ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE
CIJENA 1 KM
Izlazi tromjesečno GODINA VII l Broj 28 l Zima 2012.
Centrala: 032/445-520; 445-221
Vrandučka bb (Pečuj) Tel.: 032/456-350; Fax: Fax: 456-346 Benzinska pumpa 446-040
POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE, UREĐENJE, PROMET I KOMUNIKACIJE KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLINE ZDK
Zeničani odlučno rekli “DOSTA “DOST A” aerozagađenju Loš kvalitet zraka i zagađenje ujedinili su Zeničane, koji su na najmasovnijim protestima poslije posli je rata odlučno odlučn o rekli “DOSTA” “DOSTA” kršenju okolišnih propisa i štetnim emisi jama jama iz iz Arcel ArcelorM orMitt ittala ala.. U org organi anizac zacijijii Eko Eko oruma, u subotu 22. decembra, pet do dvanaest, na platou kod spomenika Ka-
meni spavač okupilo se, kako se procjenjuje, oko deset hiljada građana, zahti jevaju jevajući ći od loka lokalni lnih h i edera ederalni lnih h vlasti vlasti da da poduzmu korake na poboljšanju katastroalnog stanja okoliša. Eko orum i građani Zenice traže od ArcelorMittala da poštuje ekološke zakone, standarde i propise FBiH, da hitno realizira ekološke projekte iz okolinskih dozvola, osposobi i maksimalno koristi postojeće kapacitete za prečišćavanje otpadnih voda i gasova, te da u danima nepovoljnih vremenskih prilika koristi alternativna alternativna goriva i smanji proizvodnju na minimum. Takođe, insistiraju na realizaciji investicija prema ugovoru o dokapitalizaciji iz 2004. godine, a od Vlade Federacije BiH traže da vrši kontrolu ugovornih obaveza. Građani najzagađenijeg grada u regi ji zaht zahtijijeva evaju ju od od Fede Federal ralnog nog minist ministars arstva tva okoliša i turizma da izvrši pritisak na sve zagađivače da poštuju okolišne propise i da javno objavljuje rezultate monitoringa emisija polutanata iz postrojenja za koja je izdalo okolišne dozvole. Od inspekcije se traži da vrši kontrole rada postrojenja ArcelorMittala, posebno u danima nepovoljnih vremenskih prilika, te izriče maksimalne kazne zagađivačima. Dio zahtjeva upućen je i Općini Zenica, od koje se traži hitno zakazivanje te-
matske sjednice Općinskog vijeća o problemu zagađenja, javno objavljivanje izvještaja o stanju okoliša za 2011. i 2012. godinu, te hitna nabavka i puštanje u rad sistema za monitoring kvaliteta zraka i izradu katastra zagađivača. Građani su se pješice zaputili do ArcelorMittala, a na putu ka vodećem zagađivaču nakratko su se zaustavili pred Općinom Zenica, gdje su takođe zalijepili pano sa svojim zahtjevima. Pred sjedištem ArcelorMittala ponovili su zahtjev za smanjenje zagađenja, zbog kojeg su mnogi sve češće primorani da traže i medicinsku pomoć. - Evidentan je porast zloćudnih oboljenja, ali i svih drugih oboljenja koja su direktno ili indirektno vezana za zdravlje. Ovo je pobjeda Zeničana i vrlo je važno da smo poslali signal da je narod u Zenici spreman stati u zaštitu svoga zdravlja. Naglašavam da nismo protiv investiranja, nego tražimo da investitori poštuju zakone ove zemlje , kazao je dr. Harun Drljević, član UO Eko oruma Zenica. Eko orum neće stati na protestima, već najavljuje dalju borbu za čist i zdrav okoliš. Ukoliko ne uslijedi adekvatna reakcija prozvanih institucija i ArcelorMittala, ne isključuju ni tužbe pred domaćim i međunarodnim sudovima.
ZE-DO eko: Časopis o zaštiti životne sredine, Izlazi tromjesečno; IZDAVAČ: NIPD „Naša riječ“, d.o.o. Zenica; ZA IZDAVAČA: Sajto Ćehović, direktor; GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sajto Ćehović; Mr. Raif Seferović, predsjednik, UREDNICA IZDANJA: Elvira Šaćirbegović; REDAKCIONI ODBOR: Mr.
prim.dr.sci. Smajil Durmišević, Sajto Ćehović, Branimir Muidža, Nermin Mandra, Mubera Pezo, prof.dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, Šahbaz Velispahić, Senaid Šabanović; REDAKCIJA: Elvira Šaćirbegović, Lejla Sarajlić, Elmedin Bašić, Dunja Novalić, Nejra Bradarić, Adem Mecavica, Meca vica, Neven Krajišnik, Samir Milunić; FOTOGRAFIJE: Jasmin Imamović; GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Mirsad Handžar; RAČUNARSKA PRIPREMA: Studio „Naša riječ“; ŠTAMPA: “Graforad” Zenica; ZA ŠTAMPARIJU: Pero Letić 2
Zima 2012.
ZE-DO eko
AKTUELNO
Bitka dobijena, borba se nastavlja - Bitka je dobijena, ali ne i rat. Borba se na- Obećanje Općine Zenica da će do 15. stavlja. Svi bismo bili sretni da se možemo januara januara održati održati tema tematsku tsku sjednic sjednicu u te inin posvetit posvetitii drugim drugim ekološk ekološkim im problemi problemima, ma, stalirati opremu za monitoring, Lemeš je kao što su plasti čne kese ili solarna ener- pozdravio, istakavši kako se nada da će gija, a ne zagađenju zraka - kazao je Le- o nekim zahtjevima ubrzo pričati u prošmeš na press konerenciji održanoj na- lom vremenu. kon protesta. - Svjesni smo da se stvari ne mogu rijeNa adrese prozvanih institucija i Arcelor- šiti preko noći, ali je prošlo 3.000 noći i Mittala poštom su odaslani izneseni za- dana. Želimo kontinuitet dešavanja, a htjevi. Sada se čeka njihovo izjašnjenje. ne kontinuitet laži – kazao je dr. Drljević.
Do sredine januara tematska sjednica i oprema za monitoring Komentirajući zahtjeve Eko oruma, savjetnik načelnika za ekonomske odnose i poduzetništvo, Muhamed Pašić izjavio je da će se tematska sjednica Općinskog vijeća Zenica o pitanju zagađenja održati sredinom januara jan uara,, te da će tom pril ikom biti bit i objavljeni podaci mjerenja parametara zraka za 2012. godinu.
Muhamed Pašić Pašić
Počela montaža opreme za mjerenje kvaliteta zraka Kako je najavljeno, krajem decembra počela je montaža displeja i stacionarnih stanica za mjerenje kvaliteta zraka na području Zenice. Prema riječima Muhameda Pašića, savjetnika načelnika za ekonomske odnose i poduzetništvo, oprema će biti u unkci ji u prvom tromjesečju iduće godine, a javnosti će u realnom vremenu biti
dostupne inormacije o zagađenosti na tri lokacije - u Tetovu, Radakovu i centru grada. Dotrajali displej na zgradi nekadašnje "Jugobanke" zamijenit će skoro tri puta veći displej. - Pored toga što će građani imati inormacije o zagađenju, Općinski štab za interventne mjere će na osnovu tih podataka moći proglašavati epizode pripravnosti, upozorenja i uzbune, što do sada nismo mogli jer je sadašnja oprema, koja je stara 40 godina, davala rezultate sa zadrškom od dva dana - kazao je Pašić. Vrijednost projekta, zajedno sa građevinskim radovima procjenjuje se na milion i po maraka. Općina očekuje da će od Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, pored odobrenih 300 hiljada, dobiti još 700 hiljada maraka, dok će se iz gradskog budžeta izdvojiti oko 500 hiljada maraka.
Cilj Kaknja je pristupanje RD "Mošćanica" Okrugli sto pod nazivom "Stanje i perspektive poboljšanja komunalne higijene na području općine Kakanj" održan je u protekle sri jede jed e u organi orga nizac zaciji iji Općine Opć ine Kakan Ka kanj.j. Pozdravnu riječ gostima je uputio Mandra . načelnik Kaknja Nermin Mandra. Razgovaralo se o primjeni propisa koji regulišu oblast upravljanja otpadom sa akcentom na načela regionalnosti u vezi odlaganja komunalnog otpada. Sead Imamović, vić , direktor JP „Vodokom“ Kakanj upoznao je prisutne o dosadašnjim aktivnostima i budućim pro jektim jek timaa ovog preuze pre uzeća. ća. - Krajnji cilj kojim teži Općina Kakanj je pristu panje pan je Region Reg ionaln alnoj oj deponi dep onijiji "Mošća"Mo šćanica" i zatvaranje deponije otpada "Bare" u Kaknju, uz prethodno osiguranje uslova za reciklažu otpada u Kaknju kako bi se izdvojila korisna komponenta koja može kroz postu pak recikl rec iklaže aže u konačni kona čnici ci rezulti rezu ltirati rati i proitom, a sve u cilju da se na Regionalnu deponiju "Mošćanica" odlažu što manje količine otpada, tj. samo ona komponenta koja se ne može reciklirati, istakao je Imamović. Okruglom stolu su pored predstavnika Odsjeka za zaštitu okoline Općine Kakanj prisustvovali su i predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Alba iz Zenice, Rudnika Kakanj, Termoelektrane Kakanj i Tvornice cementa. O zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način u skladu sa zakonom i propisanom tehnologijom sa područja regije za upravljanje čvrstim otpadom govorio je Emir Zukić, Zukić, direktor PD „Regionalna deponija Mošćanica“. Mošćanica“.
ZE-DO eko
Zima 2012.
3
KANTON
››› RASPODJELA SREDSTAVA FEDERALNOG FONDA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U 2012. PO OSNOVU JAVNOG KONKURSA
Potpisani ugovori za odobrene projekte Upravni odbor Fonda za zaštitu oko- da na području ZE-DO kantona egliša Federacije BiH, na prijedlog nje- zistiraju velike kompanije poput Argovog direktora, na 35. sjednici, odr- celorMittala, Termoelektrane Kakanj, žanoj 12. oktobra 2012, a na osnovu osnovu Preventa, Tvornice cementa Kakanj, provedenog javnog konkursa za ko- Natron Hayata, naš kanton je dobio rištenje sredstava Fonda za zaštitu jako malo sredstava sreds tava – samo milion milio n okoliša FBiH, za realizaciju programa, i 40 hiljada KM, što je u procentima projekata i sličnih aktivnosti iz oblasti tek 6,2 odsto. Primjerice, grad Mozaštite okoliša za 2012, donio je Odlu- star je samo za projekt zaštite rijeke ku o odabiru korisnika tih sredstava. Neretve, odnosno za izgradnju glavPrema ovoj odluci su dva LOT-a – prvi nog kanalizacionog projekta, dobio se odnosi na sunansiranje programa, programa, Prema Odluci o odabiru korisnika projekata i sličnih aktivnosti sredstvisredstava Federalnog Fonda za zaštima prikupljenih od općih i posebnih tu okoliša za 2012. na osnovu javnog vodnih naknada, a LOT 2 se odnosi na konkursa, Sarajevski kanton je dobio sunansiranje programa, projekata četiri miliona i 945 hiljada KM, ili 26,3 i sličnih aktivnosti sredstvima prikuodsto, Hercegovačko-neretvanski tri pljenim od naknada, koje se plaćaju miliona i 390 hiljada KM ili 18 odsto, pri registraciji motornih vozila, a u cilju Tuzlanski kanton tri miliona i 240 hipodsticanja smanjenja zagađenja zraljada KM ili 17,2 odsto, a ZE-DO kanka od izduvnih gasova u saobraćaju. ton milion i 440 hiljada KM ili 7,6 odsto sredstava.
djela sredstava u narednom periodu bila pravičnija, odnosno da se sredstva vraćaju tamo, odakle se i ubiru.
Općina Zenica očekivala mnogo više Kada je riječ o LOT-u 2, ukupno je podijeljeno dva miliona i 780 hiljada KM za 24 aplikanta, od čega je ZEDO kanton dobio tek 400 hiljada KM,
Nezadovoljni u ZDK
dva miliona maraka. Stoga je Vlada Ukupni iznos za LOT 1 je 16 miliona i ZE-DO kantona, odnosno resorno 52 hiljade KM, koje je dobilo 80 apli- Ministarstvo, odlučilo da poduzme kanata sa područja FBiH. S obzirom određene korake kako bi ova raspoMinistarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline je na pomenuti objavljeni objavljeni javni konkurs apliciralo apliciralo s projektom projektom izrade tehničke dokumentacije za rješavanje problema otpadnih voda Kantonalne bolnice u Zenici. To To je izuzetno značajan projekt, projekt, nažalost Federalni Federalni ond ga nije odobrio, uz obrazloženje, doduše usmeno, da još nije realiziran projekt upravljanja inektivnim otpadom u ZDK, za koji je ovaj ond Vladi ZDK odobrio milion i stotinu hiljada KM. No, javnosti je već dobro poznato da od šest ponuđača, koji su se prijavili na međunarodni tender za nabavku i ugradnju opreme za zbrinjavanje inektivnog otpada u pet zdravstvenih ustanova na području ZDK, ni jedan nije udovoljio uvjetima tog tendera, tako da će biti ponovljen, a nakon što su riješene žalbe pojedinih ponuđača. ponuđača. S obzirom na to da je Vlada ZDK s projektom zbrinjavanja zbrinjavanja inektivnog otpada aplicirala u 2011, a s novim projektom u 2012, Fondu je dostavljen prigovor. 4
Zima 2012.
ZE-DO eko
što je u procentima izraženo 14,3 odsto. Po osnovu LOT-a1 i LOT-a2 ukupno je podijeljeno 18 miliona i 832 hiljada KM, a od tog iznosa projekti sa područja ZE –DO kantona inansirat će se sa svega milion i 440 hiljada KM, što je 7,6 odsto od ukupnih sredstava Federalnog onda za 2012. po osnovu pomenutog javnog konkursa. Tako je, primjerice Općini Zenica za projekt „Nabavka, isporuka i održavanje stanica za monitoring kvalitete zraka“ odobreno samo 300 hiljada maraka, iako je ova općina aplicirala za pomenuti projekt za milion KM.
KANTON
Odobreni projekti u ZE-DO kantonu iz lot-a 1 Odobrenim sredstvima u iznosu od milion i 40 hiljada KM Federalnog onda za zaštitu okoliša, a po osnovu LOT-a1 u ZE-DO kantonu nansirat će se slijedeći projekti: Općina Doboj Jug - Fekalna kanalizacija Karuše u sistemu separatne ka-
nalizacije ove općine, riječ je o projektu JKP Vis, u iznosu od 50 hiljada KM i Studija izvodljivosti za idejni projekt za Projekt izgradnje centralnog uređa ja prečistača za tri općine – Doboj Jug, Jug, Usora i Tešanj Tešanj – 80 hiljada KM Općina Maglaj – Nastavak radova na izgradnji ekalne kanalizacije naselja Misurići, vrijednost projekta 150 hiljada KM i Zaštita vodotoka rijeke Bosne od onečišćavanja iz energetskih postrojenja Natron Hayata, Hayata, projekt projekt ove ove kompanije – iznos 100 hiljada KM, Općina Usora – projekt Kanalizacija Žabljak – u iznosu od 100 hiljada KM, Općina Visoko – projekt „Zaštita izvo-
rišta Vrutak – iznos 100 hiljada KM, JKP Visočica i Izrada projektno-tehničke dokumentacije elaborata za zaštitu izvorišta Močila u Smršnici, riječ je o projektu Medrese „Osman e. Redžović“, iznos 10 hiljada KM. Općina Kakanj – Izrada elaborata zaštitnih mjera i određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta Pitka voda, JP Vodokoma Kakanj, u iznosu od 30 hiljada KM i projekt Izgradnja kanalizakanalizacionog sistema u slivu rijeke Trstionice, I aza – iznos 100 hiljada KM. Općina Žepče – projekt Taložnik pjeskolov – prihvat pripadajućeg i krutog
Općina Zenica – projekt PDRD „Mošćanica“ Izvođenje nadogradnje kaseta za odlaganje otpada – 50 hiljada KM i Studija izvodljivosti i idejni projekt kompletnog sistema prikupljanja transporta i prečišćavanja otpadnih voda ArcelorMittala Zenica – iznos 50 hiljada KM, Općina Zavidovići – Izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju lterskog postrojenja na vodovodu Suha, projekt JKP Radnik – iznos 50 hiljada KM. Općina Tešanj – Projekt odvodnje i tretman otpadnih voda iz radnog kruga Pobjeda Tešanj – iznos 40 hiljada KM i
otpada ispred ispred pumpne stanice stanice na kanalizacionom kolektoru uz rijeku Bosnu za grad Žepče, između Š17 i Š16 – 50 hiljada KM,
Izrada stručnih podloga za I azu snabdijevanja vodom općine Tešanj, uz provođenje istražnih radova – iznos 80 hiljada KM.
Odobreni projekti u ZE-DO kantonu iz lot-a 2
Općina Maglaj – Obnova starih i uspostava novih gradskih drvoreda, pro jekt Komunalnog javnog društva Maglaj – 50 hiljada KM Općina Kakanj – Sanacija drvoreda i parkovskih površina u Kaknju, projekt Zavoda za planiranje i izgradnju općine Kakanj – 25 hiljada KM i Rekultivacija obalnog područja područja Zgošće i rijeke Bosne, II aza – 25 hiljada KM Općina Zenica – Nabavka, isporuka i održavanje stanica za monitoring kvalitete zraka u općini Zenica – 300 hiljada KM. ZE-DO eko
Zima 2012.
5
KANTON
››› OD JESENI 2012. GODINE
Zaživjela Uredba Uredba „Zagađivač „Zagađivač plaća“ plaća“ Od jeseni 2012. godine zaživjela je Uredba o vrstama naknada i kriteri jumima za obračun naknada za zagađivače zraka, poznatija kao Uredba „Zagađivač plaća“. U skladu sa Zakonom o Fondu i ovom Uredbom, Federalni ond za zaštitu okoliša je zagađivačima izdao rješenja o visinama naknada koje trebaju platiti za zagađivanje zraka. - Naknade koje trebaju platiti pojedine velike kompanije i industrijska postro jenja u ZE-DO kantonu za zagađivanje zraka su uglavnom na očekivanom nivou, no za neke zagađivače nismo očekivali da će biti tako niske. S obzirom na
Kakanj će zbog ogromnih godišnjih emisija SO2, koje se kreću od 70 – 80 hiljada tona, morati platiti i najveću naknadu za zagađivanje zraka. U pitanju je iznos od milion i 800 hiljada hiljada KM, što je polovica od tri miliona i 600 hiljada KM. Puni iznos će TE Kakanj morati platiti već slijedeće godine. Kada je riječ o zeničkoj kompaniji ArcelorMittal, njene godišnje emisije sumpornog dioksida (SO 2) su 10.053 tone, NOx – 2.217 tona i prašine 1.397 tona, pa su iznosi naknada za zagađivanje zraka ovim polutantima koje mora platiti slijedeći – za prašinu - 170 KM po toni, za NOx –
- Federalni ond za zaštitu okoliša je u skladu sa Zakonom o Fondu, bio dužan da sredstva zagađivača zagađivača po osnovu naknada naknada za zagađivanje zrazraka u iznosu od 70 odsto vrati kantonima, a 30 odsto tih sredstava ostavi u svom budžetu. Fond do danas ni jedne konvertibilne marke od ovih naknada nije transerisao ZE-DO kantonu i mi ćemo morati upozoriti čelne ljude Fonda da se ponašaju u skladu sa okolinskim zakonima – riječi su pomoćnika ministra u resornom kantonalnom Ministarstvu. to da je ova Uredba stupila na snagu u jesen 2012. 201 2. zagađivači će zapravo platiti 50 odsto naknada za 2011. godinu – kaže Sead Čizmić, pomoćnik ministra za zaštitu okoline u kantonalnom Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. Prema ovoj Uredbi Termoelektrana 6
Zima 2012.
36 KM po toni i za SO2 – 38 KM po toni. Dakle, za ova tri polutanta ArcelorMittal treba platiti pola iznosa od 579 hiljada KM, kolika je ukupna obračunata naknada za ovog zagađivača za 2011. Najmanju naknadu plaća Tvornica cementa Kakanj - ukupno 19 hiljada hiljada KM,
ZE-DO eko
Fond kontinuirano transeriše sredstva koja se prikupljaju po osnovu Pravilnika o registraciji motornih vozila. Za jedanaest mjeseci ove godine u ZE-DO kanton je transerirano milion i 23.232 KM, a od toga 80 odsto sredstava, riječ je o iznosu od 818.586 hiljada KM, dobija ju općine općine za progra programe, me, projekte projekte i aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša, a 20 odsto, odnosno 204.646 KM, dobija Vlada ZDK. a s obzirom da je dužna, kao i ostali zagađivači platiti 50 odsto iznosa to je nešto manje od deset hiljada KM, dok je maglajski Natron Hayat obavezan platiti oko 43 hiljade KM. Ukupno je sa područja ZDK po osnovu ove Uredbe Federalnom ondu za zaštitu okoline plaćeno oko dva miliona i 179 hiljada KM. - Evidentno je da TE Kakanj plaća najveću naknadu za zagađivanje zraka, a upitna je naknada ArcelorMittala jer nisu uračunate sve emisije zagađujućih materija koje ova kompanija emitira u zrak, već samo one zagađujuće supstance iz šest kontrolisanih dimnjaka, pa će se u narednom periodu morati uraditi neke korekcije – ističe Čizmić.
PRIVREDA I EKOLOGIJA
››› EKO UNAPRJEĀENJA U RMU KAKANJ
Zaštita od buke na “Vrtlištu”
U pripremi je izrada konačnog rješenja za zaštitu od buke na ranžirnoj željezničkoj stanici Površinskog kopa „Vrtlište“ u Rudniku mrkog uglja Kakanj. Pretovarni sistem za prijem, utovar i transport uglja sa Površinskog Kopa „Vrtlište“, zvanično je u rad pušten početkom oktobra ove godine. Njegova završna tačka je ranžirna stanica u ko joj se ugalj utovara utovara u željezničke vagone. Tokom ove godine u više navrata izvršeno je dnevno i noćno mjerenje buke prilikom rada ranžirne stanice. Dobiveni rezultati su opredijelili Upravu Rudnika Kakanj, da u interesu smanjenja buke na ovoj ranžirnoj stanici ugradi posebne materijale kojima će se smanjiti buka. Rješenje koje su ponudili stručnja- u rijeku Bosnu čistija nego što je iz nje ci Rudnika podrazumijeva izgradnju uzeta. zaštitnog zida od jednostrano apsor- U Rudniku mrkog uglja „Kakanj“ je za birajućih aluminijskih panela. Predvi- potrebe PK „Vrtlište“ prije više od deđena su tri segmenta u jednom zidu set godina izgrađen industrijski vododužine 4.000 mm i visine 4.000 mm vod sa vodozahvatom iz otvorenog s obje strane utovarnog bunkera. Iz vodotoka – rijeke Bosne. Vodovod ovakvih segmenata biće montirana unkcionira tako što centriugalna dva zida ukupne dužine po 12 metara. pumpa crpi vodu iz rijeke i usmjerava Trenutno je u toku tenderska proce- je u lter koji sve čestice u vodi velidura za odabir dobavljača potrebnog čine iznad 100 μm izbacuje u taložnik materijala. nečistoća, a preko ltera u odgovaraZaštitni zid od buke će biti instaliran juće rezervoare za različite tehnološuz utovarni bunker duž škarpe nasipa ke potrebe. U tehnološkom ciklusu na kojem je izgrađena ranžirna želje- se voda onečišćava motornim uljima, znička stanica. natom, natnim derivatima, te ekalnim i oborinskim vodama. Eko unaprjeđenja Nakon što voda bude upotrijebljena u Postrojenje za prečišćavanje vode proizvodnom procesu, usmjerava se u iskorištene i onečišćene u proizvod- postrojenje za prečišćavanje otpadnih nom procesu modernizovano re- voda „Putox“. Ovo postrojenje vraća konstrukcijom koja je dala očekivane vodu u prirodu, odnosno rijeku Bosnu, eekte tako da se voda uzeta iz otvo- ali potpuno očišćenu. Razvojem novih renog vodotoka – rijeke Bosne, nakon tehnologija i zastarijevanjem postojetretmana u postrojenju „Putox“, vraća ćeg sistema za tretman otpadnih voda „Putox“ ukazala se potreba za njegovom rekonstrukcijom. Prošlo je dva mjeseca od njegove rekonstrukcije i u ovom periodu postignuti su očekivani eekti. Iskorištena voda se u prirodu vraća kvalitenija i čistija nego što je iz nje uzeta.
Na Putoxu novi separator Dr. Omer Jukić, odgovorni je projektant na ovom poslu, a bio je nadzorni organ na izgradnji postrojenja „Putox“, kojeg je izgradila rma „Unioninvest“ po austrijskoj licenci. Poslije gotovo
trideset godina ponovno je došao u priliku da radi na „Putox“-u, ali ovog puta na njegovom unaprjeđenju. Evo šta nam kaže o urađenoj rekonstrukciji: - S obzirom na činjenicu da je zastarjela tehnologija koja se koristi u postrojenju za tretman otpadnih voda „Putox“ onečišćenih motornim uljima, mastima i natnim derivatima, instalirali smo savremenije uređaje za tretman ovih voda. U tom kontekstu dosadašnji separator ulja sa tri komore koristimo kao bazen za taloženje mulja (taložnik), odakle odakle se dekantiran dekantirana a otpadna voda i na njoj plivajuće ulje, masti i natni derivati, preko preljeva i sabirnika preljevene otpadne vode, usmjerava u separator ulja, masti i natnih derivata s koalescentnim flterom italijanske frme ISEA, TIP OTTO-PE 060 s protokom od 6,00 l/s, a iz njega se preostala otpadna voda usmjerava u kanalizacioni sistem i dalje u rijeku Bosnu. Novi separator je izveden u skladu s normama DIN 1999 Part 1. i DIN 4040 Part 2./Part 3 (Evropska Direktiva 91/271 E.N.). Osim toga, kvalitet infuenta zadovoljava uvjete propisane „Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije, odnosno u drugi prijemnik“ ("Službene novine FBiH" 50/70 od 29.06.2007. godine). Separator Separator je klase k lase I (koncentracija mineralnih ulja < 5 mg/l ; ulja i masti < 20 mg/l i odstranjuje > 90% plivajućih tvari).
ZE-DO eko
Zima 2012.
7
TEMA BROJA
Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica Teleon: +387 32 443 540 Fax: +387 32 443 530 e-mail:
[email protected] [email protected]
Piše: Pro.dr.sc.Smajil Durmišević, prim. dr.med.spec .
Cantonal Public Health Institute of Zenica ID broj: 4218100290006 72000 Zenica, Fra Ivana Jukića br.2 Bosna i Hercegovina
Zoonoze kod kućnih ljubimaca Dobrom inormiranošću umanjujemo često nepotrebne strahove od kontakata i susreta s bićima koja nam život čine sadržajnijim i kvalitetnijim, a ujedno sebi osiguravamo bolju zaštitu od mogućih bolesti. Evo šta bi o najčešćim zoonozama trebali znati svi vlasnici kućnih ljubimaca, ali i oni koji to nisu. Slučajevi bolesti koje prenose kućni ljubimci događaju se vrlo rijetko. U jednom periodu bila je nešto učestalija psitakoza koja je bila vezana za uvoz papiga i drugih ukrasnih ptica koje su se prodavale “na crno”, a u tim slučajevima se zaobilazi veterinarska služba i karantin ptica. Bolest se očituje kao srednje teška upala pluća koja se uspješno liječi lijekovima tetraciklinom ili azitromicinom. Zadnji slučajevi u Hrvatskoj su bili zabilježeni prije desetak godina vezano uz jesensku izložbu ukrasnih ptica. Jedna od zoonoza o kojoj se često govori je toksoplazmoza, no ona je više izvikana, nego što uistinu predstavlja medicinski problem. Naime, s toksoplazmom se može često doći u dodir, zbog čega se razviju antitijela koja se zadržavaju u tijelu relativno dugo pa ako budu uočena prilikom pretraga krvi, to nerijetko izazove strah kod pacijenta, poseb8
Zima 2012.
no ako je riječ o trudnicama. Međutim, to nije nikakav zabrinjavajući nalaz jer u našoj populaciji vrlo visok postotak osoba (čak oko 80 odsto) ima pozitivna antitijela na toksoplazmozu. Osim toga, simptomi su vrlo blagi – povećani limni čvorovi i blago povišena temperatura, pa se kod osoba koje imaju normalan imunološki aparat i ne preporučuje nikakva terapija.
Bolesti kućnih ljubimaca i divljih životinja
i anatomski rizičnom mjestu mogu predstavljati značajan zdravstveni i klinički problem. Prije nekoliko godina oko Siska je bilo nekoliko slučajeva tularemije – bolesti koja se očituje upalom pluća i limnih čvorova koju prenose zečevi. Kada čuju da je izvor zaraze zec, ljudi obično krivo pretpostavljaju da je riječ o kuniću, no kunići koji se kupuju u trgovinama kućnim ljubimcima i ne izlaze iz kaveza ne predstavljaju opasnost, već su izvor isključivo divlji zečevi, a zarazi su zapravo najizloženiji lovci. Postoji i virus hemoragične groznice, bolesti poznatije kao mišja groznica, koju prenose glodari, ali i u ovom slučaju riječ je isključivo o divljim životinjama, a ne o glodarima koji žive u kavezima i prodaju se u trgovinama kućnim ljubimcima. Što se tiče kućnih glodara među njima može cirkulirati i virus takozvanog limocitarnog horio-meningitisa, ali to je ekstremno rijetko.
Što se tiče ehinokokoze ili takozvane pseće trakavice, ta je bolest manje vezana za kućne ljubimce, a više uz ekstenzivan, odnosno nekontroliran uzgoj pasa i smanjene higijenske prilike. Ali, psi koji imaju rodovnik i dolaze od registriranih uzgajivača redovito se dehelmentiziraju (iz njihovih crijeva uklanjaju se gliste koje su uzročnici bolesti), i to spada u veterinarsku rutinu. Bolest uzrokuje razvoj cista u organima, najčešće jetri i plućima, koje se uspješno liječe (Ne)opravdan strah kombinacijom lijekova s ubrizgavaod bjesnila? njem čistog alkohola u samu šupljinu ciste, a ako je potrebno, ponekad I naposljetku, tu je bjesnilo kojega se može obaviti i kirurško uklanjanje se ljudi obično najviše pribojavastr ah nema nem a velikog veli kog razloga, razl oga, ciste. Ako su ehonokokne ciste loci- ju. Za strah prev encija ija dobro dobr o unkci un kcioni onira ra i rane na hirurški teško pristupačnom jer prevenc
ZE-DO eko
TEMA BROJA
svi psi u kontroliranom uzgoju su obavezno cijepljeni, tako da kod nas slučajeva bjesnila i nije bilo, a i zadnji slučaj u Hrvatskoj prije petnaestak godina također je bio povezan sa divljim životinjama, odnosno šumskim bjesnilom, a zaražena osoba bila je lovac. Bjesnilo se u BiH pojavljuje sporadično. Najveći broj slučajeva je zabilježen u populaciji divljih životinja, odnosno kod lisica. U cilju sprječavanja pojave bjesnila kod životinja, a time i smanjenja rizika za obolijevanje ljudi, u skladu sa legislativom na snazi u BiH se provodi obavezna vakcinacija pasa protiv bjesnila jednom godišnje. Obaveznoj redovnoj vakcinaciji podliježu svi psi stariji od tri mjeseca, dok se u određenim situacijama može narediti vakcinacija i ostalih vrsta životinja. Za vakcinaciju se koristi inaktivisana vakcina (od mrtvog virusa). Ove vakcine stvaraju otpornost za dvije do tri sedmice, a imunitet traje oko godinu dana. U Bosni i Hercegovini je pojava bjesnila kod ljudi rijetka, ali postoji realna opasnost od ove bolesti o čemu svjedoče podaci iz epizootiološke karte bjesnila u FBiH tokom 2000 - 2001. godine tehnikom luorescentne mikroskopije registrovana su 62 pozitivna slučaja, a od toga 88,71% kod divljih životinja i 11,29% kod domaćih životinja. U odnosu na sezonalnost najveći prosječan broj sluča jeva bjesnil bjes nilaa utvrđen utv rđen je u period per iodu u oktobar - april, a bolest je zabilježe-
na u skoro svim područjima Federacije BiH. U BiH su registrirani smrtni slučajevi od ove bolesti. Ukratko, kada je riječ o držanju kućnih ljubimaca, nema mjesta za paniku i strah od nekakvih teških bolesti koje bi oni mogli prenijeti na čovjeka, posebno uz pridržavanje osnovnih hi-
Kada je riječ o držanju kućnih ljubimaca, nema mjesta za paniku i strah od nekakvih teških bolesti koje bi oni mogli prenijeti na čo vjeka, posebno uz pridržavanje osnovnih higijenskih i preventivnih mjera, tj. mogućnosti zaraze zaista su svedene na minimum.
gijenskih i preventivnih mjera, tj. mogućnosti zaraze zaista su svedene na minimum.
Prevencija-najbolja zaštita Najsigurniji način da se zoonoze izbjegnu je dobra prevencija. Pridržavanjem osnovnih preventivnih mjera može se, ako ne posve ukloniti, onda barem značajno smanjiti mogućnost inekcije uzročnikom neke od bolesti, koje na nas mogu preći sa ljubimaca ili neke druge životinjske vrste: redovno tretirajte vašeg kućnog ljubimca protiv parazita po preporuci veterinara, jer na taj način uklanjate parazite, ali i sprječavate daljnju kontaminaci ju okoliša; okoli ša; posvetite posvet ite više pažnje ličnoj higijeni, osobito pranju ruku; redovno uklanjajte izmet životinja sa svih površina; tretirajte vaše kućne ljubimce protiv buha, jer one mogu prenijeti neke vrste trakavica; ne dopuštajte djeci da idu bosa ili da leže na igralištima koja su uprljana izmetom životinja; ne pijte vodu sa mjesta koja mogu biti kontaminirana životinjskim urinom i izmetom; obavezno i redovno perite voće i povrće prije konzumiranja.
ZE-DO eko
Zima 2012.
9
OKRUGLI STO
››› U ORGANIZACIJI NIPD NIPD „NAŠA RIJEČ“ ZENICA I ČASOPISA ČASOPISA „ZE-DO eko“- OKRUGLI STO „UPRAVLJANJE
Za Z a zbrinjavanje infektivnog otpada kušavamo ormirati. Vjerujem da će ovaj okrugli sto dati odgovore i ponuditi primjenjiva rješenja u cilju rješavanja ove problematike problematike - istakao je direktor Sivić. U ime Univerziteta Zenica obratio se i pro. dr. Safet Brdarević, prorektor za nastavu.
Ne postoji registar subjekata koji produciraju infektivni otpad Pro. dr. Smajil Durmišević izlagao je o temi „Zdravstveni značaj uklanjanja otpadnih materija“. Dio svog izlaganja iz laganja posvetio je zdravstvenom otpadu.
Okrugli sto izazvao veliko interesovanje
U organizaciji NIPD „Naša riječ“ Zenica i Časopisa „ZE-DO eko“ polovicom novembra ove godine održan je okrugli sto o temi „Upravljanje inektivnim otpadom na području ZE-DO kantona“, odnosno o problematici problematici medicinskog i animalnog otpada i njihovog zbrinjavanja. Suorganizator ovog stručnog skupa bila je kompanija Prevent Leather Sarajevo d.o.o. Visoko. Ovaj skup okupio je iz ZE-DO kantona, ali i BiH ljude od struke, predstavnike vlasti, akademske zajednice, privrednih subjekata, kojih se tiče ova problematika, kao i NVO-a. Uvodničari na ovom okruglom stolu su bili: pro. pro. dr. dr. Smajil
Durmišević, načelnik Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo Zenica, pro. dr. Jovan Sredojević, redovni proesor na Mašinskom akultetu UNZE, Muhamed Muminović, suradnik za okoliš Prevent grupacije na nivou BiH i Jasmina Hrnjica Bajramović, dipl. san. inžinjer, iz rme Gri- Pro. dr. Smajil Durmišević - Prema Svjetskoj zdravstvenoj orgazelj dd Sarajevo. Okrugli sto otvorio je direktor Kanto- nizaciji ovaj otpad se može podijeliti u nalnog zavoda za javno zdravstvo doc. osam glavnih kategorija – opći i urbani otpad, patološki otpad, armaceutski dr. Suad Sivić. - Pristup upravljanju inektivnim otpa- otpad, boce pod pritiskom, hemijski otdom zahtijeva kompleksno promišljanje pad, radioaktivni, oštri i šiljati predmeti, i multidisciplinarne timove, koje mi po- inektivni i potencijalni inektivni otpad. Količina zdravstvenog otpada se kreće od 1,2 do 4,4 kilograma/krevet/dan. Pro. dr. Jovan Sredojević govorio je o temi „Upravljanje inektivnim otpadom na području ZE-DO kantona“.
pro. dr. dr. Jovan Sredojević Sredojević
Direktor NIPD "Naša riječ" Sajto Ćehović pozdravlja goste 10
Zima 2012.
ZE-DO eko
- Pripremiti ovako zahtjevan reerat, a da ne postoji urađena široka studija, sa registrom svih učesnika u produkciji ovih ot-
OKRUGLI STO
INFEKTIVNIM OTPADOM NA PODRUČJU PODRUČJU ZDK“
ČASOPISO ZAŠTITIŽ IVOTNE SREDINE
nužna sistemska rješenja pada i sistemima, sistemima, kojim se zbrinjav zbrinjavaju aju na okolišno prihvatljivi prihvatljivi način, bio je veoma zahtjevan zahtjevan posao... posao... S obzirom obzirom na to da sam proesor na Mašinskom akultetu te istovremeno i projektant nekih tehnoloških sistema, stanovišta sam da sistem upravljanja ovim otpadom zapravo zahtijeva jedan inženjerski pristup... – naglasio je Sredojević.
Otpad nije smeće Predstavnik rme Prevent Leather Sarajevo d.o.o. Visoko Muhamed Muminović prezentirao prezentirao je temu „Aspekti upravljanja organskim otpadom iz kožarske industrije“, a to je bila i prilika da upozna prisutne sa djelatnošću rme Prevent Leather te sa nastankom otpada u proizvodnom procesu, kao i projektima urađenim u prošloj i ovoj godini, kao i onima koji će se implementirati 2013.
dustriji. Upotreba organskog otpada kao obnovljive energije jeste put kojim bi svi mi trebali težiti. Dakle u Prevent Leatheru smo stava da otpad nije smeće i da se iz njega može izvući dodatna vrijednost kazao je Muminović. Jasmina Hrnjica Bajramović Bajramović iz rme rme Grizelj dd Sarajevo izlagala je o temi „Termički tretman kao rješenje za eektno upravljanje animalnim i medicinskim inektivnim otpadom“. Govoreći o ekonomskim eektima koje može donijeti termički tretman animalnog otpada Hrnjica – Bajramović je prezentirala i ove podatke iz ZDK:
Jasmina Hrnjica Hrnjica Bajramović Bajramović
Muhamed Muminović Muminović
- Danas naša kožara generira oko osam hiljada tona organskog otpada godišnje... Recikliranje i ponovno korištenje organskog otpada jesu aspekti koji su zastupljeni u Prevent Leatheru. Dio tog otpada je interesantan drugim industrijama, imamo i jedan jedan dio otpada koji se izvozi izvozi u zemlje zemlje Evropske unije, za proizvodnju kolagena u armaceutskoj, odnosno kozmetičkoj in-
- Dnevno klanje stoke iznosi 70 hiljada kilograma, pri čemu se producira oko 24 hiljade kilograma animalnog otpada. Termičkim tretmanom iz ovog otpada se može proizvesti oko stotinu kilograma po satu krvnog brašna, 130 kilograma /h koštanog, 230 kg/h mesnog brašna, 10 kg/h eko ulja i 350 kg/h eko đubriva. Krvno, koštano i mesno brašno su vrijedna hrana za kućne ljubimce i zoo životinje, dok je eko ulje značajno značajno za kozmetičkozmetičku industriju, a eko đubrivo za hortikulturu. Ekonomski eekt od prodaje ovih količina količina bi iznosio oko 2,5 miliona eura.
CIJENA 1 KM
Izlazitromjesečno GODINA VII l Broj 27 l Jesen 2012.
Centrala:032/445-520;445-221
Vrandučka bb (Pečuj) Tel.: 032/456-350; Fax: ax: 456-346 Benzinskapumpa446-040
POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNOUREĐENJE, PROMET IKOMUNIKACIJE IZA ŠTITU OKOLINE ZDK
Promoviran 27. broj časopisa „ZE-DO eko“ eko“ Ovaj okrugli sto bio je i prilika za promociju 27. jesenskog broja časopisa „ZE-DO eko“. Učesnici okruglog stola, kojima je podijeljen ovaj broj, su izrekli pohvale izdavaču – NIPD „Naša riječ“ Zenica i uredništvu, za ovo specijalno izdanje, koje izlazi sedmu godinu zaredom, pod pokroviteljstvom Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZE-DO kantona, a u zadnje vrijeme i uz podršku ederalnog Fonda za zaštitu okoliša. Kao inormativno-stručni časopis itekako je u minulih sedam godina doprinio promociji ekološke svijesti među osnovcima, srednjoškolcima, studentima i uopće čitateljima svih starosnih dobi. Uskoro će NIPD „Naša riječ“ Zenica objaviti i Zbornik radova sa oba okrugla stola.
ZE-DO eko
Zima 2012.
11
OKRUGLI STO
KB Zenica primjer odgovornog zbrinjavanja medicinskog otpada Okrugi sto „Zbrinjavanje inektivnog otpada u ZE-DO kantonu“ prvi je skup ovakve vrste na kome je analitički progovoreno o zbrinjavanju medicinskog, kako opasnog, tako i neopasnog otpada u ZE-DO kantonu. Pravu analizu, ali i kritički osvrt na zbrinjavanje medicinskog otpada dala su dvojica uvodničara u svojim reeratima – pro. dr. Smajil Durmišević te pro. dr. Jovan Sredojević. Pro. dr. Durmišević je, između ostaloga, naglasio kako neodgovarajući i nehigijenski postupci sa medicinskim otpadom dovode do niza rizika, prvenstveno za zdravstvene radnike i ostalo osoblje koje ovim otpadom rukuje, za pacijente, posebno imunodecijentne, do opasnosti za okoliš i mogućnosti sekundarnog širenja inekcija. On je dio svog reerata posvetio i zbrinjavanju zdravstvenog otpa-
da. Pro. dr. Sredojević je prezentirao u svom radu i neke, kako je kazao, prognozne podatke. U ZDK se godišnje upotrijebi 660 hiljada injekcija i infuzija U dvanaest općina ZDK egzistiraju dvije bolnice, 13 domova zdravlja, 12 poliklinika, poliklinika, 40 stomatoloških i 17 gi-
KB Zenica primjer odgovornog zbrinjavanja medicinskog otpada
Kako je poznato Vlada ZDK, posredstvom Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, je u završnoj azi implementacije projekta zbrinjavanja inektivnog otpada u pet zdravstvenih ustanova na području ZDK. Ri ječ je o projektu projektu vrijedn vrijednom om milion milion i stotinu hiljada KM, koji ssee nancira sredstvima ederalnog Fonda za zaštitu okoliša. Kada bude implementiran ovaj projekt, domovi zdravlja, stacionar i privatne zdravstvene ustanove svoj inektivni otpad će zbrinjavati u KB Zenica. 12 12
Zima 2012.
nekoloških ordinacija. Sve ove institucije produkuju medicinski, odnosno inektivni otpad. Godišnje se u ZDK liječi 33 hiljade pacijenata, obavi oko 7.500 zahvata, oko 20 hiljada radioloških pretraga, upotrijebi oko 660 hiljada injekcija i inuzija, obradi 72 hiljade rana, uzme 30 hiljada briseva ...U Planu upravljanja otpadom na području ZEDO kantona operira se sa podatkom da godišnja produkcija opasnog medicinskog otpada iznosi 442 tone ... Pro. dr. Sredojević je u svom reeratu kao primjer odgovornog zbrinjavanja opasnog i neopasnog medicinskog
Z E-DO e ko ZE-DO eko
otpada naveo JP Kantonalnu bolnicu Zenica, u kojoj se zbrinjava ova vrsta otpada i iz dva centra za dijalizu, koji egzistiraju u Visokom i Žepču te vrlo mala količina iz drugih medicinskih ustanova. U Kantonalnoj bolnici Zenica uposleno je i lice, odgovorno za tretman i zbrinjavanje medicinskog otpada. Inače, sve količine ovog otpada na pojedinim odjeljenjima se razdvojeno sakupljaju, sa evidentiranjem inektivnog i potencijalno inektivnog otpada u propisane kante i vreće, a potom se obrađuje u sterilizatoru tipa 669 PPG. Nakon toga se drobi u drobilici, a onda se ovaj otpad, uz uredno urađen izvještaj o sterilizaciji, odlaže na sanitarnu deponiju „Mošćanica“, „Mošćanica“, Zenica.
Otpad iz bolnice Tešanj zbrinjava se u Doboju U Općoj bolnici Tešanj, prema podacima koje smo dobili od Esada Zilkića, glavnog medicinskog tehničara u ovoj zdravstvenoj ustanovi, inače zaduženog za zbrinjavanje ovog otpada, šprice, igle, upotrijebljeni zavojni materijal, sakupljaju se po odjelima u specijalne kartonske kontejnere. - Zadužena osoba kupi inektivni ot pad, pad, odvoz odvozii u specijalne bravom osigurane kontejnere i po prikupljenoj količini, dolazi zadužena osoba iz Opšte bolnice Doboj, s kojom imamo potpisan ugovor o odvozu ove vrste otpada te ga specijalnim vozilom odvozi u krug dobojske Bolnice, u kome je montirano postr postroj ojen enje je za njego njegovo vo usitn usitnjav javan anje je i inaktivisanje –kaže Zilkić.
OKRUGLI STO
RIJEČ PO RIJEČ, O OTP OTPADU ADU Emir Zukić , direktor Privrednog društva društva Regionalna sanitarna deponija „Mošćanica „Moš ćanica““, Zenica Zahvaljujem se NIPD „Naša riječ“ Zenica što je organizirala ovaj, ali i prošli okrugli sto, o temi Problematika krutog komunalnog otpada i njegovo zbrinjavanje u ZDK jer su ove teme, zbog ambijenta u kome živimo od izuzetnog značaja. Inektivni, odnosno animalni i medicinski otpad, nas u kontinuitetu ugrožavaju, no ova problematika, kada je riječ r iječ o Zenici Zen ici i većini općina u ZDK, ZDK , je stalno staln o u sjeni s jeni aerozagađen aeroza gađenja ja ... No, kada se kompariraju ove dvije problematike, obje su od iste važnosti... Na ovom smo skupu čuli izuzetno korisna uvodna predavanja, koja su nas podsjetila na saznanja koja imamo o inektivnom otpadu, ali nam prezentirala i neka nova. Uvodničari su govorili i o zakonskoj regulativi, kada je riječ o ovoj problematici, no u praksi se malo toga uradilo... Dr. Fatima Bašić, epidemiologinja u JU Dom zdravlja Zenica: Izuzetno je pohvalno da je NIPD „Naša ri ječ“ ječ “ organiz org aniziirala okrugli sto o problematici inektivnog, odnosno animalnog i medicinskog otpada, s obzirom na to da ova vr sta otpada. ima velikog utjecaja na zdravlje ljudi. Kada je rije r iječč o zbrin zb rinjav javanj anju u inekt in ektivn ivnog og otpad o tpadaa u domo do mo-vima zdravlja, zdravlja, za nas predstavlja veliki problem prikupljanje i privremeno zbrinjavanje medicinskog otpada, transport te velika sredstva koja treba uložiti za njegovo deinitivno zbrinjavanje, a domovi zdravlja ih nemaju. Dakle potrebna nam je podršk pod ršk a svak s vakee vrst v rste.. e....
Zvonimir Faletar, dipl. ing. tehnologije, općina Prozor – Rama: Radio sam kao županijski sanitarni inspektor, odnosno djelatnik županijskog Ministarstva zdravstva. Inače sam na postdiplomskom studiju na odsjeku ekološkog inžinjerstva Mašinskog akulteta. Općina Prozor –Rama želi da bude sredina ugodnog življenja, a preduvjet za to jeste da na adekvatan način zbrine komunalni, animalni i medicinski otpad. Kada je riječ o ovoj problematici kritiku zaslužuje Vlada FBiH, odnosno resorna ederalna ministarstva, ali i ederalni Fond za zaštitu okoliša, koji malo čine da sistemski zbrinu ovaj otpad...
Sead Čizmić, pomoćnik ministra za zaštitu okoline u Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK: Resorno kantonalno Ministarstvo je 2011. ederalnom Fondu za zaštitu okoliša apliciralo s projektom „Zbrinjavanje inektivnog otpada u ZDK“ i za ovaj projekt odobrena su nam sredstva od milion i stotinu hiljada KM. Ministarstvo je ove godine raspisalo međunarodni tender za nabavku opreme za tretman inektivnog otpada, ali nijedan od šest prijavljenih ponuđača nije zadovoljio uvjete tendera, pa smo ga poništili. Javni tender će ponovno biti raspisan. Inače, tu opremu ćemo instalirati u Kantonalnoj bolnici Zenica, Općoj bolnici u Tešnju i domovima zdravlja sa poliklinikama u Zavidovićima i Visokom. Naše Ministarstvo osiguralo je i sredstva za adaptaciju prostora u pomenutim zdravstvenim ustanovama, gdje će biti smje šteni uređaji za zbrinjavanje inektivnog otpada. ZE-DO eko
Zima 2012.
13
PRIVREDA I EKOLOGIJA
››› REGIONALNA DEPONIJA “MOŠĆANICA”
Deponijski plin u funkciji unaprjeđenja energetske efikasnosti
Pripremile: Svjetlana Jerkić, dipl.ing. Maja Krajišnik, dipl.ing.
Biološkom razgradnjom odloženog komunalnog otpada, bilo da se radi o uređenim ili „divljim“ odlagalištima, nakon određenog vremena dolazi do pojave deponijskog plina. Na uređenim deponijama, kakva je Regionalna deponi ja u Zenici, to je kontroliran kontroliran proces proces što omogućava njegovo iskorištavanje. Deponijski plin, u najvećoj mjeri, predstavlja smjesu metana (CH4) i ugljen dioksida (CO2), nešto azotnih oksida (NOx), sumpor vodika (H 2S), kiseonika (O2), te drugih elemenata u tragovima. Ovaj plin spada u grupu tzv. „greenhouse gases“ (GHG), tj. plinova koji utiču na pojačanje eekta „staklenika“. Nekontrolisana emisija GHG doprinosi globalnom atmoserskom zagrijavanju. S druge strane, deponijski plin posjeduje izraženu energetsku vrijednost. To To ga čini potencijalnim gorivom za pogon plinskih motora i dobivanje električne i toplotne energije, što otvara mogućnosti zamjene za osilna goriva.
Deponijski plin i energetska efikasnost Pod pojmom unaprjeđenja energetske ekasnosti podrazumjevamo kontinuirani i širok opseg djelatnosti koje za krajnji cilj imaju smanjenje potrošnje svih vrsta energije. Direktna posljedica smanjenja upotrebe neobnovljivih izvora energije (osilna goriva) i korištenja obnovljivih izvora energije je smanjenje emisije CO2 i drugih plinova, što doprinosi zaštiti okoliša, smanjenju global14
Zima 2012.
nog zagrijavanja i održivom razvoju. Jedna od važnih mogućnosti u cilju unapređenja energetske ekasnosti je svakako i upotreba deponijskog plina, kao nus proizvoda odlaganja komunalnog otpada. Glavna komponenta deponijskog plina je metan koji nastaje nastaje kao produk produktt biološke razgradnje organskih tvari iz komunalnog otpada i predstavlja 20 odsto ukupnih antropogenih emisija metana, a metanska komponenta deponijskog plina posjeduje energetsku vrijednost između 36-38 MJ/m³, što je dovoljno da se metan može koristiti kao gorivo za pogone plinskih motora, odnosno za dobivanje električne energije. Uz prethodno rečeno i činjenicu da je metan 21 puta reaktivniji od ugljen dioksida, implementacija projekta otplinjavanja na deponijama komunalnog otpada predstavlja konkretan način unapređenja energetske ekasnosti.
Projekt otplinjavanja na RD “Mošćanica” Kao dio tehnološkog procesa odlaganja otpada na odlagalištu Regionalne deponije “Mošćanica”, vrši se redovan monitoring uticaja deponije na okoliš, u sklopu kojeg je monitoring deponijskog plina, njegovog sastava i količine. Vodeći računa o trenutnom stanju, dinamici odlaganja otpada na deponiju, izmjerenim vrijednostima koncentraci je i količine količine deponijskog deponijskog plina ukazala ukazala se potreba za izradom izradom projekta postro jenja za kontrolisano kontrolisano prikuplj prikupljanje anje i sagorijevanje deponijskog plina za prvu azu izgradnje deponije. Stručnjaci iz preduzeća “IGT” Saraje-
ZE-DO eko
vo izradili su Glavni projekt otplinjavanja deponijskih kaseta I aze. Projekt je izrađen u skladu sa primjenom najboljih raspoloživih tehnologija uz obavezno poštivanje zakona, te uvažavanjem smjernica i direktiva EU po pitanjima sagorijevanja deponijskog plina uz kontrolu emisije sa plinske stanice. Projektovano postrojenje po svom kapacitetu će omogućiti prikupljanje i sagorijevanje deponijskog plina produkovanog na kasetama I aze odlagališta. Projektom su predviđene sljedeće komponente postrojenja: 1. Sistem sabirnih plinskih vodova sa vertikalnih bušotina za otplinjavanje, 2. Plinske stanice za prikupljanje plina za kontrolisanu kontrolisanu raspodjelu raspodjelu pliplina na sabirne vodove kompresorske stanice sa bakljom, 3. Sistema za za prikupljanje prikupljanje i odvođenje kondenzata, 4. Kompresorsku stanica sa bakljom za sagorijevanje, 5. Prateća elektro oprema. Aktivno otplinjavanje deponije odvijat će se tako što će se deponijski plin preuzimati iz plinskih bunara ugrađenih u tijelo deponije i kroz plinske kolektore prisilno usisavati uz pomoć kompresora, na baklju za spaljivanje. Na ovaj način bi se obezbijedilo sakupljanje deponijskog plina i njegovo izgaranje što će smanjiti njegovu emisiju u atmoseru i tako smanjiti mogući negativan uticaj plina na ljudsko zdravlje i onečišćenje okoliša. Daljim radom Deponije i porastom deponovanih količina otpada stvorit će se uslovi za maksimalno iskorištavanje deponijskog plina kao energenta ili za proizvodnju električne energije što jeste krajnji cilj projekta.
ZENICA
››› USPJEŠNI PROJEKTI
Učenici sakupljaju PET-ice
Općina Zenica i preduzeće ALBA Zenica u saradnji sa zeničkim školama implementiraju projekt sakupljanja PET ambalaže. Ciljevi projekta su: uklanjanje teško razgradivog plastičnog otpada, drugi ekološki i ekonomski beneti reciklaže, produženje vijeka trajanja deponije te razvijanje svijesti o čistom i zdravom okolišu. Osnovne škole će organizirati prikupljanje PET ambalaže prema takmičarskim ili nekim drugim principima, po vlastitom opredjeljenju, a u sistem prikupljanja mogu biti uključeni i drugi građani ili rme u okruženju ok ruženju škola, koji izraze interes i sposobnost da organiziraju sakupljanje. “Ovo je prilika da svima pomognemo i -
-
-
ZANIMLJIVOSTI O RECIKLAŽI: Reciklažom jedne plastične boce sačuva se onoliko energije koliko jedna sijalica od 60 W potroši za šest sati neprekidnog rada, Skoro 88% energije energije se uštedi uštedi kada se plastika plastika pravi pravi od upotrebljene plastike u odnosu na situaciju kada se pravi od prirodnih sirovina, nafte i gasa, Prosječna četveročlana porodica baci 40 kg plastike godišnje, Oko 16 odsto novca utrošenog za kupovinu različitih proizvoda odlazi na ambalažu koja u najvećem broju slučajeva odmah po kupovini biva bačena u smeće, Najveći procenat reciklaže u svijetu ima Japan, Japan, gdje gdje se reciklira 95 odsto sekundarnih sirovina, dok evropski prosjek u toj oblasti iznosi 55 procenata. Najveći uvoznik PET ambalaže ambalaže je Kina, čiji su proizvodi, proizvodi, od plastičnih igraigračaka do garderobe, uglavnom napravljeni napravljeni od sekundarnih sirovina.
učinimo da u našem okolišu bude manje teško razgradivih plastičnih boca, a s druge strane je prilika da pomognemo školama da kroz ove aktivnosti zarade sredstva, kojima mogu poboljšati uslove rada i učenja”, kaže Jasmin Čabaravdić, stručni saradnik u Službi za komunalne poslove i ekologiju. Treba imati na umu da se recikliranjem PET ambalaže uštedi 84 odsto energije potrebne za izradu te iste ambalaže i sirovina, a plastika koja se koristi za pakiranje zbgo svoje težine smanjuje troškove goriva potrebnog za transport.
››› MJERENJA PRISUSTVA TEŠKIH METALA
Koje biljke su pogodne za zeničko područje? U okviru Programa praćenja teških metala, sumpora i drugih elemenata u zemljištu i biljkama na područ ju općine općine Zenica u narednih narednih pet godina bit će vršen monitoring na 12 reprezentativnih lokaliteta upostavljenih po sistemu cikličnih krugova u okolini Željezare. “Općina Zenica ovaj program realizira uz podršku Federalnog ministarstva za poljopr poljoprivre ivredu, du, Agro Agropedo pedološk loškog og zazavoda i Zavoda za poljoprivredu FBiH sa ciljem utvrđivanja sadržaja i dinamike teških metala, posebno onim koji se koriste u humanoj i animalnoj ishrani, uticaja industrijskih emisija na okoliš, podobnosti uzgoja biljaka pogodnih za humanu i animalnu ishranu, te utvrđivanja potreba remedijacije zemljišta”, kažu nam u Službi za
Grafčki prikaz lizimetrijske stanice
komunalne poslove i ekologiju općine Zenica. Nakon raspisanog javnog poziva za najpovoljnijeg izvođača je izabran Institut za privredni inženjering - IPI Zenica, koji će u narednih godinu dana vršiti mjerenja. Dinamika uzimanja uzoraka biljnog materijala će se vršiti od ziološke aze razvoja biljaka do pune tehnološke zrelosti, odnosno do momenta žetve, berbe ili završetkom vegetacione sezone. “Očekujemo da će nam ova ispitivanja dati realnu sliku o trenutnoj kontaminaciji tla i biljaka, te će nam dati upute u smislu odabira najpovoljnijih kultura za sadnju na određenim područjima” , kažu u Službi. Projekt će se realizirati narednih pet godina.
ZE-DO eko
Zima 2012.
15
ZENICA
››› ZAŠTITIMO VEGETACIJU
Živopisne boje zeničke jeseni Betonu i sivilu gradske svakodnevnice prkose zelene površine među ko jima dominira park na Kamberovića polju, oaza zelenila površine osrednje bosanske čaršije. Zenica je i ove jeseni akcenat aktivnosti stavila na radove koji se izvode u pauzi vegetacije.
da sa vrstama kompatibilnim domini- vrbe se izdvajaju radi svoje ljekovitosti rajućim. U ulici Aska Borića drvored smo (acetilsalicilna kiselina koju luče vrbe dopunjavali jasenom, u Babinoj Rijeci je osnova za protuupalne lijekove polipom, a na Bulevaru gorskim javorom ", put andola ili aspirina, op.a.), te zbog objašnjava Mešinović. svoje dekorativnosti. Na nekoliko rekventnih lokacija sađe- "Među ukrasnim grmljem odabrali smo ne vrste drveća sa izraženim dekorativ- koloritne vrste poput crvenolisnih i ze-
Kako nam je kazao mr.sc. Adnan Mešinović, stručni suradnik u Javnom preduzeću za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica, izvršena je sadnja drveća, ukrasnog grmlja i sezonskog, dvogodišnjeg cvijeća kratkog krat kog dana. Također, Također, vršeno je i orezivanje stabala i njihova zaštita adekvatnim ungicidnim voskovima.
nim osobinama, naročito one neobičnih ormi poput pendulastih jasenova i vrsta zanimljivih boja kao što je crvenolisna šljiva, judić i srebrna smrča.
Zaštita ade Jagnjište
Na adi Jagnjište, posađene su hidrolne, odnosno vodoljubive vrste (žalosne vrbe op.a.), sa ciljem da u buDopunili drvorede dućnosti svojim korijenjem umanje " Zasadili smo oko 300 stabala, pri čemu uticaj riječne erozije i spriječe nestasmo akcenat stavili na dopunu drvore- janje ade. Osim ove unkcije, žalosne
››› PROKRES RASTINJA DUŽ PUTEVA
Povećana prohodnost i sigurnost saobraćaja Radi adekvatne pripreme za zimu i lakšeg održavanja puteva u vrijeme sniježnih padavina Općina Zenica je blagovremeno reagovala i naložila određene radove sa ciljem uređenja putnih pravaca. Tokom oktobra i novembra radnici preduzeća Alba Zenica izvršili su prokres rastinja i proširenje kolovoza duž 130 kilometara puteva na području općine Zenica. "Izvršeno je krčenje i prokres rastinja duž puteva u Babinskom slivu, na putu iz Nemile Nemi le prema prem a Šerićim Šer ićima a i Orahovici, iz Lašve prema Višnjici, put 16
Zima 2012.
prema prem a Smetovima Smet ovima,, odnosno odnos no Sviću, Sviću , te putevi putev i prema prem a Gornjoj Gornj oj Zenici, Zenic i, MošćaMošća nici i Dolači. Također, prokres rastinja oko puteva urađen je i na lokalni puitevima u Vranduku, Koprivnoj, Topčić polju, polj u, Starini, Star ini, Tetovu i Gradišću Gradi šću ", kaže Adnan Mešinović, stručni suradnik u JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica. Ovi radovi su posebno važni radi povećanja sigurnosti saobraćaja na putevima, jer je nakon prokresa znatno poboljšana vidljivost puta i vozila iz suprotnog smijera.
ZE-DO eko
lenolisnih žutika, te zimzelenih grmova lovorvišnje. Na lokacijama postojećih cvjetnih gredica i na novoormiranim rondoima zasadili smo oko 900 hrizantema, kao cvijeća kratkog dana, te 19.000 komada raznih vrsta viola, koje su otporne na niske temperature i mogu preživjeti snijeg. Ovaj zasad cvijeća ostaje u gredicama do maja, kada ćemo ih zamijeniti sa ljetnicama, čime tokom čitave godine cvijetne gredice oslikavaju grad živopisnim bojama", pojašnjava Mešinović.
ZENICA
Zenički "zeleni spomenici"
Zenica obiluje raznim prirodnim ljepota- jućim jućim klima klimatsk tskim im uslov uslovim ima. a. ma, a osim drveća prilagođenog ovdaš- Većina Zeničana svakodnevno prolanjim uslovima, planski biranog i sađe- zi pored njih, a da i ne primjećuje neka nog u parkovima i drvoredima, u gradu od tih stabala, koja zaslužuju biti prosu "preživjeli" i rijetki primjerci drveća je- glašeni istinskim spomenicima prirode. dinstvenog po svojoj visini, ljepoti ili po Prema mišljenju Adnana Mešinovića, tome što su opstali u za njih neodgovara- magistra hortikulture, zaštitom ovih pri-
mjeraka drveća u svakom smislu i obilježavanjem lokacija na kojima se nalaze doprinijelo bi se jačanju ekološke svijesti, a akcija bi imala i edukativni eekat. U ovom prilogu donosimo osnovne inormacije o nekima od zeničkih unikatnih vrsta drveća.
Sequoiadendron giganteum (Golemi mamutovac) U Masarykovoj ulici, u dvorištu Crkve Svetog Ilije, za opstanak se bori jedinstveno i u Zenici jedino stablo golemog mamutovca. To najbolje očituju njegovi žućkasti listići, koji su inače zeleni, ali su požutjeli od njegove grčevite borbe za opstanak u sjeni koju stvaraju njegovi susjedi, višedecenijske lipe. Ove jeseni izvršeno je orezivanje lipa i omogućen im normalan razvoj. Golemi mamutovac može doživjeti duboku starost, a visina do koje raste je 90 metara. Najstariji primjerak mamutovca star je 3.266 godina.
Pyrus sp. (Kruška jerbasma, tur. Jer – zemlja, Basmak – pasti) Zenički voćari imaju privilegiju da još uvijek uvi jek mogu naći nać i rezn ice, nene kada u avlijama uobičajene, popularne vrste kruške jerbasme. Jedno takvo stablo u blizini Poliklinike svake godine plodonosi kruške izuzetnog kvaliteta. Stablo je staro 50-tak godina, i pretpostavlja se da je samoniklo ili, što je vjerovatnije, pripadalo nečijem nacionalizovanom dvorištu.
Euodia sp. (Pčelinje drvo) Jedino pčelinje drvo u Zenici nalazi se u dvorištu Čaršijske džami je. U ljetni lje tnim m mjes ecima, eci ma, kad većiveći na biljaka završi sa cvjetanjem, u džamijskom haremu tokom lijepih dana može se čuti zujanje brojnih pčela. Med dobiven od cvjetova pčelinjeg drveta izuzetno je kvalitetan. Drvo se uspješno razmnožava iz sjemena.
Sambucus nigra (Crna zova) Po svojoj starosti, pravilnoj simetričnoj ormi i jasno dierenciranom stablu, od brojnih pretežno grmolikih i samoniklih zeničkih primjeraka zove, izdvaja se stablo u ulici Potok. Svake godine cvjeta i plodonosi obilno, mami poglede prolaznika i jata gladnih čvoraka. Treba upozoriti da su svi dijelovi zove, izuzev ljekovitog cvijeta, te ploda ako je termički obrađen, izuzetno otrovni.
Celtis australis (Crna košćela) Uslovi uspjevanja u Zenici za ovo, na Sredozemlju i Bliskom Istoku često, drvoredno stablo, daleko su od podobnih. Odgovarajuća mikroklima i uslovi u Ulici Juraja Neidharta omogućili razvoj dva primjerka crne košćele. Tako je zenički dendroond bogatiji i raznovrsniji za ovu plemenitu i na Jugu popularnu vrstu. Crna košćela je otporna na aerozagađenje i poznata je po svojoj ljekovitosti, a pripravci od ploda i listova liječe probavni trakt i „ženske“ bolesti.
Cupressus sempervirens (Čempres) U dvorištu privatne kuće, na putu ka Smetovima i na gradskom groblju Crkvice, nalaze se dva primjerka čempresa, koliko nam je poznato jedina u gradu. Kod nas se čempresima često nazivaju tuje i pačempresi kojima, za razliku od čempresa, zenički umjereno kontinentalni klimatski uslovi odgovaraju. Oštre zime, nažalost, ostavile su traga i na ova dva zenička čempresa.
ZE-DO eko
Zima 2012.
17
ZENICA
Najnovijim izmjenama Odluke o komunalnom redu Općine Zenica usvojenim prošle godine, propisano je da će svako domaćinstvo u mjesnim zajednicama koje su u sistemu organizovanog odvoza smeća od Albe dobijati račun za odvoz smeća, bez obzira da li imaju kantu za smeće ili ne, što bi trebalo imati pozitivan eekat i više domaćinstava uključenih u organizovani sistem prikupljanja i odvoza otpada.
››› ZNAČAJNI I OBIMNI POSLOVI POSLOVI U 72 MJESNE ZAJEDNICE
Zenica će uskoro imati Katastar sa 250 divljih deponija U skladu sa Planom upravljanja otpadom, Općina Zenica provodi aktivnost prikupljanja podataka neophodnih za izradu Katastra divljih deponija. Tako bi Zenica uskoro trebala imati centralizovanu evidenciju-bazu podataka o ukupno 250 deponija na području 72 mjesne zajednice. “Formiran je operativni tim za terenska istraživanja na teritoriji općine koji ima zadatak procjeniti količine, vrstu i načine nastanka otpada, te evidentirati sve identiicirane lokacije. Također, bilježimo i precizne GPS podatke kako bismo mogli pratiti koje se divlje deponije čiste, a koje ne. U skladu sa tim podacima napravit ćemo i raspored čišćenja", kaže Jasmin Čabaravdić, stručni saradnik u Službi za komunalne poslove i ekologiju Općine Zenica, ističući da će
18
Zima 2012.
prioritet kod čišćenja imati mjesne zajednice koje su uključene u sistem organizovanog odvoza otpa-
ZE-DO eko
da i imaju kante za smeće iz domaćinstava. Očišćene lokacije će biti označene sa tablama o zabrani odlaganja otpada. Mada je Zenica u maju 2008. godine dobila prvu regionalnu sanitarnu deponiju u BiH - RDM "Mošćanica", nesavjesni građani bacaju smeće na "divlje deponije", jer teritorija općine Zenica nije u cjelosti pokrivena organizovanim prikupljanjem otpada, a svijest stanovništva u pogledu zaštite životne sredine nije na zadovoljava juć em nivou ni vou,, pa je evide ev ide ntno nt no popo stojanje divljih deponija. “Stanje je katastroalno. Nailazili smo i na divlje deponije kilometar duboko u šumi, na koje seljani smeće dovoze traktorima prilikom odlaska u šumu radi nabavke drva za ogrjev” , kažu u Službi.
MLADI I EKOLOGIJA
Tešanj – sredina ekološke svijesti, čistoće i reda Općina Tešanj je sredina sa jasnom vizijom vizijom ravnomjer ravnomjer-nog razvoja cjelokupnog područja u svim oblastima. Pravila i ciljevi jasno su de-
U skladu s tim realizuju se mnogobrojne aktivnosti na očuvanju i zaštiti životne sredine. Često mjesto gdje završa-
radnoj sredini i svakodnevno ukazivati na štetnost odlaganja otpada na nepredviđenim mjestima. Da bi naš grad izgledao li-
uspješno je završila uređenje nekoliko gradskih površina. Tačnije, radi se o parku preko puta zgrade Općine i prostoru ispred zgrade koji
va otpad jesu riječna korita. jepo, jepo, čisto čisto i ugodno ugodno mjesto mjesto Zbog toga je povećan broj boravka kako građanima aktivnosti koje se odnose na Općine Tešanj, a svakako i tuorganizovano čišćenje i ukla- ristima, jedna od aktivnosti njanje otpada iz riječnih kori- koje se provode je i uređeta Radušice, Tešanjke, Usore i nje gradskih površina. Grudrugih rijeka. Mi moramo biti pa mladih pod vodstvom odgovorni prema životnoj i predstavnika Općine Tešanj
su uljepšani sadnicama cvijeća. Na taj način grad je dobio drukčiji - veseliji i ljepši izgled. Ovakve aktivnosti su dobrodošle i pohvalne, te šalju pozitivnu sliku da je Tešanj zaista sredina ekološke svijesti, čistoće i reda.
CVIJETNI PEHAR U četvrtak, 4.10.2012. godine u ime udruženja EKO-MLADI , Adnan Lihić imao je sastanak sa koordinatorom REC-a Zenica Muhamedom Skopljakom i tom prilikom je upoznat da je REC nakon analize svih aktivnosti vezanih za uređenje i očuvanje okoliša za tekuću godinu u općinama ZDK-a, kao i analizirajući rad svojih članica, donio odluku da za tekuću godinu priznanje CVIJETNI PEHAR dodijele udruženju EKO-MLAD I. EKO-MLADI, kao najaktivnija članica unutar REC -a, -a, a općina Tešanj kao najuređenija općina u ZDK i ove godine, dobitnici su staklenog CVIJETNOG PEHARA, a s obzirom da je prelaznog karaktera, odlučeno je da pehar ostane i u narednih godinu dana na općini Tešanj.
nisani Strategijom razvoja. Velika pažnja posvećena je zaštiti okoliša koja je usmjerena na naglašavanje ekološke svijesti i kvalitete življenja. Naša vizija je jasno denisana – Sredina ekološke svijesti, čistoće i reda.
PET AMBALAŽA - SAKUPLJENO SKORO DVA MILIONA BOCA Početkom nove školske godine krenulo se i sa pripremama za nastavak intenzivnijeg organizovanog sakupljanja PET ambalaže na području općine Tešanj. Ovakav način organizovanog sakupljanja, odvoza i reciklaže PET ambalaže je jedinstven primjer u BiH. U tabeli u prilogu je naveden pregled sakupljenih količina u periodu 01.05.2012 – 03.09.2012, a uzimajući u obzir činjenicu da je u tom periodu bio i ljetni odmor moramo uputiti čestitke učesnicima na sakupljenim količinama. U ovu aktivnost direktno je uključeno oko 7.500 učenika uz podršku roditelja, nastavnika i menadžmenta škola. Ako sumiramo sve sakupljene količine za period decembar 2009. do danas dolazimo do podatka da je uz
angažman oko 7.500 učenika, oko 500 uposlenika, kroz 300 odjeljenja u 12 škola na području općine sakupljeno, odvezeno i reciklirano 71.837 kg PET ambalaže, a pretvoreno u broj PET boca to iznosi 1.500.000 PET boca. Akcija organizovanog sakupljanja, odvoza i reciklaže PET ambalaže se nastavlja.
Od decembra 2009. do danas, uz angažman oko 7.500 učenika, oko 500 uposlenika, kroz 300 odjeljenja u 12 škola na području općine sakupljeno, odvezeno je i reciklirano 71.837 kg PET ambalaže, a pretvoreno u broj PET boca to iznosi 1.500.000 PET boca. Udruženje „EKO-MLADI“ je pripremilo i distribuiralo potreban materijal za nesmetan nastavak akcije i kontinuirano će pružati servis školama ZE-DO eko
u tekućoj školskoj godini. Pozivamo sve zainteresovane da ličnim angažmanom daju doprinos za čišću i ljepšu okolinu!
Zima 2012.
19
INTERVIEW
››› INTERVIEW: M.V.KULKARNI, GENERALNI DIREKTOR ARCELORMITTAL ZENICA
Za ekološke ekološke projekte, od početka početka 2012. Čak i u ovim vrlo teškim ekonomskim uvjetima, investiranja u ekološka poboljšanja se nastavljaju U poslijednje vrijeme kompanija ArcelorMittal Zenica bila je tema mnogih medijskih napisa i priloga. Nažalost, dio njih plasirao je inormacije koje su bile ili netačne ili površno i nestručno shvaćene, te kao takve pogrešno
Neki izvještaji izvještaji kažu da da su bateriju, u poređenju sa pet emisije iz pogona Arcelor- u to vrijeme vrijeme i da sada proiMittal Zenice veće nego što zvodimo manje nego što se su bile u periodu prije rata? proizvodilo u to vrijeme. KULKARNI: Izvještaji koje spominjete daju podatke ArcelorMittal nije o kvaliteti zraka u cijelom jedini zagađivač gradu Zenici, koja sada ima mnogostruko veći broj au- u Zenici tomobila i kućnih ložišta nego što je to bio slučaj u Ljudi često ne vjeruju da se ArcelorMittal Zenica drži svojih obećanja vezanih za ulaganja u zaštitu okoliša. KULKARNI: Kompanija je započela sa realizacijom ekoloških programa još u sklopu projekta „Fenix“ (ponovno pokretanje integralne proizvodnje) investirajući u revitalizaciju, rekonstrukciju i nabavku nove ekološke opreme. Do kra ja 2011. godine investicije te vrste narasle su na 41,8 miliona američkih dolara, a pokrivale su okolišne pro jekte u pogonima Koksare, Aglomeracije, BOF čeličane i Energetike kao i nabavku moderne opreme za kontinuirani monitoring. Od početka 2012. godine u procesu smo implementacije tri
Mi smi već ispunili EU norme u oblasti prečišćavanja plinova na Visokoj peći, BOF čeličani i Mikseru, kao i emisija iz usponskih kolona na koksnoj bateriji. A vrlo skoro dostići ćemo EU norme koje se odnose na emisije sa livne platforme Visoke peći i emisije koje nastaju tokom zasipanja uglja na koksnoj bateriji, kao i eliminiranje visokog procenta prašine sa linije transporta sintera u pogonu Aglomeracija.
tumačene javnosti. Stoga prijeratnom periodu. Tasmo prikupili ona pitanja kođer, otvorili su se i mnoza koja je iskazano najve- gi drugi industrijski pogoni će zanimanje i koja su od koji tada nisu postojali. postojali. Nenajvećeg značaja za jav- moguće je da emisije iz anost te ovim putem želimo brike mogu biti veće sada, na njih odgovoriti. odgovoriti. Na pi- kada znamo da od 2008. tanja odgovara generalni godine imamo samo jednu direktor kompanije Arce- visoku peć, u poređenju sa lorMittal Zenica, gospodin četiri, koliko ih je bilo pri je rata, samo jednu koksnu M.V.Kulkarni. 20
Zima 2012.
ZE-DO eko
velika ekološka projekta na Koksari, Visokoj peći i Aglomeraciji, gdje će ukupne in-
vesticije dostići otprilike 13 miliona američkih dolara. Mi redovito izvještavamo relevantne organe o našim investicijama, a podatke smo stavili na uvid i medijima. Kada će stanovnici Zenice imati zrak i emisije u skladu sa evropskim i BH standardima i zakonima? KULKARNI: Kompanija ArcelorMitta Zenica je pripremila plan za dostizanje tih normi i počela ga je implementirati tokom ponovnog pokretanja integralne proizvodnje. Naš cilj je dovesti emisije iz pogona ArcelorMittal Zenica u sklad sa odgovarajućim govarajućim BH i evropskim standardima u jednom razumnom vremenskom roku - to je jasan cilj investicionih programa i svi radimo jako puno na tome. Idući ka ostvarenju toga cilja mi smi već ispunili EU norme u oblasti prečišćavanja plinova na Visokoj peći, BOF čeličani i Mikseru, kao i emisija iz usponskih kolona na koksnoj bateriji. A vrlo skoro dostići ćemo EU norme koje
se odnose na emisije sa livne platorme Visoke peći i emisije koje nastaju tokom
INTERVIEW
uloženo 13 miliona američkih dolara zasipanja uglja na koksnoj bateriji, kao i eliminiranje visokog procenta prašine sa linije transporta sintera u pogonu Aglomeracija. Takvi projekti trebaju izvjesno vrijeme za realizaciju – kako zbog svoje kompleksnosti tako i zbog činjenice da ih instaliramo na pogone
realizacija bude završena. Međutim, dozvolite mi da vas podsjetim na neke činjenice koje javnost često zaboravlja. Naša tehnologija je vrlo stara, projektirana prije više od 35 godina. Isto se odnosi na postrojenja za zaštitu okoliša koja su trenutno u unkciji, a to su elektro lteri, vrećasti l-
će ne skrivaju. Kako zakon KULKARNI: Čak i u ovim nalaže, mi redovito dostav- vrlo teškim ekonomskim ljamo tražene podatke rele- uvjetima, investiranja u vantnim organima koji su to ekološka poboljšanja se namnogo puta potvrdili u jav- stavljaju. Željeli Željeli bismo u slinosti. Ovi podaci jasno po- jedećoj godini vidjeti bolju kazuju opadajući trend emi- potražnju za našim proizvosija, posebno u pogonima dima i iskreno se nadamo Aglomeracije i Energetike. boljoj situaciji u 2014. Jer, kao i u svakom poslovanju,
koji su u radu, što je izazov sam po sebi. Nije potrebno naglašavati da tako kompleksni projekti također zahtijevaju velike investici je što je jako teško u tijeku ove ekonomske krize. Ovaj zadatak se ne može završiti preko noći, stoga molimo za razumijevanje sve naše interesne grupe, jer ostvarujemo dobar napredak. Kao što je već spomenuto, na stanje okoliša u Zenici utječu i kućna ložišta, saobraćaj i drugi indistrijski pogoni i svi zajedno trebaju raditi na poboljšanju ovog stanja.
teri i mokri otprašivači. Budući da su dizajnirani tako davno, oni ne mogu zadovoljiti današnje, mnogo oštrije ekološke norme i očekivanja. očekivanja. Ne možemo zaboraviti ni jedinstvenu situaciju koju imamo ovdje u Zenici - u prošlosti željezara u Zenici je stvarala visok nivo zagađenja. Zatim je došao dugi period kada abrika nije radila i dok su druge evropske tvornice napredovale, kako u ekološkoj opremi tako i u tehnologiji, u momentu kada je ArcelorMittal kupio abriku u Zenici 2004. godine, ona već 17 godina nije radila ništa na ovom planu. To je veliki hendikep koji se ne može nadoknaditi za kratko vrijeme.
Šta kompanija radi ako jedino ukoliko preživimo i se desi neki ekološki inci- održimo se možemo invedent? stirati u zaštitu okoliša onaKULKARNI: Naš režim pre- ko kako smo planirali. ventivnog održavanja je posebno kreiran za sprije- Postoje trvrdnje da u gračavanje takvih incidenata. du ima više oboljelih od Međutim, kvar koji može malignih oboljenja nego prouzročitii ekološki inci- prije, i to zbog Arcelordent moguć je u toku rada Mittal Zenice. bilo koje abrike. Takav do- KULKARNI: Uzroci ovog gađaj se ne može predvidje- oboljenja su složeni gdje žiti, ali je važno reći da mi ima- votne navike, kao što je pumo spremne procedure za šenje i način ishrane, igraju reakcije u takvim situacija- značajnu ulogu, zajedno sa ma. Svaka takva situacija se raznim drugim izvorima zavrlo brzo i temeljito istražuje gađenja. Nedavno je vodekako bi se identicirali uzro- ći stručnjak iz Kantonalnog ci i, gdje god je to moguće, Zavoda za javno zdravstvo preporučile i implementirale ZE-DO kantona komentirao mjere za spriječavanje po- problem ovog oboljenja za navljanja takvog događaja. medije navodeći da ArceMi također odmah obavje- loMittal Zenica nije glavni štavamo i relevantne organe razlog, nego to mogu biti o nastaloj situaciji. socio-ekonomske prilike u zemlji. U svakom slučaŠta možete reći o investi- ju, potrebno je uraditi još cijama kompanije Arce- mnogo istraživanja da bi se lorMittal Zenica u skorijoj mogući uzroci bolesti bolje budućnosti? razumjeli.
Da li ArcelorMittal tretira Zenicu lošije nego druge gradove u kojima ima svo je pogone? KULKARNI: Apsolutno ne. Ne skrivamo Svi već završeni ekološpodatke ki projekti ispunjavaju BH i evropske standarde, a pro jekti na kojima radimo će Zašto ste podaci o emisitakođer zadovoljavati sve jama skrivaju? ove standarde kada njihova KULKARNI : Podaci se uop-
ZE-DO eko
Zima 2012.
21
INTERVIEW
››› JASMINA HRNJICA-BAJRAMOVIĆ, HRNJICA-BAJRAMOVIĆ, DIPL.SAN. ING.
Odbačeno može biti profitabilan resurs Imamo zakone, ali nema razvijene svijesti o upravljanju otpadom Jasmina Hrnjica–Bajramović je dipl. sanitarni inženjer, zaposlena je u sarajevskoj rmi Grizelj kao savjetnik za okoliš, učesnica je nedavno održanog Okruglog stola koji je organizirala Naša riječ i ZE-DOeko o temi "Zbrinjavanje inektivnog i animalnog otpada".
ZE-DOeko: Prema poda- nistarstva poljoprivrede, vo- ma da ga raznose, čemu cima kojima raspolažete, doprivrede i šumarstva, Mi- pridonose još i insolaciu kojoj mjeri je uređena nistarstva okoliša i turizma, ja, vjet ar, snijeg, sni jeg, kiš a, što oblast zbrinjavanja ovih Civilne zaštite zbog elemen- osim estetski loše slike vrsta otpada? tarnih nepogoda, vremen- i stvaranja osjećaja neHRNJICA-BAJRAMOVIĆ: skih neprilika, transportnih ugodnosti, dovodi i do U BiH postoji zakonski okvir nesreća, epidemija, zoonoza, kontaminacije. Razlagakojim se uređuje korektno ekocida ... njem hazardnog otpada upravljanje otpadom ovih mikroorganizmi se prevrsta, okolinske dozvole, Imamo domaća nose na medije kao što rješenja HACCP, HALAL, ISO 22 000, su tlo i zrak, zatim podzeImamo mnogo postoje i namjenska nan- ZE-DOeko: Koje poslje- mne vode koje mi koristiotpada cijska sredstva kod Fonda dice po zdravlje ljudi i mo za vodosnadbjevanje, ZE-DOeko: Šta se sve po- za zaštitu okoliša F BiH, IPA stanje okoliša su a vodama se prenose radrazumjeva pod termi- sredstva, EBRD i Svjetveć eviden- zličita oboljenja ljudi i žinom "animalni", a šta pod ska banka. Međutne zbog votinja. Zapitajte se samo "medicinski" otpad? n e a d e - kakve alergije imaju djeca tim, nemamo raHRNJICA-BAJRAMOVIĆ: zvijenu svijest k v a t - u Visokom i naravno zbog n o g čega? O terminima se uvijek a ni savjest o z b r i - ZE-DOeko: Koje zemlje može diskutovati. Narav- nekorektnom n j a - u Evropi imaju najbolja no sve ono što je animal- upravljanju otv a - rješenja zbrinjavanja otnog tj. životinjskog pori- padom, nije nj a pada, kakvi su finansij jekla jekl a je animalno anima lno pa i ono regulisano što je medicinskog porije- ni JPP, konski efekti takvog odnosa, kla je medicinsko, među- cesije, kao odnosno od koga bismo tim upitnik stoji na riječi ni "mrkva i mogli "prepisivati"? "otpad"! Termin "otpad" batina". To HRNJICA-BAJRAMOVIĆ: podrazumjeva sve ono što su mehaMislim da nema potre je odbačeno odbače no i više neiskoneis ko- n i z m i be da "prepisujemo" ristivo bilo koje vrste ili po- za pood bilo koga, jer jasno rijekla, ali odbačeno može k r e je da d a tehnologi teh nologija ja svasv abiti vrlo proitabilan resurs tanje kodnevno napreduje kao što je upravo otpad r e i u nekim zemljama animalnog ili medicinskog postrojenja su već porijekla. zastarjela, a sigurZE-DOeko: Koliko je anina sam da mi imamo malnog i medicinskog ot"domaću pamet" koja pada godišnje u BiH po je spremna spremn a i sposobsposo btrebno zbrinuti? na primjeniti savremena HRNJICA-BAJRAMOVIĆ: tehnološka dostignuća i Mnogo. Jedan od probletretmanom animalnog i Odbačeno može biti vrlo profitabilan resurs ma kada se govori o korek- kao što je upravo otpad animalnog ili medicin - medicinskog otpada, protnom upravljanju otpadom skog porijekla. cesom poligeneracije pro jeste upravo nepostojanje ducirati sekundarne provalidne kvantikacije ot- alizacije znanja, iskustva i otpada i šta sve ubuduće izvode koji su beneiti iz pada, ali biti će Vam jasno snage koju imamo, za eka- možemo očekivati ako otpada, energija (energeto kojim količinama se radi, sno upravljanje otpadom i ne promjenimo stav pre- ska eikasnost), eko hrakada je u pitanju animal- to ekološki, zdravstveno, ve- ma otpadu? na, eko masti i ulja, eko ni otpad, kad kažem da terinarski, sanitarno, ener- HRNJICA-BAJRAMOVIĆ: đubriva i eko inertni peu BiH ima oko 2.500 regi- getski, ekonomski i nadasve Veliki problem trenutno peo. Naša iskustva u kaistrovanih mesoprerađiva- humano upravljanje. Zaista jeste jes te što ovaj hazardn haza rdnii lerijama SIMES-a, Bimex-a, ča. Samo za ZE-DO kanton moramo shvatiti da je uprav- otpad nije nikako kon- Agrokomerc-a, uz podršku postoje podaci o 50 tona ljanje ovim otpadom druš- trolisan, tako da se može znanstveno - obrazovnih i animalnog i oko 30 tona tvena odgovornost i ažurni- svugdje naći i vrlo je lako istraživačkih institucija gamedicinskog inektivnog ji bi trebal trebalii biti predsta predstavni vnici ci psima lutalicama, ptica- rancija su zaštite života i otpada dnevno. Ministarstva zdravstva, Mi- ma, glodarima i insekti- životnog ambijenta. 22 22
Zima 2012.
ZE-DO e ko ZE-DO eko
PRIVREDA I EKOLOGIJA
››› TERMOELEKTRANA KAKANJ
Smanjenje emisije buke i prašine sa vanjske dopreme uglja
Sistem vanjske dopreme uglja do Termoelektrane Kakanj (TE) je kompleksan kompleksan sistem koji podrazumjeva prijem uglja, skladištenje i dopremu uglja do postrojenja za sagorjevanje uglja. Prijem uglja se vrši na tri načina i to: pomoću transportnih traka, putem željezničkih vagona i putem kamionskog dovoza. S obzirom na to da se u TE godišnje primi, uskladišti i transportu je oko oko dva dva milion milionaa tona tona ugl uglja, ja, za očekivati je da se prilikom manipulacija ugljem javljaju i određeni negativni uticaji na okoliš.
Općenito posmatrano, najveći negativni uticaj na okoliš ima skladište uglja, te transportni sistem za dopremu uglja na dijelu od skladišta uglja do TE. U cilju smanjenja navedenih negativnih uticaja rukovodstvo TE se opredijelilo za sistemski pristup smanjenju negativnih uticaja vanjske dopreme uglja na okoliš, odnosno da se na kvalitetan način sagleda obim uticaja vanj-
ocjenu uticaja na okoliš vanjske dopreme uglja kao i pro jektov jektovanj anjee mjera mjera smanj smanjenj enjaa negativnih uticaja vanjske dopreme uglja na okoliš. Ova rma je provela mjerenja sadržaja lebdećih čestica u naselju oko depoa, mjerenje meteoroloških parametara, mjerenje emisije i imisije buke kao i mjerenje prisustva vibracija usljed navedenih manipulaci ja uglje ugljem. m. Prema preliminiranim rezultatima mjerenja ustanovljen je uticaj uticaj vanjsk vanjskee doprem dopremee uglja na okoliš u vidu zagađivanja zraka lebdećim čestica-
ske dopreme uglja na okoliš, te da se s tim u vezi projektuju potrebne mjere smanjenja negativnih uticaja vanjske dopreme uglja na okoliš. TE je kod ovlaštene rme naručila
ta buke je rađeno u skladu osvjetljenja i provjetravanja kosog mosta. sa važećim standardima za mjerenje emisije buke i za- Prvi korak navedenih mjera realiziran ran izgrad izgradnjo njom m gađenosti ambijenta bu- je već realizi kom, a sve u skladu sa Zako- sistema za kvašenje deponovanog uglja. Naredni planom o zaštiti od buke. nirani korak je instaliranje Mjere za smanjenje vrećastih ltera na presiuticaja prašine i pnom čvoru broj 5, te zamjebuke na obloga kosog mosta kroz U okviru izrade procjene uti- koji se vrši transport uglja ma i zagađivanja okoliša bu- caja na okoliš vanjske dopre- kroz naselje. kom. Treba napomenuti da me uglja dati su i prijedlozi Naredne aktivnosti će se promjerenjem prisustva vibraci- mjera smanjenja emisije pra- voditi u skladu sa projekto ja nisu nisu ustano ustanovlj vljene ene vibra vibracije cije šine i buke sa vanjske dopre- vanim preporukama, a sve u značajno veće od prirodnih me uglja, koji će u projektu cilju poštivanja okolinskih zavibracija tla. biti detaljno razrađeni. Neke konskih zahtjeva.
Uticaj skladišta i transportnog sistema
Mjerenja su provedena u periodu od 28. ebruara do 8. juna 2012. Mjerenja sadržaja lebdećih čestica je rađeno na tri lokacije. Mjerenje intenzite-
od predloženih mjera smanjenja emisije čvrstih čestica su: • kvašenje površina deponovanog uglja, • kvašenje uglja prilikom deponovanja uglja, • ugradnja vrećastih ltera na presipnim čvorovima koji su identicirani kao značajni izvori emisije prašine i • Sadnja zimzelenog zaštitnog pojasa na dijelu depoa prema naselju Ćatići. U pogledu smanjenja emisi je buke buke sa vanjs vanjske ke dopre dopreme me uglja predložene mjere su: • izgradnja zvučnih barijera, • zamjena postojećih obloga kosog mosta za dopremu uglja i • zamjena prozora koji su postvaljeni u cilju prirodnog
ZE-DO eko
Zima 2012.
23
EKO PROJEKTI
››› OŠ "ĆAMIL SIJARIĆ" NEMILA
Za zdrav okoliš okoliš - radimo zajedno U osnovnoj školi „Ćamil Sijarić“ Nemila, djeluje Eko skupina pod nazivom ekološka sekcija. U okviru rada eko sekcije, članovi uče o važnosti očuvanja i zaštite okoliša direktnim uključivanjem kroz brojne aktivnosti: uređenje školskog vrta, održavanje voćnjaka, sakupljanje i razvrstavanje otpada, sadnja drveća kroz akciju „Posadi drvo i brini se o njemu“, promoviranjem praktičnih prijedloga za lijep i zdrav okoliš. U školi šk oli se trenutno provodi akcija sakupljanja papira i plastičnog otpada pod nazivom: “Sakupi-razvrstaj-recikliraj!“. Cilj ove aktivnosti je ekološki osviješten pojedinac koji će se zalagati na smanjenju otpada i zaštiti prirodnih resursa. Zato, ovim putem pozivamo sve aktiviste i građane da nam se pridruže, jer svako može učiniti nešto sam, ali u saradnji sa drugima može učiniti mnogo više!!!
››› FORUM ŽENA „SABINA JAMAKOVIĆ“ JAMAKOVIĆ“
Eko prozvodi iz kuhinje vrijednih Olovljanki
F
orum žena „Sabina Jamaković“ iz Olova već dva mjeseca uspješno realizu je projek pro jektt proz vodnje vod nje i pakovapak ovanja zdrave hrane i eko-proizvoda. Proizvodi iz kuhinje vrijednih Olovljanki već se mogu naći na policama prodavnica koje kup24
Zima 2012.
cima nude isključivo zdravu hranu. Do sada su učestvovale na mnogim sajmovima zdrave hrene gdje su osvojile nekoliko nagrada za svoje prozvode. - Imajući u vidu da je područje općine Olovo ekološki vrlo očuvana sredina, došle smo na ideju da pokrenemo skupljanje, preradu i pakovanje šumskih plodova i ljekovitog bilja. Naravno, zastupljeni su i poljoprivredni pro-
ZE-DO eko
zvod zv odii koje koj e su naš e član čl anic icee same sa me uzgojile ili proizvele na svom vlastitom imanje bez primjene bilo kakvih hemijskih sredstava. Marljivo radimo i uz pomoć stručnih, kompetentnih ljudi pratimo zakon za konsk sku u regu re gula lati tivu vu kako kak o bi se jedn je dnog og dana da na poj avii av iilili na dale da leko ko širem tržištu sa svojim brendiranim eko-proizvodima. Želja nam je upos up osliliti ti mnog mn ogo o žen ž ena a koje koj e vol e i znaj zn aju u radit rad itii na pre radi rad i i pakov pa kovaanju voća i povrća. Nadamo se da će na birou za zapošljavanje biti skraćen spisak nezaposlenih , kazala nam je Hasna Vatreš , predsjednica Foruma.
Nikole Šopa 48 71219 STUP tel: +387 33 453 321 fax: +387 33 457 141 e-mail:
[email protected] www.grizelj.com
T R Z N A D I C I S K A N I J A K V U S T J E A L V O I T E T
EKO TERMIČKI TRETMAN MEDICINSKOG
OTPADA
MOGUĆNOST:
TEHNOLOGIJE:
-patološki otpad -infektivni otpad -farmaceutski otpad -oštri predmeti
-suha sterilizacija -vlažna sterilizacija -turbo incineracija -turbo ko-incineracija -iglocid
PROCES: Siguran, human, suvremen, superioran, sofisticiran, ekološki prihvatljiv prihvatljiv,, zdravstveno podoban, sanitarno-higijenski ispravan, energetskki efikasan, ekonomski profitabilan i fleksibilan... 25 ZE-DO eko Zima 2012.
MLADI I EKOLOGIJA
››› OBILJEŽEN SVJETSKI DAN JABUKA
Svakome po jabuka Visočki gimnazijalci, učeni- va 20. oktobra, u Visokom ci IVc razreda prirodnog iz- je to sa razlogom urađeno bornog područja, u sarad- nešto kasnije, jer su članovi nji sa Udruženjem mladih Udruženja i učenici na ovaj "EkoLogika" simbolično su način htjeli opisati situaciju obilježili Svjetski dan jabu- u kojoj se u Visokom, ali u ka. Iako se ovaj dan u eko- našoj zemlji, ne misli mnološkom kalendaru obilježa- go o značajnim datumima iz ekološkog kalendara. "Mi nismo htjeli samo obilježiti Dan jabuka, nego ujedno i skrenuti pažnju javnosti javno sti da se datumima datum ima u ekološkom kalendaru ne posvećuje posve ćuje dovoljna dovolj na pažnja. pažnj a. Takav je i Svjetski dan jabuka - 20. oktobar. Želimo da sljedeće godine imamo dosta aktivnosti u sklopu cjelokupnog projekta koji
››› JABUKE I ZDRAVLJE
će dobiti podršku općinske vlasti sa ciljem da se kroz njihovu realizaciju u Visokom obilježi dan jabuke te da se ukaže na važnost korištenja eko-hrane", rekao nam je Elvedin Šabanović, član UM "EkoLogika". Učenici su svojim kolegama i proesorima poklonili po jednu jabuku i govorili o važnosti jabuka u ishrani.
An apple a day day keeps the the doctor away Jabuka je prava mala riznica sastojaka gatije vitaminom C, zahvaljujući kombinaciji koji pozitivno utječu na naš ortog vitamina, minerala i ostalih tvaganizam. Ovisno o sorti, 100 ri u jabuci, jabuka potiče imug jabuke sadrži otprilike nološki sustav organizma i 85 g vode, 10,9 g ugljikovrlo je učinkovita u borIako jabukama ne hidrata, te 3 g dijetalnih bi protiv virusa, baktemožemo izliječiti ni jednu bo vlakana. U jabuci ima i rija i razornog utjecalest, njihovim svakodnevnim kon do 40 mg vitamina C, ja slobod slo bodnih nih radik rad ikala ala.. potom vitamina A, E, Upravo zato štiti od zumiranjem možemo spriječiti pojavu B1, B2, B6 te beta-kaprehlade, a u borbi mnogih zdravstvenih poteškoća i obo rotena. Ona sadrži i protiv zloćudnih staljenja. Zaista, u skladu sa starom engle minerale, mnogo kanica primjerice dokaskom narodnom poslovicom "An apple a lija (100 do 180 mg) te zano smanjuje rizik kalcij, osor, magnezij za pojavu karcinoma day keeps the doctor away", pojedemo i željezo. debelog crijeva. Jali jabuku ili još bolje dvije velike jabu Zahvaljujući velikom buka štiti i od utjecaja ke dnevno, učinit ćemo mnogo za udjelu ugljikohidrata, štetnih UV-zraka, potiče i očuvanje našeg zdravlja. posebno ruktozi i glukoregulira probavu, stabilizizi, jabuka opskrbljuje orgara crijevnu loru te pomaže nizam energijom te sprječava kod poteškoća s probavom. umor i gubitak koncentracije. Jabuka pozitivno djeluje i na Iako su neke sorte voća mnogo bosrce i krvožilni sustav. 26
Zima 2012.
ZE-DO eko
MLADI I EKOLOGIJA
››› MLADI ZENIČKI EKOLOZI
Sređujemo dvorište, sadimo stabla...
PIŠE: Eko sekcija OŠ „Mak Dizdar“ Zenica U zeničkoj Osnovnoj školi “Mak Dizdar“ djeluje veliki broj ekologa, koji zajedno sa ostalim učenicima škole realizuju razne projekte i ekološke akcije. Redovno brinemo i o školskom dvorištu, a sada je na
redu da se ograda uradi. Naša briga je i prilaz školi. Ovih dana uređujemo zapušteni prostor iza škole. Iskrčen je korov, prostor očišćen od otpada, te okopano i podrezano i na taj način sačuvano 14 stabala šljiva. Svake godine u školskom dvorištu zasadimo neko
novo stablo, grm ili cvijeće ekolozi na velikom odmoru koje često doniraju roditelji dijele zdrave, neprskane jau znak podrške. Ove jese- buke i kolače sa jabukama. ni smo zasadili ukrasno gr- A da bismo sačuvali okoliš mlje te po dva stabla lipe i i bili korisni članovi zajedginka. nice, u toku je Akcija priU dvije školske zgrade sva- kupljanja korisnog otpada. ki sprat je ukrašen cvijetnim Ovaj projekt, koji je pokrekutkom o kojem s ljubavlju nula Općina Zenica u saradbrinu učenici i osoblje škole. nji sa rmom „ALBA Zenica“, Kroz edukativne razgovo- je takmičarskog duha, ali mi re i izradu poučnih plakata, ga cijenimo i podržavamo naša ekološka sekcija prati i bez obzira na šanse za poobilježava sve važne ekološ- bjedu. ke datume. Svi učenici sa svojim naUčenicima je posebno zani- stavnicima organizuju, primljivo obilježavanje Dana kupljaju i odvajaju: stari pa jabuke, 20. oktobar, oktobar, kada pir, olije i PET- ambalažu.
Mladi ekolozi brinu o Brezi
Ekološka sekcija Osnovne škole ''Enver Čolaković'' u Brezi zajedno sa rukovodiocem sekcije, nastavnicom Fatimom Mamela, već je na samom početku ove školske godine opravdala postojanje brojnim aktivnostima. Sekcija ima 25 stalnih članova, ali im se u akcijama za očuvanje životne sredine rado pridruže i ostali učenici Škole. Ekološka sekcija i još sto-
tinu njihovih drugara, učenika ove škole, učestvovala je u svim projektima vezanim za očuvanje životne sredine. Pored redovnih aktivnosti u lokalnoj zajednici, Ekološka sekcija OŠ ''Enver Čolaković'' u Brezi učestvovala je i na konkursu objavljenom od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH i agencije ''McCann Erickson'' iz Sarajeva. Tema je bila ''Voda vrijedi da se šte-
Za akciju ''Očistimo grad za jedan dan'' mladi ekolozi, Brezani, mogu reći da je jedna od najbolje urađenih do sada. Cilj je bio očistiti očistiti javne površine u gradu i pomoći građanima da shvate važnost savjesnog odlaganja otpada i očuvanja zdrave okoline.
ZE-DO eko
di'', a izradili su maketu koja prikazuje kruženje vode u prirodi. Cilj ovog konkursa je razumi razumijev jevanje anje vode vode kao najvažnijeg resursa na zemlji, te podizanje svijesti o važnosti i očuvanju vode. Mladi ekolozi i njihova nastavnica svojim radom pokazuju kako škole mogu pomoći očuvanju životne sredine i ormiranju svijesti o važnosti prirodnih resursa kod djece.
Zima 2012.
27
MLADI I EKOLOGIJA
››› AKCIJA ››› AKCIJA UDRUŽENJA 3P
Čišćenje korita Babine
Udruženje 3P (pomoćpravda-posredovanje) u saradnji sa Kantonalnim zavodom za javno zdravstvo ZE-DO kan tona tona i firmom ALBA ALBA Zenica, pokrenulo je i realiziralo akciju čišćenja korita Babine rijeke.
Piše: Dunja Novalić
Početkom novembra u sunčano subotnje jutro naša ekipa je krenula put Kamenoloma uz Babinu rijeku, pa do odredišta Osnovne škole “Hamza Humo” u Babinu, gdje je zborno mjesto aktivista Udruženja 3P. Povod našeg odlaska je ideja i akci ja za sva svaku ku pohva pohvalu. lu. Mlad Mladii Babina rijeka (Babišnica) je desna pritoka ri jeke Bosne u zeničkoj kotlini dužine 17.600 metara. To je planinska rijeka sa velikim padom uz bezbroj pit kih izvora i studenaca. Poznata je po mnogo brojnim vodenicama i omiljenom izletištu u naselju Babino. Boga ta je ribom, mada je teško naći primjerak primje rak iznad jednog kilogra ma. Najčešće ribe su potočne pastrmke, klen i mren. 28
ovog udruženja žele priku- zavodom za javno zdrav- korita rijeka, parkova, ljudpiti otpad iz korita Babine stvo ZE-DO kantona i r- skog okruženja. rijeke, ali i njene okolice, a mom ALBA Zenica, pokre- Za bolje rezutate zaštite mi želimo to zabilježiti sli- nulo je i realiziralo akciju okoliša neophodna je inkom i riječju. Ne dešava se čišćenja korita Babine rije- terakcija, saradnja građana svaki dan. Nažalost!!! ke. ke. Muvedet Šišić, magi- na području cijele općine Pred školom nas je doče- star ekološkog inžinjeringa Zenica, nevladinog sektora kalo tridesetak aktivista i zaštite okoliša, predsjed- i općinske administracije. spremnih za rad, a druže- nik nevladine organizacije "3P je mlada nevladina ornje, šala i zabava su tamo 3P, 3P, kazao nam je da akcija ganizacija koja je počela sa gdje su mladi. čišćenja korita Babine rije- radom prije šest mjeseci i do ke je prvi ekološki podu- sada je prvenstveno djelovaPrvi u nizu hvat udruženja. Ideje koje la kao humanitarna organiplaniranih eko zacija. a. Među Međutim tim,, naši naši daljn daljnji ji zagovara ova nevladina zacij poduhvata planov ovii zasni zasniva vaju ju se se na na ekoekoorganizacije temelje se na plan Udruženje 3P (pomoć- pružanju pomoći u očuva- loškim poduhvatima kojima pravda-posredovanje) u nju zdravih i ekološki čistih će se nastojati mijenjati ekosaradnji sa Kantonalnim prirodnih zelenih površina, loška svijest građana Zenice što bi trebalo doprinijeti zdra zdravij vijem em prir prirodn odnom om okruokru ženj ženju" u" , kazao nam je Šišić.
Zima 2012.
Mladi trebaju djelovati Nakon upoznavanja sa aktivistima i njihovim planovima, preostalo je da se krene u akciju čišćenja korita Babine rijeke ili Babišnice, kako je neki zovu. Zahvaljujući njima mnogobrojne plastične kese, boce... nisu više “stanovniZE-DO eko
MLADI I EKOLOGIJA
rijeke rijek e - akcija za peticu
ci” korita ove rijeke, a više prostora i čistija voda osta je ribama ribama.. Radili Radili su, su, smijali smijali se, šalili i kroz zabavu dobar posao obavili. Grupama su rukovodili Halil Arnaut i Amel Nezić, studenti, volonteri udruženja 3P. “Ovo je prilika da uz druženje i zabavu, mladi pokažu koliko su ekološki osviješteni. Mi potenciramo ostva-
renje bolje saradnje građanstva, akulteta, medija i drugih subjekata sa kojima ćemo sarađivati na planiranim ekološkim akcijama organizacije. Smatram da se ovakvim aktivnostima pruža prilika prilika mladima mladima da djeluju u ormiranju zdravijeg prirodnog okruženja. Želimo Želimo da mladi slobodno vrijeme koriste na lijepši, koristan, pozitivan i zani-
JP „Vi K“ d.o.o. d.o .o. Zenic Ze nic a zahva za hva ta Babin Ba bin u rijek ri jeku u u naselju Kasapovići, gdje se voda propušta kroz pjeskolove pjeskolove i taložnike kao prva faza prečišća vanja va nja,, te nakon nak on toga tog a čeli če lični čnim m cje vovodo vov odom m DN 500 mm transportuje do postrojenja za pre čišćavanje vode u Crkvicama, kao druga faza prečišćavanja. Postrojenje za prečišćavanje vod e u Crkvic Crk vic ama am a se sas toji toj i od brzi br zih h fil ter a (akceleratora), pješčanih filtera i sistema za dezinfekciju (hlorisanje) vode. Nakon tretmana u navedenom postrojenju vod a se s e tra t ransp nspor or tuje tuj e pre p rema ma potroš pot roš ačima ač ima u Ze Z enici. Količina vode koja se uzima i transportuje do građana Zenice varira u toku godine u dijapazonu od 10 do 200 l/s. Ovo ustvari znači da se sa Babine rijeke vrši dopuna količina vode koje su potrebne da se osigura uredno vodo snabdijevanja građana Zenice. Iako je Babina rijeka značajno opterećena raznim vrstama zagađenja, instalirana postrojenja za prečišćavanje omogućuju uspješno prečišćavanje zahva ćene vode i ista u potpunosti zadovoljava sve propise i može se koristiti za piće i sanitarne potrebe. JP „ViK“ d.o.o. Zenica svakodnevno vrši vr ši kontrol kont rol u kvali kva litet teta a vode vod e u vodovo vod ovodno dnom m si stemu grada Zenice.
mljiv način. Ne trebamo biti inertni, već djelovati na sprječavanju ekoloških kataklizmi , rekao je Halil Arnaut. Prikupljeni otpad ćemo odlagati selektivno. U posebne vreće odlažu se iskoristivi otpadni materi jali jali kao što su PET boce, boce, olija, papir, a posebno ostali - komunalni otpad. Utovar i odvoz prikupljenog otpada realizirali smo uz pomoć rme ALBA Zenica. - Ovom prilikom želim se zahva zahvaliti liti u ime udruže udruženja nja Općini Zenica za svu podršku koju smo dobili u realiziranju mehanizama za podiza podizanje nje ekološk ekološkee svijesi svijesi i kvalitete života građana
ZE-DO eko
Babinskog sliva, pa i same općine, dodao je Amel Nezić. Mladi aktivisti 3P smatraju da projekt čišćenja okoliša malim društvenim pomakom koji nosi jedinstvenu poruku, a to je podizanje ekološke svijesti lokalnog stanovništva Babinskog sliva, ali i šire. Ekološko Udruženje 3P budućim ekološkim akcijama će nastojati utjecati na građane u stvaranju novih navika prilikom odlaganja otpada što podrazumijeva specično sakupljanje ekološki prihvatljivog otpada koji bi se određenim metodama prerade kasni je iskorišta iskorištavao vao..
Zima 2012.
29
PRIVREDA I EKOLOGIJA
PROGLAŠENI POBJEDNICI KONK KONKURSA URSA „ŽIVI SVIJET KAMENOLOMA KAMENOLOMA“ HeidelbergCement grupacija objavila je bergCementa za Bosnu i Hercegovinu međunarodni konkurs u istraživačkom i Hrvatsku, osvrnuo se na ulaganja Heiradu pod nazivom „Živi svijet kamenolo- delbergCementa u BiH koja za protekli ma“. Tvornica cementa Kakanj, kao člani- period iznose više od 150.000.000 KM, ca HeidelbergCement grupacije, za ovaj ističući kako je upravo Tvornica cementa konkurs otvorila je vrata svog kamenolo- Kakanj prva uvela standard zaštite okoma„Ribnica“ „ Ribnica“.. liša i sistem oprašivanja te zaštite zraka, Svečana ceremonija proglašenja te do- voda i tla. "Ova nagrada je probudila duh djela nagrada i priznanja najuspješnijim istraživanja istraživanja i otkrivanja. otkrivanja. Otvorili smo novu Živi svijet svijet kamekame- stranicu i postavili nove standarde zaštite i učesnicima konkursa „ Živi noloma“ održana je 15. novembra u Sa- promoc promocije ije biodiv biodiverz erzite iteta ta na kameno kamenolom lomiirajevu. Svečanosti je prisustvovao veliki ma,“ istakao je Muidža. broj zvaničnika, predstavnika privrednog Od pet predstavljenih projekata tri su i javnog života Bosne i Hercegovine te bila nagrađena. Treće mjesto na konkur „Nisam medija. Naime, Tvornica cementa Kakanj, su „Živi svijet kamenoloma“ osvojila je rica na kamenolomu Ribnica“. „Nisam članica HeidelbergCement grupacije nevladina organizacija „EKO Kakanj“. Pro- se nadao da ćemo osvojiti nagradu. Jako okončala je prvi konkurs za nagradu pod jekt jekt pod pod naziv nazivom om „Rekreacijska zona sam uzbuđen. Uvijek sam sanjao da ću ponazivom „Živi svijet kamenoloma“ HeidelbergCement“ osvojio je novčanu dići pehar, drago mi je da je to bilo sa ovim (The Quarry Life Award). Konkurs je nagradu u iznosu od 3.000 KM. Projekt timom. Zahvaljujem HeidelbergCementu pružio jedinstvenu priliku da se kroz pro- „Biodiverzitet i remedacija kameno- na prilici da posjetimo kamenolom, na pri jektn jektnee ideje ideje okruže okruženju nju kameno kamenolom lomaa da loma Ribnica“ pod mentorstvom prof. lici da istražujemo. Otvorili su nam vrata istinska ekološka i obrazovna vrijednost, dr. Suvada Lele osvojio je drugo mjesto kamenoloma „Ribnica“ i dali nam priliku da stvorimo osnove za program praćenja a u cilju zaštite i promocije biodiverziteta i nagradu u iznosu od 6.000 KM. ptica,, njiho njihove ve zašt zaštite ite i upozna upoznava vanja nja javnojavnokamenoloma. Prvu nagradu i iznos od 10.000 KM osvo- ptica U svome uvodnom obraćanju Brani- jio jio je tim tim Dražena Kotrošana sa projek- sti sa prirodnim vrijednostima datog podmir Muidža, generalni direktor Heidel- tnom idejom „Inventarizacija Inventarizacija gnjezda- ručja,“ istakao je u obraćanju Kotrošan.
o ro Usk
nk i ko nov
! urs
Proglašenje najboljih Prvo takmičenje HeidelbergCementa za nagradu Živi svijet kamenoloma doživjelo je fantastičan doprinos 80 takmičara iz 18 zemalja. Tokom terenskog rada od 6 mjeseci, studenti i mladi istraživači razvili su i testirali nove ideje za unapređenje bioraznovrsnosti u okruženju kamenoloma. Svečana ceremonija proglašenja te dodjela nagrada i priznanja najuspješnijim učesnicima konkursa „Živi svijet kamenoloma“ održana je 15.11.2012. u Sarajevu. Od pet predstavljenih projekata tri su bila nagrađena. Treće mjesto osvojila je nevladina organizacija „EKO Kakanj“. Projekat pod nazivom „Rekreacijska zona HeidelbergCement“ osvojio novčanu nagradu u iznosu od 3.000 KM. Projekat pod nazivom „Biodiverzitet i remedacija kamenoloma Ribnica“ pod mentorstvom prof. dr. Suvada Lele osvojio je drugo mjesto i nagradu u iznosu od 6.000 KM. Prvu nagradu i iznos od 10.000 KM osvojio je tim Dražena Kotrošana sa projektnom idejom „Inventarizacija gnjezdarica na kamenolomu Ribnica“. Detalje o projektima možete pogledati na www.quarrylifeaward.ba. Tri nagrade za najbolje projekte na globalnom nivou, koje su dodijeljene u Heidelbergu 13.decembra 2012, iznose 10.000, 20.000 i 30.000 eura, a svakako najvažnija nagrada je veliko hvala od majke Prirode!
Više detalja: www.quarrylifeaward.ba
SVIJET
››› OTKRIVENA NOVA VRSTA
Gljiva koja jede plastiku
Područje Amazona je stanište najvećeg broja biljnih i životinjskih vrsta. Svake godine u području Amazona otkrije se nekoliko novih vrsta biljaka i životinja. Kada je grupa studenata sa Univerziteta Yale (Jeil) prošle godine otkrila novu vrstu gljive u dijelu Amazona koji pripada Ekvadoru, niko nije slutio o kakvom se otkriću radi i koliki je njegov značaj i potencijal. Novu vrstu gljive pod nazivom Pestalotiopsis microspora otkrila je grupa studenata predvođena proesorom biohemije Scottom Strobelom tokom svoje uobičajene godišnje radne ekskurzije. Ova gljiva može
Zbog toga je plastika danas postala jedan od najvećih problema za okolinu, naročito za morske životinje i ptice. Drugi i najveći problem plastičnog otpada je njena dugotrajna razgradnja. Za jednu običnu tanku plastičnu kesu potrebno je otprilike 500 do 1.000 godina da bi se u potpunosti razgradila. Neki od modernih biorazgradivih polimera su napravljeni na takav način da se mogu razgraditi u roku od 100 godina, ipak mi smo u poslednjih 70 godina preplavili planetu različitim vrstama plastike tako da je otkriće Pestalotiopsis microspora od izuzetnog značaja.
Tim mladih naučnika sa Univerziteta Yale (Jeil) je siguran da Pestalotiopsis microspora ima obećavajući potencijal za uspješno rješavanje globalnih problema sa plastikom. Imajući u vidu veličinu i ozbiljnost problema vezanih za odlaganja plastičnog otpada, čije se količine neprekidno povećavaju, povećavaju, mi se iskreno nadamo da su u pravu. da živi u anaerobnim uslovima (bez kiseonika) i hrani se isključivo poliuretanom. Poliuretan je najčešće korištena vrsta plastike (plastičnih polimera) koju možemo vidjeti na svim deponijama. Proizvodi se u ogromnim količinama. Od ove vrste plastike prave se mnogobrojni predmeti od materijala za izolaciju kuća do ambalaža za svakodnevnu upotrebu. Naše društvo nema ekološki prihvatljiv način da se oslobodi ovog materijala. Reciklaža u jednom dijelu zadovoljava ekološke potrebe, ali nažalost reciklirani dio plastike predstavlja samo mali udio u odnosu na stalnu proizvodnju novih količina. na.
U zaključku studije stoji da ova gljiva uspješno i brzo razlaže plastiku na prirodne i netoksične dijelove i da joj ništa osim plastike nije potrebno da bi se razmnožavala i živjela. Naučnici su konstantovali da unutar ogromnih plastičnih deponija nema kiseonika i svjetlosti što ovoj gljivi uopšte nije potrebno za život. Zahvaljujući ovim karakteristikama gljiva Pestalotiopsis microspora može da razgradi plastiku i u najdubljim slojevima deponija smeća. ekospark.com
››› Zanimljivosti iz svijeta *zimskih *zimskih životinja*
Da li ste znali da: • Najduže krzno od svih životinja ima bisamski bik. Ono može biti dugačko čak jedan metar. • Sibirski salamander može biti smrznut dvije do četiri godine i da može izdržati temperaturu od čak -500C. • Hermelini munjevitom brzinom svoje braon ljetnje krzno mjenjaju za bijelo zimsko krzno. • Da ptica kreja za zimu mora pripremiti pripremiti najmanje 6.000 mjesta da sakrije hranu, da bi mogla preživjeti i ona ih bez muke uspije naći tokom zime. • Larve jedne vrste mušica ne umru, čak i kada se 90% njihove tjelesne tečnosti smrzne. • Ispod snežnog pokrivača može biti čak do 250C toplije nego iznad snijega. • Bijela dlaka zimskog krzna često šuplja iznutra. • Leptir *Xanthia iceritija* živi u sred sjeverno-američke sjeverno-a meričke zime i miruje tokom proljeća, on posjeduje krzno.
Da li treba hraniti ptice zimi? Dok nema snijega i leda ptice se uglavnom snalaze za hranu i vodu. Niske temperature nisu najveći problem, već hrana koja im je potrebna da bi se održali u životu. Najviše su ugrožene grabljivice, koje zbog snijega ne mogu da love. Kada su zime hladne i pune snijega neke ptice ne mogu da prežive. PUNO BI POMOGLO KADA BISMO HRANILI PTICE KADA IMA SNIJEGA. Ptice treba redovno hraniti uvijek na istom mjestu koje je sigurno od mačaka.
ALGE MOGU BITI KLJUČ ZA ČIŠĆENJE NUKLEARNOG OTPADA Istraživači sa ’’Nortvestern’’ univerziteta i Nacionalne laboratorije Argon vjeruju da bi slatkovodne alge mogle da postanu ključna komponenta u čišćenju nuklearnog otpada. Studije rađene na algama ’’Closterium monilierum’’, utvrdile su da svijetlo-zelene alge mogu biti ekasne u izdva janju Stroncijuma 90, jednog od najopasnijih radioaktivnih elemenata koji se nalazi u nuklearnim reaktorima i ostaje konstantno prisutan u nuklearnom mulju. Vrijeme poluraspada Stroncijuma Stroncijuma 90 je 30 godina. Izloženost radioaktivnom materijalu nosi sa sobom visok rizik od raka kostiju. Kada ovakav materijal dospe u naš organizam zadržava se u kostima. Laboratorijska istraživanja su pokazala da alge uklanjaju Stroncijum iz vode i skladište ga u ormi kristala stronci jum-barijum-sulata. jum-barijum-sulata. Što znači da bi mogle mogle da izdvoje izdvoje prirodno visoko radioaktivni materijal i ostave bezopasne materije u mulju. Ovo bi omogućilo jednostavnije čišćenje posle akcidenta i mogućnost lakšeg lociranja radioaktivnog materijala. ZE-DO eko
Zima 2012.
31
Časopis "ZE-DO eko" podržava
