže u Bosni i Hercegovini su: trenutni stupanj razvijenosti GSM mree; • • uvjeti iz licence diktirani od strane RAK; • prisustvo na području čitavog tertorija Bosne i Hercegovine; razvoj novih servisa; • konkurentnost; • • evolucija GSM mree sa stanovita tehnologije (2G, 2, 5G i 3G); konvergencija i integracija usluga iz raz1iitih tehnologija; • • marketing GSM.2

2

Prof. Dr. Š. Čekić: Ekonomika u transportu i komunikacijama,fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, 2005., str. 323. 5


Sl.1. Organizacijska shema BH – TELEKOM-a U Bosni i Hercegovini na tržištu fiksne i mobilne telefonije djeluju tri operatora: BH Telekom Sarajevo, Hrvatski telekom Mostar i Telekom Srpske Banja Luka. Tržište telekomunikacija je liberalizirano. Telekomunikacijski saobraćaj organiziran je i razvija se po standardima Međunarodne zajednice. Regulatorna agencija za komunikacije (RCA), na nivou Bosne i Hercegovine uređuje odnose u sektoru telekomunikacija. U domenu telekomunikacija3 visok je i kvalitetan nivo usluga i pokriva cijelo područje zemlje, a zahvaljujući roamingu i dobar dio svijeta. Mode Moderni rniza zaci cija ja tele teleko komu muni nikac kacij ijsko skogg saobra saobraća ćaja ja izve izvede dena na je po najno najnovi viji jim m dostignućima u svijetu. Aktuelna je ekspanzija mobilne telefonije i njeno umrežavanje u Internet. Pred ovom granom saobraćajnog sistema stoji intenzivan i dinamičan razvoj. To će utjecati na 3

Prof.dr. I. Bošnjak: Tehnologija telekomunikacijskog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997. 6


njegov intenzivniji intenzivniji razvoj i još bolju povezanost Bosne i Hercegovine Hercegovine sa svijetom, svijetom, to će rezu rezult ltir irat atii pove poveća ćanj njem em obim obima, a, vrst vrstee i kval kvalit itet etaa ovih ovih uslu usluga ga i odgo odgova vara raju jućo ćom m profitabilnošću telekomunikacijskog saobraćaja.

7


4.1. Razvoj telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini Usluge fiksne mreže su: osnovne usluge, • dodatne usluge i • usluge sa dodatnom vjernošću • Osnovne usluge fiksne mreže su vezane za uspostavu veze, dok su dodatne usluge također rado prihvaćene od strane korisnika. Oni se mogu pretplatiti i na njih, čime se znatno proširuju mogućnosti telefonskog priključka, omogućavajući korisniku usluge kao što su: prikaz broja pozivaoca, preusmjerenje poziva, čekanje u redu, skraćeno biranje, konferencijska veza, “odsutan pretplatnik”, “ne uznemiravaj pretplatnika”, povratni upit, veza bez biranja (HOT line), izdavanje listinga pozivanih brojeva itd. Neke od usluga zahtijevaju da korisnikov telefonski aparat posjeduje mogućnost tonskog biranja. Instalacijom IVR platforme, te njenom implementacijom u aprilu 2005. godine, omogućit će se upotpunjavanje usluga premium servisa i masovniji pristup medijalnim projektima nagradnih igara i kvizova. Uvođenjem IVR usluga će se dati mogućnost i content providerima tj. pretplatnicima (TV kuće, radiostanice, marketinške agencije i dr.) da koriste IVR platformu i kreiraju sadržaj za krajnje korisnike. Za korištenje IVR usluga od strane korisnika je potrebno posjedovati telefonski aparat sa DTMF biranjem. IVR platforma svojom funkcionalnošću se može iskoristiti u sljedeće svrhe: organizovanje nagradnih igara i kvizova; • pružan pružanje je javnih javnih informa informacij cijaa koje koje se često često mijenja mijenjaju ju (vozni (vozni red, TV/fil TV/filmsk mskii • programi, meteorološi podaci, turističke informacije...); za bilo koje događaje u kojima se zahtijeva interakcija korisnika i IVR sistema. • Istovremeno se razvijaju i usluge BIHNET mreže na servisnoj ravni. Uvodi se email 2SMS, SMS2 e-mail , Web 2SMS, novi BIHNET sadržaji na Web portalu itd. Multimedijalne usluge, TV i radio programi pristupom Internetu preko širokopojasne mreže ADSL-a, omogućiti preko jednog sistema pružanje svih usluga: govor, podaci, video. U pogledu usluga mobilne mreže situacija se brzo mijenja kako po broju, tako i vrsta vrstama ma uvede uvedeni nihh servi servisa sa i aplik aplikaci acija ja.. Rela Relati tivno vno zakaš zakašnj njen enje je to se tiče tiče GPRS GPRS-a -a,, kompenz kom penzira irano no je parale paralelno lnom m implem implement entacij acijom om GPRS-a GPRS-a,, EDGE-a EDGE-a i WLAN-a. WLAN-a. To je značajan iskorak BH Telecoma u tehnološkom smislu. Važan je usvojeni princip da se svi servisi pružaju za pre – paid kao i za post - paid korisnike. Svim našim korisnicima biti će omogućeni svi servisi, i neće se praviti diskriminacija među korisnicima prema načinu plaćanja, nego će ih dijeliti samo veličina i vrsta servisa koje koriste – paketa. Dakle, sadašnje opredjeljenje je ulaganje najvećih napora i inventivnosti u dijelu servisa i u dijelu izgradnje sistema servisne mreže i podrške korisnicima. Mora biti izgrađena iz temelja potpuno nova filozofija koja ranije nije postojala.

8


5. Tehničko-tehnološke karakteristike telekomunikacijskog prometa Tehničke karakteristike telekomunikacijskog prometa čine tehnička sredstva koja funkci funkcioni onisanj sanjem em omo omoguć gućuju uju odvijan odvijanje je tehnol tehnološko oškogg procesa procesa telekom telekomunik unikaci acijsk jskog og prometa. To znači: djelatnost prijema, prijenosa poruka,uspostavljanje veze,održavanja veza i različitih drugih usluga u telekominukacijskom prometu.4 Tehničko-tehn Tehničko-tehnološke ološke karakteristik karakteristikee telekomunik telekomunikacijsko acijskogg prometa prometa proizilaze proizilaze iz svojs svojstv tven enost ostii tehni tehničk čkih ih sredst sredstav ava, a, koja koja se dije dijele le s obzi obziro rom m na ulogu ulogu koju koju imaj imajuu u tehnološkom procesu odvijanja prometne djelatnosti. To je u neraskidivoj vezi sa razinom telekomunikacijskih usluga, što ukazuje na to da se taj segment na tehnološki aspekt djelovanja telekomunikacijskih usluga, uz predpos predpostav tavku ku adekvat adekvatne ne tehnik tehnikee za uspost uspostavl avljan janje je tehnol tehnologi ogije je obavlja obavljanja nja tog oblika oblika prometne djelatnosti. Tehnološki proces podsistema telekomunikacijskog prometa može se analizirati pomoću sljedećih faktora: 1. karakteristike specifičnog procesa prizvodnje telekomunikacijske usluge 2. elementi koji sudjeluju u procesu proizvodnje telekomunikacijske usluge 3. analiza pojedinih faza u procesu proizvodnje usluga (najava razgovora, uspostavljanje veze, održavanje veze i prekid veze – što zavisi od vrste uređaja pomoću kojeg se komunicira u telekominikacijskom prometu) 4. analiza temeljnih načela na kojima počiva prometna politika kao sistem ili u okruženju cjelovite politike zemlje. Različ Različito itosti sti između između poštansk poštanskog og i telekom telekomuni unikaci kacijsko jskogg prometa prometa se očituj očitujuu u svojstvenosti tehnološkog procesa proizodnje poštanske i telekomunikacijske usluge u odnosu na npr. cestovni i željeznički promet. Svaki se ostvaruje uz pomoć tri činioca: 1. sredstva za rad (poštanski i telekominikacijski uređaji); 2. predmet rada (ovisi o vrsti uslige); 3. rada djelatnika u prometnom procesu. Budući da se proces proizvodnje telekomunikacijskih usluga odvija uglavnom preko stabilnih sredstava i uređaja, može se utvrditi da telekomunikacijski promet ima karakteristike infrastrukturne djeltnosti. Te karkteristike ukazuju na to koliku važnost je neophodno dati uvođenju novih telekomunikacijskih usluga odnosno tehničkim sredstvima koja zahtjevaju nove usluge. Načela svojstvena cjelovitom sistemu, temeljenom na tržišnoj ekonomiji, primjenjivi su i u podsistemu telekomunikacijskog prometa5. To su: 1. dostupnost 2. redovitost 3. brzina 4. sigurnost 5. racionalnost 6.ekonomičnost 7.pouzdanost 4 5

Perić-Radačić-Šimulčik:Ekonomika Perić-Radačić-Šimulčik:Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000., str. 279. Perić-Radačić-Šimulčik:Ekonomika Perić-Radačić-Šimulčik:Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000., str. 281. 9


6. Priv Privat atiz izac acij ija, a, libe libera rali liza zaci cija ja i dere deregu gula laci cija ja u tele teleko komu muni nika kaci cijs jsko kom m prometu Privatizacija unutar nekog sistema znači pretvaranje državnog ili društvenog vlasništva u privatni ili dioničarski sektor. Ovisno o prodaji društvenog ili državnog vlasništva, razlikuje se: 1. cjelokupna privatizacija (stavljanje u prodaju svih dionica dekomporiranog društvenog vlasništva) 2. djelimična privatizacija (prodaja kontroliranog paketa dionica (oko 48%) što novog vlasnika dionica čine autonomnim). 3. reprivatizacija (prodaja poduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu koje je nekada bilo u privatnom vlasništvu). Proces liberalizacije označava označava uvođenje uvođenje političkih političkih i ekonomskih ekonomskih regulativnih regulativnih mjera koje potenciraju značenje privatnog interesa i konkurentnost djelovanja, i to u pravcu veće efikasnosti, efektivnosti i društvene koristi.6 Privatizacija i liberalizacija imaju isti cilj – uvođenje snažnije komercijalne i poslovne orijentacije cjelokupnog sistema, što implicira: 1. otvaranje prostora inovatornom i poduzetničkom djelovanju; 2. veću učinkovitost djelovanju faktora procesa; 3. smanjenje birokratskih restrikcija; 4. veću neovisnost prema državnim institucijama; 5. racionalnije upravljanje i planiranje; 6. smanjenje pritiska na nacionalni proračun; 7. suzbijanje štetnog djelovanja korupcije. Obnavljanje privatnog vlasništva stvaranje je osnove za razvoj tržišne privrede i demokratije i pretpostavka za konkurentno uključivanje u svjetsko tržište robe i kapitala. Smisao i svrha privatizacije nije zarada na prodaji, nego stvaranje temelja i nade za sretniju, bolju, slobodniju i bogatiju budućnost. Proces deregulacije u sistemu znači smanjenje utjecaja državnih institucija na organi organizi ziran ranje je akti aktivn vnost ostii uz uvaž uvažava avanj njee znač značenj enjaa funkc funkcij ijee trži tržišt šta, a, konku konkuren renci cije je 7 obogaćivanjem kvalitete usluga, postojanja stvarne konkurencije na tržištu . Proces deregulacije deregulacije započeo je u Americi i proširio proširio se na cijeli svijet, ali plitičke plitičke prepreke nastavljaju usporavati regulaciju pa nije vjerovati da će se taj trend u idućim godinama obrnuti. Deregulacija unutar sistema ima sljedeće učinke: 1. izravna zaintersiranost osamostaljenih subjekata koji sudjeluju u procesu pružanja prijevoznih usluga, općenito usluga u prometnom sistemu; 2. proširenje i osuvremenjivanje prijevoznih i prijenosnih kapaciteta u prometu; 3. motiviranost sudionika u prijevozu i prijenosu na stalnu edukaciju i osposobljavanje 6 7

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996., str.25. Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996., str. 26. 10


stručnog kadra; 4. veća kvaliteta prijevoznih i prijenosnih usluga na transportnom tržištu; 5. funkcionalna adaptacija ponude prema zahtjevima tržišta; 6. povećanje sigurnosti u odvijanju prometnog procesa – u prijevozu ljudi, tereta i prijenosa poruka; 7. zadovoljavanje ekoloških minimuma, kao temeljne pretpostavke odvijanja prometa u nizu zemalja.

11


7. Formiranje cijena usluga u telekmunikacijskom prometu Cijene telekomunikacijskih usluga, glede vrste usluga koje korisnicima stoje na raspolaganju, u proteklim godinama vezane su i uz uključivanje novih tehnologija i uvođenje novih telekomunikacijskih usluga u sistem. Telekomunikacijske službe dijele se na dva osnovna segmenta8: • tele službe; službe nositelji. • Tele službe se dalje dijele na: govorne i negovorne službe . Pritom obje skupine imaju dvije osnovne razine: razina mreže funkcije i razina dopunske funkcije. Službe nositelji telekomunikacijskih usluga klasificiraju se u tri skupine: • temeljene na komutaciji kanala; komutaciji paketa; • • prijenosu po iznajmljenim vodovima. Osnovne usluge telekomunikacijskog prometa su: 1. Tele Telefo fons nske ke uslu usluge ge 2. telegra telegrafsk fskee usluge usluge (tele (teleks, ks, brzo brzojav jav)) 3. prijen prijenos os podata podataka ka i druge druge telem telemats atske ke usluge usluge 4. telefaks 5. teleko telekomun munika ikacij cijske ske usluge usluge putem radiom radiomrež režee 6 . in t e r n e t 7. usluge usluge zaku zakupa pa telefo telefonsk nskih ih vodova vodova 8. usluge ISND (digitalna (digitalna mreža s integrira integriranim nim uslugama uslugama)) 9. uslug uslugee inte inteli ligen gentn tnee mrež mrežee 10. telekomunikacijske usluge putem satelitskih komunikacija. komunikacija.

Sistem formiranja cijena usluga do godine 1990. u telekomunikacijskom prometu obilježava nezadovoljavajuća razvijenost telekomunikacija, odredbenice tarifnog sistema korespondirale su, s jedne strane, njegovim tehničkim performansama i izgrađenošću mreže, te s druge, željom poštanske i telekomunikacijske uprave za namaknućem što većih financijskih sredstava potrebnih za investiranje i brži razvoj. U takvim okolnostima tarifnu osnovicu činile su tri skupine telekomunikacijskih usluga: telefonski razgovori (telefon); o teleks; o telegrafska priopćenja (teleprinter) i o iznajmljene veze". o Osobine tog vremena su velika potražnja, posebno telefonskih priključaka, koja je obuzd obuzdava avana na visok visokom om prist pristupn upnom om tari tarifo fom m (ini (inici cija jaln lnaa sredst sredstva va za širen širenje je mrež mreže) e) i propisivanjem fiksne tarife za priključke (pretplate).

8

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god.,str. 51 12


Iako je telekomunikacijski sistem nakon osamdesetih godina doživljavao bržu tehnič tehničku ku mod moderni ernizac zaciju iju i prošir proširenj enjee mreže, mreže, njegov njegov je prateći prateći tarifn tarifnii sistem sistem ostaja ostajaoo godinama koncepcijski neizmijenjen. Sistem cijena poštanskih i telekomunikacijskih usluga u osamdesetim godinama bio je obilježen važnom ulogom države, koja je određivala visinu cijena svih poštanskih i telekomunikacijskih usluga kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa9.

Slika 3. : Ustrojstvo telekomunikacijskih usluga

ostvaruju ostvaruju se preko pretplatničkih pretplatničkih telefona ili iz javnih javnih telefonski telefonskihh govornica. govornica. Javne telefonske telefonske govornice govornice imaju osnovnu namjenu da korisnicima korisnicima koji nisu pretpl pretplatn atnici ici omo omoguće guće obavlj obavljanj anjee telefo telefonski nskihh mjesnih mjesnih,, međumj međumjesni esnihh i međunar međunarodni odnihh razgovora te da budu na raspolaganju korisnicima od 00.00 do 24.00 sata. 1. Telefonske usluge

2. Telegrafske usluge (teleks, brzojav)

priopć pćen enja ja me među đuso sobn bnoo razm razmje jenj njuj ujuu tele teleks ks pret pretpl plat atni nici ci pute putem m Teleks prio svoj svojih ih term termin inal alni nihh tele telegr graf afsk skih ih uređ uređaj ajaa - dale daleko kopi pisa sača ča (tel (telep epri rint nter era) a),, tele teleks ksaa 10 ili osobnog računala (PC-a).

2.1.

9

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god., str. 52 Perić-Radačić-Šimulčik,Ekonomika Perić-Radačić-Šimulčik,Ekonomika poštanskog sustava,Zagreb 2000.god., str. 287.

10

13


Brzojav je je pism pismen enoo prio priopć pćen enje je koje koje se pren prenos osii od poši pošilj ljat atel elja ja do prim primat atee lja posredovanjem posebnih jedinica poštanske i telekomunikacijske mreže.

2.2.

3. Prijenos podataka i druge telematske usluge

Telematske usluge u Republici Hrvatskoj pojavljuju se u većem obimu tek tokom 1990. godine, bilo kao standardne komercijalne usluge ili kao pokusne usluge dostupne javnoj upotrebi. Telematske Telematske usluge dostupne dostupne putem javne telekomuni telekomunikacijske kacijske mreže u Hrvatskoj Hrvatskoj su: uslu usluge ge razmj razmjen enee podat podatak aka, a, uslug uslugee elek elektr troni oničke čke razmj razmjen enee poru poruka, ka, razno raznovrs vrsni ni elektronički imenici, različiti oblici videoteksa itd.

3.1. Javna mreža za prijenos podataka - CROAPAK posebna je javna elekomunikacijska mreža u Hrvatskoj, namijenjena prijenosu podataka. Radi na temelju komutacije paketa podataka. podataka. Svrha mreže je omogućiti međusobno međusobno povezivanje povezivanje i razmjenu razmjenu podataka bilo kojih dvaju krajnjih korisnika priključenih priključenih na mrežu za prijenos prijenos podataka - CROAPAK, CROAPAK, bez obzira na njihov način i brzinu rada. CROAPAK mreža omogućuje povezivanje s ostalim javnim mrežama za prijenos podataka i pristup telematskim uslugama (videoteks, elektronička pošta - CRO 400. elektronički telefonski imenik). 3.2. Elektronička razmjena poruka - CRO 400. Inte Intenz nziitet tet osob osobni nihh i posl poslov ovni nihh kom komuni unikaci kacija ja ini inicira ciraoo je u svj svjetsk etskoj oj telekomunikacijskoj mreži uvođenje telematske usluge zasnovane na pokusnoj mreži elek elektr tron onič ičke ke razm razmje jene ne poruka poruka CRO CRO 400. 400. prema prema seri seriji ji prepo preporuk rukaa X.400 X.400.. Mrež Mrežaa je uključena u svjetsku javnu mrežu X.400. i omogućuje međusobnu dostupnost s 20-tak mreža za elektroničku razmjenu podataka u Evropi, Sjevernoj Amerci, Australiji i Aziji.

Slika 4. : Telekomunikacijske usluge u integriranoj digitalnoj mreži

U sistemu CRO 400. upotrebljive su dvije osnovne usluge: 14


1. usluga korisničkog posredovanja (UA - User Agent) s primjenom lične razmjene

poruka (IPM - Interpersonal Messaging) za korisnike koji u paketu mreže za prijenos podataka pristupaju pomoću protokola X.28/X.29.* 2. usluga prijenosa poruka (MTS - Message Transfer Service) za korisnike s vlastitim, privatnim, sistemom elektroničke razmjene poruka, povezanim na javnu mrežu. Mreža CRO 400. povezana je s 22 svjetske mreže: Austrija (ADA i UMI-AT), Japan, SAD (mreže ATMAIL i SPRINTMAIL), SPRINTMAIL), Bugarska, Bugarska, Finska, Švicarska Švicarska (ARCOM i UMICH), Portugal, Velika Britanija, Finska (dvije mreže), Italija, Španija, Slovenija, Danska (TELDK i UMI-DK), Norveška, Australija, Njemačka, Nizozemska, Švedska i hrvatski sistem (ECSZZGB, HPT-ZGB, ICL, HRTMAIL i CARNET).

3.3. Elektronički telefonski imenik (samo za korisnike CROAPAK-a) Elektroničk Elektroničkii telefonski telefonski imenik (ETI) prva je telematska telematska usluga koju su Hrvatska Hrvatska pošta i telekomunikacije uvele kao nekomercijalnu uslugu tokom 1988.godine. Usluga je dostupna svim korisnicima CROAPAK-a. 4. Telefaks

Usluga telefaks nastala je razvojem telekomunikacija iz fotobrzojava 11. Uređaji za tele telefa faksn ksnii prije prijenos nos dokume dokumenat nataa su tele telefa faksn ksnii aparat aparati,i, a pretp pretpla latni tnici ci su tele telefa faks ksni ni pretplatnici pretplatnici.. Telefaksni Telefaksni pretplatnic pretplatnicii koriste koriste se telefonsko telefonskom m mrežom mrežom i njihov njihov pretplat pretplatnički nički broj istovremeno istovremeno je broj iz telefonske telefonske mreže. mreže. Pri zasnivanju zasnivanju telefaksno telefaksnogg pretplatni pretplatničkog čkog odnosa odnosa primj primjenj enjuju uju se odredbe odredbe koje koje usklađuju usklađuju takav takav pretplat pretplatnički nički odnos odnos u telefonsk telefonskom om prometu prometu po kojemu kojemu pretpla pretplatni tnici ci mogu usporedn usporednoo priklj priključit učiti,i, ali vremensk vremenskii odvojen odvojenoo upotrebljavati telefaksni i telefonski aparat. 5. Telekomunikacijske usluge putem radiomreže

5.1. Mobitel 099 i CRONET 098 Mobitel el 099 099. U Hrvatsko Hrvatskojj se primje primjenjuj njujee pokretna pokretna radiote radiotelef lefonij onijska ska mreža mreža - Mobit Prednost Prednost te mreže mreže su niske niske cijene cijene telefo telefonski nskihh razgovor razgovora, a, zatim zatim 95 % - tna pokriven pokrivenost ost teritorija Republike Hrvatske. CRONET 098, komercijalnog naziva GSM (Global System for Mobile Communications), svjetski je sistem za pokretne komunikacije. CRONET je digitalni sistem visoke kvalitete i zaštite prenošenih informacija. informacija. GSM je najnapr najnapredni edniji ji sustav sustav za pokretn pokretnuu telefo telefomju mju,, prihvaće prihvaćenn u više od 110 zemalj zemaljaa svije svijeta ta,, uklju uključiv čivši ši cijel cijeluu Evropu Evropu,, veći veći dio Azije Azije,, Afrik Afrike, e, Sjever Sjeverne ne Amerike Amerike i Australije. Vodeće svjetske kompanije danas ulažu iznimno velike napore u daljnje razvijanje GSM sustava, i u njegovo povezivanje sa svim drugim oblicima savremenih komunikacija (UMTS platforma). U GSM sistemu postoje tri GSM standar standarda, da, i to: to: (1) GSM 900 MHz; 11

Perć-Radačić-Šimulčik,Ekonomika Perć-Radačić-Šimulčik,Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000.god., str. 289. 15


(2) GSM 1800 MHz i (3) GSM 1900 MHz, međusobno kompatibilna. Kako bi se pretplatnik mreže GSM 900 MHz mogao koristiti uslugama mreža koje rade na drugim standardima, moraju biti zadovoljena dva uvjeta: (1) korisnik mora imati odgovarajući (dualband) telefonski aparat; (2) mora biti sklopljen roaming razgovor između operatora. operatora. Vrij Vrijem emee razg razgov ovor oraa u sust sustav avuu GSM GSM (CRO (CRONE NET T 098) 098) teme temelj ljii se na dulj duljin inii razgovora od jedne minute, u različitim vremenskim distancama tokom dana, u kojima vrijede minutne cijene u toj vremenskoj zoni, npr. 07.00-19.00 radnim danom i subotom, 19.00-07.00 radnim danom i 00.00-24.00 nedjeljom i državnim praznikomom, i to 1,19 do 1,82 kn po minuti razgovora. 6. Internet

To je svjetska računarska mreža s više od deset miliona povezanih računara i više od pedeset miliona korisnika. korisnika. Računarski sistem omogućuje brz i lagan pristup informacijama koje koje su pohran pohranjen jenee u računa računarim rimaa u cijelo cijelom m svij svijet etuu12. U Hrvatskoj je najveći ponuđač internet usluga HiNet, koji svojim svojim korisnicima korisnicima omogućuje: neograničeno vrijeme služenja služenja internetom, neograničene količine prenesenih informacija, podataka, datoteka, brz pristup modem mo demom om u svak svakoo doba doba,, e-mai e-maill adres adresuu koja koja mo može že povez poveziv ivat atii s deseci desecima ma mili milion onaa korisnika elektroničke pošte. Osim toga, postoje i mrežni servisi, kao: WWW (world web wide) informacijski servis koji putem grafičkog suočavanja pruža brz i jedinostavan pristup najrazličitijim tipovima informacija i FTP (file transfer protocol), mrežni protokol koji omogućuje prijenos podataka između računara priključenih na internet.

12

Perić-Radačić-Šimulčik,Ekonomika Perić-Radačić-Šimulčik,Ekonomika prometnog sustava,Zagreb 2000. god., str. 290 16


8. Vrste troškova u telekomunikacijskom prometu Tele Teleko komu muni nika kaci cijs jski ki prom promet et,, kao kao i svak svakaa proi proizv zvod odnj njaa ma mate teri rija jaln lnih ih i nematerijalnih dobara, u svom funkcioniranju izaziva troškove neophodne za normalni tok rada. Troškovi Troškovi su u najužem najužem smislu smislu svjesno svjesno unište uništenje nje korisnih korisnih stvari stvari u procesu procesu proizvodnje, i to s namjerom da se u zamjenu za to dobiju dobiju još korisniji proizvodi ili drugi učinci. Prema nazivima stvari koje se troše troše mogu se razlikovati13: troškovi osnovnih sredstava, odnosno amortizacija; • • troškovi energije; troškovi sirovina i drugih materijala; • troškovi tuđih usluga; • • troškovi rada. Troškovi osnovnih srdstava ili amortizacija

U telekomunikacijskom prometu značajna je pretežna angažovanost sredstava u osnovna sredstva sredstva.. U troškove troškove osnovnih osnovnih sredstava sredstava ubrajaju ubrajaju se amorti amortizacija zacija i troškovi investicijskog održavanja. ″ Amortizacija ima ima tri glavna zadatka: Ona održava trošenje trošenje osnovnih osnovnih sredstava sredstava i smanjenje smanjenje njihove njihove 1. vrijednosti, vrijednosti, bez obzira obzira na na to je li ono uvjetov uvjetovano ano tehničkim tehničkim ili ekonomskim ekonomskim uzrocima; uzrocima; ona ona služi kao sredstvo za određivanje određivanje dijela dijela vrijedno vrijednosti sti osnovni osnovnihh sredsta sredstava, va, koji je s njih njih prešao prešao na proizvode odnosno na druge učinke što se stvaraju uz njihovo korište korištenje nje;; ona služi i kao sredstv sredstvoo da se osigura osigura mogućn mogućnost ost obnavljanja odnosno zamjene dotrajalih osnovnih sredstava.″ Tokom proizvodnje usluga nužno utrošene vrijednosti osnovnih 2. sredsta sredstava va (telek (telekomu omunik nikacij acijski skihh postroj postrojenj enja) a) prelaze prelaze u svakom svakom radnom radnom proce procesu su na proi proizv zved edenu enu uslugu uslugu ili ili ma mate terij rijal alni ni oblik oblik pro proiz izvo voda da,, pa se sman smanju juje je vrij vrijed edno nost st kori korišt šten enih ih osno osnovn vnih ih sredsta sredstava va i povećav povećavaa vrijed vrijednost nost usluge usluge – proizvod proizvoda. a. Prodajo Prodajom m usluga-proizvoda korisnicima – kupcima prikupljaju se finansijska sreds sredstv tvaa koja koja u određ određen enoo vrije vrijeme me (zak (zakons onska ka i funkc funkcio ional nalna na amorti amortizaci zacija) ja) omogućuj omogućujuu i tehnolog tehnologijo ijom m unutar prometn prometnog og i privrednog sistema. Sist Sistem em am amor orti tiza zaci cije je u tele telekom komuni unikac kacij ijsk skom om prome prometu tu ima ima 3. vremensku dimenziju (tzv. Vremenski sistem amortizacije). U godi godina nama ma prij prijee 1990 1990.. unap unapre ređe đenj njee posl poslov ovan anja ja i obra obraču čuna nava vanj njee real realne ne amortizacije infrastrukture telekomunikacijskog prometa bili su onemogućeni sljedećim: društvena kontrola cijena telekomunikacijskog prometa; • onemog onemogućav ućavanj anjee intrpol intrpolira iranja nja tržišn tržišnih ih načela načela poslovan poslovanja ja odnosno odnosno postoja postojanje nje • dogovor dogovorene ene ekonom ekonomije ije koja koja je gušila gušila svaku svaku pom pomisa isaoo na vrednova vrednovanje nje putem putem 13

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god., str.80. 17


•

tržišta; društvo nije osiguralo osiguralo mehanizam mehanizam kompenzacije kompenzacije za troškove telekomunikaci telekomunikacijske jske infrastrukture koju telekomunikacijski predmet nije mogao osigurati sistemom primarne rspodjele (sistemom cijena).

Slabost Slabostii koje koje su postajale postajale i koje koje još djeluju djeluju u sistem sistemuu telekom telekomuni unikaci kacijsko jskogg prometa, glede neophodnosti obračunavanja amortizacije, činjenica je je bez koje se ne može zamisliti zamisliti operacionaliz operacionalizacija acija osuvremenjiv osuvremenjivanja anja tehnologije tehnologije telekomunika telekomunikacijsko cijskogg sistema. sistema. U tom kontekstu neizbježan neizbježan je i proces revalovizaci revalovizacije je koji označije utvrđivanje utvrđivanje stvarne vrijednosti osnovnih sredstava. U procesu revalovizacije postoje dvije različitosti – izmađu tržišne vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti sredstava rada, koja može biti veća ili manja. Ako je razlika između tih dviju veličina, pojavljuju se negativne posljedice u poslovanju. U privrednim rješenjima bivše države, koja nisu temeljena na tržišnim načelima nego na tzv. Dogovor Dogovornoj noj ekonomi ekonomiji ji,, proces proces revalovi revalovizac zacije ije može se označi označiti ti kao „drastično obezvređenje ukupno uloženih sredstava u prometu s trajnom posljedicom njihova njihova neekono neekonomsko mskogg naknađi naknađivan vanja ja u vrijed vrijednost nostii izvršen izvršenog og rada, rada, odnosno odnosno stalno stalnogg prelijevanj prelijevanjaa supstance prometa prometa u druge oblasti ili supstance supstance društvene društvene reprodukcije reprodukcije u sredstva potrošnje.“ Na Na taj taj nači načinn je došl došloo do preli prelije jeva vanj njaa osnov osnovne ne vrije vrijedn dnost ostii sred sredst stava ava rada rada i infrastrukturn infrastrukturnih ih objekata objekata telekom telekomunikaci unikacijskog jskog prometa prometa odnosno odnosno cjelovit cjelovitee djelanosti djelanosti prometa i veza u druge privredne oblasti. Zaključno se može ukazati na to da je neophodno stvaranje konzistentne politike politike obračunavanja realne amortizacije i revalovizacije infrastrukture telekomunikacijskog promet prometa. a. To je nophodno nophodno glede glede temelj temeljnih nih odredbe odredbenic nicaa na kojima kojima počiva počiva privred privredni ni sistem BIH, a to je valorizacija ekonomskih načela kao jedina mjerna kategorija temeljem koje se u privrednom sistemu stiču tržišne vijednosti. Drugim riječima, objekti prometne infrastrukture (u našem slučaju infrastrukture telekomunikacijskog prometa), u razdoblju od gotovo četiri i pol decenije (od 1945. do 1990.) nisu mogli na primjeren način riješiti problem ekonomske reprodukcije, što je generiralo iz neriješenih probleme u svezi s revalorizacijom njihove osnovne vrijedosti, koja nije bila tretirana kao ekonomska kategorija. Sred Središ išnj njii fakt faktor orii koji koji su uvje uvjeto tova vali li proc proces es dezi dezinv nves esti tira ranj njaa u podr područ učju ju 14 infrastrukture telekomunikacijskog prometa su : • nerealno nerealno utvređena utvređena nabavna vrijednost vrijednost osnovnih sredstava na koju je, slijedom, slijedom, i revalorizacijska stopa bila nerealna, pa se dobiva umanjena neophodna masa za proces reprodukcije; dihotomija(razdvojenost) između stvarnog vijeka trajanja i tada utvrđene stope • amortizacija na sredtstva rada i infrastrukturne objekte. To drugim drugim riječi riječima ma pokazuj pokazujee da se tadašnj tadašnjaa zakonsk zakonskaa regulat regulativa iva nije nije temelj temeljena ena na ekonomskima ekonomskima zakonitosti zakonitostima ma već na tzv. dogovorenim dogovorenim odnosima odnosima koji su se samo tako nazivali, iako to čak nikada nisu ni bili. Proces investicijskog održavanja je sukcesivno održavanje telekomunikacijskih sredstava sredstava u funkciji. funkciji. To znači znači da tokom funkcion funkcioniranja iranja može može doći do zamjene zamjene vitalnih vitalnih sklopova (tehnički dotrajalih sredstava ili zbog tvorničkog kvara i dr.) u podsistemu 14

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1996.god., str. 82. 18


telekomunikacijskog prometa. Dimezija obračunavanja amortizacije mnogo je kompliciranija u cjelokupnom privrednom sistemu. Problem nije u vezi s adekvatnim obračunavanjem amortizacije, nego u nerealnim otpisnim stopama, što rezultira nižim troškovima amortizacije, pa iz toga proizilazi da je cijena koštanja npr. telekomunikacijske usluge mnogo niža od stvarne. To znači da je pri utvrđivanju prodajne prodajne cijene proizvoda proizvoda ili usluge najvažnije najvažnije utvrditi što realniju (revaloriziranu) nabavnu vrijednost osnovnog sredstva i odrediti zakonski vijek trajanja osnovnih sredstava što bliže stvarnom vijeku trajanja. Prou Prouča čava vanj njem em poli politi tike ke posl poslov ovan anja ja i obra obraču čuna nava vanj njaa real realne ne am amor orti tiza zaci cije je infrastrukture telekomunikacijskog prometa zaključuje se da je društvena kontrola cijena telekomunika telekomunikacijskog cijskog prometa, prometa, koja je donedavno donedavno postojala postojala na prostorima prostorima bivše države, onem onemog oguć ućav avan anje je inter nterpo poli lira ranj njee trži tržišn šnih ih nače načella da kori korisn sniik plać plaćaa u cij cijeli elini telekomunikacijsku infrastrukturu u cijeni telekomunikacijske usluge, a u isto vrijeme društvo nije osiguralo mehanizam kompenzacije (naknade iz drugih izvora) za troškove telekomunika telekomunikacijske cijske infrastrukture infrastrukture kao u željezničkom željezničkom prometu ili u brojnim brojnim privrednim privrednim djelatnostima u društvu (rudarstvo, turizam, poljoprivreda, niz nekada neracionalnih i nadasve za društvo preskupih objekata i dr.) u tim godinama. Praksa Praksa pokazuje pokazuje da je takav takav sistem sistem cijena cijena u teleko telekomun munika ikacij cijskom skom prometu prometu uzroko uzrokova vano no visok visokuu stop stopuu zaduž zadužen enost ostii tele teleko komu muni nikac kacij ijski skihh organ organiz izac acij ija. a. Stopa Stopa zaduženosti je oko 35% u godini 1947. dospjela čak na 63% u godini 1977, što je iznad granice ekonomske logike, a i društveno privredne tolerancije15. Neovisno Neovisno o slabostima slabostima koje su postojale postojale u sistemu sistemu telekomunik telekomunikacijsko acijskogg prometa prometa na prostorima bivše Zajednice jugoslovenskih telekomunikacija, neophodno je zadržati paradigmu paradigmu da je zapravo proces obračunavanja obračunavanja realne amortizacije amortizacije činjenica činjenica bez koje se ne može zamisliti operacionalizacija osuvremenjivanja tehnologije telekomunikacijskog sistema na prostorima BIH. U tom kontekstu nezbježan je i proces revalorizacije koji znači utvrđivanje stvarne vrijednosti osnovnih sredstava, što je u jednom sinkronom lancu reprodukcije nepremo nepremosti stiva va karika karika bez koje koje nema nema primj primjene ene ekonom ekonomski skihh kriter kriterija ija a ni tržišt tržištaa kao regulatora svih zbivanja u privrednom sistemu. Troškovi materijala i energije su izdaci za materijal neophodan u tehnološkom procesu

obavlja obavljanja nja telekom telekomuni unikaci kacijsk jskih ih usluga usluga (potroša (potrošačč energen energenata ata ili pom pomoćn oćnii materi materijal jal neophodan za funkcioniranje sistema telekomunikacijskog telekomunikacijskog prometa). Troškovi tuđih usluga obuhvaćaju sljedeće: popravci, najamnine i zakupnine, putni

troškovi, vještačenja, savjetovanja, tehnička i organizacijska pomoć, oglasi, pristojbe i td. znač značii masu masu ura uraču čuna nani nihh plać plaćaa (oso (osobn bnih ih pri prima manj nja) a) unu unuta tar r telekomunikacijskog prometa. Uvođenjem Uvođenjem tehnološki usavršenijih telekomunikacijskih telekomunikacijskih tehnika njihova veličina se ne smanjuje budući da se pojavljuju nove usluge (proširenje izbora usluga) unutar telekomunikacijskih podsistema, koje zahtijevaju djelatnike, sada još znatno većim tehničkim znanjima). Troško Troškovi vi rada rada

15

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog sistema,Zagreb 1996. god., str.83. 19


9. Mjesta i nositelji nositelji troškova unutar unutar telekomunikacijskog telekomunikacijskog sistema Obuhvatanje ukupnih troškova i njihovo raščlanjivanje po vrstama omogućuju da se upozna veličina troškova, struktura i promjena glede njihovne ukupne veličine. Budući da telekomunikacijski promet proizvodi veći broj usluga, poznavanje njegovih troškova samo u cjelini ne bi bilo od znatne koristi. Zbog toga je neophodno da se ukupni troškovi telekomunikacijskog prometa raščlane i po mjestima nastanka i po nositeljima koji ih uzrokuju. Mjesta troškova mogu se podijeliti prema različitim kriterijima: na temelju podjele rada, • • prema fazama u procesu proizvodnje usluga (osnovne i pomoćne dijelatnosti), • s obzirom na različite vrste usluga i dr. Glede današnje obrade u telekomunika telekomunikacijsko cijskom m prometu, prometu, nositelji nositelji troškova mogu biti primarni izazivači kao npr. Konvenc Konvencion ionaln alnee jedini jedinice ce (norma (norma-min -minuta uta)) i krajnji izazivač usluga usluga u telekom telekomuni unikaci kacijsk jskom om promet prometuu koja koja ima u tržišn tržišnoj oj proizvod proizvodnji nji i ustrojstvu ustrojstvu status korisnog korisnog učinka kao i svaki konačni oblik oblik materijalnog materijalnog proizvoda proizvoda ili nematerijalne usluge na tržištu glede korisnika. U telekomunikacijskom prometu postoji širo širokk spek spekttar uslug slugaa (kor (koriisnih snih učin učinak aka) a),, što što znač značii da su izazi zaziva vači či trošk roškov ovaa telekomunikacijske usluge različite namjene. To pak znači da su nositelji troškova u telekomunikacijskom prometu isključivo usluge kao konačan proizvod djelovanja tog podsustava prometnog sistema. Razv Razvoj ojem em tehn tehnik ikee i tehn tehnol olog ogij ijee i njih njihovi ovim m adekv adekvat atni nim m uklj uključ učiv ivanj anjem em u telekomunika telekomunikacijski cijski podsistem neprestano se širi broj potencional potencionalnih nih izazivača izazivača troškova. troškova. U tom kontekstu nepobitno nepobitno važnu uslugu ima ispitivanje ispitivanje tržišta tržišta i prezentacija prezentacija tržištukoris korisni nici cima ma razn raznol olik ikos osti ti i razno raznorod rodnos nosti ti usluga usluga što što mu pruža pruža uvođe uvođenj njee novi novihh telekomunkacijskih usluga. Tako je i u javnom javnom preduzeću BH Telecom značajna tržišna orjentacija koja daje prioritet kvaliteti usluga. Takva tendencija temeljena temeljena je odredbenica cjelovite privredna politike naše države, koju telekomunikacijski promet, uklopljen u BH telekomunikacije u cjelini valorizira glede telekomunikacijskih usluga. Primarni izazivač troškova-konvencionalne jedinice (norma-minuta, norma-sat i sl.) u telekomunika telekomunikacijsko cijskom m prometu prometu nisu glavni nositelji nositelji troškova. Njihova je prisutnost prisutnost potrebna, potrebna, ali telekomunikacijsk telekomunikacijskaa usluga je onaj korisni učinaka učinaka telekomunik telekomunikacijsk acijskog og prometa prometa na čemu se temelji sistem sistem stjecanja stjecanja dobiti i znači inicijatora inicijatora za uvođenje novih telekomuniokacijskih usluga u podsistemu telekomunikacijskog prometa.

20


10. Međunarodne udruge za telekomunikacijski promet Sukladnost razvoja u svjetskim i evropskim razmjerima iniciralo je osnivanje i pristupanje nizu međunarodnih udruga kako bi telekomunikacijski promet (kao i ostali oblici prometne djelatnosti) imao jednoznačan način komuniciranja između različitih privreno – društvenih sistema, odnosno kako bi se lakše mogle prevladati značajne razlike razlike koje koje su posljed posljedica ica nejedn nejednakog akog stepen stepenaa razvije razvijenost nostii privred privrednih nih i društve društvenih nih ustrojstava. Osim toga u tom kontekstu ujednačavaju se propisi, način rada, određene norme norme u odvija odvijanju nju telekom telekomuni unikaci kacijsk jskee djelat djelatnost nosti,i, što zahtij zahtijeva eva koordin koordinaci aciju ju rada i kompatibilnost komunikacijskih sredstava. Počeci međunarodne regulative datiraju od godine 1865. kada je potpisana prva međunarodna konvencija o telegrafskom prometu. Nakon toga 1885. slijedi međunarodna konvencija o radioprometu, itd. Daljnji razvoj išao je u pravcu objedinjavanja i preimenovanja međunarodnih saveza, konvencija i osnivanja novih međunarodnih udruga glede intenzivnog razvoja telekomunikacijske i satelitske tehnologije.

10. 1. Međunarodne udruge za telekomunikacije na svjetskom nivou Teme Temelj ljna na je udru udruga ga za tele teleko komu muni nika kaci cijs jski ki prom promet et na svje svjets tsko kom m nivo nivouu međunarodni savez za Telekomunikacije (UIT, odnosno ITU). U sklopu Međunarodnog saveza postoji niz institucija koje skrbe o užim područjima telekomunikacijskog sistema – konferencije, komiteti i konzorciji. Međunarodni savez za telekomunikacije UIT (ITU)

Međunarodni savez za telekomunikacije UIT (ITU) utemeljen je 17. maja 1865. kao Međunarodni telegrafski savez16. Ciljevi i svrha ITU-a su: podržava i proširuje međunarodnu saradnju među svim članovima ITU-a radi poboljšanja i racionalnijeg korištenja korištenja telekomuni telekomunikacijsk kacijskog og sistema, sistema, unapređenje unapređenje i ponuda tehnološke i tehničke tehničke pomo pomoći ći zeml zemlja jama ma s niži nižim m nivo nivoom omom om tele teleko komu muni nika kacij cija, a, unapr unapređe eđenj njee tehno tehnolo logi gije je eksploatacije, usklađenje razvoja tehničkih mogućnosti, koordinacija napora svih zemalja za unapređenje unapređenje telekomuni telekomunikacija, kacija, dodjela radiofrekvenci radiofrekvencija ja i registracija registracija dodijeljeni dodijeljenihh frekvencija da bi se izbjegle smetnje između radiostanica, unapređenje telekomunikacija u zemljama u razvoju, te unapređenje saradnje među zemljama članicama u tarifiranju različitih usluga. Međunarodne konferencije

Kao sastavni dijelovi Međunarodnog saveza za telekomunikacije (ITU) djeluju zasebne administrativne konferencije za pojedina područja telekomunikacija. Prva je Konferencija o telegrafskom prometu, druga je Konferencija o radioprometu. 16

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog sistema,Zagreb 1996.god., str. 116. 21


Svjetska administrativna konferencija za telegrafsko-telefonski promet (WATTC)

Utemeljena je 1865. u Parizu. Na prvom sastanku regulisana su pitanja pristojbi i tajnosti tajnosti telegrama, telegrama, upotreba šifriranih šifriranih državnih telegrama, telegrama, upotreba Morseovih Morseovih aparata aparata i signala. Razvojem telgrafsko-telefonskog sistema regulirana su pitanja koja su bila u sklad skladuu sa nivo nivoom om razvi razvije jeno nost stii tehn tehnik ikee i tehn tehnol olog ogij ijee tog tog oblik oblikaa prom promet eta. a. Tako Tako su regulisana pitanja priznavanja radiografije. Godine 1925. donesena je odluka o osnivanju Međunarodnog Međunarodnog savjetodavnog savjetodavnog komiteta komiteta za telegrafij telegrafijuu (CCIT) koji je kasnije kasnije prerastao prerastao u Međunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju (CCIT). Donose se nove konvencije o telekomunikacijama, pravilnici i dr.17 Svjetska administrativna konferencija o radioprometu (WARC)

Osnovana je u Berlinu godine 1906. Regulirala je tokom vremena, od osnivanja do danas, opsežnu materiju iz područja radioprometa: raspodjelu radiofrekvencija između poje pojedi dini nihh zema zemalj ljaa i djel djelov ovan anje je u sluč slučaj ajuu opasno opasnost stii na mo moru ru.. Done Donesen senaa je prvo prvo među me đuna naro rodn dnaa konv konven enci cija ja o tele telefo fons nsko kom m prom promet etu, u, utvr utvrđe đeno no taks taksir iran anje je rije riječi či u međunarodnom međunarodnom telegrafskom telegrafskom prometu, prometu, priznavana priznavana je radiotelegraf radiotelegrafija ija kao posebna grana komunikacija, donošeni novi pravilnici i dr. Međunarodni komiteti za telekomunikacije

U sastavu Međunarodnog Međunarodnog saveza za telekomunikacije telekomunikacije (ITU) osnovani osnovani su posebni komit kom itet etii za obrad obraduu određ određen enih ih probl problem emaa iz podru područj čjaa tele teleko komu muni nikac kacij ija. a. Neki Neki su savjeto savjetodavn davni,i, „na osnovi osnovi kojih kojih članic članicee Međunar Međunarodno odnogg kom komit iteta eta za teleko telekomun munikac ikacije ije (ITU) izrađuju svoje nacionalne nacionalne propise.“ Takvi su savjetodavni savjetodavni komiteti: komiteti: Međunarodni Međunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju (CCITT – International Telegraph and Tele Teleph phon onee Cons Consul ulta tati tive ve Comm Commit itee ee)) i Među Međuna naro rodn dnii savj savjet etod odav avni ni komi komite tett za radiokomunikacije (CCIR – International Radio Consultative Commitee) te Međunarodni komitet za registraciju frekvencija (IFRB – International Frequence Registration Board). Međunarodni savjetodavni komitet za telegrafiju i telefoniju (CCITT)

Osnovan je godine 1956. Komitet se bavi unapređenjem telefonskih kabela i problemima što ih nameće sve veča upotreba elektroničkih računara, općim načelima tarifiranja, kvalitetom telefonskih prijenosa i dr. Međunarodni savjetodavni komitet za radiokomunikacije (CCIR)

Osnovan je godine 1927. Zadaća CCIR-a je proučavanje i davanje mišljenja o tehn tehnič ički kim m i ekspl eksploa oata taci cijs jski kim m pita pitanj njim imaa koja koja su svojs svojstv tven enaa za radio radiopro prome mett te se s pos poseb ebno nom m pažn pažnjjom odno odnosi si na proc proces es stva stvara ranj nja, a, razv razviijanja anja i usavr savrša šava vanj njaa 18 radiokomunikacije u zemljama u razvoju. razvoju. 17

Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekominikacijskog prometa,Zagreb 1996.god.,str. 118. Prof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog sistema,Zagreb 1996. god., str.119. 18

22


Međunarodni komitet za registraciju frekvencija (IFRB)

Osnovan Osnovan je godine godine 1906. 1906. Glavna Glavna je zadaća zadaća kom komit iteta eta upisiv upisivanj anjee frekve frekvenci ncija ja radiostanica što su ih prijavljuju zemlje članice saveza, praćenje da li radiostanice zaista emitiraju na prijavljenim frekvencijama te intervencije u slučaju međunarodnih smetnji. Međunarodni konzorcij za telekomunikacije

Međunarodna organizacija za telekomunikacije koja skrbi o razvoju i koordinaciji razvoja jednog užeg segmenta se naziva konzorcij . Tako postoje slijedeći konzorciji za satelitske komunikacije: a) Među Međuna naro rodn dnii konz konzor orci cijj za tele teleko komu muni nika kaci cijs jske ke sate sateli lite te (INT (INTEL ELSA SAT T – International Telecommunications Satellite Consortium) bb)) Međun Međunar arodn odnii konz konzorc orcij ij za sate sateli lits tske ke komu komuni nikac kacij ijee s plov plovni nim m obje objekt ktim imaa (INMARSAT – International Maritime Satellite Consortium). Lansirano je u zemljinu orbitu sedam satelita, Sistem INMARSAT pokriva prostorno četiri okeana pa korisnik pri ostvarenju telefonske veze bira određeni prefiks.

10.2. Međunarodn Međunarodnee organizacije organizacije za telekomuni telekomunikacije kacije na regionalnoj regionalnoj razini razini a) Konferencija evropskih uprava posšta i telekomunikacija (CEPT – European

Conference of Posts and Telecommunications Administrations) osnovana je 1959. godine. Njezin je sadržaj rada: radiokomunikacije, statistika i obrada, opća načela tarifiranja, televizijski i zvučni signali, eksploatacija i tarife u telefoniji i telegrafiji, komutacija i signalizacija te komutacija podataka; b) Evropski institut za norme na području telekomunikacija (ETSI – European Telecom Telecommuni municati cations ons Standar Standardd Institu Institute) te) osnovan osnovan je godine godine 1988. 1988. Sadržaj Sadržaj njegova rada je: pitanje mreže, poslovne telekomunikacije, signalni protokoli i komutacije, prijenos i multipleksori, terminalna oprema, ljudski čimbenik i dr.; Međunar arodn odnii konz konzorc orcij ij za sate sateli lits tske ke komu komuta taci cije je na podru područj čjuu Evro Evrope pe c) Međun (EUTELSAT – European Telecommunications Satellite Consortium) osnovan je godine 1981. Naša zemlja prišla mu je 1992. godine; Udruga evropski evropskihh mrežni mrežnihh operate operatera ra za javne javne telekom telekomuni unikaci kacije je (ETNO) (ETNO) d) Udruga osnovana je 1992. godine. Ciljevi udruge ETNO su razvijanje i afirmiranje prem premaa nekim nekim poli politi tičk čkim im tije tijeli lima ma kao kao što što je CEC CEC (Komi (Komisi sija ja Evrop Evropske ske Zajednice). Problematika kojom se bavi je: međusobno priznavanje atesta, otvoren otvorenii pristu pristupp mreži mreži (ONP (ONP – Open Open Network Network Provis Provision ion)) za telefo telefonij niju, u, evropska numeracija, izgradnja transparentnog i usklađenog tarifnog sistema i međunarodni međunarodni „Toll Free“ pozivi (razgovori (razgovori plativi u matičnoj matičnoj zemlji), usluga „800“. „800“. U sklopu udruge izrađuju se studije studije transevropskih transevropskih mreža, evropskoga zajedn zajedničk ičkog og tržišt tržištaa usluga usluga te neki neki projekt projektii poput poput Euro-AT Euro-ATM M („Asin („Asinhron hronii transfer mod“ – nova tehnologija prijenosa i komutacije).

23


11. Zaključak Prva definicija pojma komunikacije utvrđena je na 13. Međunarodnoj telegrafskoj konfe konferen renci ciji ji u Parizu Parizu 1932. 1932. godine godine,, a glasi: glasi:19 “Teleko “Telekomuni munikacij kacijee su sve telegrafs telegrafske ke i telefonske komunikacije znakova, signala, pisanih priopćenja, zvukova, slika svih vrsta putem putem žice, žice, radij radija, a, odnosn odnosnoo drugog drugog siste sistema ma ili ili postup postupaka aka elektr elektroni oničke čke ili ili vizua vizualne lne signalizacije.” Prema Prema Zakonu Zakonu o telek telekomu omunik nikaci acijam jamaa20 pojam pojam telekom telekomunik unikacij acijaa ima značenje značenje tehničkog postupka prijenosa, odašiljanja i primitka bib koje vrste priopćenja ili poruka u obliku znakova, signala, glasa ili govora, slika i zvukova sredstvima telekomunikacijskoga sustava. Telekomunikacijski sistem čini bilo koja tehnička oprema ili sistemi, ukljueujući žićne, žićne, svjet svjetlo losne sne,, bežić bežićne ne ili ili druge druge elekt elektrom romagn agnets etske ke sistem sisteme, e, sposob sposobne ne za prije prijenos nos,, odašiljanje, prespajanje, prijem, upravljanje ili kontrolu elektromagnetskih ili svjetlosnih signala koji se mogu prepoznati kao priopćenja ili poruke. Na Na pita pitanj nje: e: to je to tele teleko komu muni nika kaci cijs jski ki pror prorne net? t?,, mo mogu guće će je odgo odgovo vori riti ti:: Teleko Telekomun munika ikacij cijski ski promet promet je skup skup teleko telekomun munika ikacij cijski skih h usluga usluga,, teleko telekomun munika ikacij cijski skih h poslovnih jedinica (koje čine funkcionalnu i autonomnu telekornunikacijsku mrežu), sredstva za rad (tj. (tj. teleko telekomun munika ikacij cijsku sku infras infrastru truktu kturu ru i teleko telekomun munika ikacij cijsku sku supras suprastru truktu kturu) ru),, telekomunikacijskih tehnologiia i ljudskih potencijala. Svi elementi telekomunikacijskog

prometa imaju svoja specifična obilježja koja taj promet čine autonomnom vrstom prometa u odnosu na sve druge vrste prometa, pa je razumijivo da je u posljednje vrijeme i formalno pravno odvojen od poštanskog prometa. Za razliku od drugih vidova saobraćaja telekomunikacijskom saobraćaju predviđa se izuzetno veliki prosperitet (razvoj), što uz velika novčana ulaganja ovoga sektora saobraćaja omogućuje vezanje velikog broja potrošača za ovaj vid saobraćaja. Nivo usluga telekomunikacijskog saobraćaja trebaju biti na visokom stepenu koji bi osigurao zado zadovo volljstvo stvo kori korisn sniika, ka, doba dobarr marke arketting ing te fina finaci cijjsku sku dobi dobitt.Vel .Veliika nada nada telekomunika telekomunikacijskog cijskog saobraćaja jesu korištenje korištenje mobilnih mobilnih kapaciteta,k kapaciteta,kao ao i usluge vezane za internet. Predviđa se da je XXI stoljeće period ekologije i komunikacija. Zaključno se može ukazati na to da je neophodno stvaranje konzistentne politike obračunavanja realne amortizacije i revolorizacije infrastrukture telekomunikacijskog saobraćaja. Koja sa svim ovim osnovama treba da se prilagodi Svijetskom tržištu i ostvari zacrtane ciljeve.

19

O tome ef. Mikula, M.: Razvoj telekomunikacija – od dimnih signala do svjetlovoda, školska njiga, Zagreb., p.4. 20 „Narodne novine“, 1999., 76, član. 3. tačke 37. i 38. 24


12. Literatura 1 .

Perić-Radačić-Šimulčik, Ekonom Sveučilišt ištee u Zagrebu Zagrebu,, Ekonomika ika prometn prometnog og sustava sustava,, Sveučil Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2000.godine

2 prof. dr. Damir Šimulčik, Ekonomika Ekonomika poštanskog poštanskog i telekomunikacijsk telekomunikacijskog og prometa prometa, . Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1996.godine 3 prof. dr. Šefkija Čekić, Ekonomika u transportu i komunikacijama, Univerzitet u . Sarajevu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo 2005.godine 4 . 5 . 6 .

Ratko Zelenika, Prometni sustavi, sveučilište u Rijeci, 1995. godine www.hgk.hr www.poslovniforum.hr

25


13. Prilog

Ostvareni prihod po vrstama prihoda, po mrežama (fiksna, mobilna paketska) i po vrstama usluga (Razvoj BH Telecom-a od 2005. god.)

26


Uporedni podaci o ostvarenju osnovnih pokazatelja u odnosu na ostvarenje u 2003. godini i u odnosu na Plan poslovanja za 2004 godlnu. (Razvoj BH Telecom-a od 2005. god.)

27

telekomunikacije sem

Recommend Documents